18 Aprila, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Softveri (Page 23)

Softveri

Računarski vid kao budućnost – svijest o situaciji u realnom vremenu, bolji kvalitet i brži uvidi

Tokom proteklih nekoliko godina, organizacije iz cijelog svijeta prešle su iz faze uvođenja u fazu šire operacionalizacije rješenja za računarski vid na nivou preduzeća. Revolucionarne tehnologije kojima je trebalo pet do deset godina da se uopće pojave na tržištu danas se svuda implementiraju, pri čemu trendovi prilagođavanja najnovijim i naprednim tehnologijama ne pokazuje znakove posustajanja.

Nigel Steyn, tehnički direktor prodaje, računarski vid, rubno računarstvo i IoT, Dell Technologies

Prije nekoliko godina, računarski vid je bio tek zanimljiva naučnofantastična inovacija. No, danas je to stvarnost koja ubrzano postaje dio poslovnih okruženja.

U suštini, računarski vid koristi vještačku inteligenciju i mašinsko učenje kako se bolje razumjeli digitalni video, slike, audio, pa čak i biometrijski podaci, uz dolaženje do odgovarajućih uvida i zaključaka. Uz podatke prikupljene od kamera i rubnih senzora  Interneta stvari (IoT)vkoji su raspoređeni po zgradama, kampusima ili gradovima tehnologija računarskog vida, na primjer, može primijeniti algoritamske modele kako bi „učila“ iz vizualnih podataka i pretvorila ih u informacije neophodne za podršku donošenju odluka.

Prema Forresteru, 80% organizacija očekuje da će se broj slučajeva primjene vještačke inteligencije povećati u naredne dvije godine.[1] Ove organizacije se masovno koriste podacima i implementiraju računarski vid kako bi poboljšale korisničko iskustvo, podigle operativnu efikasnost i, u konačnici, kreirale nove izvore prihoda. U IDC-u navode da su organizacije koje se smatraju inovatorima u segmentu analize podataka dva puta profitabilnije od svojih konkurenata. [2]

Sve navedeno ima smisla. Pouzdani i lako dostupni podaci pomažu poslovnim i operativnim liderima da donose pametnije odluke, jačaju sigurnost, osiguraju konkurentsku prednost za svoje kompanije i iz temeljna mijenjaju načine na koje organizacije isporučuju svoje proizvode i usluge.Karika koja nedostaje: objedinjeni pristup u realnom vremenu

Video inteligencija ne predstavlja novinu. Većina kompanija, javnih prostora, pa čak i škola, danas su opremljeni sistemima videonadzornih kamera. Međutim, ono što otežava pretvaranje videa u konkretne uvide u realnom vremenu jeste potreba za upravljanjem velikim obimom, brzinom i raznovrsnošću podataka, kao i izvlačenjem zaključaka iz njih.

Uobičajeni pristupi prikupljanju podataka i analitici koji uključuju slanje podataka na centralnu platformu radi obrade mogu dovesti do opterećenja mrežnog saobraćaja. Tu je i kašnjenje povezano s velikim tokovima podataka koji se šalju dvosmjerno. Ovo postaje posebno izražen problem ako se na osnovu podataka moraju donositi složene odluke u vremenskim rokovima.

Kako bi prevazišle ove izazove, neke organizacije implementiraju modele tzv. objedinjenog učenja u realnom vremenu (Slika 1). Ono omogućava efikasniju obradu i pohranu podataka, uglavnom na rubu mreže. Zamisao je da se razviju algoritamski modeli na centralnom serveru koji je često nalazi u oblaku, i da se podaci čuvaju na rubnim lokacijama na kojim se zapravo i koriste. Nakon slanja modela na ovu destinaciju, isti se može obučiti uz pomoć lokalnih podataka. Nakon toga se centralnom serveru natrag šalju samo rezultati za potrebe agregacije. Zauzvrat, centralni model se može unaprijediti i vratiti na rubnu lokaciju radi podizanja nivoa kvaliteta izvučenih zaključaka na lokalnom nivou.

Slika 1. Model objedinjenog učenja: Tok informacija u objedinjenom modelu pohranjuje podatke sa svakog rubnog uređaja, uz paralelnu podršku za sigurno dijeljenje metapodataka, rezultata i modela između korisnika, uređaja, centara podataka i oblaka.

 

Savremeni modeli vizualnih podataka projektuju se za standardne krajnje korisnike na rubu mreže. Potreba za stručnjacima za podatke koji vrše analize većinski je zamijenjena standardiziranim „drag-and-drop“ modelima radnih tokova za kreiranje vlastitog analitičkog paketa. Razvilo se i tržište analitičkih modela na kojem kompanije koje ulažu u tehnologiju računarskog vida mogu inkorporirati ove modele u svoje poslovanje, čak i ako nemaju interne stručne resurse za vještačku inteligenciju ili analizu podataka.

Postoje značajne prednosti objedinjenog pristupa u realnom vremenu:

  • Vizualne podatke unosite samo jednom i možete dozvoliti pristup informacijama za više aplikacija.
  • Model koji ostaje na centralnom serveru nije vezan za konkretne podatke. Modeli se mogu dijeliti s drugim akterima bez sigurnosnih rizika.
  • Budući da se obuka odvija na rubu, mrežni troškovi su niži i nema potrebe za održavanjem centraliziranog podatkovnog jezera.
  • Tržište podataka demokratizira računarski vid za masovnu primjenu, omogućavajući dijeljenje i unovčavanje unaprijed obučenih modela usklađenih sa specifičnim slučajevima primjene.

Utjecaj računarskog vida

Računarski vid ulazi i u naš svakodnevni život. Vjerovatno ga koristite a da toga niste ni svjesni. Da li vaš pametni telefon ima funkciju prepoznavanja lica koje vam omogućava da otključate uređaj ili da potvrdite svoj identitet na web stranicama za online bankarstvo? To je računarski vid. Tu su i moderni automobili sa ugrađenim kamerama. Vizualni podaci sa kamera i drugih senzora savremenim automobilima nude mogućnost da se samostalno parkiraju. Tempomat regulira brzinu automobila tako što drži siguran razmak između vozila, dok sistem za izbjegavanje nesreća aktivira kočnice ako se automobil nađe previše blizu objektu ispred njega.

Iz poslovne perspektive, primjene računarskog vida možete pronaći u gotovo svakoj vertikali – maloprodaji, transportu, zdravstvu, proizvodnji, energetici i dr. Računarski vid možete primijeniti u svim navedenim vertikalama kako biste postigli značajne učinke, kao što su lična sigurnost i zaštita objekata, poboljšano korisničko iskustvo, operativna efikasnost, održivost i kreiranje izvora prihoda. Uz kvalitetne vizualne podatke i kontinuirano unapređivane modele, aerodromima se sada može efikasnije upravljati, korisnička usluga na stadionima se može prilagoditi svakom posjetitelju, a u zdravstvu je moguće preciznije i brže otkrivati tumore.

U kojem smjeru ide računarski vid?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, pogledajmo Sliku 2. koja prikazuje krivulju zrelosti tehnologije analitike. Tokom proteklih nekoliko godina, mnoge organizacije prešle su sa primjene računarskog vida kao alata za dobijanje isključivo deskriptivnih i dijagnostičkih rezultata na funkcije koje im omogućavaju da djeluju prediktivnije u svom pristupu jer im modeli pomažu u predviđanju vjerovatnih ishoda.

Slika 2. Krivulja zrelosti analitike

Organizacije koje se oslanjaju na podatke sada primjenjuju i preskriptivna rješenja. Ona im donose konkretne prednosti, rezultate i uvide koji se mogu primijeniti gotovo u realnom vremenu. Kako ova rješenja postanu sve prilagodljivija, ona sa sobom nose i dramatična poboljšanja performansi sistema i automatiziranih procesa, kao i procesa donošenja odluka. Tako se omogućava uspostava kontinuirane petlje za optimizaciju u realnom vremenu u okviru koje se određeni model kontinuirano obnavlja. U kasnijim fazama krivulje analitičke zrelosti javljaju se procesi koji se odvijaju uz malo ili nimalo ljudske intervencije ili donošenja odluka, sa resursima koji proaktivno stižu do svog odredišta.

Automobil sa omogućenim računarskim vidom automatski će se integrirati sa pametnim sistemima gradske kontrole saobraćaja kako bi se izbjegle ili ublažile saobraćajne gužve. Istovremeno, vozilo se može povezati sa sistemom informacija o parkingu kako bi ga se uputilo do optimalnog parking mjesta na osnovu trenutnog odredišta. Uz rubno računarstvo u realnom vremenu i ažurirani model koji koristi vozilo, vaš automobil će “naučiti” kako da se sigurno kreće, bilo da se nalazi u naselju za starije osobe ili na brzoj autocesti.

Korak naprijed uz strategiju primjene računarskog vida

Primjena rješenja kompjuterskog vida zahtijeva odgovarajuće testiranje i validaciju. Svako može obaviti testove kompatibilnosti i provjeriti aplikaciju na platformi u silosu. Izazov predstavlja validacija više aplikacija koje zajedno rade na platformi u većem obimu, a istovremeno podržavaju koncept „jednokratnog unosa i rada s više podataka“ i obuhvataju kompletnu arhitekturu rješenja od ruba do jezgre i oblaka.

Dizajn modela kompjuterskog vida treba biti provjeren kako bi se osiguralo da modeli ispravno rade sa specifičnim aplikacijama kompjuterskog vida u stvarnom svijetu. Provjerena projektovana rješenja se testiraju i optimiziraju za svaki vid primjene. Njihov obim je već prilagođen okruženju u kojem će raditi, što otklanja potrebu za nagađanjem kada je u pitanju prostor za pohranu, kapacitet za obradu i druge specifikacije koje se moraju uzeti u obzir prije nabavke. Odluka da se testiranje sprovede interno i u stvarnim uvjetima može predstavljati opterećenje za resurse, ali su danas često dostupne i opcije koje nude treće strane. Dell Technologies, na primjer, nudi laboratorijski provjerena rješenja iz odabrane skupine koja obuhvata od više od stotinu tehnoloških i servisnih partnera, kao i onih koji se bave vještačkom inteligencijom.

U situacijama u kojim se validacija tiče tehničkih elemenata, računarski vid može utjecati i na poslovanje. Svaka organizacija koja želi da koristi tehnologiju računarskog vida ili da svoju trenutnu implementaciju podigne na viši nivo treba se fokusirati na uvide koji su joj potrebni kako bi bolje vodila svoje poslovanje i unaprijedila procese. Sa rubnim računarstvom, nekadašnje granice i ograničenja postaju prošlost. Sada možemo još brže i u većem obimu isporučiti kvalitetnije uvide, tako da se organizacije trebaju fokusirati na rezultate koje žele postići u oblasti sigurnosti, korisničkog iskustva, operativne efikasnosti, održivosti i generiranja dodatnih prihoda.

Tehnologija računarskog vida pruža detaljnije uvide u odnosu na one koje možete dobiti samo iz podataka. Sada možete dopuniti podatke vizualnim informacijama i tako ih učiniti bogatijim i korisnijim, te održati konkurentsku prednost u novoj eri pristupa radu i pružanja usluga između korisnika i organizacija.

Više informacija:

 

 

[1] Forresterov izvještaj: “Overcome Obstacles To Get To AI At Scale,” januar 2020. https://www.ibm.com/downloads/cas/VBMPEQLN.

[2] Computer Vision 030421 pdf. IDC-ov izvještaj “The Data-Forward Enterprise: How to Maximize Data Leverage for Better Business Outcomes,” May, 2020. DOC #US46264420.

Trendovi sigurnosti u 2022.: VSaaS, AloT, konvergencija, nadzor prostora, zero-trust…

Razumjeti trendove znači izbjeći rizik od tehnološkog zaostajanja ili, još bolje, iskoristiti ih za unapređenje poslovnih rezultata. U svijetu sigurnosne industrije ova se godina po ovom imperativu ne razlikuje od prethodnih, uz dodatak da se trendovi nikada brže i temeljitije nisu smjenjivali, kao na pokretnoj traci

Piše: Mirza Bahić; mail: redakcija@asadria.com

 Ubrzana pojava novih trendova u sigurnosnoj industriji prvenstveno je posljedica globalne pandemije. Njena bi akutna faza, osim u slučaju nepredviđenih događaja, trebala završiti ove godine, no trendovi koje je ostavila iza sebe obilježit će sigurnosnu industriju i ubuduće. Zato vam u nastavku teksta nudimo smjernice o trendovima koji će oblikovati sigurnosnu i srodne industrije tokom 2022, a treba imati na umu da nisu poredani po važnosti jer će svaki od njih imati svoje konkretne implikacije, odnosno relevantnost po krajnjeg korisnika.

 Vještačka inteligencija i rubna analitika

Rješenja za videonadzor i opću sigurnost uključivat će ugrađenu analitiku koja isporučuje podatke korisne za inteligentnu zaštitu i nadzor. Uloga ugrađene analitike nastavit će se znatno širiti i u godini pred nama budući da korisnici sada kombinuju rubno računarstvo i vještačku inteligenciju kako bi podigli kvalitet nadzora i efikasnost pretraživanja zapisa. Industrijski izvještaji predviđaju da će globalna rubna računarska infrastruktura do 2028. vrijediti više od 800 milijardi dolara. Primjena vještačke inteligencije, posebno one s analitikom i algoritmima dubokog učenja, bit će ključni element u više aplikacija za tzv. pametni nadzor. To uključuje otkrivanje i klasifikaciju objekata te prikupljanje atributa u obliku metapodataka. Sve će se, pritom, odvijati uz smanjenje kašnjenja i opterećenja propusnog opsega sistema te uz podržano prikupljanje podataka u realnom vremenu. Maksimiziranje efikasnosti resursa oduvijek je bio važan izazov za rubno računarstvo, što optimizaciju AI algoritama čini neizbježnom.

Prema procjenama organizacije Omdia, više novih sistema na čipu (SoC) će biti izbačeno na tržište s podrškom za rubnu vještačku inteligenciju, koja će ponuditi veću snagu za obradu podataka na samoj kameri. SoC tehnologija će omogućiti i precizniju videoanalitiku uz povećanje skalabilnosti. Zbog svega navedenog neki stručnjaci smatraju da se vještačka inteligencija i ne može više smatrati tek trendom, nego duhom koji je davno pobjegao iz boce i trajno izmijenio sigurnosni ambijent. Izvan čisto tehnološke sfere, ona će se morati adekvatno tretirati i sa zakonodavne strane, posebno u kontekstu zaštite privatnosti lica obuhvaćenih analitikom.

Videonadzorni sistemi s mašinskim vidom

Sistemi mrežnog videonadzora više neće biti prosti uređaji za nadzor, nego sveobuhvatna rješenja koja se mogu primijeniti u svakoj vertikali i tržišnom sektoru. Pokretačka snaga već je opisana vještačka inteligencija kao tehnologija koja se integriše sa sistemima na svim nivoima.

Industrijski analitičari procjenjuju da će globalno tržište videonadzora i sigurnosti s vještačkom inteligencijom do 2023. godine dostići vrijednost od 4,46 milijardi dolara. Pri tome, u velikom broju zemalja već sada se primjenjuju napredna rješenja kod kojih se za mašinski vid kao senzori koriste videonadzorne kamere. Podaci koje generišu rješenja za mašinski vid pomoću kamera s vještačkom inteligencijom nude upotrebljivu poslovnu inteligenciju koja organizacijama pomaže da bolje razumiju kako svoje klijente tako i vlastito poslovanje. Istovremeno, videoanalitika će postati održivija opcija za izvođenje projekata velikih razmjera. Posljednjih godina sve više kompanija se okreće videoanalitičkim rješenjima kako bi se ojačala sigurnost objekata i lokacija te došlo do upotrebljivih uvida. Širu primjenu videoanalitike podržavaju i tehnologije kao što su mašinsko i duboko učenje. Razlog za to je jednostavan – one nude potencijal za automatizaciju obrade velikog broja podataka i tokova rada, pri čemu se operaterima dostavljaju korisne informacije.

Iako potražnja za ovim rješenjima može biti velika, primjena analitike na nivou organizacija nije uvijek praktična opcija. Složenost podešavanja i hardverski zahtjevi često dovode kompanije u situaciju da se pitaju da li ulaganje u analitiku opravdava dobijene rezultate. Kako budemo ulazili u 2022. godinu, aplikacije za videoanalitiku će nastaviti da sazrijevaju na načine koji će ih učiniti lakšim i ekonomičnijim za primjenu u projektima velikih razmjera. Ovo će olakšati proizvođačima koji se fokusiraju na efikasnost hardverskih resursa i nude detaljniju kontrolu nad pokretanjem analitike u određenim intervalima ili rasporedima umjesto njenog kontinuiranog rada.

Uspon modela u vidu usluge

Nadzor kao usluga, oblak kao usluga, kontrola pristupa kao usluga – sve su to pojmovi koji se sve češće čuju u industriji sigurnosti i videonadzora. U 2022. prednosti ovog poslovnog modela će dovesti do njegove znatno šire primjene. S evolucijom i sazrijevanjem usluga u oblaku proizvođači videonadzornih sistema morat će se dijelom transformirati u pružaoce usluga, posebno u vidu rješenja kao usluge. Ove kompanije će svojim klijentima pružati rješenja putem platformi u oblaku, a zatim proširiti ovaj model na svaki segment videonadzora. Digitalna transformacija donijela je prelazak na rad u cloud okruženju i prateće modele usluga. Sistemi provjere identiteta u sklopu SaaS paketa (softver kao usluga) postat će ne samo norma nego i nešto što korisnici očekuju od ponuđača usluga. Razlog za to je prost: globalno tržište aplikacija u oblaku će već u 2022. vrijediti više milijardi dolara. Kompanije mogu ostvariti brojne prednosti objedinjavanjem aplikacija, infrastrukture i poslovnih procesa u kombinovanu ponudu paketa “kao usluge”. Ključna riječ ovdje je fleksibilnost i brzina – ove kompanije će moći brže reagovati na promjenjive tržišne uslove i jednako brzo predstavljati nove proizvode i usluge.

 Nastavak evolucije videonadzora u oblaku

Očekuje se da će se potražnja za računarstvom u oblaku kod poslovnih i drugih korisnika nastaviti i u 2022. To je posljedica sveprisutnog fenomena rada na daljinu i rastućeg trenda digitalne transformacije zbog pandemije. Usvajanje rješenja za videonadzor u oblaku kao što je VSaaS (video nadzor kao usluga) također će se ubrzati tokom ove godine. Zbog brojnih prednosti kao što su ekonomičnost, daljinski pristup podacima, sigurna pohrana podataka i visoka pouzdanost ovaj model je sve popularniji u sektoru malih i srednjih preduzeća koji ne može održavati svoje videonadzorne sisteme. Videonadzorne platforme u oblaku su pristupačne i omogućavaju korisnicima da upravljaju uređajima na licu mjesta i uživaju u punom spektru usluga bilo kada i bilo gdje. Za instalatere one će u 2022. i dalje biti praktična rješenja koja su im nadohvat ruke, uključujući mogućnost postavljanja dijagnoze problema i obavljanje popravki na daljinu, cjelodnevno praćenje rada alarma, pohrane u oblaku itd.

 Šta je s integracijom?

Umrežavanje i internet stvari su već širokoprihvaćeni trendovi, ali oni će u 2022. još značajnije utjecati na tržište videonadzora. To će donijeti novi napredak u segmentu prijenosa HD videopodataka, čak i na mobilnim uređajima. Ove tehnologije će potencijalno proširiti polje primjena na audio i videoanalitiku i vještačku inteligenciju. To će pratiti znatan rast u već zahuktalom procesu digitalne transformacije, s ključnim tehnologijama koje pokreću ovu promjenu. One uključuju integraciju s internetom stvari, računarstvom u oblaku, inteligentnim podacima i vještačkom inteligencijom. Očekuje se da će napredak na planu umrežavanja pozitivno utjecati na internet stvari, posebno u pogledu kapaciteta propusnosti i smanjenja latencije. Dodavanje napredne funkcije umrežavanja nadzornim kamerama podržat će daljinski videonadzor u realnom vremenu, proširiti upotrebu mobilnih aplikacija i olakšati upravljanje mrežama sa zastarjelim tehnologijama.

 Konvergencija sistema kroz AIoT

Tu je i vještačka inteligencija stvari (AIoT) kao kombinacija AI tehnologija i IoT infrastrukture koja će obilježiti 2022. svojom ubrzanom popularizacijom. Kroz konvergenciju više senzorskih uređaja i sistema preko interneta stvari AIoT će ponuditi gotovo neograničen niz potencijalnih primjena, kao što su otvoreni i integrisani sistemi i platforme te šira povezanost uređaja. Očekuje se da će internet stvari na taj način funkcionisati bolje, uz poboljšanu interakciju između ljudi i mašina te upravljanje podacima i analitikom. To ne znači da svakim IoT elementom u ovom okruženju sada može upravljati vještačka inteligencija, nego da se ove komponente mogu i međusobno povezati i zajedno obavljati zadatke na “pametniji” način. AIoT tehnologija će ponuditi širu  integraciju rješenja kao što su videonadzor, protivprovala, kontrola pristupa i detekcija požara pomoću senzora temperature, vlage, dima, topline i kvaliteta zraka, posebno u pametnim zgradama i domovima. Bit će više rješenja koja integrišu videotehnologiju s radarom i drugim IoT sistemima kako bi se rješavali sve složeniji problemi korisnika.

Digitalna transformacija preko objedinjene sigurnosne platforme

S brzim promjenama koje je donijela digitalna transformacija tokom pandemije prava vrijednost objedinjenih sigurnosnih rješenja će doći u prvi plan tokom 2022. godine. Objedinjeno sigurnosno rješenje omogućava korisnicima da upravljaju podacima i iskoriste ih za kreiranje vrijedne poslovne inteligencije koja se može koristiti za poboljšanje poslovanja i povećanje povrata uloženog. Suočeni s ograničenim resursima tokom pandemije, mnoge organizacije i krajnji korisnici stavili su prioritet na prenamjenu sigurnosnih sistema kako bi prilagodili postojeću sigurnosnu infrastrukturu i lakše odgovorili na nove izazove povezane s pandemijom.

U 2022. ključni izazov će biti pronalazak načina za podršku digitalnoj transformaciji i automatizaciji pametnih gradova i kompanija. U ovom segmentu to se prvenstveno odnosi na potrebu da se korisnici mentalno odmaknu od fokusa na vlasnički zaštićena rješenja. Model zatvorene arhitekture sam po sebi stvara silose za ljude i podatke i guši mogućnosti rasta. Zato će se u godini pred nama mnogi donosioci odluka u javnom i privatnom sektoru fokusirati na otvorena i interoperabilna rješenja. To će im pomoći da izvuku najveću moguću vrijednost iz postojećih ulaganja u tehnologiju kroz jačanje objedinjavanja podataka i njihovog pretvaranja u poslovnu inteligenciju.

Praćenje popunjenosti prostora

Praćenje popunjenosti i iskorištenosti prostora ostat će glavni prioritet na mnogim tržištima. Tokom pandemije kompanije su primjenjivale različita rješenja za praćenje popunjenosti u svojim zgradama, kao i za kontrolu socijalne distance. Dvije godine kasnije ovaj trend i dalje raste jer poslovni subjekti sada u njemu vide i dodatnu vrijednost koja proizlazi iz prikupljenih podataka. Mnoge organizacije u različitim sektorima, od transporta i maloprodaje do zdravstva i bankarstva, danas koriste rješenja za upravljanje popunjenošću, analitiku brojanja ljudi i podatke o kontroli pristupa kako bi ispunile svoje zakonske obaveze. Ono što se mijenja je svijest da iskoristivost ovih rješenja nadilazi sigurnosne okvire. Naprimjer, praćenje redova na lokacijama kao što su aerodromi, trgovine ili stadioni može smanjiti vrijeme čekanja, optimizirati raspored osoblja i poboljšati korisničko iskustvo. Organizacije traže načine i da optimiziraju radne prostore i svojim zaposlenicima ponude fleksibilnost da lakše podijele radno vrijeme između kancelarije i kuće. Prikupljena inteligencija o iskorištenosti prostora pomaže im da kvalitetnije prate popunjenost kancelarijskih prostora, bolje iskoriste sobe za sastanke ili lakše mijenjaju interijer, naprimjer, širenjem opcija za dijeljenje stolova. Sve ovo dovodi do veće operativne efikasnosti, lakšeg upravljanja resursima i velikih ušteda.

Uspon prilagodljive kontrole pristupa

Tržište kontrole pristupa će se tokom 2022. sve više prebacivati na otvorenije platforme, pružajući korisnicima mogućnost da odaberu sisteme koji najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Organizacije koje razmišljaju o budućnosti birat će moderne i sigurne platforme zasnovane na IP-u kako bi mogle postići više sa svojim sistemom, a istovremeno zaštititi svoje poslovanje od cyber napada ili zlonamjernog softvera. Organizacije danas očekuju mnogo više od svojih rješenja za kontrolu pristupa. Prethodnih godina kompanije su se oslanjale na tehnologiju kontrole pristupa za upravljanje karticama i praćenje alarma na vratima. Ipak, više nema povratka na staro jer su potrebe krajnjih korisnika znatno kompleksije. Oni ne samo da zahtijevaju veću fleksibilnost u pogledu izbora hardvera već žele i da pojednostave procese i ponude više pogodnosti osobama koje svakodnevno upravljaju zgradama i kreću se kroz njih.

Danas tzv. nova normalnost zahtijeva prilagodljivost. Zbog toga mnoge kompanije ulažu u rješenja za upravljanje pristupom fizičkom identitetu (PIAM). Uz samouslužni PIAM sistem, kompanije mogu automatizirati zahtjeve za pristup za zaposlene i posjetioce i daljinski prilagođavati prava pristupa za njih. Tako se dolazi do veće sigurnosti i, istovremeno, osigurava usklađenost s propisima. Objedinjavanjem kontrole pristupa i PIAM sistema lakše je pratiti kretanje na licu mjesta, što organizacijama olakšava prepoznavanje slučajeva potencijalnog prijenosa COVID-a 19, ali i drugih zaraznih bolesti.

Otvorena arhitektura će ubrzati razvoj pametnih gradova

Prema predviđanjima, vrijednost investicija u pametne gradove će do 2024. porasti na 203 milijarde američkih dolara. Kako je 2022. uključena u ovu projekciju, realno je očekivati nastavak trenda širenja ovih naprednih ekosistema i u bliskoj budućnosti.

Za početak, pametni gradovi će u ovoj godini, zahvaljujući napretku tehnologije, prikupljati veće količine podataka nego ikada. Isti napredak očekuje i kapacitet za iskorištavanje ovih informacija s ciljem podizanja nivoa urbane sigurnosti i kvaliteta življenja.

Inteligentne zgrade su dio ekosistema pametnog grada. Bilo da je riječ o aerodromima, bolnicama ili poslovnim prostorima, mnoge organizacije će nastojati analizirati što više podataka sa što više senzora i tako automatizirati svoje radne procese.

Cyber sigurnost i internet stvari – kako riješiti paradoks?

Cyber sigurnost će zadržati status neuralgične sigurnosne tačke i u godini pred nama. Kako cyber kriminalci postaju sve sofisticiraniji, raste pritisak na organizacije da kontinuirano i temeljito ažuriraju svoje sisteme, standarde i certifikate.

S obzirom na to da je digitalna transformacija prioritet za krajnje korisnike i sistem-integratore, proizvođači će se suočiti s jačom kontrolom kvaliteta proizvoda koje prodaju, posebno u segmentu cyber sigurnosti. Ipak, tokom 2022. sektorom cyber sigurnosti će dominirati i svojevrsni paradoks: dok proizvođači postaju sve uspješniji u smanjenju broja sigurnosnih slabih tačaka po liniji koda, eksponencijalni rast uređaja za internet stvari donekle poništava ove pozitivne učinke i time otežava situaciju. Sve ovo će dovesti do pojave potpuno novog modela cyber sigurnosti koji se oslanja na kontinuiranu verifikaciju, a ne samo na jačanje samih mreža i sistema.

U izvještaju organizacije Cybersecurity Ventures predviđa se da će globalni gubici povezani sa cyber kriminalom do 2025. iznositi 10,5 biliona dolara godišnje. Uz stopu rasta od 15% godišnje, ovo će, ironično, biti “najveći transfer ekonomskog bogatstva u historiji”. Navedeno znači da će incidenti s ucjenjivačkim softverom, online prevare i phishing napadi dominirati ovim segmentom i tokom 2022. Godinu iza nas obilježili su i veliki hakerski napadi, poput incidenta u kojem je grupa hakera ukrala i objavila nacrte Appleovih proizvoda od dobavljača ove kompanije Quanta Computera. Napadači su tražili otkupninu od 50 miliona dolara u zamjenu za ostale nacrte. Jednako važan bio je i napad na servere nacionalne policije Indonezije, koji je omogućio hakerima da dođu do podataka o 28.000 policajaca.

Zbog ovakvih incidenata i gubljenja jasno definiranih granica mrežnog perimetra unutar brojnih organizacija sve više kompanija i državnih institucija će tokom 2022. širiti opseg svojih politika cyber sigurnosti. Cilj će biti ustanoviti i primijeniti osnovne sigurnosne standarde za sva rješenja koja se nabavljaju, kao i za partnere i saradnike. Imajući ovo na umu, puko dodavanje novih slojeva zaštite u sigurnosni ekosistem neće biti dovoljno. Donosioci odluka će morati primijeniti i djelotvornije strategije sigurnosti i odabrati partnere koji mogu ponuditi napredniju automatizaciju.

Nema povjerenja, nema problema?

Zero-trust, odnosno model nultog povjerenja će doživjeti pravu ekspanziju kao jedan od odgovora na aktuelne izazove u cyber sigurnosti. On se, ukratko, temelji na skepticizmu i motu “ne vjeruj nikome, autentificiraj sve i kontekst je ključan”. U pitanju je potpuno novi pristup u gradnji tzv. trajno nepovjerljivih mreža koje su alternative sigurnosnom konceptu na bazi perimetra. Potonji se već pokazao ranjivim jer uključuje milione poveznica između uređaja, mreža i podatkovnih centara. Pandemija COVID-a 19 i ovdje je odigrala važnu ulogu, jer je fleksibilan rad od kuće drastično povećao broj uređaja s kojih korisnici pristupaju vrijednim resursima kompanija na mreži. Kod zero-trust modela sigurnosni profil se radi za svaki pojedinačni uređaj i aplikaciju koji se povezuju na mrežu. Oni se nezavisno evaluiraju svaki put kada se traži pristup nekom resursu, što će imati veliku važnost i za sektor videonadzora. Firmver, redovna ažuriranja softvera, sigurno pokretanje, šifrirani podaci i video i zaštićeni identiteti ostat će dio paketa korisničkih zero-trust rješenja.

 5G tehnologija olakšava rad na daljinu i videokonferencije

5G će u godini pred nama postati ključna tehnologija koja se koristi za videokonferencije i rad na daljinu. Brze mrežne mogućnosti videa koje podržava 5G širokopojasna tehnologija osiguravaju dijeljenje slika i snimaka u realnom vremenu, kao i sinhronizaciju zvuka i videa bez kašnjenja. To će omogućiti efikasnu daljinsku komunikaciju i saradnju u svim segmentima sigurnosti. 5G će nesumnjivo osnažiti sve sigurnosne mreže kroz veću brzinu i pouzdanost. To će omogućiti kvalitetniju primjenu sigurnosno važnih tehnologija kao što su AI, IoT i mašinsko učenje te omogućiti različite inovativne primjene u sektoru videokonferencija.

 Videonadzor pri slabom osvjetljenju

Tokom 2022. će rasti broj kamera u boji s više senzora. Jedan senzor će se, naprimjer, koristiti za prikupljanje informacija o svjetlosti, a drugi za bilježenje informacija o boji. To će omogućiti i naprednu obradu signala slike i kreiranje slike visokog kvaliteta. Dodatne funkcije će uključivati eliminaciju smetnji i prilagođavanje praćenju glasova.

 Distribuirana pohrana postaje sve popularnija

Videonadzorna kamera će u tekućoj godini postati najvažniji vizuelni senzor u rastućem trendu pametnih gradova. To nosi i važan izazov – kako se sve više koriste kamere više rezolucije s inteligentnim videoaplikacijama, raste i potreba za distribuiranom pohranom, a sve kako bi se spriječila sistemska opterećenost količinom podataka. Distribuirana pohrana može poslužiti za distribuciju podataka na više fizičkih servera koji se ponašaju kao jedinstven sistem pohrane iako su često geografski raspršeni.

Hyperscaler sistemi u kontrolnim sobama

Prijenos podataka u kontrolnim sobama znatno je porastao posljednjih godina. I taj trend će se nastaviti i tokom 2022. To će dovesti do popularizacije usluga u oblaku za podršku u upravljanju podacima. Hyperscaler sistemi kao što su Microsoftov Azure i Googleov Cloud će u godini pred nama postati sastavni dio tržišta sigurnosti i kontrolnih soba, prvenstveno zbog svoje sposobnosti da ponude rješenje u vidu infrastrukture kao usluge (IaaS).

Uspon LTE/LMR hibridnih uređaja

Tehnologije kao što je Long Term Evolution (LTE) i 5G će osnažiti tradicionalne Land Mobile Radio (LMR) mreže i obogatiti ih širokopojasnim mogućnostima koje podržavaju velike brzine i nude naprednu sigurnost. Očekuje se da će 2022. biti godina kada će hibridni LTE/LMR uređaji postati široko dostupni, a potražnja kupaca će sigurno potaknuti širenje ovog trenda.

Termalne kamere i solarna energija

Termalne kamere su doživjele pravu eksploziju tokom pandemije jer su, pored svoje temeljne namjene, često korištene kao alat za provjeru tjelesne temperature kao indikatora zaraženosti koronavirusom. Kako je riječ o zreloj i danas širokoprihvaćenoj tehnologiji, ove uređaje u 2022. čeka i poslovna revolucija. To se, u prvom redu, odnosi na njihovu širu primjenu za preventivno održavanje na mjestima podložnim temperaturnim oscilacijama (ustanove, radni prostori). Ove kamere će se koristiti za kontrolu električnih kvarova, oštećenja opreme i mašina, dijagnostiku funkcioniranja sistema u pametnim zgradama itd.

Sličan trend će uvesti i solarnu energiju na velika vrata u svijet sigurnosti. Videonadzorni sistemi će se zajedno s funkcijama vještačke inteligencije sve dublje integrisati s tehnologijom prijenosa podataka preko 4G mreže i solarnim sistemima. Cilj je doći do efikasnog videonadzornog sistema u zonama bez pristupa mreži i električnoj energiji. Povezani proizvodi će uključivati integrisane solarne sisteme i videonadzorne kamere na solarni pogon (IPC i PTZ)

 Digitalni i NFT identiteti

Broj korisnika digitalnih novčanika dostići će historijski vrhunac u 2022. Velike tehnološke kompanije kontinuirano dodaju nove funkcije akreditivima pohranjenim u aplikacijama. Istovremeno, kompanije i državni organi razvijaju novu infrastrukturu za podršku sigurnim digitalnim transakcijama i ovi trendovi će obilježiti i godinu pred nama. Tu su i pionirski projekti digitalizacije ličnih informacija i njihovog pretvaranja u NFT tokene koji se pohranjuju na blockchain. Njihovi kreatori obećavaju ne samo do sada neviđeni nivo sigurnosti kakav nudi blockchain arhitektura nego i mogućnost individualizacije i monetizacije ovako obrađenih identiteta koji bi se, isključivo uz pristanak korisnika, povezivali sa državnim organima i institucijama poput banaka.

Beskontaktna biometrija

Biometrija je već u širokoj upotrebi, bilo da je riječ o zaštiti mobilnog uređaja, vozačke dozvole ili lične karte. U 2022. biometrija će biti sve češće kombinovana s rješenjima za upravljanje identitetima u oblaku koja, također, čeka značajan rast. Uloga sigurnosti u kreiranju biometrijske tehnologije koja omogućava sigurnu autentifikaciju i paralelno štiti privatnost podataka ojačat će u svim sektorima. Sigurnost će, pri tome, biti ključni jezičac na vagi kod pronalaska ravnoteže između zaštite privatnosti i šire pokrivenosti biometrijom.

 Problemi s lancem snabdijevanja će se nastaviti

Zastoj u lancu snabdijevanja i dalje će biti jedna od ključnih poteškoća. To znači da će 2022. biti godina u kojoj ova industrija mora biti kreativna kako bi opstala. Nedostatak poluprovodnika, globalna uska grla u logistici i povećanja troškova utjecat će na sve proizvode, od čitača i centrala do senzora i detektora. Problemi u opskrbnom lancu s kojima se svijet trenutno bori potaknut će sigurnosne kompanije da rade na tome da smanje ovisnost o vlasničkim rješenjima, odnosno onima koja dolaze od jednog proizvođača. Organizacije koje gledaju naprijed će umjesto toga tražiti rješenja na bazi otvorene arhitekture, koja im nude veći izbor i fleksibilnost na osnovu zahtjeva korisnika i trenutne dostupnosti.

Zaključak

Tokom posljednje dvije godine sigurnosna industrija je prošla transformaciju za koju je ranije bilo potrebno više vremena. U tom smislu, 2022. će biti prijelomna godina između početka pandemije i njenog smirivanja i povratka na staro. Ipak, to “staro” je sada jedan trajno izmijenjeni ambijent u kojem se nove tehnologije poput AIoT-a, zero-trusta i modela u vidu usluge preklapaju s novim vidovima primjene u sigurnosti i izvan nje. Prilagodba i netehnološkim trendovima, poput kombinovanog radnog vremena i zastoja u lancu snabdijevanja, tako će postati elementarni preduslov opstanka na tržištu, od čijeg su pretpandemijskog formata danas ostale tek konture. A one, kao takve, sigurno ne mogu biti temelji za nošenje bremena budućnosti sigurnosne industrije.

 

 

MAXPRO Cloud: Univerzalno integrisano sigurnosno rješenje

MAXPRO Cloud je dinamičan poslovni alat s višestrukim prednostima za krajnje korisnike i instalatere. Riječ je o univerzalnom rješenju koje omogućava da sigurnošću upravljate s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme

Piše: Siniša Pintarić, menadžer za razvoj poslovanja, Honeywell Fire & PA/VA rješenja – istočna Jadranska regija; E-mail: sinisa.pintaric@honeywell.com

Honeywellov MAXPRO Cloud je sigurnosna platforma koja integriše videonadzor, kontrolu pristupa i protivprovalu na više lokacija. Prilika je to za prodavače da kupcima ponude sljedeću generaciju upravljivih sigurnosnih usluga koje koriste jedan interfejs.

Kontrola pristupa nove generacije

Jedna od glavnih komponenti MAXPRO Clouda je MAXPRO Access, koji se sastoji od MPA1 i MPA2 centrala koje nude opcije hostinga u oblaku, na webu ili lokalno. One korisnicima omogućavaju da sigurno i lako instaliraju svoj plug-and-play sistem kontrole pristupa i upravljaju njime s kojeg god mjesta gdje postoji ethernetska/internetska veza. MPA1 PoE kontroler za jedna vrata jednostavan je za instalaciju, rad i održavanje zahvaljujući njegovom jedinstvenom dizajnu i namjenskoj Device Utility aplikaciji za brzo i jednostavno puštanje u rad. S druge strane, MPA2 je samostalna centrala koja koristi prednosti clouda i namijenjena je za upravljanje pristupom za dvoja vrata. Uključuje kontroler za dvoja i licencirani model za četvero vrata. Dizajn prilagođen korisniku čini ga jednostavnim za instalaciju, rad i održavanje.

MAXPRO Intrusion

MAXPRO Intrusion je još jedan neizostavni dio MAXPRO Cloud ekosistema. Pruža potpuno integrisano, cloud rješenje sistema kontrole pristupa i detekcije upada. MAXPRO Intrusion omogućava udaljeno konfigurisanje i upravljanje lokacijama, uređajima, rasporedima i korisnicima, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava efikasnost u instalacijama koje se prostiru na više lokacija. Plug-and-play povezivost centrale čini instalaciju jednostavnom. Također omogućava automatsko adresiranje uređaja i konfiguraciju putem clouda. Honeywell MAXPRO Intrusion koristi V-Plex adresabilnu tehnologiju, koja korisniku omogućava uštede na ožičenju, potrošnji energije i funkcijama koje skraćuju vrijeme održavanja.

Koristi MAXPRO Cloud portfolija

MAXPRO Cloud centralizira nadzor i kontrolu sigurnosnih sistema (pregled snimljenog ili videa uživo, informacije o alarmnim događajima, interakcija u realnom vremenu) i nudi napredne funkcije pregleda, upravljanja i analize. Više je pogodnosti koje pruža ovaj sistem:

Manji troškovi: nije potrebno kupovati server ili instalirati softver s cloud platformom. Korisnicima je potreban samo internet-pretraživač i/ili mobilna aplikacija. Instalacije traju satima, a ne danima.

Veća sigurnost: pomaže u smanjenju broja lažnih alarma i krađa. Uz integraciju kontrole pristupa, videonadzora i protivprovale, moguće je brže identificirati i upravljati incidentima. Stalna provjera rada sistema ukazuje na sve potencijalne kvarove, skraćujući vrijeme zastoja u radu usljed kvara.

Povećana prilagodljivost: rješenje je skalabilno i pruža poboljšanu vidljivost kroz funkcije kao što su intuitivni korisnički interfejs i moćna mobilna aplikacija, zajedno s prilagodljivom centralom s mogućnošću pregleda stanja na više lokacija.

 

Veća transparentnost i manji troškovi

Digitalni blizanci spadaju među najvažnije tehnologije našeg doba. Riječ je o neprocjenjivim platformama za modeliranje i unapređenje proizvoda, usluga i procesa – i, naravno, zgrada. Ovu tehnologiju, koja je postala dio industrije 4.0, koristimo kako bismo bolje razumjeli objekte i omogućili vam da ih maksimalno iskoristite

Piše: Danijel Jerković, menadžer za razvoj poslovanja i projektnu prodaju za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju,, Bosch sigurnosni sistemi; E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

 Digitalni blizanci pružaju potpuno novi pogled na zgrade koje posjedujete ili kojima upravljate. Ranije prikupljene informacije, u kombinaciji sa sveobuhvatnim podacima snimljenim u realnom vremenu, primjenjuju se kako bi se napravila precizna slika vašeg objekta, koja se stalno ažurira i usavršava. Ova tehnologija pruža potpuno novi nivo transparentnosti i sveobuhvatnog znanja o zgradi i načinu upravljanja njome, što je najbolji mogući temelj za njeno kontinuirano optimiziranje.

Korištenje prednosti digitalnog doba

Da bi se kreirao digitalni blizanac, odnosno virtuelna slika vašeg objekta, podaci se mogu izvući iz postojeće opreme, softvera, sistema i senzora koji se koriste za upravljanje zgradama i njihovom rasvjetom, potrošnjom energije i sigurnošću. Mogu se integrirati i drugi relevantni podaci iz raznih izvora. Informacije o spratovima i prostorijama možda su već dostupne u obliku Excel tabela, a koristit će i svi drugi podaci dostupni iz projekata urađenih pomoću informacijskog modeliranja zgrada (BIM). U slučaju da je potrebno još više podataka, oni se mogu dobiti ugradnjom dodatnih senzora. Ovaj pristup je ono što digitalne blizance čini tako atraktivnim alatom za upravljanje zgradama.

Ove neobrađene brojke se zatim obogaćuju dodatnim informacijama. Ontologije, odnosno konceptualne kategorije za klasifikaciju entiteta, primjenjujemo kao alat za tumačenje semantičkih složenosti i izvođenje vrijednih zaključaka. Bosch primjenjuje vlastite ontologije, a istovremeno uči iz uvida i znanja partnera i konkurenata. Podaci se otvoreno dijele, budući da cijeli sektor nekretnina izvlači veliku korist od većeg semantičkog razumijevanja zgrada.

Zahvaljujući našem dugogodišnjem iskustvu kao integratora sistema i stručnosti u oblasti sigurnosti i automatizacije zgrada te energije, Bosch je u odličnoj poziciji da informacije koje digitalni blizanac generira iz podataka sistema i senzora transformira u sveobuhvatnu cjelinu. Ovo zauzvrat omogućava praćenje i razumijevanje kako zgrada, zapravo, funkcionira u realnom vremenu. Rezultat su neprocjenjivi uvidi za optimalnu kontrolu i kontinuiranu optimizaciju tokom cijelog vijeka trajanja objekta.

 Usluge koje digitalni blizanci omogućavaju

Kompanije za održavanje zgrada moći će precizno predvidjeti kada i koliko dugo će koje komponente ventilacijskog sistema biti u upotrebi, hoće li se ponašati kako se očekuje ili, naprimjer, kada će biti potrebno zamijeniti filter. Ovo omogućava optimalno raspoređivanje tehničara i automatsko naručivanje potrebnih zamjenskih dijelova nekoliko sedmica prije vremena.

Druga primjena je unutarnji navigacijski sistem. Naime, kada ljudi stignu na sastanke u zgrade u kojima nisu bili ranije, pronalaženje prave sobe ponekad se može pretvoriti u maraton. Pomoć bi mogla doći u obliku digitalnog unutarnjeg navigacijskog sistema koji je jednostavan za korištenje i koji vodi posjetitelje iz podzemne garaže do prave konferencijske sobe ili drugog odredišta unutar zgrade.

 

Budućnost nije u integraciji, već u unifikaciji sistema

Integrisani sistemi postali su popularni nakon pojave IP nadzornih kamera, sistema za kontrolu pristupa, alarma i srodnih uređaja. No, sada postoji nešto još bolje od toga – unificirani sigurnosni sistemi

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

 Integracija je revolucionizirala upravljanje sigurnošću, omogućavajući operaterima do tada neviđen nivo kontrole, pregleda sigurnosne slike i fleksibilnosti s ciljem zaštite određene lokacije. Ali integracija često nije laka, naročito kada se koriste rješenja različitih kompanija. Sada, pak, imamo nešto još bolje.

Šta je to unificirani sigurnosni sistem?

Unificirani sigurnosni sistem je onaj sistem u kojem sve komponente koriste zajedničke elemente kao što su mape, rasporedi, korisnici ili privilegije. Jedinstveni korisnički interfejs omogućava pristup podacima snimljenim sa svih povezanih sistema kao što su videonadzor, kontrola pristupa, prepoznavanje registracijskih tablica, alarmi, interkomi itd. Prema Jean-Pierreu Picardu, menadžeru za marketing proizvoda u Genetecu, rezultat takve konfiguracije je sigurnosno rješenje koje izgleda ne samo kao jedinstven sistem nego i kao sistem koji održava sposobnost uključivanja aplikacija i senzora različitih proizvođača u unificiranu platformu. Unifikacija kroz jedinstven korisnički interfejs omogućava sve što je sigurnosnom osoblju potrebno kako bi efikasno zaštitili ljude i imovinu.

“Mislim da je najjednostavniji primjer toga da pogledate šta se dešava ukoliko počinjete sa sistemom za upravljanje videom kao osnovom. Postoje mnogi VMS-ovi koji mogu integrisati podatke s videonadzora, kontrole pristupa i nekoliko drugih sistema. Ali u suštini, oni su i dalje softveri za upravljanje videom. Izgrađeni su na osnovu aktivnosti povezanih s upravljanjem videa, videoistragama, označavanjem relevantnih snimaka, snimanjem i premotavanjem. Ali sistem za kontrolu pristupa je izgrađen na osnovu potpuno drugačijih aktivnosti”, objašnjava Picard. Unifikacija je početna tačka gdje platforma nije izgrađena na osnovu specifičnih kategorija proizvoda, nego na osnovu zajedničkih sigurnosnih aktivnosti. Unificirani sistemi mogu prikupljati informacije iz različitih sigurnosnih rješenja i analizirati informacije kao jedinstveni skup podataka s ciljem omogućavanja pojednostavljenog upravljanja signalizacijom. Određeni faktori čine to boljom opcijom od integrisanih sistema.

Jedinstveni korisnički interfejs za operatere

Unificirani sigurnosni sistemi imaju jedinstven interfejs, koji koriste operateri i administratori. U tradicionalnim sigurnosnim sistemima operater se mora prebacivati između različitih prozora kako bi pristupio podacima s različitih rješenja, što može dovesti do toga da propusti bitne događaje. Zahvaljujući jedinstvenom interfejsu, unificirani sistemi nemaju takve probleme.

Brz odziv

Kada su u pitanju istrage poslije događaja, integrisani sistemi zahtijevaju od sigurnosnog osoblja da se prebacuje između različitih sistema kako bi pronašli incident. Zatim moraju uskladiti svoje podatke sa sistemima tako što će usporediti vremenske oznake. Ukoliko su sistemi nesinhronizovani, taj zadatak postaje mnogo teži.

Kraće vrijeme obuke

Korištenjem unificiranog sigurnosnog sistema smanjuje se broj rješenja koje operateri moraju poznavati. Dvije su prednosti toga. Prvo, operateri mogu usmjeriti svu energiju i napore na to da postanu stručni u jednom sistemu. Drugo, to smanjuje količinu novca koji kompanije moraju utrošiti na obuku svojih zaposlenika.

Manji broj lažnih alarma

Lažni alarmi su značajan problem koji prati brojne kompanije u sigurnosnoj industriji, uprkos svim tehnološkim postignućima. Rick Focke, direktor upravljanja proizvoda u oblasti rješenja za kontrolu pristupa u Johnson Controlsu, ističe da, s obzirom na to da unificirana rješenja dijele isti backend interfejs te da su integrisana na dubljem nivou, sistem može precizno filtrirati informacije o alarmima. To može pomoći u određivanju odgovarajućeg notifikacijskog nivoa i prioriteta, čak i u slučaju da se događaj mora prebaciti na specifičnog operatera kako bi ovaj poduzeo odgovarajuće mjere.

Smanjenje ukupne cijene posjedovanja sistema

Kombinacija prethodno spomenutih faktora trebala bi smanjiti ukupnu cijenu posjedovanja za kupce. Picard ističe da primjena unificirane platforme smanjuje trošak zato što organizacije ne moraju odvojeno plaćati različite sisteme. A uz jedinstvenu tačku kontakta korisničke podrške, problemi se brže rješavaju i ne mora se gubiti vrijeme na identifikovanje toga koji proizvođač mora popraviti problem.

Bolji poslovni izvještaji

Unificirani sistem omogućava operaterima da na jednom mjestu pristupe podacima s različitih sistema. Iz perspektive poslovne inteligencije, to znači da operateri mogu lako usporediti poslovne obrasce u različitim rješenjima. “Unificirana platforma omogućava lako uspoređivanje trendova i obrazaca u različitim sistemima, uz zajedničke vizualizacijske alate koji pojednostavljuju istraživanje izvještaja. Povezivanjem i predstavljanjem rezultata u razumljivom formatu analitika transformiše podatke u korisne izvještaje koji se mogu dijeliti sa svim relevantnim akterima izvan sigurnosnog odjela te u čitavoj korporaciji”, ističe Picard.

 Ograničenja unificiranih sigurnosnih sistema

Iako unificirani sistemi nude visok nivo praktičnosti za kupce, integrisani sistem je ponekad pogodniji za krajnje korisnike kojima je potreban visok nivo fleksibilnosti odabranog rješenja. To je naročito slučaj ukoliko unificirani sistem prisiljava korisnike da koriste rješenja samo jednog proizvođača.

“Videonadzorni sistemi se češće nadograđuju od onih za kontrolu pristupa, tako da je vremenski faktor također bitan tokom odlučivanja o tome treba li implementirati unificirani ili integrisani sistem. U brojnim slučajevima linija između unificiranih sistema postaje zamućena zato što brojne integracije s proizvodima drugih kompanija imaju naprednu funkcionalnost”, kaže Focke. Naprimjer, pojedini sistemi mogu nuditi napredno upravljanje alarmima, naprednu analitiku alarma ili druge specijalizirane mogućnosti kao što je upravljanje snimcima radi pohranjivanja videosnimaka na duži period od standardnih 60–90 dana. Operateri mogu često upravljati dnevnim operacijama kamera koristeći platforme za upravljanje. Međutim, oni će možda povremeno morati koristiti alate za upravljanje kamerama specifičnih proizvođača kako bi ih mogli nadograditi. Uprkos ograničenjima, operateri ipak mogu postići veću kontrolu nad rješenjima kada su ona unificirana. Kako se industrija razvija, mogao bi se povećati i interes za ovu oblast zato što povećava efikasnost i smanjuje troškove.

Li-ion Tamer iz Honeywella: Spriječite požare izazvane baterijama u data centrima

Neplanirani prekidi rada u podatkovnim centrima mogu uzrokovati ozbiljnu finansijsku, operativnu i reputacijsku štetu. Kako bi ih izbjegli, mnogi operateri UPS sistemima pridaju veliku važnost, ali istovremeno moraju upravljati rizikom od kvarova njihovih litij-jonskih baterija.

Piše: Siniša Pintarić, menadžer za razvoj poslovanja, Honeywell Fire & PA/VA rješenja – istočna Jadranska regija; E-mail: sinisa.pintaric@honeywell.com

Sistemi za neprekidno napajanje (UPS) su ključni za rad podatkovnih centara. Ipak, lokalni izvori su bili i ostali najčešći uzrok prekida napajanja, pri čemu se većina incidenata koji vode do zastoja vjerovatno mogla spriječiti. Litij-jonske baterije zamijenile su stare ventilom regulirane olovno-kiselinske verzije (VRLA) i za to postoji dobar razlog. Ako pogledamo period od deset godina, bile su 31% jeftinije od tradicionalnih VRLA baterija zbog nižih troškova održavanja i zamjene, do 70% su manje i 60% lakše te rade pouzdanije na višim temperaturama. To ih čini idealnim za UPS uređaje u podatkovnim centrima. S druge strane, kapitalni izdaci za litij-jonske baterije su dvostruko veći u odnosu na VRLA baterije. To znači da je trošak od potencijalnog kvara u startu mnogo veći.

Termički pobjeg, lančana reakcija unutar baterije

Još jedan koncept kojeg menadžeri podatkovnih centara moraju biti svjesni je termički pobjeg. Riječ je o gotovo nezaustavljivoj lančanoj reakciji unutar neispravnih baterija. Usljed mehaničkih ili termičkih kvarova, nepravilnog korištenja, prekomjernog punjenja ili unutrašnjeg kratkog spoja ćelija baterije se počinje razgrađivati. To povećava temperaturu i brzinu raspadanja. Rezultat je brzo zagrijavanje ćelije, koje raste sve dok ona ne izgubi stabilnost i ne pukne. Pri tome se sva preostala toplinska i elektrohemijska energija oslobađa u okolinu, što rezultira brzim, katastrofalnim i često eksplozivnim požarom, koji je izuzetno težak za gašenje.

Samozapaljenje litij-jonske baterije

Prema studiji Instituta za istraživanje protivpožarne zaštite Underwriters Laboratories, požari koje izazivaju litij-jonske baterije predstavljaju ozbiljne izazove jer se tokom termičkog pobjega oslobađaju eksplozivni gasovi i pare, formira se i raspršuje oblak pare, a mjere gašenja požara su nedovoljno efikasne. Termalni požari mogu imati ozbiljne posljedice: curenje toksičnog plina, požare, eksplozije i obustavu rada.

Li-ion Tamer

Gotovo je nemoguće zaustaviti uznapredovali proces termičkog pobjega, a posljedice mogu biti katastrofalne. Zato je u tom slučaju zadatak otkriti rane znakove kvara baterije i zaustaviti cijeli proces prije nego što preraste u problem. Li-ion Tamer je osmišljen da pruži napredniju zaštitu sistema baterija i može se instalirati na širokom rasponu integracijskih tačaka u podatkovnim centrima. Otpadni plin se najprije formira kao gas koji se stvara unutar pojedinačnih ćelija usljed egzotermnih reakcija koje nastaju zbog problema u bateriji ili vanjskih faktora. Oslobađanje ovih plinova je prva faza otkazivanja baterije i oni se samostalno šire sve dok ona ne počne ispuštati dim i pređe u fazu termičkog pobjega. Sposobnost detekcije plinova podržana je signalom koji šalje rano upozorenje o eventualnom kvaru ćelije. Tako je moguće blagovremeno poduzeti mjere koje mogu pomoći u ublažavanju posljedica kvara baterije. Li-ion Tamer je dizajniran za detekciju i zaštitu za potrebe pojedinačnih modula, kao i integriranih rješenja na nivou prostorije.

ONLINE ČLANAK: Kliknite ovdje da saznate više o našim rješenjima za podatkovne centre.

 

Univiewov projekat u Srbiji: LED rješenja za Balkan Bet kladionice

Balkan Bet je jedan od najvećih lanaca kladionica u Srbiji, s više od 120 poslovnica. Kompanija se odlučila za nadogradnju postojećeg sistema displeja i prelazak na naprednije LED rješenje u zatvorenom i na otvorenom

Piše: Tsing Tang, direktor za Istočnu Evropu, Zhejiang Uniview Technologies; E-mail: tangsiqing@uniview.com

Balkan Bet u okviru svoje osnovne djelatnosti ima vlastitu proizvodnju i nudi kvote za sportsko klađenje. Osim toga, u svakom trenutku u ponudi je više od 350 standardnih igara za fudbalske utakmice i više od 400 specijalnih igara za druge sportove. Kompanija se odlučila za nadogradnju postojećeg sistema displeja i prelazak na naprednije LED rješenje u zatvorenom i na otvorenom, počevši od jednog probnog objekta. Pored standardnog LED ekrana od dva kvadratna metra Balkan Bet je za unutrašnji LED ekran tražio i kockasti displej s neprimjetnom vezom između četiri pravougaona ekrana i ukupnom površinom od oko pet kvadratnih metara. Za vanjski LED ekran bilo je neophodno osigurati otpornost na vodu i veću svjetlinu. Odabir je pao na rješenja kompanije Univew, jednog od vodećih svjetskih proizvođača u oblasti IP videonadzora, koji ima za cilj da postane globalni dobavljač proizvoda i rješenja za profesionalne ekrane.

LED modeli KS serije

Zato je Uniview implementirao IP65 Module Ingress zaštitu i ponudio veću svjetlinu kao garanciju stabilnosti i prilagodljivosti u vanjskom okruženju. Osim toga, klijent je tražio kvalitetan proizvod s jednostavnim održavanjem zbog specifičnog okruženja za instalaciju. Uniview i partnerski distributer kao rješenje su odabrali LED MW7225-M, pristupačni modul s vrhunskim prikazom za rad u zatvorenom iz XM serije, kao i standardni model za vanjske prostore LED MW7504 iz KS serije. MW7225-M je isplativo modularno LED rješenje za unutrašnje prostore s kristalno jasnim prikazom piksela. Prilikom izrade se koriste precizni materijali kao što su LED sijalice vrhunskog brenda i sistem napajanja i kontrole. Model mora proći i 680 strogih testova tokom izrade LED ekrana, sve sa detaljnim certifikatima koji potvrđuju stabilnost i pouzdanost. Zahvaljujući dizajnu koji ne uključuje kućišta, modularno LED rješenje može se postaviti direktno na zid s tankim čeličnim okvirom i kvalitetnim odvođenjem topline. Istovremeno, kompaktna i standardna veličina modula garantuje fleksibilno spajanje. Budući da je veličina jedinice modula manja, spajanje je dovoljno fleksibilno da se može izvesti i pod uglom od 90°.

Impresivno vizuelno iskustvo

Neprimjetno spajanje i savršeni efekat prikaza korisnicima pružaju doista impresivno vizuelno iskustvo. Za bolju zaštitu očiju gledalaca Uniview LED je opremljen tehnologijom zaštite vida, poboljšanja slike i niske svjetline s visokom skalom sive. Osim toga, jednostavno održavanje prednjeg displeja i hot plug funkcija znatno poboljšavaju efikasnost održavanja i čine instalaciju praktičnijom. U sklopu projekta za Balkan Bet sa četiri bočna LED zida, dva sistema za slanje vizuelnog signala se koriste za prikaz dvije različite slike s obje strane četiri zida, što u potpunosti ispunjava zahtjeve partnera.

Kontrola prosječne brzine prijenosa podataka

Pohrana je izvor beskrajnih debata u sigurnosnoj industriji: Trebaju li se podaci pohranjivati u oblaku ili na licu mjesta, tj. na fizičkoj lokaciji? Koliko dugo treba čuvati video? Kako osigurati da svi kritični podaci namijenjeni za pohranu budu zaštićeni od cyber napada i dostupni kad god vam zatrebaju?
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Bez obzira na aktuelne rasprave, oko jednoga se većina korisnika slaže: smanjenje troškova pohrane mora biti prioritet. Postoji nekoliko tehnika za optimizaciju pohrane, a selektivna kompresija je jedna od njih. Ona podrazumijeva proces u kojem softver potpomognut vještačkom inteligencijom bira segmente koje procijeni kao važne unutar videozapisa i na njih primijeni manji stepen kompresije u odnosu na druge manje važne. Iako je riječ o kvalitetnom tehnološkom rješenju, postoji rizik da bi se neki važni detalji unutar videozapisa mogli propustiti ako ih softver ocijeni kao manje bitne. Jedno od alternativnih pristupa je i kontrola prosječne brzine prijenosa podataka u bitovima.

Šta je kontrola prosječne brzine prijenosa?
Kontrola prosječne brzine prijenosa (ABR) uobičajeni je izraz za metode u okviru kojih se najprije analiziraju brzine prijenosa u bitovima za određene videonadzorne kamere, a zatim se iste prilagođavaju s ciljem postizanja željene brzine prijenosa u određenom intervalu. “Cilj kontrole prosječne brzine prijenosa nije da se smanji potrebna količina prostora za pohranu, nego da se najefikasnije iskoristi dostupni prostor. U usporedbi s ograničenjem maksimalne brzine prijenosa (MBR), koja podrazumijeva nefleksibilno ograničavanje brzine prijenosa, ABR omogućuje veću fleksibilnost u upravljanju brzinom prijenosa podataka”, objašnjava Timo Sachse, analitičar proizvoda za EMEA regiju u Axis Communicationsu.

Kod ograničenja maksimalne brzine prijenosa MBR tehnologija ne dozvoljava kameri da vraća videostreamove ako se pređu vrijednosti zadane brzine prijenosa. To se dešava čak i ako bi to bilo korisno za kvalitet slike ili forenzičke detalje. Za razliku od ovog pristupa, ABR metoda će omogućiti kameri da maksimalno poveća brzinu prijenosa u bitovima tokom intervala koji su “zanimljivi”, a uz smanjenje brzine kada je to potrebno. Tako se postiže ciljani prosjek u pogledu brzine prijenosa.

Kako funkcioniše
Prvi korak je izračunavanje prosječnog nivoa brzine prijenosa u bitovima. To se postiže tako što se izračuna količina raspoloživog prostora za pohranu po kameri (recimo 500 GB) i trajanje intervala pohrane videozapisa (vrijeme čuvanja; npr. 30 dana). Rezultat se izražava kao brzina prijenosa u kilobitima ili megabitima u sekundi. Za 500 GB to bi bilo 1.543 Kbit/s. Donja slika prikazuje interfejs kamere na kojem se izračunava vrijednost prosječne brzine prijenosa.

Važno je napomenuti da se kontrola prosječne brzine prijenosa može koristiti samo za kontinuirano i neprekidno snimanje 24 sata dnevno. Samo na ovaj način kontroler brzine prijenosa može napraviti statistiku koja će mu omogućiti da s vremenom sve preciznije upravlja brzinom prijenosa.

Uzmimo sljedeći pojednostavljeni primjer. Ciljna vrijednost prosječne brzine prijenosa za određenu kameru postavljena je na 4,5 Mbit/s, dok je tokom noći, kada ima malo aktivnosti, smanjena na 1 Mbit/s. “U ovom primjeru kontroler brzine prijenosa uopće ne mora prilagođavati kompresiju jer je prosječna brzina prijenosa ispod konfigurisane granice”, navodi Sachse. Da je maksimalna brzina prijenosa (MBR) konfigurisana na istoj vrijednosti od 4,5 Mbit/s, ne biste imali problema tokom prvih 12 sati istog dana. No, u drugom dijelu dana, stvarna brzina prijenosa u bitovima bi premašila unesenu granicu i morali biste primijeniti kompresiju slike kako biste dobili brzinu prijenosa koja ide ispod maksimalne definisane. To može dovesti do gubitka važnih detalja unutar slike.

Ukoliko druga kamera ima isto ograničenje brzine od 4,5 Mbit/s, noćnu brzinu prijenosa od 2 Mbit/s i dnevnu brzinu od 8 Mbit/s, prosječna brzina prijenosa će iznositi 5 Mbit/s, što je nešto malo iznad konfigurisane granice. U ovom slučaju kontroler brzine prijenosa bi malo pojačao kompresiju tokom cijelog dana kako bi ostao u nivou ili ispod konfigurisane granice od 4,5 Mbit/s.

Praktične koristi
Kontrola prosječne brzine prijenosa je namijenjena za podršku neprekidnom cjelodnevnom snimanju. Sve instalacije koje razmatraju primjenu ovakvog režima snimanja mogu imati koristi od primjene mehanizma kontrole prosječne brzine prijenosa. “Primijetili smo povećanje primjene kontinuiranog snimanja paralelno s rastom sofisticiranijih implementacija forenzičkog pretraživanja zasnovanih na serverima i vještačkoj inteligenciji. Krajnji korisnici sve bolje razumiju prednosti kontinuiranog snimanja u odnosu na, naprimjer, snimanje koje se aktivira uz pokret, i ne žele propustiti ništa što se dešava u vidnom polju njihovih kamera”, objašnjava Sachse. Zanimljiv je i broj kamera spojenih na uređaje za pohranu. Što je manje kamera spojeno, to su potencijalno veće razlike između procijenjene i stvarne potrošnje prostora za pohranu. Za veći broj kamera to je ujednačeno zbog većeg broja uređaja. Tu su i nadzorna rješenja s velikim brojem kamera, od kojih neke nude široki prikaz velikih površina, dok su druge dizajnirane za praćenje detalja. Kontrola prosječne brzine prijenosa omogućava operaterima da detaljno podese svoje kamere kako bi najbolje iskoristili dostupni kapacitet za pohranu.

Odlično rješenje ako se pravilno implementira
Na kraju se nameće zaključak da je kontrola prosječne brzina prijenosa odličan način za optimizaciju prostora za pohranu, naravno ukoliko se pobrinete da se poduzmu svi odgovarajući koraci. Naprimjer, upotreba alata za planiranje lokacija kamera može pomoći u utvrđivanju potencijalnih zahtjeva za konkretno mjesto. Neki od ovih alata mogu vas obavijestiti i o tome da postavke nisu idealne. Pa tako možete dobiti upozorenje da ste prosječnu brzinu prijenosa postavili prenisko, što se obično događa ako je kapacitet za pohranu premali za odabrano vrijeme čuvanja materijala. To može dovesti do pojave lošeg kvaliteta slike zbog visoke stope kompresije ili, u najgorem slučaju, do prekoračenja iskoristivosti kapaciteta za pohranu. Tehnička složenost ovih zahtjeva znači da bi integratorima bilo pametno uključiti podešavanje prosječne brzine prijenosa u redovnu praksu održavanja. To će osigurati da krajnji korisnici neće morati brinuti o troškovima pohrane ili podacima.

Saradnja kompanija Milestone i BriefCam: Vrhunska analitika za korisnike XProtecta

XProtect Rapid REVIEW će korisnicima Milestoneovih rješenja omogućiti da ubrzaju proces vođenja istraga i donošenja odluka. Zahvaljujući videoanalitičkoj tehnologiji kompanije BriefCam, višesatni videosnimci sada se mogu pregledati za nekoliko minuta.

Piše: Nikola Genchev, menadžer za distribuciju za Jadransku regiju, Milestone Systems: mail: ngen@milestone.dk

Gubljenje vremena na pretraživanje višesatnih materijala sada je prošlost, ako pitate vodeće globalne dobavljače softvera za sigurnosna rješenja, kompanije Milestone i BriefCam. Umjesto toga, dovoljno je nekoliko minuta kako bi locirali osobe i objekte od interesa i tako prikupljene informacije pretvorili u dokazni materijal i iskoristili za konkretno djelovanje. XProtect Rapid REVIEW možete koristiti u situacijama kada, naprimjer, želite brzo pronalaženje dokaza (poput sumnjivog vozila) ili precizno utvrđivanje vremena i mjesta (što je ključno u slučaju, npr., nestanka djece), odnosno za praćenje kontakata poput osoba zaraženih koronavirusom kako bi zaštitili svoje najbliže okruženje.

Uočavanje i izdvajanje

XProtect Rapid REVIEW sistem implementira videoanalitiku koja koristi postojeće videonadzorne mreže kako bi se iz snimljenog sadržaja izvukli lako pretraživi podaci. U kombinaciji s vještačkom inteligencijom i dubokim učenjem, XProtect Rapid REVIEW uočava i izdvaja objekte u videozapisu. Nakon toga se svaki objekat identificira i klasificira pomoću naprednih neuronskih mreža, čime se omogućava inteligentna videoanaliza, koja uključuje pretragu i filtriranje. Potencijalni slučajevi primjene su raznoliki i uključuju prepoznavanje lica i registarskih tablica, prepoznavanje sličnosti, detekciju nošenja maske za lice, prepoznavanje blizine i prelaska linije, kontrolu brzine i gustine saobraćaja i dr.

XProtect Rapid REVIEW omogućava i preciznu pretragu i filtriranje videozapisa na temelju širokog skupa klasa, atributa, ponašanja i vizuelnih slojeva. Jedinstvena VIDEO SYNOPSIS tehnologija operateru nudi mogućnost da paralelno vizualizira objekte koji se javljaju u različito vrijeme unutar videa. XProtect Rapid REVIEW je dostupan od 30. novembra i podržan je na svim XProtect VMS platformama.

O kompanijama BriefCam i Milestone
BriefCam je vodeći dobavljač softvera za videoanalitiku koji omogućava ljudima, kompanijama i zajednicama da maksimalno iskoriste prednosti videonadzornog sadržaja. Uz precizna, fleksibilna i sveobuhvatna rješenja, BriefCamova videoanalitička platforma nudi ključne informacije za lakše vođenje istraga, bolji uvid u stanje na terenu i poboljšanje operativne inteligencije. Milestone Systems je vodeći dobavljač softvera za upravljanje videom, koji širom svijeta pomaže korisnicima da lakše zaštite svoju imovinu i povećaju poslovnu efikasnost. Milestone podržava izgradnju zajednice oko otvorene platforme koja promoviše saradnju i inovacije u razvoju i primjeni mrežne videotehnologije. U ponudi su pouzdana i skalabilna rješenja koja su svoj kvalitet dokazala u više od 500.000 instalacija širom svijeta. Milestone je osnovan 1998. godine, a sada posluje kao samostalni subjekt u okviru grupacije Canon.

Izbori, hakeri i teorije zavjere

Posljednji izbori u SAD-u i Njemačkoj zorno su pokazali kako se cyber napadi koriste kao politička argumentacija za demontažu demokratije. U kombinaciji s nereguliranim društvenim mrežama, kreiran je toksičan politički koktel koji će tražiti odgovor i sigurnosne struke i države

Piše: Mirza Bahić; mail: redakcija@asadria.com

Demokratski izbori u Evropi i SAD-u odavno nisu puki datum u političkom kalendaru. Cijele društvene strukture danas ih nerijetko očekuju sa zebnjom, prvenstveno zbog većinski nevidljivih, ali ništa manje opasnih prijetnji. Danas su to masovni, politički orkestrirani cyber napadi, koji često idu u paru s jednako dobro organiziranim dezinfomacijskim kampanjama. Da smo sa stranica cyber trilera zakoračili duboko u “nove normalnosti”, govore i posljednji njemački izbori koji su upozoravajući signal da će se političke borbe ubuduće voditi na ključnom, novom bojnom polju – cyber sigurnosti.

Izbori u eri cyber terorizma  

Prije održavanja izbora u septembru 2021. njemačke vlasti su oglasile “zvona na uzbunu”. Cyber napadi su u toj zemlji došli s jakim političkim koloritom, a demokratska javnost se prvi put suočila s masovnom cyber kampanjom s potpuno novom agendom – obesmisliti izbore kao ideju. Ovo se trebalo postići dovođenjem u pitanje samog legitimiteta izbornog procesa, a sve se radilo uz prizivanje asocijacija na američki scenario s narativom o krađi izbora kojom je, navodno, oštećen bivši predsjednik Donald Trump. Novina je u tome što sami napadači i političke strukture iza njih sada dramatično mijenjaju pristup cyber ratovanju. Čini se da ih sada više zanima sijanje nepovjerenja u demokratske i izborne institucije i izazivanje podjela u društvima, a ne podrška određenom kandidatu ili stranci. Novi pristup je pokazati da je postojeći sistem naprosto slab i nedovoljno otporan na napade da bi osigurao željenu objektivnost izbora.

Politizacija odabira meta

Danas je vođenje kampanja dezinformiranja i prikupljanja podataka znatno lakše, jeftinije i brže zahvaljujući sveprisutnosti društvenih medija i činjenici da hakeri imaju podršku moćnih državnih struktura. U slučaju Njemačke, kao glavni krivac za prebacivanje predizborne borbe u online arenu označena je Rusija. Zvaničnici njemačke vlade su u martu ove godine naveli da su ruski hakeri napali desetine njemačkih političara, a popis uključuje sedam zastupnika Bundestaga i 31 zastupnika u regionalnim parlamentima. Većina žrtava bili su članovi stranaka CSU, CDU i SPD, što upućuje na pažljiv i politički motivirani odabir meta. Svi oni su primili lažne e-mail poruke koje su osmišljene da izgledaju kao legitimne s ciljem da parlamentarci ostave svoje osjetljive podatke ili da otvaranjem poruke na svoj računar instaliraju opasni softver. Ruski cyber napadi na njemačke političare samo su jedan incident u nizu kampanja koje su vođene posljednjih nekoliko godina. Još je 2015. njemačka obavještajna služba BfV optužila Rusiju za orkestriranje cyber napada na državnu računarsku infrastrukturu. Kao dokaz umiješanosti ruskih zvaničnika u ove napade, glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova naveo je da je hakerska grupa Ghostwriter povezana s ruskom vojno-obavještajnom službom GRU.

Njemačka pod opsadom

GRU je imenovan kao krivac i u napadu čiji je glavni cilj bilo preuzimanje e-mailova iz ureda izborne jedinice bivše kancelarke Angele Merkel. Još jedan napad bio je usmjeren na njemački parlament s ciljem instaliranja softvera koji bi napadačima omogućio stalni pristup računarima za osoblje i članove parlamenta. Informacije o samim napadima su šture, no njemački obavještajci navode da su oni iskorišteni i za pokušaj krađe podataka o kritičnoj infrastrukturi, poput elektrana. Voditelj Državne izborne komisije Georg Thiel je prije održavanja izbora upozorio da je “rizik od cyber napada veliki” te da su motivi za njih brojni. Oni se kreću u rasponu od manipulacije izbornim ishodima do špijunaže i prikupljanja obavještajnih podataka o pojedinim političarima. Zbog ponavljanja i jačanja intenziteta napada, njemačke vlasti su u više navrata službeno pozvale Ruse da prekinu svoje ilegalne cyber aktivnosti.

 Sigurno elektronsko glasanje za demontažu teorija zavjera?

Na drugoj strani Atlantika američki biznismen i autor Bradley Tusk u cyber sigurnosti ne vidi prijetnju, nego priliku za podizanje demokratskog procesa na nivo koji ide u korak s tehnološkim trendovima. Njegov plan je da se do 2028. svakom Amerikancu omogući glasanje putem vlastitih pametnih telefona. Za sada sigurnosna struka je skeptična u pogledu realizacije ovog projekta. Tusk tvrdi da je svjestan da mu stručnjaci za cyber sigurnosti možda isprva neće dati svoj blagoslov, ali da je, u konačnici, optimista kada je u pitanju razuvjeravanje skeptika. Ipak, veća prepreka od one tehnološke mogla bi biti klima nepovjerenja prema sigurnosti izbornog sistema koja se pažljivo i ciljano kultivira u vidu široko dijeljenih teorija zavjere. Zbog toga bi izborni eksperti mogli dugoročno oklijevati s primjenom Tuskovog rješenja jer bi ono moglo dovesti do rasta broja konzumenata teorija o izbornim prevarama i hakiranju glasova. Tusk ističe da će glasanje telefonom uz adekvatne sigurnosne mjere zapravo smanjiti društvenu polarizaciju jer će ponuditi veću izlaznost kao manifestaciju demokratije.

Skepsom do pobjede

U prilog Tuskovom modelu ide njegova za sada prisna saradnja s ekspertima iz cyber sigurnosne zajednice. Nakon pomne analize 25 predloženih tehnoloških rješenja, Tuskov tim je za realizaciju projekta odabrao dansku tehnološku kompaniju Assembly Voting. Ona će svoj model usavršiti uz pomoć instituta OSET, američke neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem tehnologija za unapređenje procesa glasanja. OSET će biti zadužen za izradu javno dostupne aplikacije za označavanje glasačkih listića, dok će Assembly dizajnirati tehnologiju koja će prenositi elektronski glasački listić s telefona i drugih uređaja do izbornih tijela.

Proces prijenosa bi trebao biti lako provjerljiv duž cijelog komunikacijskog kanala. To znači da bi svaki glasač dobio način da potvrdi da je plasirani glas ispravno zabilježen i prebrojan. I, još važnije, da tokom tranzita nije bio izložen manipulaciji.

Stručnjaci za cyber sigurnost upravo to vide kao najveći problem i postavljaju kontrolu nad integralnim procesom slanja digitalnog glasa kao preduvjet da sam projekt uopće dobije zeleno svjetlo. U Assemblyju vjeruju da će traženi nivo sigurnosti uspjeti osigurati uz pomoć eksperata, etičkih hakera i sigurnosne zajednice. Na kraju, čini se da će konačne rezultate, pored same sigurnosne tehnologije, uveliko diktirati i opći ambijent u kojem ključni akteri u cijelom lancu cyber sigurnosti uspiju uvjeriti javnost da se politička i tehnološka bitka sa sve brojnijim negativcima na kraju može stvarno izvojevati.

 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.