U ovom broju magazina pišemo o tehnološkim trendovima koji će, uz i dalje izraženu prijetnju pandemije u svijetu, obilježiti tekuću godinu. Šta nas tačno očekuje u 2021. godini i dalje, na šta treba obratiti pažnju i šta izbjegavati u procesu, pročitajte u nastavku teksta
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com
Praktično svaku temu i danas prati spominjanje pandemije koronavirusa, budući da je izazvala najveću ekonomsku krizu u svijetu u posljednjih 70 godina. COVID-19 je, barem na nekoliko godina, naglavačke izvrnuo način na koji se živi i radi. Sektori poput ugostiteljstva, za koje se pretpostavljalo da će se u nekoj bližoj budućnosti početi više oslanjati na robote i VR, sada karakteriše pojačan teorijski i praktični napredak u pogledu razvoja i primjene robota koji će smanjiti broj ljudi potrebnih za isporučivanje usluga. Napredak u drugim sektorima je, pak, usporen zbog manjka ekonomskog prometa budući da ograničavanje putovanja i izolacija ljudi u njihovim domovima povlače niz negativnih posljedica po ekonomiju. Brojne bitne tehnološke i druge konferencije su otkazane, dok su druge eksperimentisale s online platformom kao zamjenom za fizičko prisustvo. Uspješan primjer toga je naš Adria Security Summit te slovenska cyber sigurnosna konferencija RISK, koje su se morale u cijelosti održati na internetu. Brojni naučni i tehnološki projekti su obustavljeni ili je rad na njima usporen zbog manjka ljudi i novca, s obzirom na potrebu za poštivanjem propisa o socijalnom distanciranju i sprečavanjem širenja virusa. Tako je i Evropska laboratorija za molekularnu biologiju zatvorila svih šest svojih laboratorija u Evropi, a NASA je morala određeni broj sondi i bitnih projekata staviti u hibernaciju. I konačno, s obzirom na to da je dosta ljudi ostalo bez posla u čitavoj situaciji, uveliko je smanjena i kupovna moć širom svijeta.
Roboti u hotelima i restoranima
U skladu s tim, postoji veći interes za bržom primjenom i razvojem automatizacijskih sistema i robota u ugostiteljskom i turističkom sektoru. “Roboti su i napravljeni da riješe krizu kao što je COVID-19 pandemija”, kaže Vipin Jain, direktor Blendida, za online magazin Food Navigator. Blendid je inače startup koji radi na automatizaciji prodaje svježe i zdrave hrane na beskontaktni način preko robotskog kioska. Naprimjer, sada je češća pojava da velike fabrike hrane koriste automatizaciju u “rukovanju” i pakovanju hrane jer je već dolazilo do zastoja u proizvodnji u slučajevima kada se koronavirus širio među zaposlenicima fabrika. Prije pandemije fokus je bio na velikim nepomičnim robotima u fabrikama, dok se sada proizvođači okreću manjim modularnim robotima koji rade specifične stvari kako bi fabrike mogle fleksibilnije organizovati proizvodnju sa smanjenim brojem ljudi. Posljedica pandemije je to da u skoro svakom sektoru dolazi do povećane potrebe za automatizacijom i beskontaktnim procesima. Brojni menadžeri su, nažalost, jedva dočekali razlog da operacije svojih kompanija učine manje zavisnim od ljudske radne snage.
U nekim bogatijim zemljama roboti su već počeli dočekivati posjetioce umjesto ljudskih radnika. Hotel Sky u Johannesburgu koristi robote koji su u stanju odgovarati na upite gostiju i dostavljati hranu u sobe. Iako ih je hotel počeo koristiti prije pandemije, sada je menadžment zainteresovan za još bržu primjenu robota i automatizacijske tehnologije kako bi smanjio rizik od širenja zaraze. Do sada se ova tehnologija u ugostiteljskom sektoru posmatrala samo kao zanimljivost, pogotovo jer su se roboti često kvarili. Recimo, oni u Henn hotelu u Japanu o kojima su mediji svojevremeno uveliko pisali, često bi se kvarili kada bi izašli na kišu, nisu bili u stanju odgovoriti na osnovna pitanja gostiju te su hrkanje po noći prepoznavali kao glasovne komande, zbog čega su budili goste usred noći. Pandemija je demonstrirala da je ovo oblast koju treba ozbiljno razvijati, tako da je ove godine neizbježno povećavanje ulaganja u kvalitetan ugostiteljski AI i beskontaktna automatizirana rješenja.
Rast popularnosti beskontaktnih rješenja
Kada govorimo o tome, uređaji za očitavanje određene vrste biometrije, kao što su čitači otisaka prstiju, očigledno predstavljaju problem s aspekta potencijalnog širenja koronavirusa. Koje je rješenje? S obzirom na to da očitavanje otisaka prstiju ionako nije bilo dovoljno precizno u situacijama kada je bilo potrebno očitati otiske građevinskih radnika ili nekog drugog profila ljudi koji mogu imati oštećenu kožu na prstima, COVID-19 je donio znatno veći naglasak na korištenju drugih oblika očitavanja biometrijskih podataka, kao što su prepoznavanje lica i termalno skeniranje. Konkretno, spomenuta rješenja se ubrzano počinju implementirati na aerodromima kako bi se omogućio veći protok putnika uz manji rizik od širenja zaraze. Ideja je da se omogući potpuno digitalno i beskontaktno iskustvo ukrcavanja na avion i autentifikacija. Putnici će moći koristiti prepoznavanje lica za kupovinu u prodavnicama na aerodromima, zakupljivanje smještaja u hotelima, kao i naručivanje prijevoza do njih. Pasoši i bankovne kartice uglavnom neće biti potrebni, a čitav proces će se zasnivati na brzim skeniranjima lica. Interes za plaćanjem bez potrebe za doticanjem fizičkog novca, raznih uređaja i kartica drastično je porastao u posljednjih godinu dana, a svjedočili smo i velikom skoku vrijednosti Bitcoina. Usvajanje globalnih načina plaćanja kao što su Apple Pay i Google Pay je u porastu, a primjetno je povećanje broja kupaca koji koriste skeniranje QR kodova za plaćanje.
Analitika popunjenosti objekata i kontrole prostora
Ovo se, zapravo, odnosi na to kako ljudi, recimo zaposlenici koji borave u pametnom objektu, iskorištavaju dati prostor. U ovoj godini upotreba ove tehnologije zbog potrebe kompanija da prate kapacitete i poštivanje fizičke distance među zaposlenima može samo porasti. Prema Memoorijevom izvještaju, procjenjuje se da će tržište analitike do 2024. godine dosegnuti vrijednost od 5,73 milijarde dolara, što je porast od 21 posto. Još jedan od razloga zbog kojeg će analitika doživjeti porast jeste taj što kompanije sada više nego ikada moraju razmisliti koje dijelove zgrade moraju unajmiti, a koje zatvoriti, budući da su mnoge od njih prešle na rad od kuće, što znači da taj prostor samo zjapi prazan. “Potreba za zdravim objektima i radnim okolinama, plus zahtjevi za fizičkim distanciranjem kako bi se ublažio povratak na posao nakon COVID-a, stvorili su neodgodivu potražnju za sofisticiranijim upravljanjem zauzetošću i kontrolom prostora. To će igrati ključnu ulogu u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Trebamo pružiti bolju kontrolu i upravljanje zauzetošću u našem izgrađenom okruženju kako bismo smanjili rizik od širenja bolesti poput COVID-19”, rekao je direktor TDSi-ja John Davies.
Sistemi za upravljanje objektima i posjetiocima
Potražnja za dobro integrisanim sistemom fizičke kontrole pristupa nastavit će se i u novoj, 2021. godini, s tim da se ovdje radi ne samo o integraciji sa drugim sigurnosnim sistemima nego i o složenoj integraciji tehnologije kontrole pristupa s rješenjima za upravljanje objektima, posjetiocima i ostalim sistemima kompanije s ciljem postizanja beskontaktnosti i automatizacije, što je sada, u vremenu pandemije, potrebnije nego ikad. To potvrđuje i Lynn Wood iz Vanderbilta, koja kaže da se mnoge kompanije okreću ka integrisanim sistemima “kako bi pojednostavile procese rada, uštedjele na resursima i eliminisale pogreške pri ručnom unošenju podataka”. “Neki objekti su napravili korak dalje integracijom svoje kontrole pristupa s automatizacijom objekata koji bi pokretali sisteme za filtriranje zraka ili ventilaciju i grijanje kada se pristupi zgradi, čime su objekti napredovali prema istinskoj automatizaciji i kontroli”, dodala je Wood. Predviđa se da će razlika između sistema koja sada postoji postati nebitna i ne tako očigledna u budućnosti. Smatra se da će se industrija fokusirati na protok ljudi i upravljanje ljudima, umjesto na jednostavno uklapanje tehnologije u tradicionalne okvire koji podrazumijevaju kontrolu pristupa, upravljanje posjetiocima itd. Zapravo, oni najuspješniji će izbrisati ove granice i donijeti odlična rješenja integracijom clouda.
5G mreža
Naredni veliki trend o čijem se utjecaju na tehnološku sliku svijeta stalno nagađa jeste globalna primjena 5G tehnologije. Naime, očekuje se da će 5G mreža revolucionizirati različite sektore i dati novu svrhu mobilnim uređajima kroz integraciju virtuelne i poboljšane realnosti te da će omogućiti naprednije oblike zabave na njima. Osim toga, nagađa se da će se koristiti u fabrikama, kamerama za nadzor sigurnosti u saobraćaju, kao i maloprodajnom sektoru. Očekuje se da će 5G ove godine biti lansiran kod više od 50 operatera koji će početi nuditi povezane usluge do kraja 2021. godine. Dugoročno gledano, 5G će zajedno s narednom generacijom Wi-Fija uveliko pomoći u prevazilaženju problema manjka dostupnosti online usluga i prilika u velikom dijelu svijeta. Budući da pola svjetske populacije još nema pristup internetu, ova tehnologija će omogućiti internet u područjima gdje je uvođenje optičkih vlakana preskupo, naprimjer u nekim ruralnim područjima Azije i Afrike.
Virtuelna i poboljšana realnost
Virtuelna i poboljšana realnost – sektor koji je do sada pomalo podbacio nakon bombastičnih najava o tome da će nam revolucionizirati svakodnevni život – mogao bi dobiti novu šansu zahvaljujući 5G-u, budući da će mobilna mreža nove generacije donijeti veće brzine i propunost uz manju latenciju. 5G je osmišljen tako da omogući punu funkcionalnost IoT koncepta, uz umreženost svih uređaja i objekata, a upravo to je potrebno za revolucionarnu implementaciju poboljšane realnosti. Još jedan, ovaj put neočekivan faktor rasta VR i AR tržišta u ovoj godini jeste pandemija. U nedostatku putovanja i turističkih posjeta, mnogi ljudi i organizacije okrenuli su se virtuelnoj realnosti kako bi mogli uživati u ljepotama nacionalnih parkova, muzeja i historijskih gradova. U ovom kontekstu, virtuelna realnost se počinje koristiti kao svojevrsna proba stvarnog iskustva prije nego što potencijalni posjetioci plate za put na određenu destinaciju. Druga pojava kojoj smo svjedočili jeste popularizacija online i VR koncerata. Naprimjer, poznati kompozitor elektronske muzike Jean-Michel Jarre na novogodišnju večer održao je VR koncert koji su “posjetioci” okarakterisali spektakularnim. Budući da energija takvog koncerta ne može biti ista kao pri izvođenju uživo, Jean-Michel Jarre je demonstrirao kako se specijalnim efektima kakvi nikada ne bi mogli biti postignuti uživo takav događaj može pretvoriti u jedno sasvim novo iskustvo, koje bi moglo imati svoju publiku čak i nakon što se stvari vrate u normalu poslije pandemije.
Računarstvo na rubu i otvorena platforma za njegov razvoj
Obrada podataka na rubu je nešto o čemu smo mnogo puta pisali i što donosi brojne prednosti u mnogim sektorima. Proizvođači koji u ponudi imaju napredne rubne uređaje bez izuzetka imaju dobru reputaciju na tržištu i pogodne prognoze za svoje poslovanje. Računarstvo na rubu je trend koji je u razvoju već godinama, a kako se svijet bude više oslanjao na IoT i nove tehnološke procese koji su se pojavili u toku pandemije, tako će rasti i značaj rubnih uređaja. Njihova ključna prednost je sposobnost pokretanja specijalnih softverskih aplikacija, što poboljšava efikasnost upotrebe resursa, štedi vrijeme obrade podataka i minimizira zahtjeve za propusnošću mreže. Korporacije moraju analizirati sve veće količine podataka, zbog čega cloud računarstvo u brojnim slučajevima nije pogodno rješenje, posebno zbog neadekvatne infrastrukture i mrežnog opterećenja. S poboljšanjem AI-ja na rubnim uređajima rast će i upotreba samostalnih rubnih uređaja koji mogu funkcionisati kao mali podatkovni centri.
Otvorena platforma u ovoj oblasti može olakšati razvoj šireg niza prilagođenih rješenja za vertikalna tržišta i specifičnih rješenja namijenjenih krajnjim korisnicima. S obzirom na to da krajnji korisnici s punim pravom žele izvući maksimalnu vrijednosti iz svojih videorješenja, razvoj softvera ne može biti nastavljen kao tihi proces koji vodi softversko-inžinjerski tim jedne kompanije. Proizvođač videonadzorne opreme Hanwha Techwin jedan je od osnivača Saveza za otvorenu sigurnost, a riječ je o inicijativi koja okuplja slične organizacije s ciljem utvrđivanja specifikacija za zajedničku platformu za sigurnosna rješenja. Tokom 2021. godine glavni cilj ove organizacije jeste da zajedničkim snagama, zajedno s ostalim svojim članovima, oformi standardiziran i pristupačan okvir koji će omogućiti fleksibilnost za standardizirana rješenja koja će se razvijati i koja se odnose na regionalne ili specifične korisničke zahtjeve. Paralelno sa saradnjom sa članovima ovog saveza, Hanwha Techwin namjerava dalje unaprijediti kompatibilnost i interoperabilnost svojih proizvoda s otvorenom platformom u okviru videonadzornog ekosistema. Očekuje se da će ovo tržište u narednih godinu-dvije znatno porasti i otvoriti brojne poslovne prilike za softverske inžinjere.
Dominantna upotreba pametne tehnologije
Predviđa se da će se 2021. godine povećati upotreba tehnologije za obradu podataka s pametnih uređaja. Naime, kako vrijeme odmiče, a tehnologija napreduje, sve se češće primjenjuju rješenja koja imaju vještačku inteligenciju, a koja, sama po sebi, ima skoro pa neograničen potencijal u primjeni. Zbog toga će se i ove godine nastaviti s insistiranjem na integraciji tehnoloških sistema te na primjenama koje obuhvataju nova rješenja za videonadzor koja efikasnije koriste dostupne resurse i štede vrijeme pri procesiranju materijala. Naime, ključna prednost pametnih rubnih uređaja je ta što imaju ugrađen softver za procesiranje, zbog čega se veliki dio procesiranja obavlja na njima, a mrežom se šalju samo rezultati obrade podataka kako bi se smanjilo opterećenje mreže i zavisnost od centralnog servera. S obzirom na povećanu funkcionalnost rubnih AI rješenja zasnovanih na dubokom učenju, doći će i do veće primjene i razvoja tehnologija za izvlačenje detaljnijih uvida iz podataka preliminarno analiziranih na rubnih uređajima.
Cloud će biti općeprihvaćen alat za poslovne uvide
Cloud se već sada naširoko koristi radi ažuriranja softvera proizvoda, kao i u svrhu instaliranja sigurnosnih nadogradnji. Međutim, povećan broj rubnih uređaja znači da cloud isto tako ima bitnu ulogu kada je riječ o sigurnom upravljanju takvim uređajima i rukovanju velikom količinom podataka s ciljem generisanja izvještaja koji mogu pružiti bolji pregled situacije i kvalitetnije poslovne izvještaje. Zbog toga Hanwha Techwin planira uvođenje rješenja zasnovanog na cloudu koje će korisnicima omogućiti da lakše upravljaju Wisenet IP mrežnim proizvodima i nadgledaju svoj status u stvarnom vremenu.
Cyber sigurnost će postati još bitnija
Kako se podaci sve više bilježe, pohranjuju i osiguravaju na rubnim uređajima kao dio pametnog ureda, pametne fabrike, prodavnice ili na još većem nivou, kao dio rješenja pametnog grada recimo, tako je i potreba za zaštitom od cyber napada postala važnija u cjelokupnoj slici. Naime, veći broj rubnih uređaja sa sposobnošću napredne analize podataka znači i veći rizik od infiltracije u korporativnu mrežu, naročito u slučaju rubnih uređaja smještenih u zabačenim područjima koja nisu dovoljno dobro nadgledana. Jedan od najvećih problema je to što su ovi uređaji često mali i nisu dizajnirani s aspekta sigurnosti, što znači da ponekad neće imati ni sigurnosne nadogradnje. Za kompanije je bitno da pripaze na to da li implementiraju pouzdano rješenje koje se dugo razvijalo i testiralo ili rubne uređaje koji su brzo izbačeni na tržište samo zato da bi bili prvi na njemu. Pored otpornosti na hakerske upade, bit će važno osmisliti i efikasne načine zaštite rubnih uređaja od fizičkih pokušaja onesposobljavanja. Dakle, kao i do sada, možemo očekivati i dalje insistiranje na pojačavanju cyber sigurnosnih mjera u svim životnim i poslovnim sferama, a s rastom popularnosti IoT-a morat će doći i do većeg naglaska na uređajima koji su proizvedeni na osnovu principa ugrađene sigurnosti.
Vještačka inteligencija i mašinsko učenje – opet
Kao i proteklih godina, tehnološki napredak u oblasti vještačke inteligencije i mašinskog učenja te primjene istih inspiriše razne industrijske stručnjake da ponovo predviđaju ulazak AI-ja na velika vrata u brojne industrije. U stvarnosti, taj ulazak će se odvijati postepeno, tokom više decenija, zbog teškoće razvoja korisnog AI-ja i raznih regulativa povezanih s time. Kako god, već smo u ovom broju spomenuli da cyber kriminalci počinju koristiti AI za efikasnije ciljane napade, a kao rezultat toga, vještačka inteligencija se počinje uspješno primjenjivati i u oblasti odbrane od cyber napada. Nema razloga da sumnjamo da će se napredak u tom domenu znatno povećati u ovoj godini. Također, s razvojem koncepta pametnih gradova i porastom saobraćaja u njima – doduše, ovo drugo u nekim gradovima zbog smanjenog prometa ljudi usljed pandemije koronavirusa za sada nije toliki problem – možemo očekivati primjenu AI-ja na raskrsnicama radi analize optimalnog protoka saobraćaja, zatim u svrhu raspodjele resursa u institucijama kao što su bolnice te, naravno, za detektovanje obrazaca ponašanja posjetilaca i korisnika u maloprodaji, videonadzoru itd. Sve to znači da će se videonadzorne kamere početi koristiti za druge stvari osim održavanja sigurnosti, a to će biti omogućeno korištenjem naprednijeg AI-ja u njima.
Zaštita podataka i privatnosti
Primjena evropskog GDPR-a i američke verzije istih propisa CCPA-a ukazuje na potrebu ili, bolje rečeno, neophodnost da kompanije koje prikupljaju lične podatke moraju imati i adekvatne procedure koje se tiču privatnosti ljudi. Treba naglasiti da je u okvirima videonadzorne industrije pitanje zaštite podataka i lične identifikacije na osnovu videopodataka itekako značajno. Tu postoji potreba za uravnoteženim pristupom koji istovremeno osigurava poštivanje propisa o privatnosti uz najadekvatnije korištenje najnovije tehnologije i podataka koje ona uspijeva zabilježiti.
Online saradnja i povećanje njene fleksibilnosti
Očekuje se da će nakon naprasnog prelaska velikog dijela kvalifikovane radne snage na sistem rada od kuće ove godine naglasak biti stavljen na poboljšanje tog udaljenog rada. Prije svega, to se odnosi na efikasniji i brži softver za saradnju, tako da pojedine kompanije koje nude servise za online saradnju već rade na tome da pristup korporativnim mrežama učine praktičnijim za udaljene radnike. Tradicionalna mrežna infrastruktura koja je koncentrisana u okviru korporativnih objekata nije dovoljno efikasna kada je u pitanju saradnja s velikim brojem ljudi iz svih krajeva grada, zemlje i svijeta. To je već potaknulo i potražnju za brzim i stabilnijim internetom koji će omogućiti rad od kuće čak i u slučajevima rada na kompleksnim multimedijskim projektima. Također, ulazak na velika vrata mogla bi doživjeti takozvana nesinhronizovana online saradnja. Naime, do sada je bilo uobičajeno da se, recimo, tokom videokonferencije svi učesnici nalaze na internetu i uživo razmjenjuju mišljenja i podatke. S obzirom na povećanje broja zaposlenika koji rade od kuće, povećana je šansa da neki od njih žive u drugačijim vremenskim zonama u odnosu na većinu ljudstva određene korporacije. Budući da bi zahtijevanje da se dotični uključe u videokonferenciju u 3 ujutro moglo kod njih izazvati nelagodu one vrste zbog koje se traži drugi posao, pružaoci rješenja za online saradnju će se fokusirati na to da omoguće praktičnu razmjenu mišljenja i planova tokom online konferencija čak i ako određeni zaposlenici nisu prisutni. Zaposlenik bi, naprimjer, mogao snimiti video svog izlaganja i planova za svoju radnu sedmicu ili dan te bi taj snimak mogao biti pušten tokom videokonferencije. A šta raditi u slučaju da neko ima dodatna pitanja, to je već drugi problem.
Populariziranje tehnologija za online primjenu rješenja
Povećanje udjela rada od kuće nasuprot odlaska na teren ili u ured nije zaobišlo ni sistem-integratore. Udaljeno aktiviranje rješenja, njihovo podešavanje i dodavanje novih mogućnosti predstavljalo je neophodnost u trenutnim svjetskim uslovima, a s obzirom na to da je to korporacijama pomoglo da shvate da na taj način mogu smanjiti troškove vezane za izlazak tehničara na teren uz istovremeno povećanje efikasnosti zaposlenika, taj trend će se nastaviti i ove godine. Osim toga, kako naglašava Per Björkdahl, predsjedavajući Upravnog odbora ONVIF-a, od integratora se sada očekuje da prilagođavaju rješenja tako da korisnicima mogu pomoći s problemima povezanim s pandemijom koronavirusa, što, između ostalog, uključuje pametnije upravljanje identitetima i beskontaktnu biometriju. Međutim, “bez odgovarajućih standarda, integratorima će biti teško da krajnjim korisnicima ponude isplativo sigurnosno rješenje, budući da neće moći odabrati proizvode koji su potrebni klijentu”, kaže Björkdahl za Securitysales.com.
