Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga bila je šansa koju kompanije u 2021. godini nisu propustile. Ta se prilika ponajviše očitovala u povećanju online prodaje, ponudi novih ili redizajniranih proizvoda i usluga, novim poslovnim modelima te prodornijem digitalnom marketingu

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Stalno iščekivanje i proricanje skorašnjeg prestanka širenja zaraze obilježilo je drugi nastavak pandemijske trilogije. Između nadanja da će vakcinacija spriječiti ili usporiti širenje virusa i dovesti do ukidanja mjera i oporavka ekonomije do vraćanja u realnost novim pandemijskim valovima i ponovnim stezanjem ranije popuštenih ograničenja – stanovnici zemalja regije su 2021. proveli u neizvjesnosti, ali ipak s više optimizma nego godinu ranije. Iako nisu još dostigla nivo iz 2019, tržišta se oporavljaju, firme rade, proizvodnja je nastavljena, ljudi se više kreću i putuju, uz oprez se organizuju i pojedini poslovni događaji. Za razliku od mnogih evropskih država, gdje su i dalje na snazi restriktivne mjere, naše su zemlje u tom pogledu dosta slobodnije, što je iznenadilo mnoge strane posjetioce oktobarskog Adria Security Summita u Beogradu, koji su, kako su nam kazali, očekivali jednak tretman kao u zemljama iz kojih su doputovali.

Spas kroz inovacije

Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga bila je šansa koju ovdašnje kompanije nisu propustile. Ta se prilika ponajviše očitovala u povećanju online prodaje, ponudi novih ili prepakovanih proizvoda i usluga, novim poslovnim modelima te većem digitalnom marketingu. Edukacija se premjestila u virtuelni prostor, do kupaca se dolazi preko ekrana. Spas se potražio u inoviranju. Tržište sigurnosti se brzo prilagodilo tom trendu, tako da su mnoge firme koje smo intervjuisali u prošloj, ali i pretprošloj godini posegnule za online metodama prodaje i marketinga i novim uslugama. Istina, novih projekata nema u istoj mjeri kao u pretpandemijskoj godini, ali, prema regionalnim igračima, javni sektor nastavlja ulagati u infrastrukturu, što potiče i odvajanja za sigurnosne sisteme.

No, taman kad su stvari počele bivati bolje, pojavio se novi udar – nestašica elektroničkih komponenata na globalnom nivou, problemi s transportom i isporukom robe te povećanje cijena energenata i sirovina. O ovoj temi smo pisali u prošlom broju, gdje su nam neki od najvećih regionalnih distributera jednoglasno potvrdili navedene probleme s dobavljačima opreme i komponenata iz Azije, dok je situacija nešto bolja sa zapadnim proizvođačima, mada su i oni ovisni ako ne o većini, onda o nekim komponentama s Istoka. U ovom nam je broju, pak, direktorica Teleteka u intervjuu kazala da su cijene komponenti za njihove vatrodojavne i protivprovalne uređaje porasle za čak dvadeset posto te da su bili prisiljeni redizajnirati proizvode jer za postojeće prosto nisu mogli nabaviti neke dijelove. Prema tržišnim analitičarima, ovakvo će stanje potrajati još najmanje godinu, možda i dvije. Kako bismo saznali kakvo je stanje na izvoru – u furunama u kojima se proizvodi sigurnosna oprema – kao sagovornike u nastavku imamo osam predstavnika nekih od najvećih svjetskih kompanija: Avigilona, Boscha, Dahue, Hikvisiona, Honeywella, Milestonea, Supreme i Univiewa. Imaju li poteškoća u proizvodnji i transportu i jesu li prisiljeni povećati cijene svojih proizvoda bila su neka od pitanja čiji će odgovori zasigurno zanimati distributere, instalatere i kupce njihove opreme. No, prije toga ćemo se pozabaviti ekonomskim kretanjima, koja su odraz stanja u zemljama regije i koja se posljedično reflektuju i na tržište sigurnosti.

 Ekonomski pokazatelji

Svjetska ekonomija snažno se oporavila u 2021. U Svjetskoj banci procjenjuju da je porasla 5,5 posto, dok će, kažu, u 2022. usporiti na 4,1 posto te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i centralne banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja. Globalna ekonomija ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak ekonomija u nastajanju i onih u razvoju. Procjena je da će rast ekonomije regije Evrope i Centralne Azije u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strožije makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, pri čemu su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom vakcinacije.

Kada je riječ o našoj regiji, Svjetska banka u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan ističe da su sve zemlje Zapadnog Balkana snažno obnovile ekonomiju u 2021. godini nakon recesije zbog pandemije. Rast BDP-a trebao bi dostići 5,9 posto u 2021. nakon kontrakcije od 3,1 posto u 2020. Uočeno je da nakon prekida zbog COVID-a siromaštvo ponovo počinje opadati te se stopa siromaštva vraća na trend zabilježen prije izbijanja pandemije i smanjit će se za oko jedan procentni poen na 20,3 posto, slično nivou iz 2019. Oporavak je rezultat i jačanja domaće i eksterne potražnje, a ublažene mjere kontrole pomogle su u povećanju unutrašnjih zahtjeva.

 Snažan oporavak Crne Gore

Najveću stopu rasta od 10,8 posto među šest zemalja Zapadnog Balkana imala je crnogorska ekonomija. Izuzetno dobra glavna ljetna turistička sezona podržala je oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 posto nivoa od 2019. godine. “Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su s pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 posto BDP-a u prošloj godini na procijenjenih četiri posto u ovoj”, navodi se u saopćenju Svjetske banke. Održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti. Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon rekao je da je ekonomska kriza i dalje izvor neizvjesnosti, ali da i predstavlja priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

Nakon smanjenja od 3,2 posto u 2020, Bosna i Hercegovina je lani ostvarila rast BDP-a od 4 posto. No, pandemija COVID-a 19 je povećala hitnost provođenja prijeko potrebnih strukturalnih reformi. “Svjetska banka je opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u Bosni i Hercegovini na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u postpandemijskom periodu kroz unapređenje ljudskog kapitala, jačanje efikasnosti javnog sektora, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene”, rekao je Sheldon.

Kosovo iznad regionalnog prosjeka

Kosovo je ostvarilo ekonomski rast od 7,1 posto, iznad regionalnog prosjeka, što je rezultat većih posjeta iz dijaspore, vraćanja povjerenja potrošača i većeg potrošačkog kreditiranja, navode iz Svjetske banke. Također, izvoz robe nastavio je ekspanziju i postepenu diversifikaciju od 2020. “Trebalo bi stvoriti zamah za veće ekonomske mogućnosti politikama i investicijama fokusiranim na dugoročne reforme kako bi se iz temelja transformisao kosovski model rasta u model koji omogućava stvaranje novih radnih mjesta vođen većom produktivnošću”, poručio je Massimiliano Paolucci, menadžer Svjetske banke za Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

U Sjevernoj Makedoniji, pak, ostvaren je veći napredak u odnosu na onaj projiciran na proljeće. Njena ekonomija rasla je stopom 4,6 posto. No, kaže Paolucci, ovaj pozitivan rezultat “i dalje je okružen negativnim rizicima, s niskim tempom imunizacije i poremećenim lancima snabdijevanja, dok su se finansijski uslovi počeli zaoštravati”. Oporavak ostaje krhak. Upozoravajući signali s tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubitak radnih mjesta usljed recesije i njenih posljedica nesrazmjerno je utjecao na žene i mlade. Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 posto u 2021. godini, što je za 5,4 posto više u odnosu na juni 2020, dodatno pogoršavajući izglede za njihovo zapošljavanje.

Visok rast hrvatskog BDP-a

U oktobarskom izvještaju Svjetska banka je procijenila je rast hrvatskog BDP-a na 7,6 posto. “Rast BDP-a u Hrvatskoj široko je rasprostranjen, a takvom su kretanju doprinijele sve komponente agregatne potražnje. Na ruku mu idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uslovi na tržištu rada. Snažna ekonomska aktivnost nastavila se i u trećem kvartalu jer se turistički sektor oporavljao kudikamo brže nego što se prvobitno očekivalo”, naveli su iz Banke. Kasnije je ta procjena za 2021. znatno poboljšana na 9,4 posto.

Prošlogodišnji rast Srbije od šest posto potaknut je novim paketom finansijskih poticaja. Pa ipak, fiskalni deficit se postepeno smanjivao, dok su dobri izvozni rezultati pomogli da deficit tekućeg računa ostane ispod projiciranog. Potrošnja će srednjoročno ostati glavni pokretač rasta BDP-a, dok će neto izvoz i dalje davati negativan doprinos privrednom rastu. “Da bi oslobodila svoj razvojni potencijal i omogućila otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta, Srbija treba ukloniti strukturna uska grla vezana za upravu, tržište rada, infrastrukturu i poreski sistem”, izjavio je Nicola Pontara, direktor ureda Svjetske banke u Srbiji.

Prema jesenskoj analizi Ureda za makroekonomske analize, slovenska ekonomija prošle je godine rasla po stopi od 6,1 posto. Takvu procjenu prihvatila je slovenska vlada. Riječ je o redovnoj jesenskoj analizi, kojom je korigovana proljetna prognoza o rastu od 4,6 posto, što se tumači ekonomskim oporavkom kod glavnih trgovačkih partnera započetim u drugoj polovini godine, uz upozorenje da pandemija i dalje ostaje najveći rizik.

Procjene za 2022. godinu

U izvještaju “Globalni izgledi” objavljenom u januaru Svjetska banka prognozira da će najveći rast na Zapadnom Balkanu u 2022. imati Crna Gora sa stopom rasta od 5,6 posto, zatim Hrvatska (5,4), Srbija (4,5), Kosovo (4,1), Albanija (3,8) te Sjeverna Makedonija (3,7). Najsporiji rast od svih zemalja na Zapadnom Balkanu i četvrti najmanji u Evropi imat će Bosna i Hercegovina sa tri posto. Inače, procijenjeni rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Evropi i Centralnoj Aziji. Uprkos manjem ili većem rastu, treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja je, kako stoji u izvještaju, na najvišim nivoima još od 2008. godine. “Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju inflacija je dostigla najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka”, istaknuto je u izvještaju.

INVESTICIJE OJAČALE SAMOPOUZDANJE

Oživljavanje privrede kao preduslova rasta tržišta sigurnosti primijetili su i regionalni predstavnici velikih svjetskih proizvođača sigurnosne opreme s kojima smo razgovarali. Većina ih se slaže u tome da je veća potražnja u odnosu na prvu pandemijsku godinu. “Globalne, ali i regionalne investicije ojačale su samopouzdanje i vjeru svih nas u industriji. Situacija je čak bila i bolja nego što smo očekivali, iako smo i dalje prisiljeni živjeti s pandemijom. Osjetili smo umjeren, ali opipljiv optimizam širom Jadranske regije, koji se, srećom, transformisao i u svakodnevni život”, rekao je John Chen, generalni menadžer Hikvisiona za Jadransku regiju. U toj su kompaniji, najvećoj na svijetu, zadovoljni prošlom godinom. Svi njihovi partneri bilježili su zdrav rast poslovanja, a broj krajnjih kupaca koji nabavljaju i koriste njihove proizvode konstantno raste.

I četvrta se najveća videonadzorna kompanija na svijetu suočila s velikim izazovima otkada je COVID-19 pogodio svijet 2020. godine. Krizu su preduprijedili tehnološkim inovacijama i jačim lokalnim prisustvom, koje se osjeća i u Jadranskoj regiji. “Imamo jak tim za istraživanje i razvoj s više od 2.000 zaposlenih. Njihovim napornim radom nadogradili smo i proširili našu liniju proizvoda, osiguravajući stabilnost naše ponude proizvoda. U 2020. godini, kada se cjelokupna potražnja na tržištu smanjivala, i dalje smo uspjeli ostvariti rast od preko 15%”, kazao je Tsing Tang, direktor Univiewa za Istočnu Evropu. A zatim su se u 2021. dodatno prilagodili novoj normalnosti, pri čemu je epidemija brzo suzbijena u Kini, tako da su mogli nesmetano nastaviti rad. Sam Univiewov odjel za Istočnu Evropu, koji pokriva 30 zemalja, ostvario je, kažu, stopu rasta od preko 60% u odnosu na 2020, dok Jadranska regija ima sličan rezultat.

Jedna od rekordnih godina

Ograničavanje putovanja, restrikcije uzrokovane COVID-om i sve drugo što je proizašlo iz mjera borbe protiv pandemije uveliko je utjecalo na normalno funkcionisanje i poslovanje na tržištu. Pandemija je prosto poremetila i na različite načine promijenila uobičajeni tok poslovanja. Stoga su se u Avigilonu, kako bi zadovoljili potrebe njihovih partnera i krajnjih korisnika, odlučili da se adaptiraju i promijene način rada. “Za Avigilon, kao dio segmenta Video Security & Access Control Motorola Solutionsa, prošla godina u regiji, za koju sam odgovoran, bila je iznimno uspješna. Ostvarili smo eksponencijalni rast i kao takav mogu reći da je 2021. bila jedna od rekordnih godina Avigilona u regiji, što je rezultat dobre prilagodbe te napornog rada lokalnog tima u sinergiji s našim partnerima i krajnjim korisnicima”, ustvrdio je Andrej Čuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Srednju Evropu u toj kompaniji.

Novi poslovni modeli, usluge i proizvodi bili su način suočavanja s krizom i za velike videonadzorne kompanije Bosch i Dahua. Iskoristivši 2020. godinu za prilagođavanje i razradu novih poslovnih modela, Bosch sigurnosni sistemi su spremno dočekali 2021. “Rezultati poslovanja lani su bili u okvirima planova, uspješno smo osiguravali podršku u svim strateškim projektima koje smo namjeravali završiti u roku do konca 2021. godine. Paralelno smo pripremili odlične potencijale za 2022. kojima smo već okrenuti”, rekao je Danijel Jerković, Boschev menadžer za razvoj poslovanja i projektnu prodaju za Jadransku regiju. Dahua je, pak, išla u korak s trendovima i na tržište izašla s termalnim rješenjima za mjerenje temperature ljudskog tijela, koja su se pokazala efikasna u prevenciji širenja zaraze, o čemu smo više puta izvještavali tokom protekle dvije godine.

Otvorenost i fleksibilnost

Nešto suzdržaniji glede procjene tržišnih kretanja u Jadranskoj regiji bili su iz Milestone Systemsa, koji su “uspjeli održati poslovanje na istom nivou kao i 2020.”, dok iz Supreme smatraju da tržište sigurnosti Jadranske regije stagnira od 2019. godine, pri čemu su neki projekti otkazani, a drugi pauzirani i još čekaju kada će biti ponovo aktivirani. No, kažu, stanje je optimistično, a njihovi partneri uključeni su u pronalaženje novih mogućnosti i razvoj na novim vertikalnim tržištima. “U odnosu na druge evropske zemlje, Jadranska regija nije imala isti nivo karantina ili ograničenja kretanja. U oktobru sam prisustvovao Adria Security Summitu u Beogradu i mogao sam se uvjeriti da je život tamo ʻnormalanʼ. Dakle, posao i dalje dobro napreduje u poređenju s drugim regijama u Evropi ili širom svijeta”, rekao je Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja Supreme u Evropi. Da bi pojačali prisustvo u našoj regiji, Suprema je osnovala evropski ured, sa sjedištem u Parizu, koji sada efektivnije komunicira s regionalnim partnerima i bolje razumije kulturološke specifičnosti zemalja Zapadnog Balkana. “Od kada smo osnovali evropski ured”, kazao je Arifov, “vjerujem da smo unaprijedili naše razumijevanje i uslugu regionalnim partnerima i zajedno pokrećemo projekte koji pomažu da naše poslovanje znatno raste.”

Hrvatska i Srbija predvodnici

Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, Srbija i Hrvatska su, za južnokorejsku kompaniju iz kontrole pristupa, dva najveća pokretača u regiji, a projekti raznovrsni, od univerziteta i škola, teretana i ureda do banaka, proizvodnih pogona i državnog sektora. “Trenutno radimo i s javnim i s privatnim sektorom. Snažan je trend za prepoznavanjem lica u regiji, iako klasične RFID tehnologije i dalje predstavljaju većinu potražnje za Supreminom kontrolom pristupa i evidencijom radnog vremena. Mnogi naši projekti vezani su za TnA rješenja”, precizirao je Arifov, dodavši da imaju posvećene partnere u svim zemljama regije, ali da su zainteresovani za saradnju i nova partnerstva, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Njegovo mišljenje dijeli i Borislava Kenarova, prodajna menadžerica Milestonea za Istočnu Evropu. Za tu su kompaniju “Srbija, Hrvatska i Slovenija bile lideri u protekloj godini” s naglaskom na oporavak ugostiteljstva, kao i logistike, zdravstva i nadzora gradova kao vertikala koje su “počele koristiti videotehnologiju ne samo u sigurnosne svrhe već i za podršku poslovanju, time smanjujući troškove i nudeći veću vrijednost za društvo”.

 Pozitivni znaci širom regije

I Uniview je radio dobro prošle godine u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, u kojima je ostvario rast iznad 50%. No, najveći uspjeh ostvarili su u Albaniji. “Zahvaljujući vrijednom radu naših partnera i bliskoj saradnji s našim albanskim timom, dobili smo nekoliko velikih projekata na tenderu kao što je Plaza Casino, što je rezultiralo rastom od preko 100%”, rekao je Tsing Tang. Dosta projekata u spomenutim trima zemljama očekuje i Honeywell Building Technologies, kaže Rainer Lichtenecker, regionalni šef prodaje za vatrodojavu i sigurnost. “Pandemija nastavlja oblikovati tržište sigurnosti širom Jadranske regije. Ovo stvara neke jedinstvene izazove. Međutim, postoje pozitivni znaci. Očekujemo privatne investicije u Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu u projektima vezanim za maloprodaju, kao što su tržni centri i poslovni prostori. Postoje i pozitivni signali iz vladinog sektora u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji za željezničke mreže i sigurnosne sisteme za bolnice”, rekao je Lichtenecker, dodavši da je nekoliko zemalja još u visokorizičnom statusu.

Nejednaka ulaganja u državni i privatni sektor

Druga polovina naših sagovornika nije precizirala koje su se zemlje brže oporavljale, a koje sporije. Razlog je nemogućnost određivanja jasnih pravila po kojima bi se moglo ocijeniti u kojim se to segmentima tržište razvijalo, a u kojima nije, u kojoj tačno mjeri te koje vrste projekata su više, a koje manje zastupljene. “Nezahvalno bi bilo izdvajati pojedine zemlje u regiji kako su se nosile s posljedicama pandemije. Budući da pandemija ne poznaje granice, možemo reći kako su neke zemlje nešto ranije, a neke nešto kasnije uvodile određene mjere koje su se posredno reflektirale na kontinuitete rada u građevinarstvu, dok je tržište sigurnosti samo slijedilo opće trendove građevinske industrije”, rekao je Jerković iz Boscha.

“Tijekom pandemije svaka zemlja regije je bila suočena sa svojim problemima, pokušavajući ih prebroditi na najbezbolniji mogući način, što je uvelike utjecalo na život općenito, a onda i na biznis u tim zemljama”, dodao je Čuraković iz Avigilona. “Neke zemlje brže izlaze iz krize, neke se još bore s posljedicama. U globalu ne bih radio iznimke i podjele jer teško je uočiti neka čvršća pravila, bilo da su to zemlje koje su dio Europske unije ili izvan nje.”

U nekim zemljama je, smatra, bio primjetan pad investicija u privatnom sektoru, ali to je kompenzirano investicijama državnog sektora i multinacionalnih kompanija koje imaju svoja predstavništva u regiji, pri čemu je veliku ulogu odigrao kontinuirani trend rasta potrebe za pojačanim nadzorom i kontrolom zaštite kritične infrastrukture. Istu razliku između privatnih i državnih ulaganja primijetili su i iz Hikvisiona. “Države u ovom dijelu Jugoistočne Evrope iskusile su različit ritam i brzinu oporavka i teško je reći koje su najbrže, a koje možda najsporije u tom procesu. U nekim smo državama svjedočili većem broju javnih ulaganja, dok su neke druge imale više privatnih investicija u raznim sektorima”, rekao je John Chen naglasivši kako je “odlična vijest da su sve zemlje Jadranske regije na dobrom putu prema punom oporavku”.

Za Dahuu, pak, sve su se zemlje u regiji koje pokriva njihov tim (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Mađarska) oporavljale približno istom brzinom, a što se tiče projekata, uglavnom su se realizovali oni iz prethodnih godina koji su čekali na neko bolje vrijeme, odnosno dok se situacija ne stabilizuje. “Naravno, u 2021. smo započeli rad na mnogim novim projektima i iskazano je veliko interesovanje naših partnera za nove investicije, što u 2020. nije bio slučaj”, rekao je Ognjen Ristić, Dahuin predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

 NEPREDVIDIV KRAJ

Niko sa sigurnošću ne može reći koliko će još trebati da se stvari vrate na staro, odnosno da se način poslovanja i života normalizira. No, “iako je virus sa svojim mutacijama nepredvidljiv, treba ostati pozitivan, fokusirati se na bitno, kako bismo prevladali ovaj izazovan period te se vratili životu u kojem poslovanje neće u tolikoj mjeri ovisiti o epidemijskoj situaciji”, smatra Andrej Čuraković. U finansijskom smislu poslovanje Avigilona u regiji nije pretrpjelo veliki udarac, ali u svakom drugom smislu koji se tiče organizacije, planiranja, komunikacije i kretanja roba je bilo složeno i dinamično. “Osobno mislim da se nazire svjetlo na kraju pandemijskog tunela, samo trebamo ustrajati”, dodaje on, “2022. godina trebala bi biti kraj i novi početak.” Lichtenecker, pak, projicira da će ovakvo stranje potrajati još 12 mjeseci, kada bi se tržište trebalo vratiti u normalu. Iako je pandemija odgodila mnoge projekte, nagomilava se potražnja, koja se sada počinje pretvarati u narudžbe. “Također vidimo kako kompanije sa zastarjelim sistemima počinju ulagati u njihovu nadogradnju – to je trend koji vidimo u zdravstvu, dijelom potaknut odgovorima vlade na COVID-19, te u strateškoj transportnoj infrastrukturi”, kaže predstavnik Honeywella dodavši kako će izgradnja jakih odnosa s novim kupcima pomoći sektoru da raste tokom 2022.

 Nužna edukacija tržišta

A kako bi se ekonomija vratila na spomenuti nivo iz 2019. godine, nužno je osvijestiti tržište o novim dodatnim vrijednostima koja nova tehnološka rješenja nude. “Nužne su konstantne izobrazbe integratora i projektanata, koji su u najvećoj mjeri prvi u sagledavanju korisnikovih potreba i predstavljanju prvih prijedloga rješenja korisnicima ili investitorima. Podacima dobivenim kroz primjenu selektiranih sigurnosnih rješenja korisnici će ih sve više koristiti za iniciranje i stvaranje novih poslovnih procesa, čime će ih dodatno optimizirati. Sigurnosna rješenja postaju sve više inkorporirana unutar korporativnih poslovnih procesa, pri čemu stvaraju nove dodane vrijednosti za korisnika”, kaže Jerković. Za Bosch je, kaže, upravo dodatni motiv da svojim tehnologijama učine efikasnijim druge industrije i osiguraju im izvrsne poslovne rezultate. Neprekinuta edukacija o šarolikim primjenama njihove tehnologije bila je ključna i za Dahuu u ovom izazovnom vremenu. Želeći da olakšaju poslovanje partnerima, organizovali su online treninge i prezentacije, prilagodili marketinške kampanje digitalnom svijetu te formirali veće zalihe opreme u skladištima u EU zbog otežanog transporta. “Koraci koje smo poduzeli omogućili su nam da manje-više nesmetano poslujemo i ostvarimo identične, ako ne i bolje rezultate u 2021. u poređenju sa 2019. godinom”, rekao je Ristić.

Digitalni marketing

Digitalni marketing u svrhu rješavanja problema komunikacije na daljinu bio je jedan od alata koji je i Uniview, uz pokretanje novih linija proizvoda i tehnoloških inovacija, koristio kako bi izazov pretvorio u priliku. “Uniview je potpuno prilagođen ovoj novoj normalnosti i vraća se na stazu visokog rasta. Međutim, to nikada ne bismo mogli postići da smo zadržali istu strategiju”, ustvrdio je Tsing Tang, direktor te kompanije za Istočnu Evropu. Na nastavak pandemije i ograničenja u opskrbnom lancu upozoravaju i iz Milestonea. Kenarova kaže kako očekuju da će se “potražnja znatno povećati, ali ponuda neće rasti istim tempom, pa će prije ili kasnije većina nas osjetiti utjecaj”.

Jaka baza partnera i distributera

Za Supremu i Hikvision prošla je godina u Jadranskoj regiji bila izuzetno uspješna, ponajviše zbog razvijenog ekosistema partnera. Štaviše, Suprema je globalno u 2021. premašila nivo prodaje iz 2019, a u Jadranskoj regiji 2020. je bila njihova najuspješnija godina sa čak dvostruko većom prodajom u odnosu na godinu ranije. Posebno nas raduje činjenica da je saradnja s nekima od tih partnera rezultat prisustva na Adria Security Summitu. “Pronašli smo nove lokalne partnere – neke od njih zahvaljujući Summitu. Mreža naših partnera se proširila i to bolje služi našim krajnjim korisnicima, kojima su potrebni pouzdani instalateri i dobra podrška. Posljednjih godina povećali smo svijest o našem brendu u regiji. Suprema se s pravom povezuje s najboljim tehnologijama u klasi i isplativim rješenjima za kontrolu pristupa”, rekao je Arifov. “Da budem sasvim iskren, mi smo se u Hikvisionu već vratili na nivo iz 2019. godine. Štaviše, već smo ga i premašili, što moramo zahvaliti ne samo jakoj lokalnoj ekipi ljudi u Hikvision Adriaticu nego i dobro razvijenom ekosistemu naših nacionalnih distributera po svim državama Jadranske regije. Iskoristio bih ovu priliku da svima njima iskreno čestitam i da im zahvalim na njihovoj podršci i povjerenju u Hikvision”, naglasio je Chen.

MANJAK KOMPONENTI I PITANJE CIJENA

Kao dva najveća problema koja su iskrsnula prošle godine, a nastavila se i u ovoj, regionalni distributeri su naveli kašnjenje isporuke sigurnosnih proizvoda usljed manjka čipova na globalnom nivou te povećanje cijene uređaja zbog poskupljenja energenata i transporta. Zanimalo nas je stoga kako na ovo pitanje gledaju proizvođači, imaju li poteškoća da isporuče opremu na vrijeme, šta poduzimaju da ubrzaju isporuku te namjeravaju li povećavati cijene proizvoda i usluga.

Rješenje u povećanju zaliha

Nestašica poluvodiča koja je poremetila proizvođače automobilskih i elektroničkih proizvoda samo je jedan od razloga logističkih problema, jer su nedostaci čipova posljedično uzrokovali manjak svega, od elektronike do tehnologije i mrežne opreme. Uz navedeno, snažan je zemljotres pogodio Japan početkom prošle godine, dok je požar u japanskoj tvornici specijaliziranoj za staklo-plastiku za izradu ploča dodatno otežao poslovanje s ključnim dobavljačima komponenti. “Takva ograničenja u poslovanju oslabila su globalni transportni sistem, uključujući nedostatak kontejnera i teretnih kapaciteta iz Azije u Europsku uniju i SAD”, objašnjava Jerković, “Ukoliko na sve to još dodamo zagušenja te zatvaranje luka zbog pandemije kao i blokade Sueskog kanala, možemo zaključiti kako se mnogo izazovnih okolnosti spojilo u jedan veliki logistički problem općeg razmjera.” Bosch je na ubrzanje isporuka  utjecao prilagođenim planiranjima isporuke proizvoda u njihova centralna skladišta i pravovremenim osvješćivanjem učesnika gradnje o nužnosti revidiranja terminskih planova faza radova, čime je utjecao na pravovremeno naručivanje proizvoda.

Dahua Technology se suočila s istim problemima, ali zahvaljujući analizi i predviđanjima trendova, osigurali su razumne rokove isporuke i dodatne zalihe u skladištima u Evropskoj uniji. Što se tiče nedostatka čipova, i prije početka krize na tržištu tražili su alternativne dobavljače. “Za veliku većinu naših proizvoda uspjeli smo da obezbijedimo dovoljne količine, te naši partneri nisu bili toliko pogođeni ovim problemom. Nažalost, niko ne može tačno predvidjeti koliko će ova kriza s transportom kao i sa isporukom/proizvodnjom čipova trajati, ali se u svakom slučaju nadamo da će se situacija u 2022. donekle poboljšati ako se ne riješi u cijelosti”, zaključuje Ristić. Još jedna kineska kompanija Uniview je problem transporta riješila povećanjem zaliha u evropskom skladištu u Holandiji, a problem čipseta nadograđenom linijom proizvoda i proširenim asortimanom.

Briga za partnere

I druge se kompanije suočavaju s istim problemom. Honeywell je brzo shvatio razmjere problema i, kao rezultat toga, implementirao niz planova za nepredviđene situacije kako bi smanjio utjecaj na kupce. U toj kompaniji očekuju da će sirovine biti dostupne u drugom kvartalu. Avigilon zasad odolijeva ovom problemu i pokušava ga riješiti, kako kažu, na najbrži i najefikasniji način. “Mogu reći da smo uglavnom uspješno odolijevali problemu manjka čipova i elektroničkih komponenti, a napravit će sve što je u našoj moći kako bismo ispunili obveze prema partnerima i krajnjim korisnicima. Drugi nezaobilazni problem u lancu isporuke je bio i problem transporta, ali normalizacijom brodskog i aviotransporta on je sada iza nas”, kazao je Čuraković. Iako je softverska kompanija, na koju lanac nabavke i transport ne utječu direktno, Milestone je svjestan situacije i važnosti partnera iz njegovog ekosistema i cijele hardverske porodice da bi se sistem mogao instalirati. Kao i Hikvision, nadaju se da će međunarodni problemi snabdijevanja uskoro biti riješeni, a nesigurno i složeno stanje normalizirati.

Kao proizvođač iz Južne Koreje, koji nije uvodio jake mjere izolacije, Suprema je sve vrijeme, bez prekida, proizvodila RFID čitače. “Nismo se suočili sa znatnim nedostatkom jer već dugo imamo više izvora naših ključnih komponenti. Kao rezultat toga, povećao nam se broj kupaca koji nisu navikli kupovati naše proizvode, ali su u problemima sa svojim tradicionalnim dobavljačima”, kaže Arifov. Očekuju da će proizvesti još više čitača, jer potražnja brzo raste. Početkom godine udvostručili su kapacitete skladišta na području Pariza kako bi se pripremili za 2022, što će im omogućiti da partnerima garantuju bržu isporuku za bilo koju količinu robe. “Zbog povećanja potražnje ponekad moram zamoliti partnere da sačekaju jednu ili najviše dvije sedmice, koliko je potrebno da roba dođe iz fabrike u Koreji u naše evropsko skladište”, dodaje Supremin menadžer za razvoj poslovanja te dodaje kako su spremni za rast u Evropi.

Cjenovna neizvjesnost

Za razliku od Supreme, koja je izričita u tome da neće povećavati cijene proizvoda, ostali su naši sagovornici bili suzdržani od davanja potvrdnog ili odričnog odgovora zbog mnoštva faktora koji utječu na ovo pitanje. “Povećanja cijena smo iskusili svi u prethodnoj godini i činili smo sve što je moguće da naši partneri to ne osjete i da im ne utiče na projekte koji su ranije bili ugovoreni, a realizovali se u 2021. godini. Dati progonozu povećanja cijena u tekućoj godini je jako nezahvalno jer i mi, kao i svi drugi vendori, dižemo cijene kada dođe do poskupljenja materijala, čipova, transporta itd., ali se trudimo da što manje to manifestujemo na naše partnere”, navode iz Dahue. “Ukoliko i dođe do povećanja cijena naših proizvoda u budućnosti”, kažu iz Avigilona, “to će biti isključivo usljed enormnog povećanja troškova proizvodnje i poslovanja uzrokovanih globalnim povećanjem cijena usluga, energenata, transporta i svih drugih parametara koji utječu na cijenu proizvoda”, dok iz Univiewa kažu kako nije lako napraviti procjenu, ali “na osnovu svih informacija koje su prikupili, prilično su optimistični u vezi s cijenama”.

Zbog rasta ulaznih cijena gotovo svih proizvoda, osim softvera, Bosch više nije bio u mogućnosti nadoknađivati ta povećanja iz vlastitih resursa. Nakon dubinskih ekonomskih analiza, uskladili su cijene početkom ove godine, ali i osigurali dodatne benefite za korisnike. “Slijedeći jedno od naših osnovnih načela, a to je temelj povjerenja, predani smo isporuci rješenja kojima se može vjerovati da će osigurati odgovarajuću razinu performansi, trajnosti i sigurnosti. Posljedično smo time povećali jamstveni rok za naše fiksne i pokretne IP kamere kupljene od 15. studenog 2021. sa tri na pet godina”, kaže Jerković.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Na kraju, zanimalo nas je koji su to tehnološki trendovi, prema mišljenju stručnjaka, obilježili drugu pandemijsku godinu i šta možemo očekivati u vremenu pred nama

AI u fokusu

Vještačka inteligencija je trend koji je obilježio još jednu godinu, a s obzirom na ubrzani razvoj sigurnosnih tehnologija i rješenja, to će se nastaviti i u narednom periodu. “Možemo reći da je AI (analitika) jedan od trendova koji definitivno bilježi uspon u posljednjih nekoliko godina. Ta tehnologija sve više napreduje i čini da se osjećamo sigurnijim i olakšava nam svakodnevni rad i poslovanje”, kaže Ognjen Ristić, Dahuin menadžer za razvoj poslovanja za Bosnu i Hercegovinu. On pojašnjava da je nekada ova tehnologija bila dostupna samo na visokobudžetnim projektima, dok je to danas postala svakodnevnica i uobičajena stvar kod većine modela Dahuinih kamera, bilo da je riječ o HDCVI ili IP tehnologiji. “Danas nudimo i rješenja koja od ʻglupihʼ kamera uz pomoć inteligentnih snimača, koji preuzimaju zadatak analitike, dobijamo pametne kamere, koje mogu da rade gotovo sve što su nekada mogli jako skupi modeli AI kamera”, ističe on.

Sličnog je mišljenja i direktor za Istočnu Evropu kompanije Uniview Technologies: “AI osvaja industriju videonadzora. Prvi trend vezan za vještačku inteligenciju koji smo mnogo promovirali u 2021. je pametna prevencija upada (SIP). Ranije smo se oslanjali na osnovne alarme za detekciju pokreta koji bi se aktivirali svaki put kada sigurnosna kamera otkrije značajnu promjenu u pikselima.” On napominje da se CCTV odavno ne koristi kao klasični videonadzor samo za pregled snimaka ili događaja kada se nešto desi te da ove tehnologije pružaju mogućnosti poput prepoznavanja i detekcije lica, pretrage objekta u historiji snimka, detekcije agresivnog ponašanja, pretrage po boji i tipu automobila i još mnogo toga. “Kako se AI tehnologija razvija, sada naše sigurnosne kamere postaju mnogo pametnije. Sa SIP tehnologijom preciznost je znatno povećana i alarme će pokretati samo ljudi / motorna i nemotorna vozila, dok se automatski filtriraju lažni alarmi koje izazivaju životinje, jako svjetlo, lišće i neki okolinski faktori”, kaže Tang. Za kameru s pametnom prevencijom upada, osim za samostalno rješenje, optimizirane su i odgovarajuće funkcije, kao što su pohrana, pronalaženje, upravljanje i alarm, uz mrežni snimač, Ezstation i mobilnu aplikaciju u isto vrijeme.

Iz Avigilona također ističu značaj AI tehnologija u sigurnosnoj industriji. “Kao i u prethodnim godinama, i u 2021. tržište se razvija i ide u smjeru poboljšanja i razvoja umjetne inteligencije koja bi nam trebala omogućiti novi iskorak u smislu percepcije sigurnosnih proizvoda kao alata neophodnih za prevenciju, analizu i sigurnost općenito. Poboljšanjem algoritama i znatnim povećanjem baze podataka neophodne za izračune umjetna inteligencija, iz godine u godinu, postaje sve brža, jednostavnija i kao takva standard u sadašnjosti te primat u budućnosti”, kaže Čuraković.

Upotreba sigurnosnih sistema u druge svrhe

“Vidjeli smo kako vraćanje na radna mjesta dobija zamah tokom 2021. Dok mnogi klijenti rade kombinovano ili se kreću ka tom modelu rada, oni su ipak sisteme u svojim zgradama koristili kako bi stvorili zdravije okruženje. Ovo je neophodno da se osoblje koje se želi vratiti u kancelarije uvjeri kako je za njih sigurno da to učine”, naglašava Rainer Lichtenecker, regionalni voditelj prodaje Honeywella. Prema njegovim riječima, upravitelji objekata su počeli primjenjivati procese zasnovane na tehnologiji da okupe zaposlene koji su radili na različitim lokacijama. Sistemi u zgradama su korišteni i da bi se poboljšala sveukupna sigurnost uz istovremeno pružanje pristupa na više lokacija. Također su korišteni za integraciju osvjetljenja i grijanja sa senzorima pokreta kako bi se uskladio nivo popunjenosti prostora s kontrolom okoline. “Ovo ne samo da može pomoći u osiguravanju najboljih mogućih radnih uslova već i u smanjenju troškova za energiju kao dio sveukupne posvećenosti ciljevima održivosti”, kaže Lichtenecker.

Prema riječima Borislave Kenarove, prodajne menadžerice Milestone Systemsa, tehnološki razvoj omogućio je da se sigurnosni sistemi koriste za unapređenje poslovanja. Proširene funkcionalnosti lakše će uvjeriti krajnje korisnike da se odluče za naprednije sigurnosne sisteme. “Tehnološki razvoj u vještačkoj inteligenciji, obradi slika, računarstvu u oblaku i senzorima ubrzano proširuje primjenu video i senzorske tehnologije u organizacijama i utječe na njihove poslovne rezultate. U sljedećih nekoliko godina Evropa će doživjeti rast u primjeni naprednih videotehnologija, a rješenja će se pomaknuti sa čisto sigurnosne namjene ka pružanju stvarne razlike u poslovanju, npr. u uslugama za građane, kvalitetu proizvoda, brizi o pacijentima i korisničkom iskustvu”, kaže Kenarova i zaključuje kako to potvrđuje i nedavno IDC-jevo istraživanje koje je sponzorisao Milestone.

Konvergentno sigurnosno rješenje u oblaku

Godinama je već integracija više sistema kroz jedan interfejs nešto što korisnici traže radi lakšeg upravljanja sigurnosnim, ali i ostalim sistemima u zgradi. No, pojedini su se proizvođači odlučili na korak više – da u vlastitom portfoliju ponude gotovo sve vrste sigurnosnih sistema i objedine ih unutar vlastitog softvera. Takva je kompanija Hikvision, koja upravo zbog takvog pristupa godinama drži prvo mjesto u svijetu sigurnosti. “Upravo smo proslavili 20. godišnjicu poslovanja. Za to vrijeme narasli smo od proizvođača digitalnog videonadzora do globalnog isporučitelja AIoT rješenja. Kada govorimo o regionalnim aktivnostima u 2021. godini, Hikvision je tržištu predstavio Hik-ProConnect, konvergentno sigurnosno rješenje koje se temelji na oblaku, sa čitavim setom sigurnosnih funkcionalnosti i benefita. Znatno smo proširili i naš portfolio u kontroli pristupa i videointerkomima, koji su sada svi potpuno integrisani s naših inteligentnim videonadzornim kamerama. U pitanju je totalni paket sigurnosnog rješenja prilagođen svim vrstama korisnika i svim vertikalama na tržištu. Tehnološke inovacije su priča koja nema kraja. Od Hikvisiona zato možete očekivati još mnogo toga, ne samo u 2022. Godini, nego I u godinama koje dolaze”, ističe John Chen, Hikvisionov generalni menadžer za Jadransku regiju.

 Snimanje u niskim svjetlosnim uslovima

Prema Izvještaju o sigurnosti, većina zločina, čak 70%, dešava se noću. Zbog toga rješenja koja umanjuju ili sprečavaju kriminal u to doba dana ne izlaze iz trenda. Potaknulo je to kompaniju Uniview da predstavi serije EasyStar i ColorHunter, koje snimanjem u boji pružaju detaljne informacije o kriminalcima koji djeluju noću. “U poređenju s tradicionalnim videonadzornim kamerama, Starlight mrežna kamera je posebno dizajnirana: ima snažne premium funkcionalnosti i mnogo precizniju kontrolu, što ne samo da može zadovoljiti potrebe projektno orijentisanih kupaca već odgovara i malim i srednjim preduzećima i distributerima”, kaže Tang. No, njihov odjela za istraživanje i razvoj nije stao tu. “Lansirali smo i novu Tri-Guard seriju, koja je namijenjena da spriječi zločine noću uz aktivno odvraćanje kriminalaca. Takva kamera može omesti nezakonite radnje i time minimizirati ozbiljne posljedice. Jednom kada otkrije uljeza, može pokrenuti svjetlosna i zvučna upozorenja. S obzirom na to da sve više kupaca želi da njihova sigurnosna kamera nudi više od pasivnog snimanja aktivnosti, predstavili smo mini PTZ kameru s aktivnim odvraćanjem uljeza za tržište malih i srednjih preduzeća.”

Beskontaktne tehnologije

Kada je kontrola pristupa u pitanju, beskontaktne tehnologije se, prema mišljenju Supreminog menadžera za razvoj poslovanja, usvajaju velikom brzinom. “Suprema je bila među prvim proizvođačima koji su shvatili će to biti trend. Kao rezultat toga, vodeći smo u ovoj oblasti. Naprimjer, naša rješenja za prepoznavanje lica porasla su složenom stopom od 70% od 2018. do 2021, dok je prosjek u industriji 27% (izvor: OMDIA)”, kaže Arifov i dodaje da njihov portfolio uključuje prepoznavanje lica, QR kodove, RFID kartice i mobilne akreditive. Prepoznavanje lica i mobilna kontrola pristupa su pokretači njihovog rasta širom svijeta. Na Intersecu u Dubaiju predstavili su novi proizvod za prepoznavanje lica BioStation 3, namijenjen za srednje tržište, odnosno kupce koji traže kvalitetnu tehnologiju po pristupačnoj cijeni. Partneri u našoj regiji su zainteresovani za ova moderna rješenja, no tržište je, kaže, vrlo konzervativno i potrebno je odvojiti vremena za educiranje partnera. “Zato držim webinare, poput onog u januaru na Adria TV platformi o upravljanju članstvom. U toku su i mnoge tehnološke i prodajne edukacije. Suprema Europe pokušava promijeniti tržište pomažući partnerima u otkrivanju novih mogućnosti na svom tržištu koristeći naša rješenja. Adria platforma i alati su vodeći medij koji nam omogućava da integratorima i krajnjim korisnicima objasnimo prednosti koje mogu dobiti korištenjem naših rješenja”, kaže Arifov.

Napredniji vatrodojavni sistemi

S druge strane, kompanija Bosch u prvi plan ističe nova videorješenja za vatrodojavu na otvorenom. “Jedna od glavnih inovacija u Boschu je širenje vatrodojavnog sistema temeljenog na videu na područja izvan zgrada i na svim otvorenim područjima. Ovakav vatrodojavni sistem izvan zatvorenog područja je novost u industriji”, kaže Danijel Jerković, menadžer ove kompanije za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju. Još jedna novina iz vatrodojave je i panel Avenar all-in-one 4000, za koji očekuje da će biti prepoznat tokom ove godine. “Njegova modularnost i fleksibilnost pružaju značajnu prednost, naročito u javnim zgradama i hotelima. Ovaj će proizvod biti od velike koristi zato što nam, uz odličnu optičku i zvučnu alarmnu usklađenost, daje mogućnost povezivanja i do stotinjak uređaja na jednom prstenu. Novi Bosch protupožarni sustavi Avenar razvijeni su od samog početka uz uvjet IoT povezivosti i optimizirane upotrebljivosti. Nova funkcija eMatrix daje jasnu povratnu informaciju, prikazuje status svake evakuacijske zone kao i opremu za zaštitu od požara”, kaže Jerković. On je izdvojio i Promatrix 9000 iz Dynacorda kao novi efikasan i siguran IP sistem javnog razglasa i glasovnog alarma, koji će omogućiti brže vrijeme instalacije i niže troškove implementacije, kao i videonadzornu platformu Inteox, putem koje će korisnici iskoristiti AI za izradu aplikacija ili instaliranje aplikacija iz trgovine Security & Safety Things Application Store.

Očekivao se pred početak prošle godine miran i kontinuiran nastavak decenijskog stabilnog rasta industrije sigurnosti. A onda je količina virusa koja može stati u jednu limenku Coca-Cole promijenila cijeli svijet, proizvevši jednu od najvećih ekonomskih kriza u posljednjih stotinu godina. Koliki je utjecaj to ostavilo na regionalno tržište sigurnosti, jesu li projekti i investicije zaustavljeni te šta je potrebno učiniti da bi se prevazišla ova kriza – pitanja su na koja su odgovarali predstavnici 17 renomiranih kompanija iz pet država regije
Piše: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemija novog koronavirusa uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, smanjena je i domaća i vanjska potražnja, što je praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja. Dovelo je to do negativnog rasta u zemljama regije u 2020. Prema podacima Svjetske banke, države Zapadnog Balkana će u 2020. godine zbog pandemije COVID-19 doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u Redovnom ekonomskom izvještaju (RER). Prvobitna procjena korigirala je one iznesene u aprilu, imajući u vidu novi val pandemije i posljedice koje je ranije bilo nemoguće predvidjeti. Naime, prognoze pada BDP-a u prosjeku su lošije za 1,7 posto, no velike su razlike među državama.

Pad BDP-a
Širenje zaraze najteže je u regiji Evrope i Azije pogodilo zemlje sa snažnom trgovinskom razmjenom ili finansijskim vezama s eurozonom i one ovisne o uslugama i turizmu, uključujući Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru, ističu u SB-u. Za Crnu Goru negativna stopa BDP-a procjenjuje se na čak 12,4 posto, hrvatska je ekonomija pala 8,6 posto, a Srbija i Bosna i Hercegovina 3,0, odnosno 3,2 posto. Loše prognoze za Crnu Goru donekle ublažavaju procjene kako će se ta zemlja među svim zapadnobalkanskim državama 2021. godine najbrže oporaviti, pa joj u Svjetskoj banci predviđaju stopu rasta BDP-a od 6,9 posto. Prognoze za ovu godinu optimistične su i za Hrvatsku, čiji bi BDP trebao porasti 5,4 posto, te Albaniju, koja bi mogla zabilježiti rast BDP-a od 5,0 posto, dok je za ostale zemlje regije ta stopa projicirana u rasponu od 3,0 do 3,7 posto. Od analiziranih šest zapadnobalkanskih država (izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju) najmanju će štetu pretrpjeti Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Svjetska banka upozorava kako je tokom prvih šest mjeseci 2020. godine u tim zemljama ugašeno 139.000 radnih mjesta te da je, procjenjuje se, dodatnih 300.000 ljudi u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji u tom periodu postalo siromašno.

Poboljšanje poslovnog okruženja
Pandemija COVID-19 proizvela je zdravstvenu i ekonomsku krizu u regiji, a broj zaraženih naglo je porastao u četvrtom tromjesečju 2020., prisiljavajući vlade na produženje ili opetovano uvođenje mjera suzbijanja pandemije. Kratkoročni su izgledi za regiju neizvjesni i pretežu rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID-a te brzo i sveobuhvatno vakcinisanje stanovništva, ističu u SB-u, dok podrška ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uslove za ciklus reinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju. “Da bi se prevladale posljedice pandemije i suzbili nepovoljni trendovi u investicijama, treba uložiti velike napore u poboljšanje poslovnog okruženja, veću fleksibilnost tržišta rada i proizvoda, transparentnost i sistem upravljanja”, ističe predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je u sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja. Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. “Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske unije.

REGIONALNO TRŽIŠTE
Shodno ovome, pretpostavljalo bi se da će pad BDP-a, otkazivanje i stopiranje projekata, smanjenje cijena usluga, poteškoće u opskrbnom lancu, smanjenje broja zaposlenika i drugi izazovi kao posljedica pandemije – teško pogoditi i regionalno tržište sigurnosti. Ali iz razgovora sa donosiocima odluka iz 17 kompanija iz pet zemalja – dobili smo posve drugačiju sliku. Tržište sigurnosti jeste se suočavalo s problemima, bilo je poteškoća u nabavci opreme, pojedinih smanjenja cijene usluga, nedostatka radnika te otkazivanja projekata u pojedinim vertikalama, poput turizma, ali u većini slučajeva zadržan je kontinuitet i rad na ugradnji sigurnosne opreme. Iznenadio nas je podatak da su mnoge regionalne firme – suprotno očekivanjima – ostvarile čak i rast, što je pokazatelj da je, uprkos pandemiji, potreba za zaštitom i sigurnošću i dalje svakodnevna, a čak u nekim segmentima, kao što je cyber zaštita podataka usljed sve većeg broja zaposlenih koji rade od kuće, i veća. No, to je zahtijevalo prilagodbu novim zahtjevima klijenata i reorganizaciju poslovanja, čemu smo posvetili posebno, treće poglavlje. Pokazalo se da je uspješnim firmama ovo, zapravo, bila prilika da inovacijama u proizvodima i uslugama nadomjeste pad u drugim segmentima poslovanja.

SLOVENIJA
Negativne posljedice pandemije nisu znatno utjecale na slovensko tržište sigurnosti, mišljenje je donosilaca odluka u kompanijama Zarja Elektronika, Špica, Jantar i ORG.TEND. Štaviše, većina je prijavila rast prihoda, što je, svakako, pozitivna vijest, posebno uzevši u obzir da su među njima i proizvođači. Pokazatelj je to da potražnja za sigurnosnom i zaštitnom opremom te softverima ne jenjava ne samo u Sloveniji već i na međunarodnim tržištima, jer opremu i usluge prodaju i van naše regije. Najveći rast poslovanja u prošloj godini od deset posto doživio je ORG.TEND, tvrdi direktor Aleš Polajnko, uz napomenu da su se, uprkos tome što je “mnogo investicija stalo ili su bile odgođene, ako nisu bile u tijeku”, na drugoj strani “otvorili drugi potencijali koji su doprinijeli rastu”. Kao razlog Zarjinog 5-postotnog rasta direktor Thomas Tomsich navodi da je građevinski sektor poslovao manje-više nesmetano, što se očitovalo i na njihovim projektima. “Tijekom zaključavanja zbog pandemije, neki su veći klijenti ubrzali projekte koji su planirani kasnije te iskoristili to vrijeme za njihov završetak”, kaže Tomsich dodavši da su tim neplaniranim projektima izravnali mogući deficit zbog onih koji su im usljed epidemije otkazani.

Preživjeti stagnaciju
Proizvođač sistema kontrole pristupa Jantar, pak, nije osjetio većih otkazivanja ili smanjenja ugovora, a zabilježili su pad od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je za njih bila izuzetno dobra. “Tržište je doživjelo stagnaciju. Osim manjih promjena u realizaciji prodaje po partnerima, nije bilo velikih promjena ili pada prodaje u odnosu na 2019. godinu, niti u Sloveniji niti na izvoznim tržištima”, kaže prodajni menadžer Matjaž Brinovec. I Špica je prijavila rezultate slične onima u 2019. Brzo su se prilagodili uslovima pandemije: pokrenuli rad od kuće, digitalnim alatima su kupcima i partnerima omogućili da ne osjete promjenu, a pošto su mnogi kupci počeli raditi od kuće, time su oslobodili poslovne prostorije da njihove mobilne ekipe slobodno implementiraju nove sisteme, nadogradnje i preventivne preglede. A izlazak iz potencijalne krize prepoznali su u cloud kontroli pristupa, jednom od trendova koji karakteriziraju tu oblast industrije sigurnosti proteklih godina. “Pun pogodak bio je naš rani pomak prema cloud rješenjima jer smo sačekali COVID cunami s novim poslovnim modelom, koji nam je omogućio proboj kroz COVID oluju. Naime, krajem godine smo već postigli mjesečne rezultate 20% iznad 2019. godine. To nam ulijeva samopouzdanje da smo na pravom putu, a taj odziv dobijamo i sa tržišta. Našim kupcima softverskih rješenja na www.allhours.com omogućili smo besplatno testiranje rješenja i na tom putu im nudimo pomoć i konsalting i sada end-to-end odradimo daljinski sve usluge i edukacije”, kaže Tone Stanovnik, vlasnik kompanije.

HRVATSKA
Inovacije su ključ razvoja svakog biznisa, a stagnacija put ka gubljenju tržišne pozicije. Inovativni hrvatski proizvođač sigurnosnih pakovanja MODEPACK, koje prodaje velikim kompanijama poput DHL-a, primjer je uspješnog poslovnog usmjerenja – tamo gdje nastupi kriza, odgovara se inovacijama. Manjak potražnje u sigurnosnom asortimanu nadomjestili su na dva načina: traženjem alternativnih prodajnih kanala i proširenjem eCommerce & Courier asortimana. Rezultat: rast od 60 posto i povećanje udjela u ukupnom evropskom sigurnosnom asortimanu. “Mladi smo s uzlaznom i stabilnom krivuljom rasta, na čemu, između ostalog, možemo zahvaliti novim, inovativnim rješenjima koja nudimo ili tek razvijamo, ali i na transparentnoj i pravovremenoj komunikaciji koju njegujemo u svakom aspektu našeg poslovanja. Vjerujemo da je upravo ovakav model dao snažan doprinos izvrsnim rezultatima u ovoj regiji koji nas zadužuju. Možemo zaključiti da prostora za kompromise u kvaliteti naših proizvoda i usluga nema, a i svjesni smo da imamo još mnogo prostora za napredak, kako u Jadranskoj regiji tako i na ostalim tržištima”, kaže Domagoj Breznik, voditelj prodaje MODEPACK-a.

Rast nije iznimka
Da rast nije iznimka, pokazuju podaci koje su nam ustupile i druge važne hrvatske kompanije, koje imaju i dubok regionalni otisak. Alarm automatika i Salon bankarske opreme prijavili su dvocifreni, a ECCOS inženjering blagi rast. Vodeći ljudi iz tih triju kompanija sličnog su stava: da su neki “ugovoreni projekti odgođeni” (Boris Popović), da je bilo “otkazivanja projekata i smanjenja ugovora, osobito u sektorima transporta i turizma” (Ivan Špoljarić) te da su “najviše pogođeni sektori svoje investicije u potpunosti zaustavili” te da je “pritisak na cjenovnu stranu pružanja usluga” (Mladen Ozimec), ali da je tržište sigurnosti Hrvatske, odnosno Jadranske regije pokazalo iznimnu stabilnost i nije znatno pogođeno, osim u domenu turizma, gdje su zaustavljene sve investicije. Suprotnog je mišljenja Robert Pažitka, vlasnik Pro alarma, koji ustvrđuje dosta veći pad tržišta tehničke zaštite u Hrvatskoj, između 20 i 30 posto, precizirajući da “otkaza postojećih ugovora nije bilo, ali se smanjio, odnosno usporio obim realizacije”.

SRBIJA
U susjednoj Srbiji situacija je veoma slična. Teška i izazovna tri kvartala poslovanja detektuju i direktor Sectrona Dragan Uskoković, Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja BSS Grupe, i Bata Vulović, vlasnik Lunatronika. Međutim, “s obzirom na to da je zaštita osnovna potreba svakog pojedinca, a zakonska obaveza svakog pravnog lica”, ustvrđuje Avdija, “tržište je uspelo da održi određeni kontinuitet, koji je samo u nekim segmentima, kao što je investicioni, smanjen ili odložen. Tu bismo rekli da je tržište bezbednosti najviše pogođeno.” Kontinuitet poslovanja je, kao i u Sloveniji i Hrvatskoj, održan proširenjem asortimana i reorganizacijom poslovanja. “Poslovanje Lunatronika je, uprkos svim globalnim problemima i ograničenjima, i ove godine raslo, zahvaljujući i ranije ugovorenim poslovima, ali i pravovremenom reagovanju na novu situaciju i proširivanju naše ponude”, kazao je Vulović, dodavši da nisu imali otkazivanja projekata niti smanjivanja ugovora, već samo dodavanja novih tehnoloških rješenja koja pomažu ljudima u borbi protiv virusa. BSS Grupa je, pak, napravila reorganizaciju poslovanja, tako da su u 2020. uspjeli ostvariti rast od čak 30% zahvaljujući “dobro urađenom contingency planu, posvećenosti kvalitetu i potrebama naših partnera i klijenata te pravovremenim izmenama u načinu pružanja usluga”. Na kraju, iz Sectrona kažu da su ostvarili rezultate na nivou 2019. godine, što ocjenjuju izvanrednim uspjehom. “Nismo imali smanjenja ugovorenih isporuka ili otkazivanja ugovora. Možda je moglo biti više posla, ali uzimajući uslove u kojima smo radili, moglo je biti i lošije. Zato smo zadovoljni”, kaže Uskoković.

BOSNA I HERCEGOVINA
Naši sagovornici iz Bosne i Hercegovine bili su nešto rezervisaniji kada je ocjena poslovanja u 2020. u pitanju. Iz Kamira i Unilaba potvrđuju otprilike isti nivo poslovanja kao i godinu prije toga, uz napomenu da je tržište sigurnosti “zasigurno pogođeno, kao i kompletna ekonomija i u regiji i u svijetu” (Brekalo), odnosno da je “stagniralo, s tendencijom pada, najprije kao posljedica svjetske pandemije koronavirusa, koja se automatski odrazila i na naše područje” (Šahbaz). S druge strane, Dragan Kukavica, inžinjer za podršku Master BC-a, kaže da su “mnogi projekti čija se realizacija očekivala ove godine otkazani i pomjereni za iduću”, što je rezultiralo “smanjenjem većim od 25 posto”, uz ogradu da ovu informaciju treba uzeti s rezervom jer nije u mogućnosti ponuditi egzaktne podatke.

Nedostatak novih projekata
Suprotno tome, Kamir se, kako kaže direktor Ivica Brekalo, nije suočavao s otkazivanjem tekućih projekata i ugovora, ali da “veći problem svi vidimo u nedostatku novih projekata i maloj kočnici u planiranju investicija u svim sferama biznisa, a opet sve zahvaljujući ovoj nepovoljnoj situaciji s pandemijom. Negativne poslovne učinke svi možemo tek očekivati, što zasigurno nije dobro.” Inače je ova činjenica – manjka novih projekata u 2021. godini – izvjesnost koju je detektovala i naša grupacija u anketi na globalnom nivou, odnosno Azijsko-pacifičkoj, EMEA i Američkoj regiji, pri čemu su mnogi sudionici industrije sigurnosti potvrdili da ne dolaze do potpisivanja ugovora za nove projekte u istoj mjeri kao 2019. i ranijih godina. Kazavši da su zadržali nivo iz pretprošle godine te da nisu imali posebnu fluktuaciju radne snage, osim dijelom na poslovima vezanim za fizičku zaštitu objekata, s obzirom na to da je veliki broj domaćih firmi znatno smanjio ili potpuno prestao s radom, a time su prestale i potrebe za angažovanjem njihovih čuvara, Ilma Šahbaz iz Odjela za analizu i strateško planiranje Unilaba, firme koja posluje u domenu i fizičke i tehničke zaštite, navela je nekoliko važnih izazova s kojima se suočila industrija sigurnosti. “Pandemija je usporila svjetske tokove, proizvodnju, transport, kao i većinu ostalih procesa u lancu opskrbe. Stoga, u ovom periodu se osjetio nedostatak (ili znatno kašnjenje u dobavi) opreme i materijala koji se koriste u našoj oblasti. Veći broj privrednih subjekata na našem ekonomskom području je prestao s radom ili znatno smanjio kapacitete, a usljed toga smanjene su i potrebe za uslugama iz naše branše.

Pad turističkog sektora u BiH
“Također, pad poslovanja turističkog sektora i stranih investitora direktno se reflektovao na nas, a na smanjenje obima usluga sigurnosnog tržišta bitno su utjecala i dnevnopolitička dešavanja na našim prostorima. Naime, zbog njih nisu usvojeni brojni budžeti, a time nisu doznačena (ili su znatno umanjena) sredstva koja su trebala biti planirana za projekte sigurnosti”, kaže Šahbaz. Kao treći faktor navela je i nedostatak radnika koji su trebali biti angažovani na ugradnji tehničkih sistema ili pružanju usluga fizičke zaštite objekata zbog brojnih odsustvovanja s posla (bolovanja uzrokovanih koronavirusom i izolacijom), što je pojava koju, nažalost, nismo mogli potvrditi zbog manjeg broja odgovora kompanija koje posluju u sektoru zaštitarstva. No, to pitanje ostaje otvoreno da se njima pozabavimo u nekom od narednih brojeva.

KOSOVO
Iz kompanije COIN Systems primijetili su istu stvar – da pravi pad očekuju tek ove godine usljed manjeg broja novih ugovora. Vigan Limani, izvršni direktor te kosovske kompanije, kaže: “Tri su nam projekta otkazana, sva tri u ugostiteljstvu (hoteli). No, budući da se naš posao uglavnom zasniva na projektima, nastavili smo s onima iz prošle godine, tako da finansijski i nije bila neka razlika. No, očekujemo pad sljedeće godine.” Iz Besa Securityja, najveće kosovske zaštitarske kompanije, navode da cijelu regiju očekuje pad BDP-a između 4 i 6 posto, ali da je Evropska unija, iako i sama suočena s negativnim posljedicama pandemije, pomogla cijeloj regiji doznačivši oko 3,3 milijarde eura pomoći. Samo Kosovo je, uz niz mjera koje je uvelo, usvojilo i Program za ekonomski oporavak, u okviru kojeg je osigurano dodatnih 185 miliona eura, te se kod Unije zadužilo još stotinu miliona eura u okviru dogovora o makrofinansijskoj pomoći. Kada je riječ o tržištu fizičke sigurnosti, Granit Hasani, direktor Bese, kaže da je naročito veliki pad zabilježen u oblasti zaštite evenata. “Otkazivanje festivala, koncerata i drugih kulturnih događaja je bez presedana. Fudbalske utakmice i ostali sportski događaji širom kontinenta su otkazivani ili održavani bez publike. Veliki poslovni sajmovi su odgođeni za sljedeću godinu. Besa Security je specijalizirana u pružanju usluga zaštite na eventima i u tom smo segmentu doživjeli pad prihoda”, kaže Hasani.

VERTIKALE
Iako, kako vidimo, regionalno tržište sigurnosti nije bilo toliko pogođeno, određene su grane industrije doživjele krah, pogotovo u mjesecima zabrane kretanja (lockdowna) i policijskog sata. Samim tim, i poslovanje sigurnosnih kompanija je u takvim vertikalama doživjelo istu sudbinu. Otkazivani su ili odgađani projekti, smanjivana cijena usluga, revidiran broj potrebnih zaštitara. S druge strane, prihodi u pojedinim granama su veći, što je rezultiralo izjednačavanjem ili čak rastom prihoda u odnosu na 2019. godinu.

Turizam
Gotovo svi naši sagovornici, njih 11, jednoglasni su u stavu da je turizam i ugostiteljstvo najpogođenija vertikala u 2020. godini, i to je slučaj u svih pet zemalja. Sve instalaterske i distributerske kompanije iz Hrvatske, kao turistički najpotentnije države, na prvo su mjesto po padu prihoda odabrali upravo ovu granu industrije. To i ne čudi kada se zna da je u prvih osam mjeseci 2020. u Hrvatskoj ostvareno 36,6 miliona noćenja, što je upola, odnosno 52% manje nego u istom periodu 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Iako je vlada te zemlje, nakon početnog udara usljed drastično manjeg priliva turista, pojednostavila procedure za strane goste, ipak je pad veliki, pa su ugostitelji i hotelijeri bili prinuđeni da smanje troškove u svim neesencijalnim segmentima poslovanja. Ulaganja u sigurnost su zaustavljena među prvima. “Projekte planirane krajem 2019. najviše su odgađali hotelijeri, dijelom da bi očuvali likvidnost i radna mjesta, a dijelom zato što su novac morali uložiti u rješenja koja će osigurati prevenciju širenja epidemije kako bi uopće mogli otvoriti vrata i primiti goste. Manje je to prisutno i u drugim vertikalama. Ustvari, sektor sigurnosti je zbog pandemije dobio na značaju, pogotovo kontrola pristupa, koju se brzo moglo prilagoditi novim potrebama za nadzorom zdravstvenih parametara kao što su tjelesna temperatura, nošenje zaštitne maske ili broj ljudi koji istovremeno može biti u nekom prostoru”, kaže Boris Popović iz Alarm automatike.

Ograničena mobilnost
Crna Gora i Srbija još su teže prošli sa 84, odnosno 74 posto manje dolazaka turista, stoji u izvještaju Evropske putničke komisije “Evropski turizam 2020 – Trendovi i izgledi”. U Bosni i Hercegovini turisti su od januara do novembra 2020. ostvarili 458.505 posjeta, što je manje za 70,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je tu zemlju posjetilo 1.544.875 turista. Zbog pandemije koronavirusa i mjera za ograničavanja mobilnosti u Sloveniji je lani zabilježeno 3,065 miliona turističkih dolazaka, što je za 50,8 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, objavio je državni statistički ured. Posebno je bio izražen pad broja stranih gostiju, čak 74 posto manje. Posljedice su osjetili u slovenskoj kompaniji Špica, koji su pad u turizmu kompenzirali fokusiranjem na logistiku i FMCG (Fast-moving consumer goods) maloprodaju. “Naša veoma uspješna vertikala ugostiteljstva, u kojoj smo osvojili više od 500 hotela u regiji s mobilnom kontrolom ulaza u sobe i prostorije, najviše je na udaru. I dalje pružamo podršku projektantima s BIM alatima za 3D projektiranje digitalnih blizanaca, što je snažan trend u modernim zgradama ne samo prilikom projektiranja nego i kasnije, jer kroz cijeli životni ciklus omogućuje optimizaciju pametnih soba i prostorija. Ali u toj branši osjeća se snažan zastoj u implementaciji. Preokrenuli smo fokus na logistiku i FMCG maloprodajnu branšu, u kojoj se događa velika promjena na području internetske trgovine (eCommerce). Naime, komisioniranje i distribucija malih pošiljki, što suportiramo VOICE tehnologijom, porasli su iznad 100%”, kaže Tone Stanovnik.

Državni sektor i kritična infrastruktura
Interesantno je da su projekti koje izvode resorna ministarstva u zemljama regije za dio naših sagovornika bili izvor prihoda u ovom turbulentnom periodu, dok je drugi dio u tom segmentu osjetio znatan pad. Uz hrvatski Pro alarm i kosovski COIN Systems, primjetan pad u državnom sektoru doživio je i sarajevski Unilab, ali zbog specifičnog, političkog razloga – “neusvajanja budžeta te nepokretanja tenderskih procedura za nabavke usluga”. Ipak, ta je firma ipak radila važne projekte s državnim sektorom: ugradnju videonadzornog sistema na graničnim prijelazima, gdje su učestvovali kao konzorcijalni partner (projekat finansiran iz IPA fondova), kao i videonadzornih sistema za IOM migrantske kampove. S druge strane, rast u ovoj vertikali bilježi bh. kompanija Kamir, čiji direktor Ivica Brekalo kaže da su imali velikih projekata. Iva Avdija iz BSS Grupe će pronicljivo primijetiti da je “državni sektor pažljivo pristupio svim planiranim projektima i realizovao one koji su bili započeti i urgentni”, odnosno da se može očekivati da države regije nastave s velikim projektima, ali ne u istoj mjeri kao ranije zbog velikog pada prikupljenih prihoda po mnogim osnovama.

Usko povezana s ovim jeste i kritična infrastruktura, koju će nekolicina izdvojiti kao vertikalu s najvećim obimom posla. Tako će Špoljarić iz ECCOS-a kazati da upravo kritična infrastruktura bila važan izvor prihoda te da je jedan od njihova dva najveća projekta u prošloj godini, zapravo, implementacija sistema tehničke zaštite u hidroelektranama Hrvatske elektroprivrede, što će Tomsich iz Zarja Elektronike potvrditi kazavši da se “rast uglavnom osjeća u sektoru kritične infrastrukture, odnosno električne energije te većim tvrtkama teške industrije”. I iz COIN Systemsa, koji prvenstveno radi u domenu mehaničke zaštite, potvrdili su da je rast zabilježen u kritičnoj infrastrukturi i finansijskom sektoru zbog “povećanja stope kriminala”.

Zdravstvo
Nasuprot velikom padu turizma i ugostiteljstva, zdravstvo je u prošloj godini bilo u fokusu, između ostalog i s projektima koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije. “Otkada je uvedena zabrana kretanja, industrija privatne sigurnosti bilježi sve veću potražnju u pružanju usluga zaštite i elektronskog sigurnosnog nadzora u supermarketima, bolnicama i domovima penzionera. Više klijenata je naručilo kamere ili kontrolu pristupa”, kaže Hasani iz Bese. Potvrđuju to i iz ECCOS-a s njihovim drugim najvećim prošlogodišnjim projektom implementacije sistema tehničke zaštite, zaštite od požara i bolničke signalizacije u KBC-u Rijeka, zatim Lunatronika, koji je za bolnicu Bel Medic radio veći broj termalnih monitora za više lokacija i LunaKey, pametni sistem za kontrolu i evidenciju uzimanja ključeva, te BSS Grupe, koji također ističu zdravstvo i sve sektore usko povezane s njim kao najpotentnije u 2020. godini. Domagoj Breznik iz MODEPACK-a će svemu tome dodati da je rast tokom pandemije primjetan ne samo u projektima već i “u medicinskom sigurnosnom asortimanu, gdje se vidi povećana potražnja zbog borbe protiv pandemije”.

Finansijski sektor
Pomalo neočekivano, barem autoru ovih redaka, dvije su kompanije koje često rade s bankama zabilježile smanjenje potražnje za sigurnosnom opremom u tom sektoru. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme će kazati da su “financijske institucije stopirale čak i održavanje”, dok će Domagoj Breznik iz MODEPACK-a ustvrditi da se “najveći pad osjetio u potrošnji vrećica za prijevoz novca i sigurnosnih depozitnih vrećica s obzirom na velik i nezanemariv rast digitalnih transakcija u odnosu na gotovinske”, no da je “potražnja i potrošnja sigurnosnih vezica za transport ostala na standardno visokom nivou.

Privatne kompanije i kuće
Na kraju, velike su kompanije u privatnom vlasništvu nastavile ulaganja u svoje poslovanje. Iz Jantara navode da su najviše investicija registrirali u takvim kompanijama, koje, kako kaže Brinovec, “nije pogodila kriza”, što potvrđuje i Vulović kazavši da je Lunatronik za kompanije Zepter i Atlantic Štark ugrađivao pametne sisteme kontrole pristupa: Speed Gate barijere s termalnim monitorima koji automatski očitavaju tjelesnu temperaturu i provjeravaju nošenje zaštitne maske. Uz to, ta je firma ugrađivala i sistem sigurnog i pametnog doma u Smart bloku sa 105 stanova i Zelenoj aveniji sa 160 stanova. S druge strane, u fizičkoj zaštiti manjim privatnih domova, kako kažu iz Unilaba, zabilježeno je “smanjenje potrebe za nadzorom privatnih kuća i stanova usljed rada od kuće i manjka odsustva radi putovanja i godišnjih odmora”.

ODGOVOR REGIONALNIH KOMPANIJA
Iako je 2020. bila godina krize, pandemija COVID-19 potaknula je regionalne sigurnosne kompanije da svoju kreativnu energiju preusmjere na tehnologije koje su prilagođene aktuelnoj situaciji i potrebama. To se, u prvom redu, odnosilo na sisteme praćenja zdravstvenih parametara kao i primjene mjera koje su države donijele za suzbijanje pandemije. Na taj način, sigurnosna industrija se u punom kapacitetu uključila u provedbu mjera karantina, a nakon njegovog ukidanja i u praćenje primjene preporučenih praksi za sprečavanje daljnje zaraze.

Novi proizvodi na tržištu
Kompanije kao što je, npr., Alarm automatika odlučile su se na dizajniranje potpuno novih proizvoda, dok su drugi krenuli putem prenamjene osnovnih funkcija svojih proizvoda. Već u prvih mjesec dana od proglašenja tzv. lockdowna u Hrvatskoj, ta kompanija je na tržište izbacila terminale i sisteme kontrole pristupa s podrškom za funkcije mjerenja tjelesne temperature i provjere nošenja zaštitne maske. Ti sistemi su išli u paketu s termalnim kamerama za ovu namjenu, što se pokazalo posebno važnim u prostorima s većim brojem ljudi ili na javnim lokacijama. Ovo je natjeralo distributerske kompanije na brzo prilagođavanje pojačanoj potražnji za termalnim kamerama i indikatorima tjelesne temperature, koja je oscilirala paralelno s trendovima pada, odnosno skoka broja zaraženih. “Nuđeni su novi proizvodi u domenu beskontaktnog mjerenja temperature, video-kamere s analitikama prilagođenim za brojanje ljudi u toku pandemije itd. Uglavnom većina opreme i funkcionalnosti je usmjerena u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19”, kaže Dragan Kukavica, inžinjer za podršku u kompaniji Master BC. Isto potvrđuju i njegove kolege iz beogradskog Sectrona, čiji direktor Dragan Uskoković naglašava da je ponudu trebalo prilagođavati zahtjevima, iako je riječ o relativno skupoj opremi za naše standarde.

S druge strane, termalna i vještačkom inteligencijom (AI) pogonjena rješenja podržala su ne samo napredni videonadzor u svrhu borbe protiv pandemije nego je ista tehnologija tokom 2020. već našla svoje mjesto i u oblasti kritične infrastrukture, energetskih sistema i zaštite pametnih domova, smatra Aleš Polajnko, direktor kompanije ORG.TEND.

Prenamjena postojećih sistema
Kako se borba protiv pandemije ne dobija isključivo na jednom frontu, pored namjenskih rješenja “mobilizirane” su i tehnologije čija se osnovna primjena pokazala kompatibilnom s ciljem zauzdavanja virusa. To se posebno odnosi na sisteme za određivanje broja kupaca u trgovinama i u sredstvima javnog prijevoza. U doba prije izbijanja pandemije ti sistemi su korišteni za, npr., unapređenje prodaje i organizacije marketinga ili praćenje saobraćajnih trendova. Po izbijanju pandemije ti sistemi su se počeli koristiti za praćenje “viška” broja ljudi u određenom prostoru ili vozilu, a u skladu s važećim regulatornim preporukama o sprečavanju masovnih okupljanja kao potencijalnih izvora zaraze.
Isto važi i za beskontaktna, bežična, samostojeća i daljinski upravljiva rješenja i interkome za komunikaciju. Među traženim proizvodima bile su i beskontaktne smart brave i videointerfoni s funkcijom prepoznavanjem lica stanara. Svi oni su dobili na popularnosti zbog preporuka o izbjegavanju direktnog dodirivanja potencijalno zaraženih površina. Kako bi se izbjegle ove situacije i neposredni fizički kontakti s kupcima, neke kompanije kao što je MODEPACK iskoristile su vrijeme pandemije da ojačaju svoje prodajno prisustvo na internetu. To se odnosi na uvođenje web-shopova, što je posebno aktuelno u vrijeme kada je nabavka svih proizvoda, pa i onih sigurnosnih, preko interneta doživjelo pravu eksploziju. Osim toga, kao dodatni odgovor na pandemiju, MODEPACK je obogatio asortiman i fokusom na proizvodnju medicinskih vrećica za transport testova na COVID-19.

Nije sve u COVID-u
Ipak, neki od naših ispitanika su mišljenja da bi aktivno suzbijanje pandemije moglo lako dovesti do povratka nivoa potražnje na situaciju prije njenog izbijanja. Iako je pandemija dominirala trendovima u sigurnosnoj i srodnim industrijama, nisu sve regionalne kompanije osjetile potrebu niti posjedovale kapacitete da ponude konkretne proizvode i usluge za ublažavanje aktuelne situacije. Dobar dio njih vjeruje da će njeno okončanje značiti i povratak na standardne moduse poslovanja u ovom sektoru. Zato je vrijeme pandemije iskorišteno kao svojevrsno zatišje i prilika za pospremanje u vlastitim redovima u smislu kreiranja novih i poboljšanja postojećih sigurnosnih tehnologija koje nemaju veze s neslavnim virusom. U kompaniji ECCOS inženjering, naprimjer, prethodna godina je iskorištena za nastavak razvoja softverskih platformi EPSIMAX, ESCEP i ORGMAN, jer i tokom pandemije nisu nestali izazovi povezani s tehničkom sigurnošću i zaštitom od požara. Odgovor na njih je pronađen u integriranim i sveobuhvatnim sistemima, što je odgovor na dominantne globalne trendove. I u vrijeme pandemije, tehnologija oblaka (cloud) je nastavila svoje širenje unutar regionalne sigurnosne industrije. Zapravo, čak i kada nije bilo moguće širiti obim usluga zbog novonastale situacije, rastao je njihov segment koji se odvija u cloudu, za šta se pripremaju u kompaniji Pro alarm.

Rješenja u oblaku
Slovenska Špica već je odgovorila na ove trendove, uz unapređenje svog Door Cloud sistema kontrole pristupa u oblaku, koji je sada proširen integracijom s dodatnim aplikacijama unutar jedinstvene platforme. Regionalne kompanije su prepoznale i značaj korištenja mobilnih telefona kao svestranih akreditiva ugrađenih u temelje buduće beskontaktne ekonomije. Telefon koji se nosi u džepu ili ruci već se automatski prepoznaje kao vid autorizacije za pristup određenim prostorijama, što je pametan način da se izbjegnu gužve na ulaznim tačkama i tako, usput, smanje epidemiološki rizici. Izazovi u pogledu zaštite privatnosti i dalje postoje, ali Tone Stanovnik iz Špice ove trendove poredi s otkrićem izmjenične struje u SAD-u, koja je također neko vrijeme smatrana opasnom, da bi na kraju završila u službi čovjeka.

Digitalizacija i “pametnizacija”
Trendovi fokusiranja na pametne tehnologije premrežili su regiju i tokom 2020. Iako su ti sistemi bili korišteni i za kroćenje pandemije, njihova “standardna” primjena se ispotiha širila i u ovoj godini. Zato su kompanije počele slobodnije nuditi sisteme otključavanje vrata preko telefona, NFC i bluetooth tehnologija, a pametniji su postali i alarmni sistemi. Isto važi i za komunikatore koji podržavaju digitalni prijenos informacija, a dok je ulogu vezivnog tkiva između različitih sigurnosnih uređaja u poslovnom okruženju dobila Wi-Fi oprema. Refokusiranje poslovne orijentacije na pojedine vertikale bilo je iznuđeno kako pandemijom tako i globalnim trendovima. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme naveo je da je 2020. bila godina fokusa na samostalnu proizvodnju i tržišta kao što su obrazovanje i graditeljstvo. Orijentacija na pojedina tržišta ipak je bila svojevrsni poslovni rizik, jer većina kompanija nije mogla predvidjeti tok događaja iz 2020. Vigan Limani iz COIN Systemsa kao ilustraciju navodi primjer da je njegova kompanija planirala izaći na tržište s novom serijom proizvoda namijenjenih zaštiti na radu, ali da je izbijanje pandemije dovelo do omasovljavanja prakse rada od kuće, zbog čega je planirani učinak izostao.

Na kraju, može se reći da će kao ključna tehnološka posljedica pandemije ostati pritisak da se regionalne kompanije više fokusiraju na digitalnu transformaciju. To podrazumijeva transformaciju kako proizvoda tako i usluga, a uz veće oslanjanje na digitalne resurse koji su već poslužili i za organizaciju daljinskog rada tokom 2020. godine. BSS Grupa je, naprimjer, iskoristila 2020. da pokrene više digitalnih platformi za pružanje obuke i usluga iz različitih oblasti, od zaštite od požara i zdravlja na radu do rada na daljinu i upravljanja vanrednim situacijama. Uz uštedu vremena i novca, orijentacija na digitalne platforme bi, kažu, trebala odgovoriti i na epidemiološke zahtjeve koji će sigurno igrati veliku ulogu i u narednim godinama.

JE LI 2021. IZAZOV ILI PRILIKA?
U tom kontekstu, stječe se dojam da će organizacija poslovanja sigurnosnih kompanija u 2021. godini uveliko zavisiti od mjere u kojoj će se prethodna godina “preliti” u postojeću, u smislu izazova i globalnog razvoja događaja. Po svemu sudeći, centralni događaj i u 2021. bit će pandemija COVID-19, a naši sugovornici je zato vide i kao izazov i kao priliku. “To je pitanje za milion dolara! Najveće strepnje su da ćemo cenu COVID-a 19 plaćati u narednim godinama. Rezerve i resursi su prilično potrošeni i mislim da je jako teško sagledati sve ekonomske efekte koji će doći u narednom periodu. Najvažnije je da se epidemija obuzda, da se sačuvaju životi i zdravlje, pa tek onda treba sagledavati nastalu štetu i praviti planove za oporavak ekonomije i biznisa”, kaže Dragan Uskoković, direktor Sectrona u Srbiji. I Boris Popović iz Alarm automatike smatra da će 2021. biti još jedna poslovno teška godina te da će posljedice krize biti još izraženije jer će se tek tokom nje tek moći sagledati razmjere štete iz 2020.

Jedan od razloga za to je činjenica da je negativan učinak 2020. na poslovanje regionalnih kompanija bio ponešto ublažen zbog činjenice da su tokom nje implementirani prethodno dogovoreni projekti iz 2019. i ranijih godina. Ako se, razumno, pretpostavi da je tokom 2020. ugovoreno manje projekata, 2021. bi mogla biti prva godina u kojoj će se posljedice krize osjetiti čak i jače. Kada su u pitanju vremenski okviri potrebni za oporavak industrije, niko od naših sugovornika se ne zaklinje u svoju kristalnu kuglu, ali njihove prognoze upućuju na to da bi 2021. mogla biti barem godina kraja početne faze krize, ako ne i početka oporavka industrije. Ozimec navodi da će se posljedice krize sigurno osjećati u naredne tri godine, dok Ivica Brekalo iz Kamira taj period skraćuje na dvije. Kako regionalna sigurnosna industrija ne egzistira u vakuumu u odnosu na lokalne ekonomije koje, opet, zavise od općeg stanja zdravlja i sigurnosti u društvu, oporavak tržišta će uvelike zavisiti od zauzdavanja epidemije i postepenog povratka na staru normalnost.

Regionalni tehnološki i tržišni trendovi
Ipak, ima prostora za optimizam, a naši sugovornici ga temelje na sposobnosti sigurnosne industrije da izađe na kraj sa svim izazovima u proteklih 30 godina bez podizanja bijele zastavice. Preuređivanje prioriteta, diverzifikacija ponude usluga i proizvoda i praćenje tehnoloških trendova vratit će industriju sigurnosti regije na stare staza rasta i stabilnosti. To najprije znači da lokalni tržišni igrači trebaju prihvatiti da će se javni novac i ulaganja u prvom redu usmjeravati na zdravstvo, a sve kako bi se ranije došlo do ekonomskog i doslovnog ozdravljenja svih država regije. “Oporavak tržišta sigurnosti usko je povezan s ekonomijom i vraćanjem života ljudi u normalne tokove. Kada se život normalizuje i riješi egzistencija ljudi na nivou obezbjeđenja posla, odnosno redovnih plata, kada investitori odluče da ulože novac u privredu, kada se državni budžet ponovo aktivira u građenje infrastrukture i nove projekte te aktivira i sve ostalo što poboljšava kvalitet života i podigne nivo opšte bezbjednosti u društvu, a time i nivo subjektivnog i objektivnog osjećaja sigurnosti kod ljudi – tek tada će se tržište sigurnosti početi oporavljati”, kaže Dragan Kukavica, inženjer za podršku u Master BC-u. Istovremeno, sigurnosne kompanije moraju imati svijest o tome da će investitori jako pažljivo birati gdje će uložiti svoj manje dostupni novac. To znači da će oni pažljivo birati svoje partnere, odnosno raditi samo s kompanijama koji mogu demonstrirati da posluju stabilno čak i u vrijeme pandemije. Jedno od rješenja je širenje ponude proizvoda koji će korisnicima ponuditi veću upotrebnu vrijednost, smatra Bata Vulović iz Lunatronika. Njegova kolegica Ilma Šahbaz iz Unilaba naglašava i važnost kreativnosti i inovacija jer će se u sigurnosnu industriju kao podršku poslovanju nastaviti ulagati, bez obzira na negativne trendove.

Prepoznavanje trendova i prilika
Inovativnost se odnosi na agilnost i brzinu u prepoznavanju globalnih tehnoloških trendova i njihovog preusmjeravanja u ponudu regionalnim korisnicima. Popović tu, naprimjer, navodi važnost raznih aplikacija koje će omogućiti nadzor i upravljanje s bilo kojeg mjesta i putem pametnih telefona. Paralelno će se tražiti rješenja koja ne zahtijevaju ljudsko prisustvo, odnosno s vještačkom inteligencijom i bazama u oblaku. Isto važi i za nova rješenja za pametne zgrade koje će se na regionalnom tržištu pojaviti već početkom ove godine.

Ivan Špoljarić, pak, navodi da će 2021. godina biti pobjednička za one koji ponude odgovore na sve veće izazove u oblasti cyber sigurnosti za same sisteme tehničke zaštite. To je zato jer se sve više koriste rješenja u oblaku, IP periferni uređaji, kao što su čitači i kamere, te IoT senzori. Njegov kolega Limani smatra da će promjene na tržištu biti oblikovane zahtjevima samih klijenata, posebno u segmentu rješenja za automatizirano plaćanje. Granit Hasani iz Besa Securityja smatra da će mjeseci pred nama biti obilježeni širenjem pametnih tehnologija, uz fokus na primjene u zdravstvu s ciljem smanjenja bioloških rizika. To se u prvom redu odnosi na sisteme kontrole pristupa, nadzora rada sistema i organizacije patrola na način da se smanji intenzitet međuljudske interakcije. S tehnološke strane, s tim će biti povezana i očekivana veća ulaganja u sisteme praćenja kretanja posjetilaca u zgradama i na javnim prostorima, što će biti olakšano korištenjem vještačke inteligencije i velikih podataka koje će prikupljati same nadzorne kamere i s njima povezani softver.

Optimizam za kraj
Istovremeno, kako brzim koracima na pozornicu dolaze tehnologije 5G i UWB, regionalne kompanije će morati mijenjati i svoje poslovne modele, jer će se paralelno s tim tehnologijama razvijati i novi standardi i certifikacijski zahtjevi u oblasti tehničke sigurnosti, a posebno kritične infrastrukture. U regiji će doći i do šire upotrebe mobilnih podataka i kontrole tehničkih sigurnosnih sistema s udaljenih lokacija putem mobilnih uređaja. Sve navedeno neće ići bez izazova, među kojima naši sugovornici ističu manjak kvalitetno obučenog osoblja, potrebu za organizacijom obuke i opće ekonomske situacije. Istovremeno, regionalne kompanije moraju znati da će veliki broj investitora vjerovatno odabrati strategiju čekanja, odnosno pratiti razvoj situacije s pandemijom prije nego što se odluče da ulože sredstva u konkretni sigurnosni projekt. To se posebno odnosi na pandemijom pogođene klijente iz turističkog sektora, od kojih se u ovoj godini vjerovatno mogu očekivati samo narudžbe za osnovne usluge, poput tehničkog održavanja.

Ipak, prostora za optimizam doista ima, tako da Breznik (MODEPACK), Špoljarić (ECCOS inženjering) i Polajnko (ORG.TEND) navode da će 2021. biti godina oporavka u regiji, barem u svojoj drugoj polovici. Razlog za optimizam oni traže u činjenici da je pandemija, uz svu štetu koju je izazvala, istovremeno podigla svijest regionalnih korisnika o potrebi jačanja opće sigurnosti kao kolektivnog dobra, ali i oslonca ekonomskog i svakog drugog blagostanja.