Analitičari kompanije Grand View Research očekuju da će potražnja za rješenjima za pametne gradove nastaviti rasti, prvenstveno zbog rasta gradskog stanovništva i potrebe za kvalitetnijim upravljanjem ograničenim prirodnim resursima za održivost okoliša. Brza urbanizacija, starenje infrastrukture i širenje novih tehnologija također se navode kao pokretači rasta tržišta, paralelno s potrebom za poboljšanjem kvaliteta života ljudi.

Najnovije istraživanje ove kompanije predviđa da bi vrijednost globalnog tržišta pametnih gradova do 2027. godine mogla dostići cifru od 463,9 milijardi američkih dolara, uz složenu godišnju stopu rasta od 24,7% u intervalu između 2020. i 2027.

Pametni gradovi pomažu u rješavanju širokog spektra problema, kao što su efikasan prijevoz, pametne i napredne zgrade i kuće, optimalno korištenje energije i kvalitetnije administrativne usluge. Sve šira prihvaćenost novih tehnologija koje će nadopuniti upravljanje gradovima u budućnosti još je jedan važan katalizator rasta tržišta. Tržište će imati koristi i od inicijativa koje državne i regionalne vlade, stanovništvo i lokalna preduzeća pokrenu s ciljem implementacije projekata i rješavanja gradskih problema.

Tržište pametnih gradova obuhvata nekoliko sektora, poput zdravstvene zaštite, transporta, vodosnabdijevanja, njege, sigurnosti i energije. Primjena ove tehnologije varira od grada do grada, odnosno zavisi od stepena prodora same tehnologije u konkretnoj regiji. Visok iznos početnih finansijskih ulaganja, potreba za objedinjavanjem različitih odjela i sektora i nedostatak sistemskog pristupa mogu negativno utjecati na rast ove industrije, navode analitičari. Ipak, očekuje se da će ovo tržište u narednim godinama brzo rasti, a to će u velikoj mjeri zavisiti od dostupnosti tehnologija i sveobuhvatnog angažmana učesnika u ovoj industriji.

U nastavku istraživanja navode se i očekivanja da bi komunikacijska infrastruktura i usluge zasnovane na webu morale odigrati važnu ulogu u usvajanju ovog tipa rješenja na globalnom nivou. Neizbježno objedinjavanje usluga, infrastrukture, podataka i senzora značajno bi pomoglo u usvajanju naprednih rješenja za pametne gradove. Kao glavna prepreka popularizaciji i primjeni ovih tehnologija navodi se zabrinutost zbog zaštite privatnosti i sigurnosti podataka.

Do sada je bilo više pokušaja da se pokrenu konzorciji koji bi podržali i standardizirali tržište na globalnom nivou. Ipak, ovi napori su ostali ograničeni na regije i ograničena područja primjene zbog nedostatka sistemskog pristupa.

Tržištem pametnih gradova dominiraju velike kompanije kao što su ABB, Cisco, Schneider, Siemens, IBM, GEC, Microsoft, Hitachi, Honeywell, Intel, Oracle, Huawei, i Johnson Controls.

Njemačka kompanija Geutebrück je u posljednje četiri godine prošla radikalnu i stratešku transformaciju. Uporedo s ulaganjem u nove prodajne strukture s ciljem približavanja korisnicima, Geutebrück je razvio i novu softversku platformu, visokoskalabilno fleksibilno cloud rješenje s unaprijeđenim pretraživanjem i prepoznavanjem objekata zasnovanom na vještačkoj inteligenciji i neuronskim mrežama.

Poslujući na visokokonkurentnom međunarodnom tržištu softverskih sistema za upravljanje videom, srednje velika kompanija sa sjedištem u blizini Bonna i dalje je u stopostotnom porodičnom vlasništvu još od osnivanja 1970. godine.

Kako bi bili još brži i fleksibilniji, dva izvršna direktora Katharina Geutebrück i Christoph Hoffmann proširili su nadležnost za donošenje odluka na još četiri osobe. Christine Heger-Essig je glavna tehnička direktorica, odgovorna za razvoj i marketing proizvoda. Andreas Degen kao glavni finansijski direktor pokriva sve interne usluge. Glavni poslovni direktor Burkhard Henzgen rukovodi odjelima za podršku prodaji u Evropi i globalno, a Tarek Schönfelder preuzima odjeljenje za prodaju u inostranstvu i razvoj globalnog tržišta kao glavni komercijalni direktor.

Katharina Geutebrück i njen suprug Christoph Hoffmann i dalje zajedno upravljaju kompanijom: “Svijet se mijenja neviđenom brzinom i moramo se prilagoditi tome. Digitalizacija traži brže, fleksibilnije i agilnije poslovanje i kompanije. Svi se moramo prilagoditi tome. Naš cilj je da kompanija koju je moj otac osnovao prije 50 godina i dalje igra važnu ulogu u oblikovanju naše međunarodne industrije”, rekla je Katharina Geutebrück.

Tržište pametnih domova će, prema procjenama Marketsandmarketsa, udvostručiti vrijednost do 2024. godine sa 76,6 milijardi dolara na 151 milijardu, uz prosječnu stopu rasta od 12 posto.

“Mnogo je novih firmi na tržištu pametnih domova, ne samo tradicionalnih ponuđača sigurnosnih rješenja”, kazala je Aurélie Boyer, menadžerica za ZeroWire i sigurnosne uređaje u kompaniji UTC Fire & Security.

Mnogo je faktora rasta: veći broj korisnika interneta i pametnih uređaja, rast primanja u zemljama u razvoju, potreba za nadzorom stambenih prostora s udaljenih lokacija, rastuća potreba za rješenjima koja štede energiju i imaju niske emisije ugljika, ali i veliki broj proizvođača koji proširuju portfolio pametnih kućnih proizvoda.

Video i dalje ključni
Aurélie Boyer kaže: „U segmentu pametnih domova je mnogo novih firmi, ne samo tradicionalnih pružalaca usluga sigurnosti već i igrača poput Googlea, ali te kompanije obično prvo predstave rješenje za pametni dom, a nakon toga brinu o sigurnosti. Mi ćemo prvo prodrijeti na tržište sa sigurnim rješenjem, a zatim ga integrisati s funkcionalnostima pametnog doma.“

Ona vjeruje da je videonadzorna tehnologija najvažnija za integraciju pametnih domova. “Iako je u fokusu energijska efikasnost i integracija s pametnim termostatima, mislim da će broj jedan u integraciji pametnih domova biti videonadzor”, kaže Boyer.

Marketsandmarkets ističe da su proaktivni softver i usluge dva dijela tržišta pametnih domova koja će rasti brže od tržišta u cjelini. Za mnoge kompanije u industriji sigurnosti usluge pametnih domova moguće su tržište u budućnosti. Kućna dostava, poput namirnica, primjer je usluge koja se može obaviti prisustva domaćina kod kuće, ali mora postojati rješenje za kontrolu ulaska kroz vrata.

Uprkos nepovoljnom ekonomskom okruženju u automobilskoj industriji, Bosch Grupa uspjela je u 2019. održati visok nivo prodaje. Prema preliminarnim rezultatima, dobavljač tehnologija i usluga prošle godine ostvario je prodaju od 77,9 milijardi eura. To znači da su prihodi na istom nivou s onima ostvarenim godinu dana ranije. Ipak, poslije usklađivanja kursnih razlika, prihod je manji za 1,1 posto.

Predstavljajući preliminarne rezultate, dr. Volkmar Denner, predsjednik Upravnog odbora kompanije Robert Bosch GmbH, izjavio je: „Slaba privreda i nagli pad u proizvodnji automobila utjecali su i na Bosch. Što se tiče postojećih izazova, ono što doprinosi stabilizaciji je činjenica da naša kompanija posluje u okviru posve različitih oblasti poslovanja, što pomaže da se proširi postojeće poslovanje i razviju novi poslovi. Uprkos veoma izazovnoj ekonomskoj situaciji, nastavljamo ulagati u važne oblasti razvoja.” Samo u ovoj godini Bosch planira potrošiti više od milijardu eura na elektrificiranu, automatiziranu i umreženu mobilnost. „Kao lideri u oblasti inovacija, mi pomažemo u oblikovanju prelaska na alternativne vidove mobilnosti i koristimo sve mogućnosti koje to nosi”, kaže Denner.

Dobit Boscha od poslovanja prije oporezivanja (EBIT) u poslovnoj 2019. godini dostigla je 3 milijarde eura. To znači da je procijenjena EBIT marža nešto ispod 4 posto. Na rezultat su utjecali pad u proizvodnji automobila, posebno na ključnim tržištima u Kini i Indiji, dalje smanjenje udjela dizelskih motora u ukupnom broju vozila, veliki troškovi restrukturiranja (posebno u segmentu mobilnosti) i sve veća direktna ulaganja u projekte koji su važni za budućnost. „Tekuća godina i dalje je puna izazova za mnoge kompanije, posebno u automobilskoj industriji – pa tako i za kompaniju Bosch“, izjavio je profesor Stefan Asenkerschbaumer, finansijski direktor i zamjenik predsjednika Upravnog odbora kompanije Bosch.

Poslovni rezultati po poslovnim sektorima
Poslovni rezultati u 2019. godini bili su slični u skoro svim poslovnim jedinicama kompanije Bosch. U poslovnom sektoru Mobility Solutions, koji ostvaruje najveći udio u prodaji, rast je nadmašio globalnu proizvodnju automobila. Prodaja je iznosila 47 milijardi eura, što je na istom nivou s prodajom ostvarenom prethodne godine. Ovo nominalno predstavlja smanjenje od 0,1 posto ili 1,5 posto nakon usklađivanja kursnih razlika. U poslovnom sektoru Consumer Goods prodaja je dostigla 17,8 milijardi eura. Ovo je smanjenje od 0,2 posto ili 0,6 posto nakon usklađivanja kursnih razlika. Divizije BSH Kućni aparati i Električni ručni alati održale su se u jakom konkurentnom okruženju, a divizija Električni ručni alati imala je učinak iznad prosjeka. Poslovni sektor Consumer Goods postigao je prodaju od 7,4 milijarde eura ili 0,1 posto više nego u prošloj godini, uprkos padu tržišta od više od 4 posto kada su u pitanju narudžbe u sektoru mašinstva. Poslije usklađivanja kursnih razlika prodaja je smanjena za 1,2 posto. Poslovni sektor Energy and Building Technology postigao je rast od 1,5 posto, ostvarivši prodaju od 5,6 milijardi eura. Ovo je povećanje od 0,8 posto nakon usklađivanja kursnih razlika.

Poslovni rezultati po regionima
U Evropi se poslovanje kompanije Bosch stabilno razvijalo. Prodaja je iznosila 41 milijardu eura, što je na istom nivou s prethodnom godinom. U Sjevernoj Americi prodaja je povećana za 5,3 posto na 13 milijardi eura. Poslije usklađivanja kursnih razlika, to je smanjenje od 0,5 posto. U Južnoj Americi prodaja je porasla na 1,4 milijarde eura. Ovo je rast od 1,1 posto ili povećanje od 5,3 posto nakon usklađivanja kursnih razlika. U zemljama Azije i Pacifika sveukupni poslovni razvoj je bio negativan. Prodaja je opala za 3,1 posto na 22,5 milijardi eura, što je pad od 4,5 posto nakon usklađivanja kursnih razlika. Smanjena potražnja na tržištima automobila u Kini i Indiji posebno je utjecala na prodaju. S druge strane, Japan i Jugoistočna Azija su se pozitivno razvijali.

Tekuća, 2020. godina bit će prekretnica za industriju videonadzora, jer će, prema procjenama IHS Markita (sada dio Informa Techa), prodaja videonadzornih kamera, snimača, softvera za upravljanje videom (VMS) i dodatne opreme na globalnom nivou prvi put preći cifru 20 milijardi dolara.

Veliki utjecaj imat će činjenica da su dvije najveće svjetske ekonomije, Sjedinjene Američke Države i Kina, trenutno upletene u žestok trgovinski spor. Riječ je o dva najveća igrača na tržištu videonadzora. Kina čini oko 45 posto globalnog prihoda od prodaje, dok je SAD na drugom mjestu. Uprkos trgovinskom sporu te industrijskim tarifama i sankcijama, procjenjuje se da će svjetsko tržište videonadzora rasti gotovo deset posto u 2020. godini, a neka se tržišta, poput Indije i Jugoistočne Azije, razvijaju još brže.

IHS Markit je identificirao sedam važnih tema o kojima će se diskutovati u 2020. godini, poput onog da će se broj instaliranih videonadzornih kamera približiti milijardi, što povlači pitanje efekta koji će to imati na svijet. U radu se razmatraju i potencijalno značajni pomaci koji će uzdrmati proizvodnju videonadzorne opreme. Naprimjer, 5G obećava mnogo kvalitetnije videozapise za sigurnosnu industriju, ali nas podsjeća i na neugodnu istinu o mogućnosti upotrebe deepfake tehnologije u videonadzoru, odnosno editovanju videozapisa kako bi lažno prikazivali snimke stvarnih ljudi. Izvještaj također pokriva aktuelne teme, uključujući transformaciju iz IoT-a u AIoT, spajanje vještačke inteligencije s internetom stvari, rubnu analitiku itd.

Gunnebo je najavio partnerstvo s Loomisom U.S, u okviru kojeg će isporučivati visokointegrisane pametne depozitne sefove maloprodajnim trgovcima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Integracija Gunnebove pametne tehnologije deponovanja gotovine s Loomisovim sistemima omogućit će trgovcima da prošire i pruže vrhunsku uslugu kupcima, istovremeno unapređujući sigurnost i procese te smanjujući troškove.

„Oduševljeni smo što ćemo sarađivati s Loomisom, kompanijom specijaliziranom za efikasan protok novca i rukovanje gotovinom“, rekao je Stefan Syrén, izvršni direktor Gunneba. „Iskoristit ćemo naše iskustvo kao lidera u industriji da postojećim i novim maloprodajnim klijentima omogućimo usluge najvišeg nivoa u kombinaciji s vrhunskim rješenjem za pametno deponovanje novca.“

Rješenje nazvano Titan Z pametni sef pruža sigurnu, pouzdanu i efikasnu obradu gotovine u maloprodaji.

Potpredsjednik Loomisovog SafePoint rješenja za upravljanje gotovinom Moises Gonzalez rekao je: „S Gunnebom kao partnerom u mogućnosti smo proširiti naš trenutni portfolio rješenja za automatizaciju upravljanja gotovinom i trgovcima pružiti kompaktno, visokoperformansko gotovinsko poslovanje s malim količinama novca.“

Anixter je potvrdio prodaju kompaniji Wesco, čime će nastati veleprodajni distributer električne i komunikacijske opreme koji godišnje ostvaruje 17 milijardi dolara prihoda.

Dogovor su odobrili upravni odbori obiju kompanija. Transakciju trebaju odobriti dioničari te regulatorna tijela Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i pojedini nadležni sudovi u drugim zemljama. Završetak procesa očekuje se u trećem kvartalu 2020.

Ovime se zaključuje nadmetanje kompanija Wesco i Clayton, Dubilier & Rice. Prvobitni dogovor iz oktobra o prodaji privatnom dioničkom društvu za 81 dolar u gotovini po dionici otpao je nakon što se CD&R odrekao svojih ugovornih prava.

Pod novim ugovorom Wesco će platiti 100 dolara u protuvrijednosti za svaku Anixterovu dionicu: 70 dolara u gotovini, 0.2397 Wescovih redovnih dionica te preferecijalne dionice procijenjene na 15,89 dolara za svaku Anixterovu dionicu.

„Spajanjem Wesca i Anixtera bit će formirana vrhunska kompanija za distribuciju električne i komunikacijske opreme i prateće usluge. S većim opsegom i mogućnostima bit ćemo u idealnom položaju za digitaliziramo poslovanje, proširimo naš opsežni portfolio usluga i proizvoda te isporučimo rješenja kupcima kad god i gdje god im je potrebno širom svijeta”, kaže John Engel, predsjednik Upravnog odbora i izvršni direktor Wesca.

Nakon zaključenja prodaje Wescovi dioničari će posjedovati 84 posto zajedničke kompanije, a Anixterovi 16 posto. Anixterov direktor Bill Galvin kazao je da će ovo spajanje zajedničkoj kompaniji pomoći da dalje raste na osnovu komplemetarnih sposobnosti i razvije nove usluge za kupce i partnere.

Skener Play Protect Google Play prodavnice je od 2017. otkrio i uklonio oko 1.700 aplikacija zaraženih malverom Joker.

U septembru prošle godine istraživači CSIS Security Groupa pronašli su u Play prodavnici 24 takve aplikacije s više od 472.000 preuzimanja.

Tvorci Jokera prvobitno su dizajnirali aplikacije tako da ih mogu koristiti za SMS prevare, ali su u velikoj mjeri odustali od toga nakon uvođenja novih smjernica Play prodavnice, koje ograničavaju upotrebu dozvole SEND_SMS, ali i zbog bolje kontrole Google Play Protecta.

Novije verzije Jokera prešle su na drugu vrstu prevare – oni koji stoje iza malvera koriste zlonamjerne aplikacije kako bi prevarili žrtve da se pretplate ili kupuju različite vrste sadržaja preko telefonskog računa.

„Oba načina osiguravaju verifikaciju uređaja, ali ne i verifikaciju korisnika“, objašnjavaju Alek Guertin i Vadim Kotov iz tima koji je zadužen za sigurnost i privatnost Androida. „Mobilni operater može utvrditi da zahtjev potiče od korisnikovog uređaja, ali ne zahtijeva nikakvu interakciju od korisnika koja se ne može automatizirati.”

U većini slučajeva korisnici koji zaraze svoje Android uređaje Jokerom otkrili bi da funkcije aplikacije ne odgovaraju aplikaciji koju su instalirali.

Joker aplikacije također često ne posjeduju druge funkcije osim procesa naplate i u nekim slučajevima će jednostavno biti kopije drugih popularnih aplikacija u Google Play prodavnici.

„Google Play Protect svakodnevno skenira više od 50 milijardi aplikacija na više od dvije milijarde uređaja“, navodi se u izvještaju o sigurnosti i privatnosti Androida za 2018., objavljenom u martu 2019. godine.

„Analizom i pregledom više od 500.000 aplikacija dnevno u procesu provjere baziranom na oblaku, Google Play Protect pomaže da štetne aplikacije ne dođu do Google Playa.“

Google je u istom izvještaju otkrio da su oni odbili 55% više Android aplikacija nego 2017. godine i povećali stopu uklanjanja aplikacija za oko 66% u odnosu na prethodnu godinu. Iako izvještaj za 2018. godinu ne otkriva tačan broj uklonjenih zlonamjernih aplikacija, kompanija je 2017. rekla da je uklonila više od 700.000 aplikacija koje krše Google Play smjernice, 70% više nego 2016.

Bilo da je riječ o autonomnoj vožnji, pametnom domu ili proizvodnji, vještačka inteligencija (AI) postala je dio svakodnevice. Prepoznali su to u Boschu, koji ostvaruje veliki napredak u primjeni AI-ja u različitim sektorima.

Među proizvodima predstavljenim na CES-u, najvećem sajmu potrošačke elektronike na svijetu, su prvi providan digitalni vizir za zaštitu od sunca u vozilima, 3D display za automobile, aplikaciju za prediktivno održavanje Međunarodne svemirske stanice, sistem za praćenje unutrašnjeg prostora vozila i pametna platforma za medicinsku dijagnostiku.

„Rešenja koja prikazujemo na CES-u jasno pokazuju da cilj Boscha postati lider u inovacijama i u oblasti vještačke inteligencije“, kazao je član Upravnog odbora Boscha Mihael Bole. „Od 2025. godine svaki naš proizvod će ili sadržati vještačku inteligenciju ili biti razvijen ili proizveden pomoću nje.“ Očekuje se da će obim globalnog tržišta za primjenu vještačke inteligencije iznositi oko 120 milijardi dolara u istom periodu, što je dvanaest puta više nego 2018. godine (izvor: Tractica). Bosch želi iskoristiti taj potencijal: kompanija već ulaže 3,7 milijardi eura u razvoj softvera svake godine, trenutno zapošljava više od 30.000 softverskih inžinjera, a 1.000 saradnika radi na vještačkoj inteligenciji.

Osim toga, uspostavili su sveobuhvatan program obuke. „Planiramo osposobiti skoro 20.000 saradnika za rad u oblasti vještačke inteligencije u sljedeće dvije godine“, objašnjava Bole. „Moramo ulagati ne samo u AI već i u ljudsku inteligenciju.“ Program obuhvata formate obuke na tri različita nivoa za menadžere, inžinjere i programere za vještačku inteligenciju, i uključuje smjernice za odgovornu upotrebu vještačke inteligencije.

Bosch ulaže 100 miliona eura u AI kampus
Inovacije zahtijevaju ulaganja. Osim što ulaže u razvoj softvera, Bosch širom svijeta ulaže i u ljude i u centre za kompetencije. Jedan od projekata jeste i novi AI kampus u Tübingenu u Njemačkoj, u čiju izgradnju kompanija ulaže 100 miliona eura. Useljenje u novi istraživački kompleks planira se za kraj 2022. godine. Kampus će ponuditi prostor za kreativnu i produktivnu razmjenu za oko 700 stručnjaka u oblasti vještačke inteligencije. Osim toga, Centar za AI kompanije Bosch (BCAI) radi na sedam lokacija širom svijeta, uključujući i dvije u SAD-u: u Sunnyvaleu u Kaliforniji i u Pittsburgu u Penssylvaniji. BCAI trenutno zapošljava ukupno oko 250 specijalista za AI, koji rade na više od 150 projekata u oblastima mobilnosti, proizvodnje, pametnih domova i poljoprivrede.