Usvojen Zakon o privatnoj zaštiti u Hrvatskoj
Hrvatski sabor je 31. januara 2020. donio novi Zakon o privatnoj zaštiti, kojim se preciziraju ovlasti čuvara i zaštitara te nastoji podići nivo kvaliteta obavljanja zaštitarskih usluga u toj zemlji.
Zakon će zamijeniti važeći iz 2003. godine, a usvojen je sa 75 glasova “za”, 35 “protiv“ i dva “suzdržana” zastupnika.
U Hrvatskoj postoje 253 trgovačka društva za fizičku i tehničku zaštitu, 111 obrta tehničke zaštite i 147 službi unutrašnje zaštite s ukupno 16.447 aktivnih osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.
Ovim se Zakonom prvi put jasno definira djelatnost privatne zaštite kao sigurnosna djelatnost s privrednim obilježjima, koja se treba kontinuirano razvijati i unapređivati s ciljem osiguravanja njene efikasne zaštitne uloge u sistemu sigurnosti.
Novina je što će čuvarske poslove ubuduće obavljati i osobe koje imaju završenu osnovnu školu. Trenutno je niža stručna sprema, odnosno jednogodišnja ili dvogodišnja srednja škola, minimalan stepen obrazovanja za obavljanje čuvarskih poslova. Novina je da se pod sredstvima prisile zaštitarima sada dopušta korištenje raspršivača dozvoljenih neškodljivih tvari i lisica za vezivanje. Također, novina je da se zaštitaru omogućava primjena ovlasti izvan perimetra zaštite i to u slučaju kada sa svog radnog mjesta uoče protivpravnu radnju.
Zbog prevelike subjektivnosti osoba koje su do sada izrađivale ocjene ugroženosti objekata te nepostojanja odgovarajućih kvantitativnih pokazatelja visine rizika u štićenim objektima i prostorima, uvedena je novina da se primjenjuje metodologija procjene rizika prije uspostave privatne zaštite. Također, novina je da se propisuju uslovi koje za obavljanje te djelatnosti u Hrvatskoj moraju ispunjavati pravna lica i obrtnici te fizička lica koja dolaze s područja Evropske unije te se, vezano za to, reguliše obavljanje povremenih i privremenih poslova privatne zaštite.
Ukida se odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, a uvodi se i sigurnosna provjera ne samo za odgovorne osobe iz preduzeća nego i za druge osobe iz registara osnivača trgovačkog društva.
U uvodnim aktivnostima prije donošenja Zakona Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske isticalo je da je cilj koji se njime želi postići uspostava efikasne djelatnosti privatne zaštite, osposobljene, obučene i opremljene za preventivno i operativno djelovanje u okolnostima visokog rizika, i njena integracija u sistem nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, uspostava sigurnosne kulture u društvu i razvoj zaštitarskog tržišta, što će doprinijeti povećanju standarda osoba koje obavljaju navedene poslove i u konačnici rezultirati povećanjem opće društvene sigurnosti građana.
