Očekivao se pred početak prošle godine miran i kontinuiran nastavak decenijskog stabilnog rasta industrije sigurnosti. A onda je količina virusa koja može stati u jednu limenku Coca-Cole promijenila cijeli svijet, proizvevši jednu od najvećih ekonomskih kriza u posljednjih stotinu godina. Koliki je utjecaj to ostavilo na regionalno tržište sigurnosti, jesu li projekti i investicije zaustavljeni te šta je potrebno učiniti da bi se prevazišla ova kriza – pitanja su na koja su odgovarali predstavnici 17 renomiranih kompanija iz pet država regije
Piše: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemija novog koronavirusa uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, smanjena je i domaća i vanjska potražnja, što je praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja. Dovelo je to do negativnog rasta u zemljama regije u 2020. Prema podacima Svjetske banke, države Zapadnog Balkana će u 2020. godine zbog pandemije COVID-19 doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u Redovnom ekonomskom izvještaju (RER). Prvobitna procjena korigirala je one iznesene u aprilu, imajući u vidu novi val pandemije i posljedice koje je ranije bilo nemoguće predvidjeti. Naime, prognoze pada BDP-a u prosjeku su lošije za 1,7 posto, no velike su razlike među državama.

Pad BDP-a
Širenje zaraze najteže je u regiji Evrope i Azije pogodilo zemlje sa snažnom trgovinskom razmjenom ili finansijskim vezama s eurozonom i one ovisne o uslugama i turizmu, uključujući Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru, ističu u SB-u. Za Crnu Goru negativna stopa BDP-a procjenjuje se na čak 12,4 posto, hrvatska je ekonomija pala 8,6 posto, a Srbija i Bosna i Hercegovina 3,0, odnosno 3,2 posto. Loše prognoze za Crnu Goru donekle ublažavaju procjene kako će se ta zemlja među svim zapadnobalkanskim državama 2021. godine najbrže oporaviti, pa joj u Svjetskoj banci predviđaju stopu rasta BDP-a od 6,9 posto. Prognoze za ovu godinu optimistične su i za Hrvatsku, čiji bi BDP trebao porasti 5,4 posto, te Albaniju, koja bi mogla zabilježiti rast BDP-a od 5,0 posto, dok je za ostale zemlje regije ta stopa projicirana u rasponu od 3,0 do 3,7 posto. Od analiziranih šest zapadnobalkanskih država (izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju) najmanju će štetu pretrpjeti Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Svjetska banka upozorava kako je tokom prvih šest mjeseci 2020. godine u tim zemljama ugašeno 139.000 radnih mjesta te da je, procjenjuje se, dodatnih 300.000 ljudi u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji u tom periodu postalo siromašno.

Poboljšanje poslovnog okruženja
Pandemija COVID-19 proizvela je zdravstvenu i ekonomsku krizu u regiji, a broj zaraženih naglo je porastao u četvrtom tromjesečju 2020., prisiljavajući vlade na produženje ili opetovano uvođenje mjera suzbijanja pandemije. Kratkoročni su izgledi za regiju neizvjesni i pretežu rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID-a te brzo i sveobuhvatno vakcinisanje stanovništva, ističu u SB-u, dok podrška ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uslove za ciklus reinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju. “Da bi se prevladale posljedice pandemije i suzbili nepovoljni trendovi u investicijama, treba uložiti velike napore u poboljšanje poslovnog okruženja, veću fleksibilnost tržišta rada i proizvoda, transparentnost i sistem upravljanja”, ističe predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je u sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja. Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. “Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske unije.

REGIONALNO TRŽIŠTE
Shodno ovome, pretpostavljalo bi se da će pad BDP-a, otkazivanje i stopiranje projekata, smanjenje cijena usluga, poteškoće u opskrbnom lancu, smanjenje broja zaposlenika i drugi izazovi kao posljedica pandemije – teško pogoditi i regionalno tržište sigurnosti. Ali iz razgovora sa donosiocima odluka iz 17 kompanija iz pet zemalja – dobili smo posve drugačiju sliku. Tržište sigurnosti jeste se suočavalo s problemima, bilo je poteškoća u nabavci opreme, pojedinih smanjenja cijene usluga, nedostatka radnika te otkazivanja projekata u pojedinim vertikalama, poput turizma, ali u većini slučajeva zadržan je kontinuitet i rad na ugradnji sigurnosne opreme. Iznenadio nas je podatak da su mnoge regionalne firme – suprotno očekivanjima – ostvarile čak i rast, što je pokazatelj da je, uprkos pandemiji, potreba za zaštitom i sigurnošću i dalje svakodnevna, a čak u nekim segmentima, kao što je cyber zaštita podataka usljed sve većeg broja zaposlenih koji rade od kuće, i veća. No, to je zahtijevalo prilagodbu novim zahtjevima klijenata i reorganizaciju poslovanja, čemu smo posvetili posebno, treće poglavlje. Pokazalo se da je uspješnim firmama ovo, zapravo, bila prilika da inovacijama u proizvodima i uslugama nadomjeste pad u drugim segmentima poslovanja.

SLOVENIJA
Negativne posljedice pandemije nisu znatno utjecale na slovensko tržište sigurnosti, mišljenje je donosilaca odluka u kompanijama Zarja Elektronika, Špica, Jantar i ORG.TEND. Štaviše, većina je prijavila rast prihoda, što je, svakako, pozitivna vijest, posebno uzevši u obzir da su među njima i proizvođači. Pokazatelj je to da potražnja za sigurnosnom i zaštitnom opremom te softverima ne jenjava ne samo u Sloveniji već i na međunarodnim tržištima, jer opremu i usluge prodaju i van naše regije. Najveći rast poslovanja u prošloj godini od deset posto doživio je ORG.TEND, tvrdi direktor Aleš Polajnko, uz napomenu da su se, uprkos tome što je “mnogo investicija stalo ili su bile odgođene, ako nisu bile u tijeku”, na drugoj strani “otvorili drugi potencijali koji su doprinijeli rastu”. Kao razlog Zarjinog 5-postotnog rasta direktor Thomas Tomsich navodi da je građevinski sektor poslovao manje-više nesmetano, što se očitovalo i na njihovim projektima. “Tijekom zaključavanja zbog pandemije, neki su veći klijenti ubrzali projekte koji su planirani kasnije te iskoristili to vrijeme za njihov završetak”, kaže Tomsich dodavši da su tim neplaniranim projektima izravnali mogući deficit zbog onih koji su im usljed epidemije otkazani.

Preživjeti stagnaciju
Proizvođač sistema kontrole pristupa Jantar, pak, nije osjetio većih otkazivanja ili smanjenja ugovora, a zabilježili su pad od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je za njih bila izuzetno dobra. “Tržište je doživjelo stagnaciju. Osim manjih promjena u realizaciji prodaje po partnerima, nije bilo velikih promjena ili pada prodaje u odnosu na 2019. godinu, niti u Sloveniji niti na izvoznim tržištima”, kaže prodajni menadžer Matjaž Brinovec. I Špica je prijavila rezultate slične onima u 2019. Brzo su se prilagodili uslovima pandemije: pokrenuli rad od kuće, digitalnim alatima su kupcima i partnerima omogućili da ne osjete promjenu, a pošto su mnogi kupci počeli raditi od kuće, time su oslobodili poslovne prostorije da njihove mobilne ekipe slobodno implementiraju nove sisteme, nadogradnje i preventivne preglede. A izlazak iz potencijalne krize prepoznali su u cloud kontroli pristupa, jednom od trendova koji karakteriziraju tu oblast industrije sigurnosti proteklih godina. “Pun pogodak bio je naš rani pomak prema cloud rješenjima jer smo sačekali COVID cunami s novim poslovnim modelom, koji nam je omogućio proboj kroz COVID oluju. Naime, krajem godine smo već postigli mjesečne rezultate 20% iznad 2019. godine. To nam ulijeva samopouzdanje da smo na pravom putu, a taj odziv dobijamo i sa tržišta. Našim kupcima softverskih rješenja na www.allhours.com omogućili smo besplatno testiranje rješenja i na tom putu im nudimo pomoć i konsalting i sada end-to-end odradimo daljinski sve usluge i edukacije”, kaže Tone Stanovnik, vlasnik kompanije.

HRVATSKA
Inovacije su ključ razvoja svakog biznisa, a stagnacija put ka gubljenju tržišne pozicije. Inovativni hrvatski proizvođač sigurnosnih pakovanja MODEPACK, koje prodaje velikim kompanijama poput DHL-a, primjer je uspješnog poslovnog usmjerenja – tamo gdje nastupi kriza, odgovara se inovacijama. Manjak potražnje u sigurnosnom asortimanu nadomjestili su na dva načina: traženjem alternativnih prodajnih kanala i proširenjem eCommerce & Courier asortimana. Rezultat: rast od 60 posto i povećanje udjela u ukupnom evropskom sigurnosnom asortimanu. “Mladi smo s uzlaznom i stabilnom krivuljom rasta, na čemu, između ostalog, možemo zahvaliti novim, inovativnim rješenjima koja nudimo ili tek razvijamo, ali i na transparentnoj i pravovremenoj komunikaciji koju njegujemo u svakom aspektu našeg poslovanja. Vjerujemo da je upravo ovakav model dao snažan doprinos izvrsnim rezultatima u ovoj regiji koji nas zadužuju. Možemo zaključiti da prostora za kompromise u kvaliteti naših proizvoda i usluga nema, a i svjesni smo da imamo još mnogo prostora za napredak, kako u Jadranskoj regiji tako i na ostalim tržištima”, kaže Domagoj Breznik, voditelj prodaje MODEPACK-a.

Rast nije iznimka
Da rast nije iznimka, pokazuju podaci koje su nam ustupile i druge važne hrvatske kompanije, koje imaju i dubok regionalni otisak. Alarm automatika i Salon bankarske opreme prijavili su dvocifreni, a ECCOS inženjering blagi rast. Vodeći ljudi iz tih triju kompanija sličnog su stava: da su neki “ugovoreni projekti odgođeni” (Boris Popović), da je bilo “otkazivanja projekata i smanjenja ugovora, osobito u sektorima transporta i turizma” (Ivan Špoljarić) te da su “najviše pogođeni sektori svoje investicije u potpunosti zaustavili” te da je “pritisak na cjenovnu stranu pružanja usluga” (Mladen Ozimec), ali da je tržište sigurnosti Hrvatske, odnosno Jadranske regije pokazalo iznimnu stabilnost i nije znatno pogođeno, osim u domenu turizma, gdje su zaustavljene sve investicije. Suprotnog je mišljenja Robert Pažitka, vlasnik Pro alarma, koji ustvrđuje dosta veći pad tržišta tehničke zaštite u Hrvatskoj, između 20 i 30 posto, precizirajući da “otkaza postojećih ugovora nije bilo, ali se smanjio, odnosno usporio obim realizacije”.

SRBIJA
U susjednoj Srbiji situacija je veoma slična. Teška i izazovna tri kvartala poslovanja detektuju i direktor Sectrona Dragan Uskoković, Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja BSS Grupe, i Bata Vulović, vlasnik Lunatronika. Međutim, “s obzirom na to da je zaštita osnovna potreba svakog pojedinca, a zakonska obaveza svakog pravnog lica”, ustvrđuje Avdija, “tržište je uspelo da održi određeni kontinuitet, koji je samo u nekim segmentima, kao što je investicioni, smanjen ili odložen. Tu bismo rekli da je tržište bezbednosti najviše pogođeno.” Kontinuitet poslovanja je, kao i u Sloveniji i Hrvatskoj, održan proširenjem asortimana i reorganizacijom poslovanja. “Poslovanje Lunatronika je, uprkos svim globalnim problemima i ograničenjima, i ove godine raslo, zahvaljujući i ranije ugovorenim poslovima, ali i pravovremenom reagovanju na novu situaciju i proširivanju naše ponude”, kazao je Vulović, dodavši da nisu imali otkazivanja projekata niti smanjivanja ugovora, već samo dodavanja novih tehnoloških rješenja koja pomažu ljudima u borbi protiv virusa. BSS Grupa je, pak, napravila reorganizaciju poslovanja, tako da su u 2020. uspjeli ostvariti rast od čak 30% zahvaljujući “dobro urađenom contingency planu, posvećenosti kvalitetu i potrebama naših partnera i klijenata te pravovremenim izmenama u načinu pružanja usluga”. Na kraju, iz Sectrona kažu da su ostvarili rezultate na nivou 2019. godine, što ocjenjuju izvanrednim uspjehom. “Nismo imali smanjenja ugovorenih isporuka ili otkazivanja ugovora. Možda je moglo biti više posla, ali uzimajući uslove u kojima smo radili, moglo je biti i lošije. Zato smo zadovoljni”, kaže Uskoković.

BOSNA I HERCEGOVINA
Naši sagovornici iz Bosne i Hercegovine bili su nešto rezervisaniji kada je ocjena poslovanja u 2020. u pitanju. Iz Kamira i Unilaba potvrđuju otprilike isti nivo poslovanja kao i godinu prije toga, uz napomenu da je tržište sigurnosti “zasigurno pogođeno, kao i kompletna ekonomija i u regiji i u svijetu” (Brekalo), odnosno da je “stagniralo, s tendencijom pada, najprije kao posljedica svjetske pandemije koronavirusa, koja se automatski odrazila i na naše područje” (Šahbaz). S druge strane, Dragan Kukavica, inžinjer za podršku Master BC-a, kaže da su “mnogi projekti čija se realizacija očekivala ove godine otkazani i pomjereni za iduću”, što je rezultiralo “smanjenjem većim od 25 posto”, uz ogradu da ovu informaciju treba uzeti s rezervom jer nije u mogućnosti ponuditi egzaktne podatke.

Nedostatak novih projekata
Suprotno tome, Kamir se, kako kaže direktor Ivica Brekalo, nije suočavao s otkazivanjem tekućih projekata i ugovora, ali da “veći problem svi vidimo u nedostatku novih projekata i maloj kočnici u planiranju investicija u svim sferama biznisa, a opet sve zahvaljujući ovoj nepovoljnoj situaciji s pandemijom. Negativne poslovne učinke svi možemo tek očekivati, što zasigurno nije dobro.” Inače je ova činjenica – manjka novih projekata u 2021. godini – izvjesnost koju je detektovala i naša grupacija u anketi na globalnom nivou, odnosno Azijsko-pacifičkoj, EMEA i Američkoj regiji, pri čemu su mnogi sudionici industrije sigurnosti potvrdili da ne dolaze do potpisivanja ugovora za nove projekte u istoj mjeri kao 2019. i ranijih godina. Kazavši da su zadržali nivo iz pretprošle godine te da nisu imali posebnu fluktuaciju radne snage, osim dijelom na poslovima vezanim za fizičku zaštitu objekata, s obzirom na to da je veliki broj domaćih firmi znatno smanjio ili potpuno prestao s radom, a time su prestale i potrebe za angažovanjem njihovih čuvara, Ilma Šahbaz iz Odjela za analizu i strateško planiranje Unilaba, firme koja posluje u domenu i fizičke i tehničke zaštite, navela je nekoliko važnih izazova s kojima se suočila industrija sigurnosti. “Pandemija je usporila svjetske tokove, proizvodnju, transport, kao i većinu ostalih procesa u lancu opskrbe. Stoga, u ovom periodu se osjetio nedostatak (ili znatno kašnjenje u dobavi) opreme i materijala koji se koriste u našoj oblasti. Veći broj privrednih subjekata na našem ekonomskom području je prestao s radom ili znatno smanjio kapacitete, a usljed toga smanjene su i potrebe za uslugama iz naše branše.

Pad turističkog sektora u BiH
“Također, pad poslovanja turističkog sektora i stranih investitora direktno se reflektovao na nas, a na smanjenje obima usluga sigurnosnog tržišta bitno su utjecala i dnevnopolitička dešavanja na našim prostorima. Naime, zbog njih nisu usvojeni brojni budžeti, a time nisu doznačena (ili su znatno umanjena) sredstva koja su trebala biti planirana za projekte sigurnosti”, kaže Šahbaz. Kao treći faktor navela je i nedostatak radnika koji su trebali biti angažovani na ugradnji tehničkih sistema ili pružanju usluga fizičke zaštite objekata zbog brojnih odsustvovanja s posla (bolovanja uzrokovanih koronavirusom i izolacijom), što je pojava koju, nažalost, nismo mogli potvrditi zbog manjeg broja odgovora kompanija koje posluju u sektoru zaštitarstva. No, to pitanje ostaje otvoreno da se njima pozabavimo u nekom od narednih brojeva.

KOSOVO
Iz kompanije COIN Systems primijetili su istu stvar – da pravi pad očekuju tek ove godine usljed manjeg broja novih ugovora. Vigan Limani, izvršni direktor te kosovske kompanije, kaže: “Tri su nam projekta otkazana, sva tri u ugostiteljstvu (hoteli). No, budući da se naš posao uglavnom zasniva na projektima, nastavili smo s onima iz prošle godine, tako da finansijski i nije bila neka razlika. No, očekujemo pad sljedeće godine.” Iz Besa Securityja, najveće kosovske zaštitarske kompanije, navode da cijelu regiju očekuje pad BDP-a između 4 i 6 posto, ali da je Evropska unija, iako i sama suočena s negativnim posljedicama pandemije, pomogla cijeloj regiji doznačivši oko 3,3 milijarde eura pomoći. Samo Kosovo je, uz niz mjera koje je uvelo, usvojilo i Program za ekonomski oporavak, u okviru kojeg je osigurano dodatnih 185 miliona eura, te se kod Unije zadužilo još stotinu miliona eura u okviru dogovora o makrofinansijskoj pomoći. Kada je riječ o tržištu fizičke sigurnosti, Granit Hasani, direktor Bese, kaže da je naročito veliki pad zabilježen u oblasti zaštite evenata. “Otkazivanje festivala, koncerata i drugih kulturnih događaja je bez presedana. Fudbalske utakmice i ostali sportski događaji širom kontinenta su otkazivani ili održavani bez publike. Veliki poslovni sajmovi su odgođeni za sljedeću godinu. Besa Security je specijalizirana u pružanju usluga zaštite na eventima i u tom smo segmentu doživjeli pad prihoda”, kaže Hasani.

VERTIKALE
Iako, kako vidimo, regionalno tržište sigurnosti nije bilo toliko pogođeno, određene su grane industrije doživjele krah, pogotovo u mjesecima zabrane kretanja (lockdowna) i policijskog sata. Samim tim, i poslovanje sigurnosnih kompanija je u takvim vertikalama doživjelo istu sudbinu. Otkazivani su ili odgađani projekti, smanjivana cijena usluga, revidiran broj potrebnih zaštitara. S druge strane, prihodi u pojedinim granama su veći, što je rezultiralo izjednačavanjem ili čak rastom prihoda u odnosu na 2019. godinu.

Turizam
Gotovo svi naši sagovornici, njih 11, jednoglasni su u stavu da je turizam i ugostiteljstvo najpogođenija vertikala u 2020. godini, i to je slučaj u svih pet zemalja. Sve instalaterske i distributerske kompanije iz Hrvatske, kao turistički najpotentnije države, na prvo su mjesto po padu prihoda odabrali upravo ovu granu industrije. To i ne čudi kada se zna da je u prvih osam mjeseci 2020. u Hrvatskoj ostvareno 36,6 miliona noćenja, što je upola, odnosno 52% manje nego u istom periodu 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Iako je vlada te zemlje, nakon početnog udara usljed drastično manjeg priliva turista, pojednostavila procedure za strane goste, ipak je pad veliki, pa su ugostitelji i hotelijeri bili prinuđeni da smanje troškove u svim neesencijalnim segmentima poslovanja. Ulaganja u sigurnost su zaustavljena među prvima. “Projekte planirane krajem 2019. najviše su odgađali hotelijeri, dijelom da bi očuvali likvidnost i radna mjesta, a dijelom zato što su novac morali uložiti u rješenja koja će osigurati prevenciju širenja epidemije kako bi uopće mogli otvoriti vrata i primiti goste. Manje je to prisutno i u drugim vertikalama. Ustvari, sektor sigurnosti je zbog pandemije dobio na značaju, pogotovo kontrola pristupa, koju se brzo moglo prilagoditi novim potrebama za nadzorom zdravstvenih parametara kao što su tjelesna temperatura, nošenje zaštitne maske ili broj ljudi koji istovremeno može biti u nekom prostoru”, kaže Boris Popović iz Alarm automatike.

Ograničena mobilnost
Crna Gora i Srbija još su teže prošli sa 84, odnosno 74 posto manje dolazaka turista, stoji u izvještaju Evropske putničke komisije “Evropski turizam 2020 – Trendovi i izgledi”. U Bosni i Hercegovini turisti su od januara do novembra 2020. ostvarili 458.505 posjeta, što je manje za 70,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je tu zemlju posjetilo 1.544.875 turista. Zbog pandemije koronavirusa i mjera za ograničavanja mobilnosti u Sloveniji je lani zabilježeno 3,065 miliona turističkih dolazaka, što je za 50,8 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, objavio je državni statistički ured. Posebno je bio izražen pad broja stranih gostiju, čak 74 posto manje. Posljedice su osjetili u slovenskoj kompaniji Špica, koji su pad u turizmu kompenzirali fokusiranjem na logistiku i FMCG (Fast-moving consumer goods) maloprodaju. “Naša veoma uspješna vertikala ugostiteljstva, u kojoj smo osvojili više od 500 hotela u regiji s mobilnom kontrolom ulaza u sobe i prostorije, najviše je na udaru. I dalje pružamo podršku projektantima s BIM alatima za 3D projektiranje digitalnih blizanaca, što je snažan trend u modernim zgradama ne samo prilikom projektiranja nego i kasnije, jer kroz cijeli životni ciklus omogućuje optimizaciju pametnih soba i prostorija. Ali u toj branši osjeća se snažan zastoj u implementaciji. Preokrenuli smo fokus na logistiku i FMCG maloprodajnu branšu, u kojoj se događa velika promjena na području internetske trgovine (eCommerce). Naime, komisioniranje i distribucija malih pošiljki, što suportiramo VOICE tehnologijom, porasli su iznad 100%”, kaže Tone Stanovnik.

Državni sektor i kritična infrastruktura
Interesantno je da su projekti koje izvode resorna ministarstva u zemljama regije za dio naših sagovornika bili izvor prihoda u ovom turbulentnom periodu, dok je drugi dio u tom segmentu osjetio znatan pad. Uz hrvatski Pro alarm i kosovski COIN Systems, primjetan pad u državnom sektoru doživio je i sarajevski Unilab, ali zbog specifičnog, političkog razloga – “neusvajanja budžeta te nepokretanja tenderskih procedura za nabavke usluga”. Ipak, ta je firma ipak radila važne projekte s državnim sektorom: ugradnju videonadzornog sistema na graničnim prijelazima, gdje su učestvovali kao konzorcijalni partner (projekat finansiran iz IPA fondova), kao i videonadzornih sistema za IOM migrantske kampove. S druge strane, rast u ovoj vertikali bilježi bh. kompanija Kamir, čiji direktor Ivica Brekalo kaže da su imali velikih projekata. Iva Avdija iz BSS Grupe će pronicljivo primijetiti da je “državni sektor pažljivo pristupio svim planiranim projektima i realizovao one koji su bili započeti i urgentni”, odnosno da se može očekivati da države regije nastave s velikim projektima, ali ne u istoj mjeri kao ranije zbog velikog pada prikupljenih prihoda po mnogim osnovama.

Usko povezana s ovim jeste i kritična infrastruktura, koju će nekolicina izdvojiti kao vertikalu s najvećim obimom posla. Tako će Špoljarić iz ECCOS-a kazati da upravo kritična infrastruktura bila važan izvor prihoda te da je jedan od njihova dva najveća projekta u prošloj godini, zapravo, implementacija sistema tehničke zaštite u hidroelektranama Hrvatske elektroprivrede, što će Tomsich iz Zarja Elektronike potvrditi kazavši da se “rast uglavnom osjeća u sektoru kritične infrastrukture, odnosno električne energije te većim tvrtkama teške industrije”. I iz COIN Systemsa, koji prvenstveno radi u domenu mehaničke zaštite, potvrdili su da je rast zabilježen u kritičnoj infrastrukturi i finansijskom sektoru zbog “povećanja stope kriminala”.

Zdravstvo
Nasuprot velikom padu turizma i ugostiteljstva, zdravstvo je u prošloj godini bilo u fokusu, između ostalog i s projektima koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije. “Otkada je uvedena zabrana kretanja, industrija privatne sigurnosti bilježi sve veću potražnju u pružanju usluga zaštite i elektronskog sigurnosnog nadzora u supermarketima, bolnicama i domovima penzionera. Više klijenata je naručilo kamere ili kontrolu pristupa”, kaže Hasani iz Bese. Potvrđuju to i iz ECCOS-a s njihovim drugim najvećim prošlogodišnjim projektom implementacije sistema tehničke zaštite, zaštite od požara i bolničke signalizacije u KBC-u Rijeka, zatim Lunatronika, koji je za bolnicu Bel Medic radio veći broj termalnih monitora za više lokacija i LunaKey, pametni sistem za kontrolu i evidenciju uzimanja ključeva, te BSS Grupe, koji također ističu zdravstvo i sve sektore usko povezane s njim kao najpotentnije u 2020. godini. Domagoj Breznik iz MODEPACK-a će svemu tome dodati da je rast tokom pandemije primjetan ne samo u projektima već i “u medicinskom sigurnosnom asortimanu, gdje se vidi povećana potražnja zbog borbe protiv pandemije”.

Finansijski sektor
Pomalo neočekivano, barem autoru ovih redaka, dvije su kompanije koje često rade s bankama zabilježile smanjenje potražnje za sigurnosnom opremom u tom sektoru. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme će kazati da su “financijske institucije stopirale čak i održavanje”, dok će Domagoj Breznik iz MODEPACK-a ustvrditi da se “najveći pad osjetio u potrošnji vrećica za prijevoz novca i sigurnosnih depozitnih vrećica s obzirom na velik i nezanemariv rast digitalnih transakcija u odnosu na gotovinske”, no da je “potražnja i potrošnja sigurnosnih vezica za transport ostala na standardno visokom nivou.

Privatne kompanije i kuće
Na kraju, velike su kompanije u privatnom vlasništvu nastavile ulaganja u svoje poslovanje. Iz Jantara navode da su najviše investicija registrirali u takvim kompanijama, koje, kako kaže Brinovec, “nije pogodila kriza”, što potvrđuje i Vulović kazavši da je Lunatronik za kompanije Zepter i Atlantic Štark ugrađivao pametne sisteme kontrole pristupa: Speed Gate barijere s termalnim monitorima koji automatski očitavaju tjelesnu temperaturu i provjeravaju nošenje zaštitne maske. Uz to, ta je firma ugrađivala i sistem sigurnog i pametnog doma u Smart bloku sa 105 stanova i Zelenoj aveniji sa 160 stanova. S druge strane, u fizičkoj zaštiti manjim privatnih domova, kako kažu iz Unilaba, zabilježeno je “smanjenje potrebe za nadzorom privatnih kuća i stanova usljed rada od kuće i manjka odsustva radi putovanja i godišnjih odmora”.

ODGOVOR REGIONALNIH KOMPANIJA
Iako je 2020. bila godina krize, pandemija COVID-19 potaknula je regionalne sigurnosne kompanije da svoju kreativnu energiju preusmjere na tehnologije koje su prilagođene aktuelnoj situaciji i potrebama. To se, u prvom redu, odnosilo na sisteme praćenja zdravstvenih parametara kao i primjene mjera koje su države donijele za suzbijanje pandemije. Na taj način, sigurnosna industrija se u punom kapacitetu uključila u provedbu mjera karantina, a nakon njegovog ukidanja i u praćenje primjene preporučenih praksi za sprečavanje daljnje zaraze.

Novi proizvodi na tržištu
Kompanije kao što je, npr., Alarm automatika odlučile su se na dizajniranje potpuno novih proizvoda, dok su drugi krenuli putem prenamjene osnovnih funkcija svojih proizvoda. Već u prvih mjesec dana od proglašenja tzv. lockdowna u Hrvatskoj, ta kompanija je na tržište izbacila terminale i sisteme kontrole pristupa s podrškom za funkcije mjerenja tjelesne temperature i provjere nošenja zaštitne maske. Ti sistemi su išli u paketu s termalnim kamerama za ovu namjenu, što se pokazalo posebno važnim u prostorima s većim brojem ljudi ili na javnim lokacijama. Ovo je natjeralo distributerske kompanije na brzo prilagođavanje pojačanoj potražnji za termalnim kamerama i indikatorima tjelesne temperature, koja je oscilirala paralelno s trendovima pada, odnosno skoka broja zaraženih. “Nuđeni su novi proizvodi u domenu beskontaktnog mjerenja temperature, video-kamere s analitikama prilagođenim za brojanje ljudi u toku pandemije itd. Uglavnom većina opreme i funkcionalnosti je usmjerena u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19”, kaže Dragan Kukavica, inžinjer za podršku u kompaniji Master BC. Isto potvrđuju i njegove kolege iz beogradskog Sectrona, čiji direktor Dragan Uskoković naglašava da je ponudu trebalo prilagođavati zahtjevima, iako je riječ o relativno skupoj opremi za naše standarde.

S druge strane, termalna i vještačkom inteligencijom (AI) pogonjena rješenja podržala su ne samo napredni videonadzor u svrhu borbe protiv pandemije nego je ista tehnologija tokom 2020. već našla svoje mjesto i u oblasti kritične infrastrukture, energetskih sistema i zaštite pametnih domova, smatra Aleš Polajnko, direktor kompanije ORG.TEND.

Prenamjena postojećih sistema
Kako se borba protiv pandemije ne dobija isključivo na jednom frontu, pored namjenskih rješenja “mobilizirane” su i tehnologije čija se osnovna primjena pokazala kompatibilnom s ciljem zauzdavanja virusa. To se posebno odnosi na sisteme za određivanje broja kupaca u trgovinama i u sredstvima javnog prijevoza. U doba prije izbijanja pandemije ti sistemi su korišteni za, npr., unapređenje prodaje i organizacije marketinga ili praćenje saobraćajnih trendova. Po izbijanju pandemije ti sistemi su se počeli koristiti za praćenje “viška” broja ljudi u određenom prostoru ili vozilu, a u skladu s važećim regulatornim preporukama o sprečavanju masovnih okupljanja kao potencijalnih izvora zaraze.
Isto važi i za beskontaktna, bežična, samostojeća i daljinski upravljiva rješenja i interkome za komunikaciju. Među traženim proizvodima bile su i beskontaktne smart brave i videointerfoni s funkcijom prepoznavanjem lica stanara. Svi oni su dobili na popularnosti zbog preporuka o izbjegavanju direktnog dodirivanja potencijalno zaraženih površina. Kako bi se izbjegle ove situacije i neposredni fizički kontakti s kupcima, neke kompanije kao što je MODEPACK iskoristile su vrijeme pandemije da ojačaju svoje prodajno prisustvo na internetu. To se odnosi na uvođenje web-shopova, što je posebno aktuelno u vrijeme kada je nabavka svih proizvoda, pa i onih sigurnosnih, preko interneta doživjelo pravu eksploziju. Osim toga, kao dodatni odgovor na pandemiju, MODEPACK je obogatio asortiman i fokusom na proizvodnju medicinskih vrećica za transport testova na COVID-19.

Nije sve u COVID-u
Ipak, neki od naših ispitanika su mišljenja da bi aktivno suzbijanje pandemije moglo lako dovesti do povratka nivoa potražnje na situaciju prije njenog izbijanja. Iako je pandemija dominirala trendovima u sigurnosnoj i srodnim industrijama, nisu sve regionalne kompanije osjetile potrebu niti posjedovale kapacitete da ponude konkretne proizvode i usluge za ublažavanje aktuelne situacije. Dobar dio njih vjeruje da će njeno okončanje značiti i povratak na standardne moduse poslovanja u ovom sektoru. Zato je vrijeme pandemije iskorišteno kao svojevrsno zatišje i prilika za pospremanje u vlastitim redovima u smislu kreiranja novih i poboljšanja postojećih sigurnosnih tehnologija koje nemaju veze s neslavnim virusom. U kompaniji ECCOS inženjering, naprimjer, prethodna godina je iskorištena za nastavak razvoja softverskih platformi EPSIMAX, ESCEP i ORGMAN, jer i tokom pandemije nisu nestali izazovi povezani s tehničkom sigurnošću i zaštitom od požara. Odgovor na njih je pronađen u integriranim i sveobuhvatnim sistemima, što je odgovor na dominantne globalne trendove. I u vrijeme pandemije, tehnologija oblaka (cloud) je nastavila svoje širenje unutar regionalne sigurnosne industrije. Zapravo, čak i kada nije bilo moguće širiti obim usluga zbog novonastale situacije, rastao je njihov segment koji se odvija u cloudu, za šta se pripremaju u kompaniji Pro alarm.

Rješenja u oblaku
Slovenska Špica već je odgovorila na ove trendove, uz unapređenje svog Door Cloud sistema kontrole pristupa u oblaku, koji je sada proširen integracijom s dodatnim aplikacijama unutar jedinstvene platforme. Regionalne kompanije su prepoznale i značaj korištenja mobilnih telefona kao svestranih akreditiva ugrađenih u temelje buduće beskontaktne ekonomije. Telefon koji se nosi u džepu ili ruci već se automatski prepoznaje kao vid autorizacije za pristup određenim prostorijama, što je pametan način da se izbjegnu gužve na ulaznim tačkama i tako, usput, smanje epidemiološki rizici. Izazovi u pogledu zaštite privatnosti i dalje postoje, ali Tone Stanovnik iz Špice ove trendove poredi s otkrićem izmjenične struje u SAD-u, koja je također neko vrijeme smatrana opasnom, da bi na kraju završila u službi čovjeka.

Digitalizacija i “pametnizacija”
Trendovi fokusiranja na pametne tehnologije premrežili su regiju i tokom 2020. Iako su ti sistemi bili korišteni i za kroćenje pandemije, njihova “standardna” primjena se ispotiha širila i u ovoj godini. Zato su kompanije počele slobodnije nuditi sisteme otključavanje vrata preko telefona, NFC i bluetooth tehnologija, a pametniji su postali i alarmni sistemi. Isto važi i za komunikatore koji podržavaju digitalni prijenos informacija, a dok je ulogu vezivnog tkiva između različitih sigurnosnih uređaja u poslovnom okruženju dobila Wi-Fi oprema. Refokusiranje poslovne orijentacije na pojedine vertikale bilo je iznuđeno kako pandemijom tako i globalnim trendovima. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme naveo je da je 2020. bila godina fokusa na samostalnu proizvodnju i tržišta kao što su obrazovanje i graditeljstvo. Orijentacija na pojedina tržišta ipak je bila svojevrsni poslovni rizik, jer većina kompanija nije mogla predvidjeti tok događaja iz 2020. Vigan Limani iz COIN Systemsa kao ilustraciju navodi primjer da je njegova kompanija planirala izaći na tržište s novom serijom proizvoda namijenjenih zaštiti na radu, ali da je izbijanje pandemije dovelo do omasovljavanja prakse rada od kuće, zbog čega je planirani učinak izostao.

Na kraju, može se reći da će kao ključna tehnološka posljedica pandemije ostati pritisak da se regionalne kompanije više fokusiraju na digitalnu transformaciju. To podrazumijeva transformaciju kako proizvoda tako i usluga, a uz veće oslanjanje na digitalne resurse koji su već poslužili i za organizaciju daljinskog rada tokom 2020. godine. BSS Grupa je, naprimjer, iskoristila 2020. da pokrene više digitalnih platformi za pružanje obuke i usluga iz različitih oblasti, od zaštite od požara i zdravlja na radu do rada na daljinu i upravljanja vanrednim situacijama. Uz uštedu vremena i novca, orijentacija na digitalne platforme bi, kažu, trebala odgovoriti i na epidemiološke zahtjeve koji će sigurno igrati veliku ulogu i u narednim godinama.

JE LI 2021. IZAZOV ILI PRILIKA?
U tom kontekstu, stječe se dojam da će organizacija poslovanja sigurnosnih kompanija u 2021. godini uveliko zavisiti od mjere u kojoj će se prethodna godina “preliti” u postojeću, u smislu izazova i globalnog razvoja događaja. Po svemu sudeći, centralni događaj i u 2021. bit će pandemija COVID-19, a naši sugovornici je zato vide i kao izazov i kao priliku. “To je pitanje za milion dolara! Najveće strepnje su da ćemo cenu COVID-a 19 plaćati u narednim godinama. Rezerve i resursi su prilično potrošeni i mislim da je jako teško sagledati sve ekonomske efekte koji će doći u narednom periodu. Najvažnije je da se epidemija obuzda, da se sačuvaju životi i zdravlje, pa tek onda treba sagledavati nastalu štetu i praviti planove za oporavak ekonomije i biznisa”, kaže Dragan Uskoković, direktor Sectrona u Srbiji. I Boris Popović iz Alarm automatike smatra da će 2021. biti još jedna poslovno teška godina te da će posljedice krize biti još izraženije jer će se tek tokom nje tek moći sagledati razmjere štete iz 2020.

Jedan od razloga za to je činjenica da je negativan učinak 2020. na poslovanje regionalnih kompanija bio ponešto ublažen zbog činjenice da su tokom nje implementirani prethodno dogovoreni projekti iz 2019. i ranijih godina. Ako se, razumno, pretpostavi da je tokom 2020. ugovoreno manje projekata, 2021. bi mogla biti prva godina u kojoj će se posljedice krize osjetiti čak i jače. Kada su u pitanju vremenski okviri potrebni za oporavak industrije, niko od naših sugovornika se ne zaklinje u svoju kristalnu kuglu, ali njihove prognoze upućuju na to da bi 2021. mogla biti barem godina kraja početne faze krize, ako ne i početka oporavka industrije. Ozimec navodi da će se posljedice krize sigurno osjećati u naredne tri godine, dok Ivica Brekalo iz Kamira taj period skraćuje na dvije. Kako regionalna sigurnosna industrija ne egzistira u vakuumu u odnosu na lokalne ekonomije koje, opet, zavise od općeg stanja zdravlja i sigurnosti u društvu, oporavak tržišta će uvelike zavisiti od zauzdavanja epidemije i postepenog povratka na staru normalnost.

Regionalni tehnološki i tržišni trendovi
Ipak, ima prostora za optimizam, a naši sugovornici ga temelje na sposobnosti sigurnosne industrije da izađe na kraj sa svim izazovima u proteklih 30 godina bez podizanja bijele zastavice. Preuređivanje prioriteta, diverzifikacija ponude usluga i proizvoda i praćenje tehnoloških trendova vratit će industriju sigurnosti regije na stare staza rasta i stabilnosti. To najprije znači da lokalni tržišni igrači trebaju prihvatiti da će se javni novac i ulaganja u prvom redu usmjeravati na zdravstvo, a sve kako bi se ranije došlo do ekonomskog i doslovnog ozdravljenja svih država regije. “Oporavak tržišta sigurnosti usko je povezan s ekonomijom i vraćanjem života ljudi u normalne tokove. Kada se život normalizuje i riješi egzistencija ljudi na nivou obezbjeđenja posla, odnosno redovnih plata, kada investitori odluče da ulože novac u privredu, kada se državni budžet ponovo aktivira u građenje infrastrukture i nove projekte te aktivira i sve ostalo što poboljšava kvalitet života i podigne nivo opšte bezbjednosti u društvu, a time i nivo subjektivnog i objektivnog osjećaja sigurnosti kod ljudi – tek tada će se tržište sigurnosti početi oporavljati”, kaže Dragan Kukavica, inženjer za podršku u Master BC-u. Istovremeno, sigurnosne kompanije moraju imati svijest o tome da će investitori jako pažljivo birati gdje će uložiti svoj manje dostupni novac. To znači da će oni pažljivo birati svoje partnere, odnosno raditi samo s kompanijama koji mogu demonstrirati da posluju stabilno čak i u vrijeme pandemije. Jedno od rješenja je širenje ponude proizvoda koji će korisnicima ponuditi veću upotrebnu vrijednost, smatra Bata Vulović iz Lunatronika. Njegova kolegica Ilma Šahbaz iz Unilaba naglašava i važnost kreativnosti i inovacija jer će se u sigurnosnu industriju kao podršku poslovanju nastaviti ulagati, bez obzira na negativne trendove.

Prepoznavanje trendova i prilika
Inovativnost se odnosi na agilnost i brzinu u prepoznavanju globalnih tehnoloških trendova i njihovog preusmjeravanja u ponudu regionalnim korisnicima. Popović tu, naprimjer, navodi važnost raznih aplikacija koje će omogućiti nadzor i upravljanje s bilo kojeg mjesta i putem pametnih telefona. Paralelno će se tražiti rješenja koja ne zahtijevaju ljudsko prisustvo, odnosno s vještačkom inteligencijom i bazama u oblaku. Isto važi i za nova rješenja za pametne zgrade koje će se na regionalnom tržištu pojaviti već početkom ove godine.

Ivan Špoljarić, pak, navodi da će 2021. godina biti pobjednička za one koji ponude odgovore na sve veće izazove u oblasti cyber sigurnosti za same sisteme tehničke zaštite. To je zato jer se sve više koriste rješenja u oblaku, IP periferni uređaji, kao što su čitači i kamere, te IoT senzori. Njegov kolega Limani smatra da će promjene na tržištu biti oblikovane zahtjevima samih klijenata, posebno u segmentu rješenja za automatizirano plaćanje. Granit Hasani iz Besa Securityja smatra da će mjeseci pred nama biti obilježeni širenjem pametnih tehnologija, uz fokus na primjene u zdravstvu s ciljem smanjenja bioloških rizika. To se u prvom redu odnosi na sisteme kontrole pristupa, nadzora rada sistema i organizacije patrola na način da se smanji intenzitet međuljudske interakcije. S tehnološke strane, s tim će biti povezana i očekivana veća ulaganja u sisteme praćenja kretanja posjetilaca u zgradama i na javnim prostorima, što će biti olakšano korištenjem vještačke inteligencije i velikih podataka koje će prikupljati same nadzorne kamere i s njima povezani softver.

Optimizam za kraj
Istovremeno, kako brzim koracima na pozornicu dolaze tehnologije 5G i UWB, regionalne kompanije će morati mijenjati i svoje poslovne modele, jer će se paralelno s tim tehnologijama razvijati i novi standardi i certifikacijski zahtjevi u oblasti tehničke sigurnosti, a posebno kritične infrastrukture. U regiji će doći i do šire upotrebe mobilnih podataka i kontrole tehničkih sigurnosnih sistema s udaljenih lokacija putem mobilnih uređaja. Sve navedeno neće ići bez izazova, među kojima naši sugovornici ističu manjak kvalitetno obučenog osoblja, potrebu za organizacijom obuke i opće ekonomske situacije. Istovremeno, regionalne kompanije moraju znati da će veliki broj investitora vjerovatno odabrati strategiju čekanja, odnosno pratiti razvoj situacije s pandemijom prije nego što se odluče da ulože sredstva u konkretni sigurnosni projekt. To se posebno odnosi na pandemijom pogođene klijente iz turističkog sektora, od kojih se u ovoj godini vjerovatno mogu očekivati samo narudžbe za osnovne usluge, poput tehničkog održavanja.

Ipak, prostora za optimizam doista ima, tako da Breznik (MODEPACK), Špoljarić (ECCOS inženjering) i Polajnko (ORG.TEND) navode da će 2021. biti godina oporavka u regiji, barem u svojoj drugoj polovici. Razlog za optimizam oni traže u činjenici da je pandemija, uz svu štetu koju je izazvala, istovremeno podigla svijest regionalnih korisnika o potrebi jačanja opće sigurnosti kao kolektivnog dobra, ali i oslonca ekonomskog i svakog drugog blagostanja.