Home Articles posted by a&s Adria (Page 246)

Rješenje iz VIVOTEK-a: Brojanje putnika u javnom prijevozu

VIVOTEK je proteklih nekoliko godina uložio mnogo znanja i truda za razvoj rješenja koje će krajnjem korisniku donijeti višestruke koristi. Omogućilo je to optimiziranje poslovnog procesa u prijevozu putnika, tako da s informacijama koje sustav prikupi korisnici mogu vrlo jednostavno planirati i optimizirati poslovanje te uštedjeti na resursima
Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK
E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Rješenje kompanije VIVOTEK koje pomaže u brojanju putnika u javnom prijevozu u velikoj mjeri se koristi u zemljama Srednje i Zapadne Europe, gdje je mreža prijevoza jako razvijena i potrebna u velikim gradovima. Ono je bazirano na 3D stereo kamerama za brojanje ljudi, koje imaju preciznost brojanja min. 98% točnosti. Koriste M12 priključak i imaju mogućnost spajanja s okolnim sustavima i primanja informacija preko inputa, čime se, primjerice, vrlo jednostavno može dobiti i status vrata. Na taj način kamere mogu brojati osobe samo kad su vrata otvorena. Napajaju se putem PoE-a (Power over Ethernet), tako da je za spajanje kamere potreban samo jedan kabel.

Minimalna instalacija
U ponudi kompanije su i mrežni preklopnici s M12 priključcima, koji preko PoE-a napajaju same kamere. S ovim načinom instalacija je vrlo jednostavna i u samom sustavu se nalazi minimalan broj uređaja. Najbolji dio sustava je router koji omogućava potpunu neovisnost o sustavima prijevoznog vozila (npr. autobusa). Zašto je to bitno? Autobusi mogu u sebi imati takozvana OBU (On Board Unit) računala, koji im daju informacije o poziciji i komuniciraju s dispečerskim centrom vezano za linije. Takva računala imaju širok spektar dužnosti koje obavljaju da bi prijevoznik osigurao točne informacije svojim korisnicima. U tome se javlja više problema budući da svaki proizvođač ima svoju inačicu OBU računala i da bi se dobile točne informacije, sa svakim bi trebalo napraviti neku vrstu integracije. Sve vrste putnih računala uglavnom koriste isti protokol, ali opet sa svakim se posebno mora napraviti integracija. I najbitnije je to što postoji i veliki broj vozila koji u sebi nemaju OBU računalo ili dodatke kao, npr., za GPS lokaciju, jer se to kod svakog autobusa vodi kao skupa dodatna oprema. Zato su u VIVOTEK-u razvili router koji komunicira sa softverom u centrali kompanije, gdje prosljeđuje bitne informacije. Preko routera softver je izravno spojen s kamerama koje broje ljude, a s obzirom na to da posjeduje i napredni GPS sustav, daje softveru trenutne lokacije autobusa. S ovakvim rješenjem postignuta je potpuna neovisnost o sustavima unutar samog vozila.

Širok spektar funkcija
Mozak cijelog rješenja je softver koji prikuplja informacije i prikazuje ih korisniku onako kako mu je najkorisnije. Softver ima jako veliki spektar funkcija, ali one najosnovnije svode se na promatranje autobusnih linija i dobivanje informacija o kašnjenju i vremenima polazaka i dolazaka s postaje. Druga stvar koja je također bitna je u koje se vrijeme vozi koliki broj putnika – koja je od linija i u koje vrijeme popunjena, a kad je prazna. Još treba istaknuti da je na ovome VIVOTEK-ovom rješenju radio veliki broj stručnjaka iz oblasti prometa i prijevoza putnika te da je kreirano prema zahtjevu prijevoznika koji su i sami sudjelovali u njegovu kreiranju.

 

 

 

 

 

 

Povećano usvajanje umreženih uređaja potiče rast tržišta pametnih brava

Prema novom izvještaju Grand View Researcha, očekuje se da će potražnja na globalnom tržištu pametnih brava do 2028. godine dosegnuti cifru od 41,9 miliona proizvoda, uz objedinjenu stopu rasta od 21,4 posto u periodu od 2021. do 2028. godine.

Prema ovom izvještaju, rastuća svijest korisnika o prednostima i praktičnosti koju nude rješenja za sigurnost pametnih domova, kao i veće usvajanje umreženih uređaja primarno potiču rast ove industrije. Ugostiteljske kompanije se sve više odlučuju na ugradnju pametnih brava kako bi postigle odgovarajući nivo sigurnosti i praktičnosti kako za korisnike tako i za vlasnike.

Rastuće korištenje pametnih telefona dodatno je stvorilo nove poslovne prilike za kompanije u ovoj industriji zbog njihovog kontinuiranog truda da lansiraju aplikacije za upravljanje procedurama za brave. Osim toga, istaknute kompanije na ovom tržištu implementiraju razne inovativne tehnike, kao što su otključavanje i zaključavanje s podrškom za Wi-Fi, kao i Bluetooth podršku, koja omogućava otključavanje i zaključavanje pametnih brava pomoću pametnih telefona i drugih uređaja. Također, koriste se i ekrani osjetljivi na dodir kako bi se olakšalo unošenje lozinki ili otključavanje pomoću iscrtavanja oblika.

Fleksibilne brave
Velike kompanije kao što je August Home proizvode brave koje se efikasno mogu prilagoditi zahtjevima kupaca. Takve brave omogućavaju korisnicima da zadrže isti dizajn uz manje razlike te uz integrisanje naprednih mogućnosti.

Prema analitičarima u Grand Viewu, očekuje se da će na stambeni sektor do kraja 2028. godine otpadati najveći udio zarade – otprilike 60 posto. Povećanje broja renoviranja postojećih i izgradnje novih objekata doveo je do povećanja broja instalacija ovakvih brava, što će tokom narednih sedam godina pozitivno utjecati na ovu industriju.

S geografskog aspekta, istraživanje pokazuje da će azijsko-pacifičko tržište narednih sedam godina imati najveću objedinjenu godišnju stopu rasta – preko 20 posto – a razlog je modernizacija u stambenom i ugostiteljskom sektoru, zajedno s rastom svijesti o naprednim sigurnosnim rješenjima u zemljama u razvoju kao što su Indija i Koreja.

AVIOTEC kamere iz Boscha

Za rizike poput zapaljivih materijala i visokih plafona Boscheve kamere za detekciju požara i dima nude brži, pametniji i pouzdaniji rad u odnosu na tradicionalne alarmne sisteme
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

Protivpožarna zaštita više je od mjere predostrožnosti ili prevencije. Sistem za detekciju požara predstavlja temeljno ulaganje u najcjenjeniji resurs svake kompanije – osoblje. Bez odgovarajuće protivpožarne zaštite za zaposlenike koji rade u objektu nema ni zaštite kontinuiteta poslovanja. Čak i ako osoblje ne nastrada tokom požara, saniranje štete na objektima i mašinama košta vrijeme i novac. Pri tome se često proizvodnja potpuno obustavlja.

Jedinstveni rizici
Industrija papira i celuloze jedinstven je rizik za protivpožarnu zaštitu. Sirovine za proizvodnju papira su lako zapaljive, kao i hemikalije koje se koriste za brojne proizvodne procese. Vlažna proizvodna okruženja i jako visoki plafoni tradicionalne detektore požara u najboljem slučaju čine nepouzdanim. Zbog toga Bosch nudi videodetekciju požara za brzo prepoznavanje dima i vatre na samom izvoru, kao i za upozoravanje sigurnosnih timova prije nego što se požar uspije proširiti. “Postoji strah da jednog jutra dođete u fabriku i vidite da je pretvorena u pepeo”, kaže jedan menadžer sigurnosti u papirnoj industriji. U fabrikama papira nalaze se velike količine drvne sječke i odbačenog kartona koji, u kombinaciji s više vrsta zapaljivih hemikalija za proizvodnju celuloze, predstavljaju veliko požarno opterećenje. Mašine za papir, uz to, imaju i do 200 elektromotora s kilometrima visokonaponskih žica. Ovi uvjeti nose ogroman rizik od požara, a ako do njih i dođe, vatra se može nevjerovatno brzo proširiti.

Nažalost, fabrike i skladišta papira imaju visoke zasvođene plafone na kojima se često nalaze tradicionalni detektori požara. U slučaju požara, bukvalno mogu proći i minute dok dim ne dođe do detektora. U kombinaciji s velikim količinama vodene pare i prašine koju kreiraju mašine za proizvodnju papira, to može dovesti do situacije u kojoj tradicionalni detektori požara možda čak i neće aktivirati alarm. U toj situaciji, požar je već izvan kontrole. Uz to, vanjski skladišni prostori gotovo su u potpunosti nezaštićeni, jer je primjena tradicionalnih vatrodojavnih sistema na otvorenom gotovo nemoguća.

Nema više čekanja
Dim može lako izaći iz djelomično pokrivene konstrukcije bez aktiviranja alarma, pri čemu tradicionalni sistemi nisu čak ni dizajnirani za rad na otvorenom. Naprimjer, skladištenje bala i koluta direktno ispred pogona za proizvodnju papira poseban je rizik. Ovi materijali su lako zapaljivi, ali se ipak često čuvaju izvan zone pokrivenosti tradicionalnim protivpožarnim sistemom. Njihova neposredna blizina zgradama znači da se požar koji izbije na otvorenom može brzo proširiti po cijelom objektu, dok će vatrodojavni sistem kasniti u vremenu odziva. Sistemi s AVIOTEC kamerama koriste videodetekciju požara za brzo prepoznavanje tinjanja i manjih požara na samom izvoru. To znači da vatrodojavni sistem ne mora čekati da dim fizički dođe do senzora, čime se gubi dragocjeno vrijeme prije slanja upozorenja. Umjesto toga, AVIOTEC analizira video uživo i u stvarnom vremenu. Visoko postavljanje je, zapravo, korisno za ovaj vid provjere, čak i u vlažnim, prašnjavim ili vanjskim okruženjima. To znači da se kamere mogu podesiti tako da se fokusiraju na rizične dijelove mašina ili materijala kako bi što brže otkrile požare. Ova pouzdana opcija se dugoročno isplati, jer se ovi sistemi lako održavaju i nude bolju zaštitu od prašine.

Otkrivanje požara i dima pomoću AI algoritama
Zahvaljujući najnovijim dostignućima vještačke inteligencije, AVIOTEC kamere se sinhroniziraju s postojećim hardverom i sistemima za upravljanje videom unutar i izvan objekata. AVIOTEC koristi jedinstven pristup naprednoj alarmnoj detekciji pomoću vještačke inteligencije u kombinaciji s interno razvijenim algoritmima. Praćenje gustoće dima i analiza turbulencije, boje i kretanja pomaže u sprečavanju pojave frustrirajućih i skupih lažnih alarma. Istovremeno se, brže od tradicionalnih detektora, sigurnosne timove upozorava na stvarne prijetnje od požara. Ovi sistemi se mogu kombinirati i s infracrvenim osvjetljenjem za otkrivanje dima i plamena, bez prisustva vidljive svjetlosti. To je naročito korisno u velikim skladištima s visokim stropovima i policama i malim prolazima, kao i u djelimično natkrivenim strukturama izvan glavnih zgrada.

Slučajevi iz prakse
Jedna od najvećih svjetskih izdavačkih kuća poželjela se sama uvjeriti u mogućnosti AVIOTEC tehnologije. “Bertelsmann sarađuje s Boschem više od 35 godina, i to s dobrim razlogom”, kaže Jörg Naumann, šef vatrogasne jedinice u kompaniji Mohn Media Mohndruck, članici grupacije Bertelsmann Printing Group. Kombinirani sistem zaštite i sigurnosti u pogonu u Güterslohu u Njemačkoj korišten je u više verzija tokom posljednjih godina. Nedavno je ovaj sistem ažuriran AVIOTEC tehnologijom videodetekcije požara kako bi se zaštitila osam metara visoka skladišta u kojima se u svakom trenutku čuva oko 300 tona otpadnog papira. “Uvijek smo iznova impresionirani inovativnim rješenjima koja nam Bosch nudi”, kaže Naumann.

Jedna od najnovijih integracija izvedena je u Srednjoj Americi u pogonima kompanije Industria Cartonera Palmar. Ta je kompanija htjela nadograditi požarne i sigurnosne standarde u svojoj fabrici valovitog kartona u Machali u Ekvadoru. IncarPalm radi ambalažu za različite vrste hrane i kvarljive proizvode poput voća, morskih plodova i cvijeća. Kartonska ambalaža je ključna karika u lancu isporuke ove robe, tako da bi svaki poremećaj uzrokovan požarom mogao predstavljati ogroman rizik za kontinuirano poslovanje kompanije. Uz integraciju koja je izvedena u tri faze, Bosch je IncarPalmu pomogao u postavljanju i podešavanju sistema AVIOTEC kamera za protivpožarnu zaštitu sirovina, mašina i gotovih proizvoda, čak i u otvorenim skladištima. “Korištenjem najmodernijih tehnologija koje smanjuju potrebu za ljudskom intervencijom i olakšavaju kontrolu nad sistemom dolazi se do povrata ulaganja uz kontinuitet poslovanja i dugoročnu uštedu troškova”, kaže Patricio Román, direktor sigurnosti u IncarPalmu.

Iz portfolija kompanije DEA Security: Četiri sloja zaštite perimetra

Od krajnje tačke do srca štićene lokacije sistemi kompanije DEA Security sa četiri sloja aktivne zaštite uspješno će odbraniti vaš perimetar od svih neovlaštenih upada
Piše: Alberto Banzola, prodajni menadžer, DEA Security
E-mail: alberto.banzola@deasecurity.com

DEA Security je italijanska kompanija koja projektuje, razvija i proizvodi široki spektar sistema za zaštitu perimetra. Kao rezultat opsežnih istraživačkih i razvojnih aktivnosti te međunarodnih patenata, takvi sistemi se koriste u zaštiti perimetra bilo koje veličine u vojnom, industrijskom, komercijalnom i rezidencijalnom sektoru. DEA Security ima potpunu kompetenciju i stručnost: od koncepta do dizajna hardvera i softvera, od konstrukcije i ispitivanja prototipa do finalnog proizvoda. To im omogućava savladavanje svih tehnologija koje se koriste u njihovim proizvodima te kontrolu procesa proizvodnje u svakoj fazi kako bi osigurali vrlo visok kvalitet proizvoda.

Sensor Fusion tehnologija
DEA sigurnosni sistemi predstavljaju četiri sloja zaštite: od krajnje tačke perimetra do srca štićene lokacije, obično zgrade. Polazeći od vanjskog sloja, u ponudi su FUSION, SERIR i TORSUS sistemi koji se postavljaju na ograde, SISMA CP 50 podzemni sistem, SISMA CA podni sistem i SERIE A03PRO, SPC PRO i XENSITY unutrašnji sistemi. FUSION P2P je novi sistem koji se postavlja na ogradu, a koji koristi vrhunsku Sensor Fusion tehnologiju. Sistem se može postaviti na fleksibilne metalne ograde (valjana ograda ili lagano zavareni paneli) i krute ploče. FUSION P2P detektuje i analizira vibracije ograde kao posljedicu pokušaja upada rezanjem, probijanjem ili penjanjem, praveći razliku u odnosu na sve one smetnje koje bi mogle izazvati lažne alarme. Zahvaljujući mogućnosti pojedinačnog kalibriranja detektora, isti senzorski niz može se primijeniti na heterogene strukture bez dijeljenja na više nizova. Detektori koriste dva različita elementa: već prepoznati PIEZO pretvarač (transduktor) i MEMS akcelerometar. Podaci iz oba izvora signala se obrađuju i analiziraju pomoću adaptivnih inteligentnih algoritama koji poboljšavaju sposobnost detekcije, prilagodljivost i pouzdanost sistema.

Otkrivanje i najlakšeg koraka
SISMA CP 50 je podzemni, ukopani protivprovalni sistem koji detektuje osobu koja hoda po površini zemlje. Toliko je osjetljiv da može opaziti i najlakši korak. Kompatibilan je s nekoliko vrsta površina bez betonskih temelja, kao što su one prekrivene travom, šljunkom i asfaltom. Stvara nevidljivi i neidentificirani opseg detekcije koji, ovisno o slučajevima, može zaštititi čitav perimetar lokacije bilo da je riječ o pješačkom ili prilazu automobilom. Ako je površina koju treba zaštititi od estriha, treba se koristiti SISMA CA sistem.

Advanced TouchControl: Protivpožarni sistemi s estetskom notom

Kada su u pitanju protivpožarni sistemi, najvažniji je odabir tehnologije koja nudi najviši nivo zaštite. Međutim, u mnogim okruženjima i estetika je presudna. TouchControl, dodirni terminal i pojačivač signala za daljinsko upravljanje iz kompanije Advanced, neće nas primorati da pravimo kompromise u pogledu bezbednosti i stila
Piše: Vladimir Zrnić, prodajni menadžer za Jugoistočnu Evropu, Advanced
E-mail: vzrnic@advancedco.com

TouchControl kao elegantan i svestran sistem ima 10-inčni ekran osetljiv na dodir, niskog profila i visoke rezolucije, koji omogućava proveru statusa protivpožarnog sistema pomoću interaktivnih mapa lokacija i planova zona. Uređaj pruža potpune informacije na nivou zone i omogućava kontrolu unutar cele protivpožarne mreže, a sistem je dizajniran tako da vatrogasci mogu da koriste njegove menije čak i dok nose rukavice.

Zašto odabrati terminal za daljinsko upravljanje na dodir?
Idealan je za upotrebu na javnim mestima zahvaljujući diskretnom dizajnu niskog profila i centrale koja se uklapa u širok spektar enterijera i nudi dodatnu prednost u vidu mogućnosti prikazivanja reklama, prezentacija ili obaveštenja u režimu mirovanja. Ekran se odmah vraća u protivpožarni režim rada čim ga dodirnete ili dođe do požara.

Takođe, omogućena je podrška za korišćenje napredne tehnologije protivpožarnih sistema u zonama s velikim prometom ljudi, a bez narušavanja prateće estetike enterijera. Ona projektantima i instalaterima protivpožarnih sistema nudi nove mogućnosti da kombinuju atraktivan dizajn i zaštitu od požara radi kompletne zaštite ljudi i imovine. Mape TouchControla nude jasan pregled protivpožarnog sistema i posebno su korisne na velikim lokacijama. Za njih se nudi mogućnost brze promene nivoa praćenja, u rasponu od celovitog pregleda situacije do pojedinačne zgrade i ugrožene zone, čime se omogućava brže vreme odziva bez obzira na problem.

Prednosti dodirnog ekrana
TouchControl nudi brojne praktične prednosti u samom dizajnu. Brz je i jednostavan za instalaciju zahvaljujući dvodelnom kućištu, a isto važi za konfigurisanje – dovoljno je da centrali dodelite važeću mrežnu adresu i ona će biti spremna za rad. Postavke su intuitivne za programiranje i podešavanje, a lozinke omogućavaju dodeljivanje tri različita nivoa korisničke kontrole radi bezbednosti sistema. Interaktivne mape i planovi zona unutar TouchControla čine navigaciju i praćenje statusa sistema intuitivnim i jednostavnim. Ovisno o ovlašćenjima korisnika, oni mogu da vrše evakuaciju, priguše i utišaju sistem, pojačaju zvuk i resetiraju ga pomoću ekrana osetljivog na dodir. Takođe mogu da pregledaju, aktiviraju i deaktiviraju određene zone, uređaje i izlaze, kao i provere evidenciju događaja i pokrenu testove.

Primena
TouchControl se koristi na lokacijama visokog profila širom sveta, a jedna od najsofisticiranijih instalacija je ona u Istorijskom arhivu Beograda. Tamo je instalirano prilagođeno rešenje za napredni nadzor i kontrolu za najviši stepen protivpožarne zaštite koja je potrebna u zgradi u kojoj se nalaze dragocena kulturna dobra. Povezivanjem TouchControl sistema s naprednim ExGo sistemom za gašenje, instalateri iz partnerske firme TVI u potpunosti su iskoristili podržano interaktivno mapiranje kako bi pojednostavili nadzor i upravljanje sistemom za gašenje požara pomoću gasa unutar zgrade. Treba istaći i da je TouchControl kompatibilan sa svim naprednim adresabilnim protivpožarnim sistemima.

TVT LPR kamera za prepoznavanje tablica

Kompanija SysTeh, koja je na tržištu tehničke zaštite prisutna više od dve decenije, sa svojim partnerima postavlja standarde za inteligentna rešenja iz oblasti sigurnosti. U poslednje tri godine naročito je fokusirana na analitička rešenja iz oblasti video-nadzora i njihovu integraciju
Piše: Goran Ružić, direktor, SysTeh
E-mail: goran.ruzic@systeh.com

Iskustvo u zajedničkom radu SysTeha i TVT-a, akumulirano u više od 15 godina partnerstva, rezultiralo je razvojem uređaja i softvera za prepoznavanje registarskih tablica i uspešnom primenom u više projekata. Prepoznavanje registarskih tablica je pametno rešenje prilagođeno mnogim situacijama u kojima postoji potreba za upravljanjem ovlašćenjem prolaza vozila kao što su kontrola kapija, nadzor puteva i upravljanje parkingom. TVT LPR kamera se oslanja na napredne tehnologije obrade slika i algoritam prepoznavanja tablica uz pomoć veštačke inteligencije. Identifikacija vozila nikada nije bila preciznija i u pogodnim uslovima u okruženju ona može dostići vodeći industrijski nivo po stopi prepoznavanja od 99%.

Tri godine razvoja
TVT je započeo usavršavanje LPR kamere pre više od tri godine i opredelio se za najnoviji Sony STARVIS senzor, koji je čvrsta osnova za maksimalan kvalitet slike tokom celog dana. Štaviše, uz najnapredniji algoritam obrade slike, ona poseduje i pametni kombinovani radni mehanizam ekspozicije, auto iris i automatsko pojačanje te fleksibilno podešavanje poput dnevnog i noćnog podešavanja parametra. Kamera sadrži i globalno najbolji AI čipset, s najstabilnijim i najfleksibilnijim SOC dizajnom i računarskom snagom veštačke inteligencije od 1 TOPS-a, koji sa AI algoritmom, koji je TVT razvio, obezbeđuju visoki stepen tačnosti prepoznavanja automobilskih tablica u stvarnim scenarijima. U razvoju algoritma za bazu podataka evropskog formata tablica, kao i formata diplomatskih tablica, najznačajniju ulogu imao je deo tima inženjera SysTeha. Zahvaljujući tome, kamera ima kapacitet da ostvari najbolje rezultate u različitim uslovima. Čak i u oblastima sa slabim osvetljenjem, izazovnim uglovima ili neuobičajenim znakovima u registarskim oznakama TVT LPR kamere prepoznaju mnogo veći broj tablica i sa mnogo većom efikasnošću od konvencionalnih LPR sistema. U jednoj sekundi može da detektuje i prepozna bilo koju vrste registarske tablice iz jadranskih područja i drugih evropskih zemalja i to pri brzini vozila do 70 km/h.

Uspešna primena
Kamera je dostupna u box i bullet kućištima. Za bullet oblik postoje modeli od 2,8-12 mm, 7-22 mm i 5-50 mm, pa partneri i korisnici mogu birati između više opcija s obzirom na željeni položaj ugradnje i potrebnu udaljenost. U kombinaciji sa TVT-ovim NVR-om ili NVMS 2.0 softverom, LPR kamera može da ponudi odgovarajuće rešenje za upravljanje pristupom vozila, nadzor uživo, kreiranje bele i crne liste, čuvanje podataka, kao i pametnu pretragu prema broju tablice praćenu reprodukcijom. Kamere su savršeno prilagođene kontroli kapija poput onih na parkiralištima, automatizaciji pristupa privatnim kućama i naplatnim rampama, kontroli prometa na gradskim i seoskim putevima te upotrebi na benzinskim pumpama. U jednom projektu model 9423A3-LR je integrisan u IP sisteme video-nadzora i poslovni softver na više od 200 lokacija u tehničkim servisima širom Republike Srpske, pri čemu svaki servis ima mini CCTV sistem, dok je svih 238 LPR kamera integrisano pomoću API-ja s nezavisnim komercijalnim softverom.

Poziv na webinar: Safety Systems Designer 2.3 – Kako dizajnirati Bosch vatrodojavni sustav za 30 minuta

Poštovani

Safety Systems Designer je sveobuhvatno rješenje za planiranje brze konfiguracije EN54 vatrodojavnih sustava, besplatni alat za planiranje samostalnih rješenja s više panela. Na našem predstojećem webinaru željeli bismo predstaviti ključne prednosti sustava za planere sustava i nadogradnje koje nudi verzija 2.3.

Datumi:
16. lipanj 10:00 – 11:00 CEST (11:00 – 12:00 EEST), jezik: Engleski
17. lipanj 10:00 – 11:00 CEST (11:00 – 12:00 EEST), jezik: Hrvatski

Registracija

Novo normalno u lunaparkovima

Rijetko ko u doba pandemije koronavirusa razmišlja o tome kako se zabavni parkovi nose s novonastalom krizom. Jednostavno, oni ne spadaju u esencijalne potrebe, pa samim time i ne okupiraju pažnju ljudi u toku njihove svakodnevnice. Ipak, i lunaparkovi imaju zaposlenike i porodice koje treba prehraniti
Pišu: Vesna Matić Karić i Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Upravitelji zabavnih parkova širom svijeta sada moraju udovoljiti nekim novim zahtjevima kako bi uopće mogli nastaviti s radom, a to uključuje i period nakon pandemije. Kako bi period prilagođavanja novim uslovima protekao što bezbolnije, lunaparkovi bi se morali okrenuti sigurnosnim tehnologijama kako bi posjetiocima obezbijedili siguran boravak, ali i ojačali sam menadžment.

Novi početak
Najveći talas pandemije koronavirusa u mnogim zemljama je prošao, pa se zabavni parkovi spremaju za otvaranje tokom nadolazeće ljetne sezone. A neki su, poput šangajskog Disneyja ili američkih Six Flags Frontier City iz Oklahome, Coney Island zabavnog parka te Hersheypark, već otvoreni. Svi otvoreni parkovi, kao i oni koji se tek planiraju otvoriti, moraju udovoljiti zahtjevima zdravstvenih ustanova kako bi mogli nastaviti s radom. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje lunaparkovima da vode računa da distanca među posjetiocima bude barem dva metra kako bi smanjili rizik od širenja zaraze. Dobar primjer poštivanja novonastalih mjera jesu Universal tematski parkovi na Floridi, koji ograničavaju broj posjetilaca i praktikuju socijalno distanciranje, kao i beskontaktno plaćanje gdje god je to moguće.

Termalna tehnologija kao osnova
Zahvaljujući novim zahtjevima koji stižu od država i zdravstvenih ustanova, postojeće sigurnosne tehnologije mogu itekako biti od koristi lunaparkovima i pomoći im da koliko-toliko neometano funkcionišu u ovom promjenjivom vremenu. Mišljenje stručnjaka je da bi zabavni parkovi ove tehnologije trebali implementirati u cjelokupnu infrastrukturu kako bi potpomogli rad svog menadžmenta i nastavili raditi bez nekih prevelikih trzavica. Naravno, neke su od ovih tehnologija već primijenili, poput masovnog brzog skeniranja ljudi koji ulaze, doduše s ciljem pronalaska skrivenog oružja, kao i skeniranja posjetilaca u potrazi za onima koji imaju povišenu temperaturu. U skladu s time, govoreći o rješenju koje su implementirali u švicarskom tematskom parku, Pavlo Shpak, direktor marketinga u Partizan Securityju, spomenuo je Partizan STD-2MP uređaj s pametnim funkcijama za prepoznavanje lica i očitavanje tjelesne temperature.

“Partizan STD-2MP je veoma dobro rješenje za mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi, kao što su tematski parkovi. Tačnije, ovo rješenje je savršeno za Swiss Wheel park u Ženevi. Prije svega, radi vrlo brzo. Kada bi na ulazu bio obični termalni skener, koliko bi vremena trošio na provjeravanje temperature stotine posjetilaca? A šta u slučaju hiljade posjetilaca? Možete li zamisliti koliki bi pred ulazom bio red? Ali uz Partizan STD-2MP takvi problemi ne postoje. Osoba dolazi do ekrana i uređaj odmah pokazuje njenu tačnu tjelesnu temperaturu”, kaže Shpak.

Tačno ili netačno
To nas dovodi do činjenice da obični uređaji za očitavanje tjelesne temperature koji se koriste na ulazima u supermarkete, institucije i kompanije nisu posve tačni. Partizanovo rješenje taj problem prevazilazi tako što u obzir uzima više različitih faktora pri očitavanju temperature. “Naš sistem u obzir uzima brojne faktore: temperaturu zraka, odjeće, pa i drugih posjetilaca. Tokom toplog dana tjelesna temperatura zdrave osobe može se popeti iznad 37,5 stepeni, a kada je hladno, čak i osobe s visokom temperaturom mogu se ohladiti na prihvatljivih 36,6–36,9 stepeni. Ali, Partizan STD-2MP će ipak sve to ‘razumjeti’ i odrediti stvarnu temperaturu te identifikovati je li osoba zaista bolesna”, objašnjava Shpak. On još dodaje i to da Partizanov sistem može raditi s više pristupnih tačaka, tako da posjetioca koji ne prođe temperaturnu kontrolu na jednoj tački sistem neće pustiti na narednoj. “Svi podaci o posjetiocima se snimaju. Nije riječ samo o temperaturi nego i o biometrijskim indikatorima, kao i vremenu posjete. Partizan STD-2MP može zapamtiti 22.400 lica i 100.000 događaja. Administracija parka uvijek može proslijediti ove informacije vlastima kako bi pomogla u prevenciji COVID-a”, objašnjava on.

Iskustva iz Italije i Švedske
Jedan od tematskih parkova koji je već implementirao tehnologiju termalnog skeniranja jeste i Gardaland u Italiji. “Već smo primijenili različite nove tehnologije za otvaranje parka u junu 2020. te ćemo ih zadržati i ove godine kada budemo mogli otvoriti vrata. Na ulazu se nalaze termalne kamere koje bez direktnog kontakta detektuju tjelesnu temperaturu posjetilaca prije nego što uđu u park”, kaže direktor Gardalanda Danilo Santi.
Provjeru tjelesne temperature kao osnovu za ponovno otvaranje koristi i nagrađivani High Chaparral tematski park u Švedskoj, koji ima temu Divljeg zapada i postindustrijskog doba. “Još prošle godine smo koristili skeniranje svih zaposlenika radi otkrivanja potencijalne groznice prije svake smjene, a isto ćemo raditi i ove godine. Tokom 2020. niko od naših zaposlenika nije imao pozitivan test na COVID-19 na poslu, na čemu smo veoma zahvalni”, kaže direktor tog parka Mathias Bergendahl. Međutim, High Chaparral još nije uveo termalno rješenje za skeniranje posjetilaca u potrazi za pojedincima koji imaju groznicu. “Razmatrali smo da dodamo termalno skeniranje za sve posjetioce, ali su nam vlasti savjetovale da to ne uradimo”, ističe Bergendahl. Švedska je svakako drugačije od ostalih zemalja prolazila kroz pandemiju, pokušavajući ne nametati stroge kontrole, tako da se i ovaj slučaj uklapa u tu sliku. S obzirom na to da o novom soju koronavirusa postoji još dosta nepoznanica, uključujući i to kako će vakcine dugoročno utjecati na imunu sliku populacije, maske se na mnogim mjestima i dalje moraju nositi. Ono što je zanimljivo jeste to da one neće otežavati rad Partizanovog rješenja za kontrolu posjetilaca. “Prisustvo maske ne ometa funkcije prepoznavanja lica. One će ostati jednako efikasne. Još jedan bitan faktor je to da većina posjetilaca koji dođu u park da se zabave ne voli uređaje koje moraju dodirivati. Očitavanje temperature bez kontakta je neprimjetno i brzo, pa posjetioci neće imati osjećaj da su kontrolisani”, naglašava Shpak.

Brzo skeniranje i brojanje ljudi
Kada je u pitanju masovno brzo skeniranje, razlog zašto se odustaje od dugo korištenih detektora metala jeste taj što oni uzrokuju stvaranje dugog reda ljudi, a to nije u skladu sa zahtjevima za stvaranje socijalne distance. Zbog toga se prelazi na skeniranje koje koristi radiofrekvenciju za stvaranje 3D slika koje mogu biti analizirane pomoću vještačke inteligencije. Ovo omogućava posjetiocima da brzo prođu kroz ulaz u zabavni park, jer ne moraju skidati jakne i kapute pri ulasku ili otvarati tašne i ruksake, dok se istovremeno misli na sigurnost svih prisutnih.

“Radi zaštite posjetilaca prve strategije vezane za ponovno otvaranje uključivale su socijalno distanciranje, tako da je beskontaktno iskustvo sada postalo od ključne važnosti, sigurnosna provjera na ulazu mora se brzo usvojiti u novom svijetu. Uzimajući u obzir novonastalu situaciju, lunaparkovi odustaju od tradicionalne upotrebe detektora metala kao dijela njihovog procesa sigurnosne provjere”, rekao je na ovu temu Anil Chitkara, osnivač Evolv Technologyja. Ova kompanija posjeduje Evolv Express tehnologiju, koja koristi radiofrekvenciju i kamere za vizualizaciju prijetnji, a navodno može skenirati i do 3.600 ljudi u jednom satu, što je deset puta brže u odnosu na tradicionalno korištene tehnologije. Naime, zahvaljujući kombinaciji senzora velike brzine i AI softvera, ova tehnologija je u stanju da odmah identifikuje prijetnju ili oružje bez ikakve potrebe da zahtijeva od posjetilaca da zastanu, isprazne džepove i uklone torbu koju nose. Čim Express detektuje prijetnju, pokreće se alarm u stvarnom vremenu koji sigurnosnom timu pokazuje tačno gdje se nalazi potencijalno opasni predmet i da li je u torbi ili se nalazi na samoj osobi.

SafeSpace rješenje
Tehnologije za brojanje ljudi su već neko vrijeme u upotrebi i uveliko se koriste u poslovnom svijetu kako bi se znao broj posjetilaca na određenim mjestima. Konkretno, u lunaparkovima ova tehnologija se koristi kako bi se utvrdili sati kada je posjeta parku na najvišem nivou, kao i da se izračuna vrijeme koje posjetioci provedu čekajući na neku vožnju ili sadržaj. Međutim, sada je ovaj tip tehnologije još potrebniji. “Svaki lunapark je drugačiji, ali većina ih radi po principu računanja procenta maksimalnog kapaciteta kako bi osigurali da gosti mogu održavati određenu socijalnu distancu. Zbog toga senzori koji se koriste za brojanje ljudi na ulazu u parkove kombinuju podatke s više ulaza kako bi izračunali zauzetost u realnom vremenu. Ovo radnicima omogućava da prime više ljudi u park ako su podaci zadovoljavajući ili da jednostavno pričekaju dok drugi gosti odu”, rekla je Jessica Lipply, koordinatorica marketinga u Sensourceu. Ona je dodatno pojasnila na koji tačno način funkcioniše njihovo rješenje – 3D videosenzori za brojanje ljudi montiraju se iznad ljudi, koristeći mrežnu konekciju za slanje podataka na njihovu Vea Analytics cloud paltformu. Tehnologija ima i novi dodatak, SafeSpace rješenje za praćenje broja ljudi, koje operaterima zabavnih parkova omogućava uvid u zauzetost prostora u stvarnom vremenu i to na tabletu ili TV-u na ulazu uz integraciju sa svojim web-sajtom kako bi gosti mogli odlučiti koje je pravo vrijeme za dolazak.

Kraći redovi pomoću RFID tehnologije
RFID tehnologija je jedna od onih dokazanih koje se koriste već decenijama, pa se tako i lunaparkovima savjetuje da je u eri pandemije ugrade u svoje sisteme. Preciznije rečeno, RFID tehnologija se može iskoristiti za virtuelno stajanje u redu, socijalno distanciranje i beskontaktno plaćanje. Zapravo, virtuelno stajanje u redu je već u upotrebi u nekim lunaparkovima, poput Disney parkova, što znatno pojednostavljuje čekanje na red. U ovim slučajevima posjetilac dodirne svoju RFID narukvicu ispred kioska kako bi se registrovao u virtuelni red i ako u sistemu već postoje informacije o posjetiocu, njemu će biti poslata notifikacija kada na njega dođe red za vožnju.

I socijalno distanciranje se može uspješnije organizovati zahvaljujući ovoj tehnologiji. Kompanija Connect&Go ima tehnologiju koja šalje upozorenje ukoliko se dvije osobe koje nose RFID narukvicu nađu na određenoj, nedozvoljenoj udaljenosti. I na kraju, RFID tehnologija pomaže da beskontaktno plaćanje protekne što jednostavnije – i to na način da posjetilac jednostavno postavi narukvicu na čitač za plaćanje, što mu omogućava da plati šta god poželi na licu mjesta u lunaparku. Osim toga, moguće je koristiti i mobilne aplikacije kako bi se smanjila ili potpuno eliminisala potreba za fizičkim čekanjem u redu.

“Kako bismo garantovali kontrolu dnevnog broja ulazaka, razvili smo novi sistem za rezervacije na našem web-sajtu, koji potiče kupovinu online karti. Počeli smo koristiti QODA aplikaciju za upravljanje redovima, kako za naše atrakcije tako i za restorane”, kaže Santi. QODA aplikacija korisnicima omogućava prijavu u virtuelne redove i čekanje čak i od kuće. Kada je u pitanju Gardaland zabavni park, posjetioci mogu povezati svoje jednokratne ili sezonske karte skeniranjem odgovarajućeg QR koda pomoću kamere, tako da se svaka karta poveže s telefonom korisnika. Nakon toga će posjetioci moći pratiti koliko je vrijeme čekanja na pojedinim atrakcijama te će se moći uključiti u virtuelni red za atrakciju, s tim da nije moguće čekati na više atrakcija istovremeno. U High Chaparralu su se, pak, koncentrisali na rješenja za smanjivanje gužvi prilikom kupovine hrane i druge robe. “Ove godine dodajemo dva digitalna rješenja. Jedno je online servis za naručivanje hrane, koji omogućava posjetiocima da naruče hranu s bilo koje lokacije u parku bez čekanja u redovima. Drugo je proširena web-prodavnica na kojoj posjetioci mogu unaprijed naručiti robu kako bi je mogli preuzeti po dolasku. Oba rješenja su implementirana kako bi se minimizirao rizik od dugih redova u restoranima i kafićima, kao i u prodavnicama”, kaže Bergendahl.

Budućnost poslovanja tematskih parkova i integratora
Pitali smo naše sagovornike na koji način posmatraju COVID-19 iz poslovne perspektive, kao i na koji način spomenute tehnologije mogu pomoći u oporavku poslovanja zabavnih parkova. Svi se manje-više slažu da je pandemija donijela priliku da se implementiraju tehnologije koje omogućavaju unapređivanje poslovanja i nakon nje. “Moramo uskladiti poslovne ciljeve s pandemijskim zahtjevima. Također se moramo uskladiti s mjerama za kontrolu pandemije ukoliko želimo dobro poslovati. Ove tehnologije će nam i sljedeće sezone biti od velike pomoći da pružimo sigurno mjesto za naše posjetioce”, kaže Santi. “COVID-19 je problem za čitavo čovječanstvo, ali se može prevazići. Kada je u pitanju poslovanje, to je postalo test snage. Prošli smo ga, rasli smo, kreirali nova rješenja te ih uspješno implementirali. Sada moramo pomoći čovječanstvu ne samo pomoću sigurnosnih rješenja u oblasti videonadzora i kontrole pristupa nego i u borbi protiv koronavirusa. Promjene vode ka novim rješenjima. Svijet se mijenja. To nije loše, nije strašno. To je normalno”, objašnjava Shpak, naglašavajući da je njihovo STD-2MP rješenje instalirano na razne komercijalne i industrijske objekte u Rumuniji, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Britaniji, Srbiji, Litvaniji, Švicarskoj i drugim zemljama.

Zaštita i nakon pandemije
Kako bi ilustrirao na koji način se tehnologije implementirane za borbu protiv koronavirusa mogu koristiti i nakon pandemije, Shpak ističe da je njihovo rješenje višefunkcionalno te da se zahvaljujući mogućnosti prepoznavanja lica može koristiti i za praćenje radnog vremena zaposlenika. “Na uređaj se mogu instalirati razni moduli, naprimjer skeneri otisaka prstiju. Stoga smo sigurni da će tehnologije implementirane u Partizan STD-2MP uređaju pomoći parkovima da se pretvore u sigurna rekreativna mjesta. Osim toga, ovakvi uređaji su već dokazali da su nezamjenjivi na graničnim prijelazima, aerodromima, željezničkim stanicama, u tržnim centrima i prodavnicama, stadionima, kinima, muzejima, bibliotekama, zabavnim centrima, vladinim objektima, fabrikama, zdravstvenim institucijama… Drugim riječima, svugdje”, dodaje Shpak.

U High Chaparralu se također slažu da će implementirana rješenja biti korisna i u budućnosti. “Dok upotreba rješenja vezanih za naručivanje hrane očigledno proistječe iz potrebe nastale usljed COVID-a, mi ćemo pobliže pratiti da li takva rješenja zaista doprinose većoj prodaji kao što su oni koji ih nude i naveli. Najbitnije od svega jeste to da su sva naša rješenja, izuzev onog za prodavnice, koje možda i bude izbačeno iz upotrebe u normalnim okolnostima – namijenjena dugoročnoj upotrebi, a ne samo još jednoj godini pogođenoj COVID-om”, kaže Bergendahl.

Šta činiti kada tehnologija nije odgovor?
Međutim, za pojedine tematske parkove primjena određenih tehnologija predstavljala bi narušavanje teme parka. U takvim slučajevima vlasnici moraju implementirati kreativnija rješenja za kontrolu gužvi i generalno koristiti manje primjetna tehnološka rješenja. High Chaparral je jedan od takvih parkova. “Većina naših rješenja nije nužno digitalne ili tehnološke prirode zbog činjenice da, kao park s temom Divljeg zapada iz 1800-ih, ne želimo previše odmaći od nedigitalnog iskustva. Umjesto toga smo proširili prostor našeg parka, pomoću potpuno novog područja. Uložili smo i u nova piknik područja oko parka kako bismo dodatno raširili posjetioce te dodajemo drugi ulaz kako bismo smanjili broj posjetilaca na svakome od njih. I konačno, zatvorili smo manju prodavnicu koja inače služi kao primarna prodavnica za robu u normalnim uslovima. Na njenom mjestu je novo rješenje unutar našeg skladišta s više od 1.000 kvadratnih metara površine, koje ima jedna vrata za ulaz i druga za izlaz. Izvana se nalazi trg od 2.000 kvadratnih metara na kojem posjetioci mogu čekati svoj red na ulazak u prodavnicu”, objašnjava Bergendahl.

Swiss Vapeur park u Švicarskoj, čija su tema stare parne lokomotive i vozovi koji u pitoresknom okruženju putuju između malih naselja, također ima malo drugačiji pristup. Kako tvrdi njegova direktorica marketinga Patricia Richards, Swiss Vapeur koristi beskontaktno plaćanje, ali ne i tehnologije za kontrolu posjetilaca. “Gosti moraju rezervisati mjesto na internetu prije nego što dođu, a ako to ne urade, na recepciji imamo papir koji moraju popuniti radi praćenja COVID-slučajeva. Zahvaljujući online rezervacijama, znamo koliko nam osoblja treba”, završava ona.

Bez obzira na to, jasno je da velika većina zabavnih parkova neće moći ignorisati postpandemijske tehnološke zahtjeve za upravljanje gužvama i smanjenje rizika od širenja bolesti ukoliko žele nastaviti relativno normalno poslovati. Da li će se, kada i kako to promijeniti nakon što se završi masovna vakcinacija populacije, ostaje da se vidi.

Zaštita privatnosti u kontekstu primjene novih tehnologija
Pojedini zabavni parkovi u SAD-u su već otvoreni i, mada funkcionišu s dosta manjim kapacitetima, ipak uvode i testiraju nove tehnologije koje će im omogućiti što jednostavniji rad u vrijeme pandemije. Tako, recimo, Walt Disney World testira upotrebu tehnologije za prepoznavanje lica na ulazu u zabavni park, dok drugi koriste skenere zasnovane na vještačkoj inteligenciji koje proizvodi Evolv Technology. Ova tehnologija se inače koristi još od 2017. godine, ali tek sada se našla u upotrebi i u zabavnim parkovima. I kako raste usvajanje novih tehnologija tako raste i zabrinutost posjetilaca kada je riječ i njihovoj privatnosti te sigurnosti njihovih podataka. Međutim, iz Disneyja tvrde da razloga za zabrinutost nema: “Primijenili smo tehničke, administrativne i fizičke sigurnosne mjere koje su dizajnirane tako da štite podatke posjetilaca od neautorizovanog pristupa, otkrivanja, upotrebe i modifikacija.” Disney je obećao da će sve slike posjetilaca izbrisati nakon probnog perioda te da podatke neće dijeliti s vanjskim saradnicima. Zbog svega navedenog pitali smo i kako u High Chaparralu planiraju otkloniti i umanjiti bojazni vezane za privatnost koje bi posjetioci mogli imati. Bergendahl je i na ovo pitanje odgovorio sasvim iskreno: “Kako mnogi posjetioci već koriste rješenja za mobilna plaćanja poput Swisha, nismo baš previše zabrinuti da postoji neki veliki rizik od toga da oni budu zabrinuti. Ipak, priznajemo da ovo pitanje ima smisla, tako da ćemo se pobrinuti da naši posjetioci znaju da ovo koristimo samo za naručivanje hrane i ništa više.”

Spremnost proizvođača na postpandemijsku potražnju
Kako smo htjeli znati u kojoj mjeri je Partizan spreman odgovoriti na potražnju za specifičnim CCTV tehnologijama u post-COVID eri, iz kompanije su nam odgovorili da su već započeli s pripremama da udovolje potražnji. “Partizan STD-2MP je samo početno rješenje. Razrađujući sve, analizirali smo razne sisteme za provjeru temperature koji su se već pojavili ili će se tek pojaviti na tržištu. U ovoj fazi zaključili smo da su uobičajeni sistemi za videonadzor koji dolaze s funkcijom mjerenja temperature preskupi, kompleksni i nepouzdani. Vrijeme, odjeća, temperatura obližnjih objekata – sve su to faktori koji su veoma bitni prilikom dobijanja rezultata mjerenja temperature”, kažu iz ove kompanije. Međutim, to ih nije obeshrabrilo. U STD-2MP ugradili su 2-megapikselnu HD CCTV kameru, što je omogućilo primjenu funkcije za prepoznavanje lica, a kamera se može povezati s uređajima sistema za kontrolu pristupa. “Partizan STD-2MP nije namijenjen trajnom videonadzoru kao što je slučaj sa sličnim, skupljim rješenjima. Njegova glavna funkcija je da skenira posjetioce i zaposlenike, što ga čini znatno jeftinijim od CCTV kamera koje nude videonadzor uz mjerenje temperature”, naglasio je Shpak. On je objasnio da Partizan bira zlatnu sredinu u svojim nadzornim rješenjima. STD-2MP jeste pametan uređaj, ali nudi optimalan balans između cijene i kvaliteta. Osim toga, može se koristiti uz Partizanovu mobilnu aplikaciju, što znači da je moguće kontrolisati rad uređaja preko pametnog telefona.

IT sigurnost: Kako otkriti napadače i odbraniti se od njih

Obrađujući temu cyber špijunaže na osnovu detaljnog Verizonovog izvještaja u periodu od 2014. do 2021. godine, ranije smo pisali o identifikaciji kritične digitalne imovine i upravljanju rizikom. Sada ćemo govoriti o vrstama napadača i načinima odbrane od njih
Pišu: Vesna Matić Karić i Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Ko su, zapravo, napadači u sferi cyber špijunaže, odnosno subjekti koji doprinose nastanku cyber sigurnosnog incidenta i koji su odgovorni za krađu podataka? Općenito postoji podjela na interne i eksterne napadače. Eksterni napadači i njihovi partneri dolaze, kao što im i naziv govori, van same organizacije, a interni iz kompanije i oni uživaju određeni stepen povjerenja i privilegija koje dolaze s tom ulogom. Partnerski napadači, odnosno saradnici, uključuju bilo koju treću stranu koja dijeli poslovnu vezu s organizacijom i oni također, za razliku od eksternih napadača, uživaju određene privilegije i povjerenje kompanije.

Kompanije uglavnom nesvjesne špijunaže
Zanimljiva je činjenica da kompanije i organizacije koje su bile žrtve cyber špijunaže uglavnom nisu bile ni svjesne napada. Najčešće su vanjski izvori ti koji otkriju informaciju o tome, a taj trend je važio u periodu koji pokriva spomenuti Verizonov izvještaj o cyber špijunaži. Ono što je zanimljivo u vezi s ovim tipom napada jeste da cyber špijunaža omogućava napadačima da prikupe veliki broj informacija, a istovremeno ostanu neprimjećeni duže vrijeme, pa se nameće pitanje na koji način organizacije širom svijeta mogu skratiti vrijeme otkrivanja špijuna, odnosno kako da u što kraćem vremenu otkriju da je došlo do napada kako bi što manja količina informacija procurila do hakera? I kako da se izbjegne oslanjanje na vanjske izvore kada je riječ o detekciji napada te da li postoji način da se napad otkrije u isto vrijeme, ako ne i prije nego što počne? Sve su to pitanja kojima se sigurnosni stručnjaci na polju cyber špijunaže bave godinama.

Savjeti za što bolju detekciju napada
Postavljanje ovih pitanja dovelo je do nekih inovacija na polju detekcijskih tehnologija, mada je sam problem detekcije i dalje prisutan. Odgovor na pitanje zašto je u doba modernih tehnologija ovakav problem i dalje prisutan leži u tome što nove tehnike detekcije napada ipak zahtijevaju od kompanije da sama postavi neke osnove sigurnosti, kao što su utvrđivanje glavne linije mrežne aktivnosti kompanije, definisanje dopustivog nivoa cyber sigurnosnih incidenata te preciziranje tačke kada će i u kojim slučajevima u sistemu doći do upozorenja na napad – što, budimo iskreni, ni dan-danas mnoge kompanije nemaju u vidu. Prije nego što uloži u novu tehnologiju, organizacija mora utvrditi i potvrditi da su same osnove njene cyber sigurnosti solidne i na svom mjestu, a to se može postići usvajanjem strategije Capability Maturity Model (CMM), koja je prvobitno nastala kako bi unaprijedila softverske razvojne procese. Ovaj tip strategije se oslanja na mjerenje, kontrolisanje i redovnu nadogradnju dokumentacije i procesa s ciljem eliminisanja nepoznanica. Tokom istraga vezanih za hakerske napade ključni podaci su, nažalost, uglavnom nedostupni. Na kraju se svodi na isto: nedostatak informacija ne samo da ometa samu istragu nego stvara odlične prilike hakerima da na veoma lagan način pronađu i pristupe osjetljivim informacijama.

Izbjegavanje napada
Jedan od načina da se ovaj problem riješi jeste da se radi na ojačavanju detekcijskih mogućnosti uz istovremeno korištenje najnovijih tehnika za izbjegavanje napada. Ono što sigurnosni stručnjaci savjetuju organizacijama u ovakvim slučajevima jeste da pod hitno porade na metodama odbrane od cyber špijunaže, poput antišpijunskih tehnika namijenjenih obmani potencijalnih špijuna na internetu. Iako situacija još nije savršena kada je riječ o detektovanju cyber špijuna u poslovnom svijetu, ipak se može reći da je posljednjih nekoliko godina primijećen određeni napredak u samoj detekciji i prevenciji mogućih napada. Međutim, bitno je zapamtiti i to da čak ni najnovije tehnologije neće biti od velike pomoći ako prije toga nemate ustaljene sigurnosne prakse kao i dovoljno stručno osoblje koje će njima moći upravljati. To znači da prije ulaganja u tehnologiju treba prvo uložiti u ljude i njihov trening.

Usvajanje strategije
Dakle, jedan od prvih savjeta koje sigurnosni stručnjaci daju kada je o ovoj problematici riječ jeste da se pomoću usvajanja CMM strategije utvrdi koliko su cyber sigurnosne osnove organizacije čvrste. Osim toga, potrebno je osigurati dostupnost ključnih podataka tako što će se smanjiti broj incidenata zbog kojih dolazi do gubitka logova i slabe dostupnosti podataka. Još se savjetuje i prelazak na kompleksnije sisteme i metode zaštite zasnovane na automatizaciji, vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju. No, sve to ne prije nego što se zaposle iskusni stručnjaci koji će takvom tehnologijom znati upravljati.

Metode otkrivanja
Kada su u pitanju metode otkrivanja cyber špijunskih napada, najdjelotvornije je detektovanje i analiziranje sumnjivog mrežnog saobraćaja, koje se koristilo za uspješnu detekciju napada u 48 posto slučajeva. Istovremeno, vrlo zanimljiv podatak je da se na drugom mjestu najefikasnijih metoda detekcije cyber špijunaže nalaze antivirusni alati, koji su bili u stanju otkriti napade u 23 posto slučajeva. Naravno, riječ je o naprednijim antivirusnim platformama koje su nešto osjetljivije na potencijalni malware od alata namijenjenih običnim korisnicima, ali ipak – riječ je o impresivnom statističkom rezultatu.

Napadači i njihovi motivi
Identifikovanje napadača je proces u kojem postoje mnogi izazovi s obzirom na to da napadači ulažu izuzetno veliki napor u to da maskiraju svoje aktivnosti i ostanu anonimni, najčešće korištenjem metoda zavaravanja kao što je korištenje lažnih IP i email adresa. Kada su u pitanju cyber špijunski napadi, velika većina (85 posto) napadača radi za razne države. Na drugom mjestu s učešćem od 4 posto u cyber špijunaži nalaze se napadači povezani s organizovanim kriminalom, dok su bivši zaposlenici odgovorni za cyber špijunažu u samo 2 posto slučajeva. To je pomalo čudno s obzirom na to koliko često čitamo o zaštiti od korporativne špijunaže u kojoj učestvuju bivši zaposlenici. No, to nas dovodi do jednog od najvećih problema u rješavanju cyber špijunskih incidenata, a to je komplikovana identifikacija napadača, koja često može biti pogrešna. Naime, digitalna forenzička istraga treba se prvenstveno fokusirati na to da odgovori na šest pitanja: ko, šta, gdje, kada, kako i zašto? Problem je u tome što na mnoga od ovih pitanja nekada nije moguće odgovoriti zato što su akteri u oblasti cyber špijunaže veoma dobri i iskusni u skrivanju svojih tragova i identiteta. Stoga cyber sigurnosni izvještaji formirani na osnovu određenih tehničkih podataka kao što su IP adrese mogu biti netačni te navesti sigurnosne stručnjake na pogrešan trag.

Lažni tragovi
Tome doprinose i sve napredniji malveri koje napadači koriste, a koji mogu imitirati aktivnosti te lažirati tehničke podatke koji nemaju nikakve veze s napadačima. Sigurnosni stručnjaci ne bi se trebali oslanjati na takve izvještaje, naročito u današnje vrijeme, kada postoje znatne napetosti između različitih političkih blokova i država. Da bude zanimljivije, Verizonovi stručnjaci u svom izvještaju spominju i takozvane false flag cyber špijunske napade, u kojima napadači žele stvoriti utisak da je određena država ili organizacija odgovorna za napad. Zakoni i propisi u pojedinim zemljama također mogu doprinijeti pogrešnoj identifikaciji napadača. Naime, neadekvatna pravila kada je u pitanju korporativna cyber sigurnost, kao i zaštita informatičkih sistema u javnim institucijama i organizacijama mogu doprinijeti lakšem maskiranju aktivnosti napadača. Isto važi i kada su u pitanju propisi o korištenju kriptovaluta. Tu je i Tor mreža za anonimno pregledanje interneta i pristupanje sadržajima na tamnom webu, koja također – pored brojnih pozitivnih stvari – omogućava dodatni nivo skrivanja identiteta napadača. I konačno, kada cyber špijuni i budu ispravno identifikovani, postoje poteškoće u njihovom procesuiranju, budući da ih u većini slučajeva štite određene države.

Što se tiče motiva, generalno su cyber napadi potaknuti finansijskim razlozima i, u skladu s time, njihovi počinioci su uglavnom povezani s organizovanim kriminalom. Na cyber špijunažu kao motiv otpada 10 do 26 posto napada, što je poprilično visok procent koji zasigurno ukazuje na to da je došlo vrijeme da se organizacije ozbiljno pozabave ovom problematikom.

Odbrana od cyber špijunaže
Napredni hakeri u oblasti cyber špijunaže ponekad koriste metode napada koje uopće ne uključuju fajlove, što u kombinaciji s nepoznatim propustima u mreži čini takve kampanje veoma opasnim i teškim za odbranu. Protiv ovakvih napada se nije moguće boriti tradicionalnim metodama, pa stoga mjere za detekciju napada moraju biti zasnovane na kombinaciji analize ponašanja i verifikovanja softvera i identita, uz minimiziranje broja lažnih detekcija. Da bi i to bilo dovoljno, organizacije moraju imati proaktivan pristup identifikovanju prijetnji – tačnije, moraju aktivno tragati za njima i pretpostaviti da su se cyber špijuni već uspjeli infiltrirati u njihove sisteme. Neke od metoda odbrane od cyber špijunaže uključuju segmentaciju mreža, a kako bi se odvojila virtuelna lokalna mreža od internetske infrastrukture, serverskih farmi, internih i administratorskih mreža. Na taj način se potencijalnim napadačima otežava ili onemogućava istraživanje mreže. Dalje, korištenje PowerShella bi trebalo biti ograničeno samo na provjerene pojedince koji ga moraju koristiti. Višefaktorska autentifikacija bi se trebala koristiti za kompletan administratorski pristup, a sisteme bi trebalo podesiti tako da šalju upozorenja sigurnosnim timovima svaki put kada se neko logira na servisne profile za hitni pristup.

Bitna je istraga
Istraživanje cyber špijunskih kampanja razlikuje se od istraživanja standardnih cyber sigurnosnih incidenata. Naime, stručnjaci u početku možda neće biti ni svjesni da je motiv detektovanog cyber napada krađa intelektualnog vlasništva, već tek kada istraga uznapreduje. Prije same istrage stručnjaci najprije prikupljaju podatke o mrežnoj topologiji te razgovaraju s mrežnim i sistem-administratorima kako bi identifikovali moguće kanale napada. Zatim prikupljaju logove s različitih izvora kako bi analizirali aktivnosti zaposlenika i aplikacija, a što bi svakako trebalo raditi s vremena na vrijeme, bez obzira na to da li postoji sumnja da je organizacija pod napadom. Jedan od ključnih ciljeva svake istrage je identifikovanje početne ulazne tačke napadača u infrastrukturu, bilo da je to aplikacija koja je povezana s internetom, hakiranje podataka za logiranje na određeni profil ili phishing e-mail. Od spomenutih najčešća početna tačka za cyber špijunske kampanje bili su phishing e-mailovi, koji su daleko uvjerljivije osmišljeni od onih koje viđamo u običnim hakerskim napadima. Identifikovanjem ciljeva, mogućnosti i metoda napadača sigurnosni timovi mogu razviti modele napada kako bi se što bolje pripremili za odbranu od njih. Veliki problem za sigurnosne stručnjake predstavlja činjenica da se u cyber špijunskim kampanjama često koriste validni akreditivi i postojeći legitimni alati koji se koriste u ciljanoj kompaniji, poput onih za mapiranje mreža i udaljeni pristup. Zbog toga je potrebno koristiti napredne platforme za analizu i detekciju bilo kakvih nepravilnosti unutar sistema i infrastrukture organizacija.

Verizonov izvještaj o cyber špijunaži je dokument koji baca novo svjetlo na do sada tajnoviti sektor u oblasti cyber sigurnosti. Sve institucije i organizacije koje odrede da imaju vrijednu digitalnu imovinu trebale bi ga detaljno proučiti, makar zbog toga da se malo zabrinu i postanu opreznije.

Zamke za detektovanje metoda napadača
Sigurnosni timovi bi za identifikaciju napadača i njihovih metoda trebali koristiti honeypotove, odnosno zamke u vidu sistema ili više umreženih sistema koji služe samo tome da čekaju neovlaštene pokušaje upada. Funkcija ovih zamki je da privuku špijune i dokumentuju njihove načine djelovanja te su zbog toga poprilično efikasan alat u odbrani od cyber špijunskih kampanja, jer mogu dokumentovati korištenje prethodno nepoznatog malwarea, kao i pomoći u detekciji propusta u konfiguraciji sistema. U ovakvim zamkama koriste se lažni podaci smješteni u kontekst uvjerljivog okruženja kompanije, ali preduslov za njihovo korištenje je to da organizacije već imaju implementirane napredne sigurnosne kontrole.

Savjeti za odgovor na napad
Nakon što se za napad saznalo, najbitniji korak je saznati kako je, zapravo, otkriven. Nakon toga treba utvrditi na koji je način napadač stekao pristup organizacijskoj mrežnoj infrastrukturi te potražiti zajedničke vektore, kao što su ciljani phishing e-mailovi koji imaju za cilj da namame primaoca na pokretanje malicioznog softvera. I posljednji, ali ništa manje ključni korak, jeste da se potraže rješenja koja će kompaniji biti pri ruci kada dođe do sličnog napada kako bi što prije mogla stati na noge i oporaviti se od napada.

Security Summit Virtual Event: Virtuelno kao novo normalno

Nemogućnost fizičkog okupljanja širom je odškrinula vrata virtuelnom povezivanju. U potrazi za partnerima i klijentima Security Summitu se pridružilo više od tri hiljade profesionalaca iz gotovo stotinu zemalja
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Više od godinu je prošlo, a pandemija ne jenjava. Trenutno smo na kraju trećeg vala, u okviru kojeg su u najmanje trideset evropskih zemalja bile uvedene ili su još na snazi jake restriktivne mjere. Vakcinacija se provodi očekivano sporije, jer farmaceutske kompanije nisu u stanju proizvoditi dovoljno brzo da zadovolje potrebe cijelog svijeta, ali i zdravstveni sistemi mnogih zemalja imaju prepreka da je provedu brzo i nesmetano. Raduje, ipak, činjenica da je već četvrtina stanovništva Evropske unije primila drugu dozu te da je na dobrom putu da stekne kolektivni imunitet. U međuvremenu, dok se to ne dogodi, novo normalno u poslovnom svijetu ostat će – virtuelno.

Nastavljen kontinuitet
Naše godišnje istraživanje objavljeno u martovskom izdanju a&s Adrije detektiralo je jednu interesantnu i važnu činjenicu: iako pogođena, regionalna, ali i globalna industrija sigurnosti nije stala s radom niti osjetila veliki pad poslovanja. Ondje gdje je i zabilježen određen je krahom drugih grana poput ugostiteljstva i turizma, što se manifestiralo otkazivanjem uvođenja novih sigurnosnih sistema ili smanjenjem obima usluga fizičke zaštite. Čak i ako uzmemo u obzir da su instalateri i integratori dio prihoda ostvarivali na temelju ranije dogovorenih projekata, tržišni igrači su gotovo jednoglasno ustvrdili da su nastavili uspješno poslovati jer su potrebe za sigurnošću u vremenu neizvjesnosti iste ili čak i veće, kao što je u online svijetu, gdje je zabilježen rast cyber napada. Stoga smo na prvom predavanju o Genetecovom istraživanju provedenom na hiljadu i po sigurnosnih profesionalaca mogli, između ostalog, saznati da je 67 posto kompanija odlučilo investirati u cyber sigurnost, što je veliki napredak u tom segmentu, ali da je ipak najveći broj ljudi, 60 posto, rekao da su najveći sigurnosni izazovi fizičke prijetnje (vandalizam, provala itd.) te zastarjela infrastruktura (48 posto). Pokazatelj je to da će sigurnosni sistemi i usluge biti traženi još mnogo godina te da globalni izazov poput tekućeg zdravstvenog neće usporiti razvoj ove industrije.

Dvoplatformski pristup
Jedan je segment ove industrije ipak doživio veliku promjenu – održavanje sajmova i konferencija. Usljed restrikcija u mnogim zemljama, zbog kojih je otežan dolazak gostiju iz drugih država, ali i lokalnog stanovništva zbog zabrane okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, većina se sajmova i konferencija odlučila preseliti u online prostor. Naš Security Summit bio je jedan od prvih koji su lani uspjeli kombinirati dvoplatformski pristup kako bi ponudio vjernu simulaciju fizičkog sajma i omogućio što jednostavniji način povezivanja ljudi i održavanja sastanaka, što je, u konačnici, i cilj ovakvih evenata. Jedna je platforma, dakle, vizuelno obogatila naš virtuelni prostor prikazujući lobi, konferencijske dvorane i izložbeni prostor, u kojem su se nalazili štandovi kompanija sa svim informacijama u vidu brošura, stručnih članaka, videosnimaka, vizit-kartica i ostalih materijala te predstavnicima koje se moglo kontaktirati u svakom trenutku i dogovoriti sastanak. Također, i predstavnici kompanija mogu dobiti uvid u broj i karakter svih posjetilaca online sajma. Svi koji se registruju moraju unijeti svoje podatke, čime se dobija struktura posjetilaca po vrsti i oblasti poslovanja. Druga platforma, b2match, na iznimno jednostavan i pristupačan način gostima je omogućila da imaju listu i mogu kontaktirati bilo kojeg registrovanog posjetioca i preko bilo koje komunikacijske platforme održati sastanak s njim ukoliko bude potvrđen s druge strane. Rezultat je tada bio 2.084 posjetioca iz 69 zemalja.

Međunarodni karakter
Gradeći na tome, Security Summit i ove je godine, u svom drugom virtuelnom izdanju, pomaknuo ljestvicu. Blizu 1.200 je osoba koje su se prvi put registrovale, čineći ukupan broj od 3.282 registrovanih na b2match platformu. Raduje činjenica da je Security Summit postao pravi međunarodni događaj s obzirom na činjenicu da smo imali goste iz čak 96 zemalja. U odnosu na izdanje iz 2019. godine u Sjevernoj Makedoniji, broj zemalja iz kojih su “došli” gosti se doslovno utrostručio (sa 32 na 96). Moglo bi se ustvrditi da je Summit nadrastao okvire Jadranske regije te postao jedan od najznačajnijih evenata u Centralnoj, Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi, uz značajan broj izlagača i posjetilaca van tih regija. Oko polovine je iz Jugoistočne Evrope (Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Rumunije, Grčke, Crne Gore, Kosova, Albanije), zatim Centralne i Istočne Evrope te Zapadne i Jugozapadne Evrope. Zabilježeno je i prisustvo zainteresovanih iz Južne Amerike: Argentine, Urugvaja, Paragvaja, Bolivije, Venecuele, Paname, a prvi put smo imali i sponzora iz Argentine. Riječ je o kompaniji SoftGuard, koja je razvila inovativnu aplikaciju za prijavljivanje kriminalnih aktivnosti u realnom vremenu, o kojoj ćete moći više pročitati u nastavku teksta.

Brojni sponzori i izlagači
Ove godine Security Summit je imao 71 sponzora i izlagača. Cathexis Europe, Huawei, MOBOTIX i Suprema su kao platinasti sponzori dali najveću podršku virtuelnom Security Summitu, dok su se u svojstvu zlatnih sponzora pojavili: Dahua Technology, Eagle Eye, Hikvision Digital Technology, Secura, Seagate Technology, SoftGuard Technologies, Špica, 360 Vision Techology, Vanderbilt i ComNet. Srebreni sponzori su bili: Advanced Electronics, ALEM sistem, AMG Systems, ASSA ABLOY, AVS Electronics, Avtera BH, AxxonSoft, Axis Communications, Bettini Video – DEA Security, Brinno, Brombul, Calipsa, Cambium Networks, Comtrade System Integration, Cratis, D-Link, Deeplet Technology, Dell Technologies, Deltatel, Duen Yih Metal Industrial, EtherWAN, Feerica, frogblue, G4S Secure Solutions, Genetec, HID Global, Hi Sharp Electronics, Ingram Micro, Klacci, Konica Minolta, Lunatronik, Malloc, March Networks, Merit LILIN, Milestone Systems, Modepack, Monitor Computer Systems, Motorola Solutions, NSoft, OPTEX Security, Partizan Security, Security Report, SPSC Group, Systeh, Teletek Electronics, TimesTech Print Media, Uniview Technologies, VCA Technology, Vision-Elec. Technology, VIVOTEK, WAFERLOCK, Zaštita, ZKTeco. Posebni sponzori bile su vrijedne industrijske organizacije: ASIS, ONVIF, asmag i CoeSS, od čijih smo predstavnika mogli čuti vrijedne informacije.

S nama su i ove godine bila regionalna stručna udruženja: Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, Komora za privatnu sigurnost Republike Makedonije, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Udruženje za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije, Privredna komora Crne Gore, Rumunska asocijacija za sigurnosnu tehnologiju A.R.T.S., bugarska Nacionalna asocijacija sigurnosnih kompanija (NAFTSO), mađarski SecuriForum, Bit Alijansa, Palsit i te KOTRA, južnokorejska agencija za promociju trgovine i investicija. Vrijednu podršku eventu dali su i brojni regionalni i međunarodni mediji: asmag.com, a&s International, a&s Polska, a&s Asia, Zaštita, PC Press, My Dear Drone, Global Security Mag, Aluminium PVC, InSecurity, SecSolution, Centar za upravljanje krizama, Beveiliging nieuws, SmartStateIndia, Security Report i Security Report Cyprus.

Poboljšane tehničke funkcionalnosti
U tehničkom smislu, najprimjetnija promjena je potpuno izmijenjena i unaprijeđena scena, usklađena s vizuelnim identitetom Adria Security Summita. Vizuali, svjetla, audio – sve je podignuto na viši nivo kako bismo i u tom segmentu dosegnuli kvalitet fizičkog eventa. Uradilo se dosta na tome da platforme budu što jednostavnije i efikasnije. Sve je, primjerice, hipelinkovano: lobi, glavna i sve sporedne konferencijske sale upućuju ka profilima izlagača kako bi se posjetioci stalno usmjeravali ka kompanijama s ciljem povećanja saradnje s njima.
Osim toga, osam je tehničkih funkcionalnosti koje smo ove godine inkorporirali u platformu:
– Join virtual booth je opcija kojom je sponzor uvijek bio dostupan svakom posjetiocu profila kompanije koji se odluči za direktnu komunikaciju putem videopoziva
– Omogućena je dvostruka potvrda sastanka, jer se prošle godine dešavalo da jedna strana dođe, a druga ne dođe na sastanak
– Direktan prikaz promotivnog videa na profilu kompanija
– Pristup predavanju predstavnika kompanije direktno s njihovog profila
– Svaka kompanija može video, slikovnim i tekstualnim materijalom popuniti potpun profil za svaku od kategorija (proizvod, usluga, ekspertiza, partnership, saradnja na projektu, investicija i drugi zahtjevi) u Marketplaceu za plasiranje proizvoda
– Sponzor na jednom mjestu može pregledati podatke i upite svih zainteresovanih osoba, koje su putem Connect with exhibitor opcije na profilu izlagača direktno poslale svoje podatke
– Na profilima kompanijama dostupni su linkovi na njihove profile na društvenim mrežama, kao i podataka o njihovom godišnjem prometu i broju zaposlenih
– Prilikom pretrage liste posjetilaca omogućeno je odmah, pored njihovog imena, jednim klikom zatražiti sastanak ili uputiti im poruku