U posljednjih nekoliko mjeseci razvila se velika rasprava, kako u medijima tako i među različitim organizacijama, o prednostima i opasnostima koje uvođenje softvera za prepoznavanje lica može donijeti. Bilo da ste njen zagovornik ili protivnik – i u ovom slučaju je bitno detaljno poznavati materiju 

Piše: Vesna Matić Karić; E-mail: redakcija@asadria.com

Evropska komisija je ove godine objavila da razmatra uvođenje zabrane korištenja tehnologije prepoznavanja lica na javnim mjestima. Inače, ova tehnologija omogućava da se lica snimljena kamerama provjeravaju u stvarnom vremenu prema popisima osumnjičenika koje često sastavlja policija. Kao razlog moguće zabrane, koja bi u ovom slučaju trajala od tri do pet godina, navodi se da zakonodavcima jednostavno treba više vremena kako bi spriječili da ovakva tehnologija bude zloupotrijebljena. Ipak, postoji mogućnost da bi iz zabrane bili izuzeti sigurnosni, ali i projekti namijenjeni istraživanju i razvoju. 

Upravno tijelo za nadgledanje

Komisija je svoje planove predstavila u dokumentu na 18 stranica, u kojem je predloženo nametanje određenih obaveza, kako programerima tako i korisnicima vještačke inteligencije. U dokumentu se pozivaju zemlje Evropske unije da kreiraju upravno tijelo koje će biti zaduženo za nadgledanje primjene novih pravila. Inače, prijedlozi navedeni u dokumentu stižu usljed poziva političara i kampanja u Velikoj Britaniji da se zabrani policiji da koristi tehnologiju za prepoznavanje lica za javni nadzor. Naime, nedavno se londonski okrug King's Cross našao u centru kontroverze jer je otkriveno da su vlasnici pojedinih objekata i lokacija u njemu koristili tehnologiju za prepoznavanje lica, a da o tome nisu obavijestili javnost. Osim toga, jedna od problematičnih stvari kada je riječ o ovoj tehnologiji jeste njena nepreciznost. Naime, u nedavno objavljenom istraživanju koje je provedeno u Americi navodi se da su algoritmi namijenjeni prepoznavanju lica manje precizni pri identifikovanju crnih i azijskih lica u odnosu na lica bijelaca.

SAD: različite države, različite strategije

Prošle godine u maju San Francisco je uveo zabranu policiji i ostalim vladinim agencijama korištenja tehnologije za prepoznavanje lica. Time je postao prvi veći američki grad koji je zabranio upotrebu softverskog alata kojem se policijske snage okreću kada pokušavaju pronaći prijestupnike. I mada je ova tehnologija već ranije dovela do razrješenja nekih slučajeva, gradska vlada ipak je odlučila stati na stranu grupa koje se bave zaštitom građanskih prava, a koje su zabrinute da bi ovakva tehnologija mogla dovesti do toga da Sjedinjene Američke Države postanu previše opresivne ili da bi barem mogle krenuti u smjeru prevelikog nadzora. 

Međutim, kao što se moglo i pretpostaviti, nisu svi zadovoljni zbog zabrane. Mnogi smatraju da je San Francisco trebao pronaći način kako da zadrži tehnologiju, ali pobrinuti se da ne dođe do zloupotrebe donošenjem novih zakona i regulativa, jer kako navode neki protivnici, tehnologija za prepoznavanje lica itekako je korisna u pojedinim slučajevima. “Smiješno je negirati vrijednost ove tehnologije u osiguravanju aerodroma i graničnih objekata”, rekao je Jonathan Turley, stručnjak za ustavno pravo s Univerziteta George Washington, dodavši da je teško poreći da postoji određena vrijednost u ovoj tehnologiji koja se tiče javne sigurnosti. Uprkos onima koji se ne protive upotrebi ove tehnologije, slične zabrane se razmatraju i u ostalim američkim saveznim državama poput Bostona, a u Massachusettsu je stavljen moratorij na tehnologiju za prepoznavanje lica, kao i na sve ostale udaljene biometrijske nadzorne sisteme. Također, u SAD-u je prošle godine predstavljen novi zakon prema kojem se svima koji koriste tehnologiju za prepoznavanje lica u komercijalne svrhe zabranjuje prikupljanje i dijeljenje dobijenih podataka u svrhu identifikovanja i praćenja klijenata bez njihovog pristanka. 

Balkan

Godinama unazad mediji koji se bave temama vezanim za IT pisali su o nadolazećim trendovima koji su uključivali i tehnologiju za prepoznavanje lica. Pisalo se o tehnologiji koja vas može prepoznati u gužvi, predvidjeti vaše ponašanje i donekle otkriti vaše želje, a sve s ciljem da vam se proda određeni proizvod. I svih tih godina rijetko ko je obraćao pažnju na to. Sve do sada, kada se otkrilo da ovu tehnologiju već neko vrijeme koriste policijske snage u svrhu otkrivanja zločinaca. I dok se u Kini, naprimjer, otvoreno ne protive otvorenom korištenju ovog tipa tehnologije, zapadni dio svijeta je uznemiren mogućnostima koje tehnologija za prepoznavanje lica, kada je u pogrešnim rukama, može donijeti. A kako na sve reaguju zemlje regije? Zasad je poznato da slovenska policija koristi ovu tehnologiju od 2014. godine. S druge strane, Hrvatska je trenutno u procesu nabavke tehnologije za prepoznavanje lica, jer hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova nabavlja opremu koja se temelji na biometrijskom softveru koji može identifikovati osobu usporedbom i analizom uzoraka na temelju kontura lica. Pri analizi kontura lica za identifikaciju su najvažnije oči, obrve, vrh nosa i usne, s tim da stručnjaci naglašavaju kako se identitet osobe može odrediti već na osnovu jednog ili dva dijela lica kao što su usne, oči ili vrh nosa.

Uskoro hiljadu videonadzornih kamera u Srbiji

U Srbiji je ova tehnologija već u upotrebi s obzirom na to da je u Beogradu Huawei već instalirao videonadzorne kamere koje sadrže ovaj softver. Sve je, zapravo, dio zajedničkog projekta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Huaweija, prema kojem će, kako navode, do kraja ove godine u Beogradu biti postavljeno hiljadu videonadzornih kamera na 800 lokacija. Međutim, ova priča ima veoma zanimljivu pozadinu koja datira još od 2014. godine, kada je u saobraćajnoj nesreći poginuo mladić, dok je vozač pobjegao s mjesta nesreće. Kasnije se otkrilo da je vozač pobjegao u Kinu. Srbijanska policija je kineskim vlastima poslala fotografije osumnjičenog, nakon čega je ovaj, samo tri dana poslije, bio uhapšen. Hapšenje se dogodilo upravo zahvaljujući spomenutoj Huaweijevoj tehnologiji za prepoznavanje lica. Ostalo je, kao što i sami vidite, historija. 

Bez primjene u Bosni i Hercegovini

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, trenutno nema potvrđenih, javno dostupnih informacija da policijske snage te zemlje koriste tehnologiju za prepoznavanje lica. “Federalna uprava policije ne posjeduje softver za prepoznavanje lica, te isti ni ne koristi u svojim operativno-tehničkim mjerama i radnjama, niti se koristi biometrijskim metodama nadzora”, stoji u izjavi zvaničnoj izjavi press službe Federalne uprave policije za Al Jazeeru. Profesor dr. Jasmin Azemović, univerzitetski profesor na predmetima vezanim za informacijske tehnologije, iznio je mišljenje o tome zašto Bosna i Hercegovina još nije spremna za tehnologiju o kojoj pišemo, rekavši kako je ta zemlja još daleko od sistema koji bi u realnom vremenu skenirao ljude te ih na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka identificirao i sigurnosno kategorizirao. Razlog za to je jasan, a to su, za naše uslove, trenutno previsoka ulaganja u videonadzor gradova i mjesta na kojima se ljudi okupljaju, poput tržnih centara i stadiona, uz istovremeno ulaganje u informatičku infrastrukturu koja bi predstavljala kombinaciju najmodernijih IT rješenja današnjice. Naravno, tu je i problem s kojim se trenutno suočava Zapad i njegove grupe za zaštitu ljudskih prava, a to je pitanje etike i morala, što je profesor Azemović dodatno pojasnio: “Sigurnosni sistemi koji se zasnivaju na prepoznavanju individua, a na osnovu biometrijskih atributa, zahtijevaju vrlo visok stepen primjene etičkih i moralnih principa u samim temeljima, a naravno i na nivou samih operacija, tek tada možemo reći da bi sigurnost i privatnost imali podnošljiv nivo ekvilibrijuma.” 

Protivnici

Već smo spomenuli šta o svemu ovome misle protivnici tehnologije za prepoznavanje lica sa Zapada, ali treba naglasiti da ni na našim prostorima, naprimjer u Srbiji, nisu oduševljeni njenim uvođenjem. Organizacije za ljudska prava, poput Sharea iz Beograda, smatraju da se ovom tehnologijom ozbiljno krše osnovna građanska prava i slobode zbog moguće zloupotrebe prikupljenih podataka u slučaju da unaprijed nije sve dovoljno regulisano. Bojan Perkov iz Sharea rekao je za portal Danas.hr da su oni već pitali vlasti da li su provele procjenu sistema, ali im je odgovoreno da zakon kojim bi se regulisalo ovo područje još nije usvojen. Perkov se boji da bi u Srbiji u nekom trenutku moglo doći i do objavljivanja osjetljivih privatnih podataka: “Velike zloupotrebe ličnih podataka događaju se u zemljama u kojima su znatno bolje regulisana pitanja zaštite podataka i gdje je nivo svijesti o zaštiti privatnosti viši nego u Srbiji.” Međutim, članovi Sharea nisu se zaustavili na tome. Poslali su i upit MUP-u zahtijevajući spisak lokacija postavljenih kamera, na šta im je odgovoreno da je riječ o povjerljivim informacijama. Za sada su u medijima objavljene lokacije samo 32 kamere, dok se za ostale još ne zna gdje će biti stacionirane. 

U Sloveniji, pak, građani su prijavljivali da su bili nadzirani na ovaj način, što je izazvalo revolt dijela javnosti. Naime, kako je za Al Jazeeru rekao Domen Savič iz nevladine organizacije “Državljan D Slovenija”, oni su imali nekoliko prijava građana koji su došli u policijsku stanicu da bi prijavili krivično djelo, samo da bi među ponuđenim slikama potencijalnih osumnjičenih pronašli i svoje fotografije skinute s njihovog Facebook računa. “Ono što zabrinjava je činjenica da trenutno važeći zakon omogućava postupanje u kineskom stilu, ali srećom slovenskoj policiji nedostaje tehnologija i osoblje koje bi moglo napraviti takav posao”, rekao je Savič i dodao: “U 2020. godini slovenski povjerenik za informacije najavio je kontrolu spomenutog sistema i mi kao NVO planiramo pratiti situaciju i voditi javne rasprave o tehnologiji prepoznavanja lica.” 

Hrvatska slijedi praksu Evropske unije

Iako iz Hrvatske još nema žalbi po ovom pitanju, jasno je da će u samoj državi, pošto je članica Evropske unije, sve biti uređeno prema pravilima kojih se moraju pridržavati sve ostale zemlje članice, a znamo da EU trenutno pridaje veliki značaj zaštiti privatnosti svojih građana. Međutim, da bi se u Hrvatskoj ova tehnologija uopšte mogla koristiti, Hrvatski sabor je prošle godine donio Zakon o obradi biometrijskih podataka, prema kojem biometrijske podatke mogu prikupljati, obrađivati i klasifikovati ministarstva unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa te vojna policija. 

Kina spremno prigrlila softver za prepoznavanje lica

U Šangaju je kineska vlada već počela koristiti ovu tehnologiju u apotekama, kada se kupuju određeni lijekovi. To se prije svega odnosi na lijekove koji sadrže psihotropne supstance. Naime, od takvih ljudi će se tražiti da potvrde svoj identitet skeniranjem lica. Ovo je još jedna u nizu mjera koje je kineska vlada poduzela kako bi spriječila kriminalce da kupuju ovakvu vrstu lijekova od kojih se mogu praviti droge.