Home Blog Right SidebarPage 186

Intervju: Ovidiu Hriscu, prodajni menadžer, AZiTrend Distribution

Uzmimo za primjer veliko skladište s desecima hiljada proizvoda s bar kodovima i stotinama hiljada skeniranja dnevno. Ako trebate dokumentirati jednu vrstu događaja ili cijelu isporuku pomoću videozapisa, to može potrajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Uz integraciju sistema za upravljanje skladištem i AZiGuard upravljanjem videozapisima, ovaj zadatak može potrajati od nekoliko minuta do nekoliko sekundi

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

 a&s Adria: Gospodine Ovidiu Hriscu, možete li se predstaviti našim čitaocima?

Hriscu: Pozdrav i hvala Vam na prilici da govorimo o našem viđenju upotrebe videonadzora kao sigurnosnog i operativnog rješenja i načina na koji našim partnerima – sistem-integratorima i zaštitarskim agencijama – pomažemo u radu s njihovim klijentima. U kompaniji AZiTrend radim kao menadžer prodaje. Po obrazovanju sam ekonomista, a u oblasti sigurnosti radim još od 2006. godine. Tokom karijere sam obavljao niz uloga, od operativnih, kako iz perspektive krajnjeg korisnika tako i pružaoca usluga, preko upravnih u regionalnoj zaštitarskoj agenciji do prodajnih. Sve to vrijeme, osim stjecanja iskustva, uvijek sam se trudio da pronađem najbolje rješenje u pružanju usluga klijentima te da sklapam ugovore uz odgovarajuću cijenu i mudro rješenje. Kombinacija tada dostupne tehnologije i fizičke zaštite odredila je moje prve korake u tom smjeru. Nakon što sam se upoznao s tehnologijom i načinom na koji AZiTrend dizajnira svoja rješenja, shvatio sam da je njihov koncept upravo ono što sam tražio na tržištu i nudi odgovore na sva moja pitanja, tako da sam se prije pet godina pridružio njihovom timu.

 a&s Adria: Koliko dugo posluje AZiTrend Distribution, koliki su vaši godišnji prihodi i koliko zaposlenih imate? Prošli ste i kroz neke važne prekretnice?

Hriscu: AZiTrend je aktivan na tržištu sigurnosti više od šest godina. U tom se periodu razvijao koncept “sigurnosti kao usluge”, zajedno s vizijom upotrebe videonadzornih sistema zarad optimizacije operativnih ili poslovnih procesa. Vođeni ovim ciljevima, s optimiziranim timom od jedanaest zaposlenika i uz pomoć outsourcing kompanija za razvoj softvera, uspeli smo dostići godišnji prihod od tri miliona eura na rumunskom tržištu.

Kada je riječ o prekretnicama, prvi put smo se u svojstvu izlagača pojavili 2016. na Rumunskom sajmu sigurnosti. Prvi projekat AZiGuard zaštite perimetra završili smo 2017. godine za mrežu od 32 hipermarketa. Projekat je uključivao: zaštitu perimetra, integraciju sa dispečerskim centrom zaštitarske agencije, automatizaciju ulaska transportnih vozila na parkiralište tokom noći, automatizaciju prilaza glavnoj kapiji, od trenutka kada prvi zaposlenik dođe na posao do otvaranja prodavnica, te optimizaciju budžeta, gdje smo uspjeli smanjiti troškove za sigurnosne usluge za 25%, i to već od narednog meseca. Kako je od završetka projekta prošlo više od pet godina, tokom kojih su cijene zaštitarskih usluga porasle najmanje 20–30%, korist za klijenta se itekako pokazala, dok je zaštitarska agencija ostvarila bolje marže. Ovo su vrste projekata koji definišu naš način rada i daju dodatnu vrijednost, bilo da je riječ o logistici, maloprodaji, proizvodnim pogonima, zaštitarskim agencijama ili integratorima.

Prošle smo godine izlagali i na našoj prvoj međunarodnoj izložbi – Adria Security Summitu 2022. Time smo otvorili put ka međunarodnom tržištu. Iskustvo nam je potvrdilo naše povjerenje i razumijevanje tržišta, stoga planiramo da 2023. bude godina u kojoj ćemo učvrstiti ovu poziciju.

a&s Adria: Distributer ste nekolicine kompanija koje posluju u različitim oblastima sigurnosti. Da li njihove proizvode distribuirate samo u Rumuniji ili i u drugim zemljama?

Hriscu: Način na koji pristupamo rumunskom tržištu razlikuje se od pristupa međunarodnim tržištima. Glavni cilj naše kompanije je pružiti srž rješenja – da softverski i hardverski dio rade kao softversko-hardverska kompozicija. Vjerujemo da međunarodnom tržištu trebamo ponuditi ono u čemu smo dobri, a to je softversko rješenje (s mogućnošću upravljanja videozapisima, videoanalitikom i vještačkom inteligencijom) pomoću kojeg kroz sistem videonadzora možete optimizirati rad u različitim industrijama.

a&s Adria: AZiTrend je prvenstveno distributer integrisanih sigurnosnih sistema. Ali, kao što ste naveli na svojoj web-stranici, vaši profesionalci također “dizajniraju najinovativnije i najefikasnije sisteme nadzora, koji uključuju i najmoderniju opremu i integrisane softverske platforme”. Koje sve usluge, zapravo, nudite tržištu?

Hriscu: Naš način gledanja na stvari je: “Recite nam čime se bavite, a mi ćemo vam kazati koje vaše procese možemo optimizirati.” Određivanje cijene rješenja ne ovisi samo o cijeni već o tome koju vrijednost nudi klijentu. Drugim riječima, uprkos cijeni, ako klijent dobije mnogo veću optimizaciju, onda je proces prodaje mnogo lakši, ali, naravno, uz mnogo pripremnih radova. Na međunarodnom tržištu cilj nam je da našim partnerima – distributerima, sistem-integratorima ili zaštitarskim agencijama – pružimo srž rješenja u smislu VMS platforme i videoanalitike kako bi oni svojim klijentima mogli pružiti dodatnu vrijednost i optimizaciju koja im je potrebna.

Uzmimo za primjer veliko skladište s desecima hiljada proizvoda s bar kodovima i stotinama hiljada skeniranja dnevno, u okviru prijema, isporuke, premještanja i pakovanja robe. Ako trebate dokumentirati jednu vrstu događaja ili cijelu isporuku pomoću videozapisa, to može potrajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Uz integraciju sistema za upravljanje skladištem i AZiGuard upravljanjem videozapisima, ovaj zadatak može potrajati od nekoliko minuta do nekoliko sekundi. Samim time skladište nudi sigurniju uslugu svojim klijentima, a prodaja se povećava. Za sistem-integratora ovo može predstavljati novi način dobijanja projekata. Proširite primjer dodatnim prodajnim alternativama, s dopunskim kamerama ili drugim tipovima rješenja namijenjenih logistici kao što su: zaštita perimetra pomoću AZiGuard videoanalitike i integracija sistema upravljanja transportom za kontrolu pristupa transportnim vozilima u vremenskom okviru koji im dozvoljava kupac. Želimo da naši klijenti koriste naše rješenje u svojim operativnim i sigurnosnim procesima kako bi svoje usluge učinili boljim, bržim i profitabilnijim.

a&s Adria: Centar AZiTrendovog integrisanog sigurnosnog sistema je AZiGuard, vaša softverska platforma za upravljanje i analizu videozapisa. Tvrdite da je “karakteriše visoka fleksibilnost i beskonačne mogućnosti automatizacije, čime transformiše informacije postojećeg ili novog videosistema u interaktivan sistem jednostavan za korištenje”. Možete li detaljnije objasniti ovo? Šta mislite pod visokom fleksibilnošću i interaktivnošću?

Hriscu: Korisničko iskustvo je veoma važno i odnosi se na brzinu, kontrolu, znatno veći broj događaja koji se obrađuju, efikasnost, isplativost. Uzmimo za primjer dispečera u dojavnom centru zaštitarske agencije. Njegova glavna odgovornost je da provjeri upozorenja koja prima iz sistema kao prepoznate objekte (čovjek, vozilo, bicikl/motocikl), potvrdi događaj, pošalje interventni tim, obeshrabri provalnika da napravi štetu, obavijesti interventne timove gdje će prvo provjeriti te da, što je također veoma važno, spriječi da ih provalnik iznenadi. Vidimo da u tom procesu dispečer u dojavnom centru dobija na značaju jer su operativne aktivnosti više povezane sa centraliziranim aktivnostima i vještačkom inteligencijom, a ne s lokalnim aktivnostima. To se također prevodi u brzinu, efikasnost, finansijsku optimizaciju. Stoga vidimo da će svi imati koristi od usvajanja tehnologije. Zaposlenici će raditi specijaliziranije poslove, koji su bolje plaćeni, zaštitarska agencija može štititi veći broj lokacija s manjim brojem zaposlenih i većom rentabilnošću, a klijenti će manje plaćati za kvalitetniju uslugu osiguranja.

Što se tiče proaktivnosti, ovo može biti primjer visoke tačnosti i proaktivnosti AZiGuard sistema i načina na koji upozorava svoje korisnike o važnim događajima. Tako se mogu koncentrisati na svoj posao i samo provjeravati događaje. Mogu upravljati velikim brojem informacija, kamera, lokacija. Kada je riječ o fleksibilnosti, možda jedan klijent treba potaknuti menadžere prodavnica slušalica da otvore nova prodajna mjesta, dok drugi žele u istima samo generisati audioalarm. Možda neki klijenti žele biti upozoreni nakon što se formira red od pet ljudi, a drugi u slučaju reda od tri osobe. Možda određeni klijenti žele primati obavještenja u vlastitoj poslovnoj platformi kako bi ih integrisali s drugim informacijama kojima upravljaju. Zaštitarska agencija možda želi upravljati upozorenjima iz svoje već postojeće platforme za upravljanje događajima ili želi upravljati samo videodogađajima. Mi pružamo ovu vrstu fleksibilnosti u smislu programiranja načina na koji se događaji šalju ili obrađuju, što AZiGuard čini vrlo fleksibilnim rješenjem.

a&s Adria: AZiGuardovi moduli Active Search, Multi Search i Event Search zasigurno olakšavaju rad sigurnosnog osoblja i istražitelja. Na koji način?

Hriscu: AZiGuard platforma za upravljanje videozapisima od početka je bila zamišljena kao brz način korištenja videosnimaka i pronalaženja važnih događaja. Ove funkcionalnosti su dostupne u osnovnoj licenci čak i na VMS platformi, bez potrebe za pristupom komplikovanim događajima putem videoanalitike. Zamislite da ste lokalni dispečer i na parkingu morate provjeriti automobil koji je izgreban. Naravno da ne znate koji vremenski okvir pretraživati jer vozilo nije pomjereno sedmicu-dvije. Ovo ponekad može biti ogroman posao za dispečera. Ali, šta ako biste mogli odabrati područje interesovanja i tražiti samo sekvence kretanja na toj lokaciji, od posljednjeg sata, dana, sedmice ili kad god želite? Da, ova funkcija je dostupna. Dispečeru je potrebno nekoliko sekundi da pronađe ovu vrstu događaja te će gledanjem kraćih sekvenci vrlo brzo otkriti incidentnu situaciju. Sve je to dostupno na AZiGuard VMS platformi, u osnovnoj licenci, i funkcionira čak i na AZiGuard mrežnim snimačima. Najjednostavniji i najjeftiniji način kupovine AZiGuard VMS-a.

a&s Adria: Ovisno o dostupnim događajima, mogu se kreirati različiti scenariji za kreiranje obavijesti ili njihovo traženje u arhivi videozapisa. Koji se događaji mogu automatizirati?

Hriscu: Sve dok imamo informacije u VMS platformi kao događaje, možemo programirati različite vrste scenarija, u namjenskom modulu za automatizaciju, gdje se može pisati pomoću Python jezika. Tipovi događaja mogu biti: povezani sa VMS-om ili hardverski (s kamere) – napredna detekcija pokreta, sabotaže, gubitka kamere, požara i dima i zvuka, ulazni/izlazni signali; videoanalitika – prepoznavanje ljudi, vozila (pet vrsta), bicikala, zaštitnih kaciga, zaštitnih prsluka, položaja tijela, registarskih tablica, boja, brojanje ljudi i proizvoda na polici; softver drugih kompanija – baza podataka iz sistema upravljanja skladištem, baza podataka POS sistema, baza podataka iz sistema upravljanja transportom; oprema drugih proizvođača – alarmni sistem, vatrodojava, aktiviranje/deaktiviranje ili uzbunjivanje.

Uzmimo primjer sistema upravljanja redovima u lancu od nekoliko do više stotina apoteka. Klijent je želio da budu upozoreni kada broj kupaca u redu pređe maksimum kako bi znali kada otvoriti novi šalter. Specifičnost apoteka je to što red nije kao u hipermarketima, u jednoj liniji, već je raspoređen u jednom prostoru. Stoga je kreiran scenarij kako bi se riješio ovaj problem: sistem detektuje broj kupaca u redu i broj prisutnih farmaceuta. Ako je prosječan broj kupaca po jednom farmaceutu veći od tri, treći apotekar se poziva na šalter. Ako je dostignut maksimalan broj farmaceuta, postupak se zaustavlja. Klijent ima i raspored radnog vremena, na način da za jedan dio programa ima samo dva zaposlena, a za drugi dio tri ili četiri. Dakle, skripta se treba prilagoditi rasporedu rada apoteka, tri puta dnevno. Također, u klijentovom BI sistemu se dostavlja podatak o broju klijenata koji čekaju u redu, a on podatke prima kao grafičku analitiku, tako da može predvidjeti broj zaposlenih na svakoj lokaciji. Na ovaj način možemo pomoći našim partnerima da realizuju namjenske zahtjeve kako bi s našim rješenjem osvojili projekte.

a&s Adria: Uz pomoć VMS softvera i AZiGuard videoanalitike, AZiTrend nudi sigurnosnim kompanijama koncept elektronskog čuvara, koji funkcioniše na osnovu prepoznavanja objekata u videosnimcima. Koja su četiri koraka koja čine ovaj koncept?

Hriscu: U razvoju AZiGuarda, elektronskog čuvara, identificirali smo četiri glavna koraka. Prvi je prepoznati događaj putem AZiGuard videoanalitike. Prepoznavanje objekta zavisi od servera, odnosno što su moćniji resursi i što je jači softver, to je veća tačnost. Drugi korak je obavještavanje. Sa VMS platformom dispečeri imaju moćan alat za primanje i kretanje kroz primljene događaje. Potvrda događaja je treća. Dispečer će potvrditi sve događaje na videosnimku. Na taj način može poslati interventne timove samo u stvarnim alarmnim situacijama uz minimalne troškove za zaštitarsku agenciju. Konačno, intervencija. Nakon što je događaj potvrđen, interventni tim se šalje na lokaciju. Ostali alati su u ruci dispečera, od onih za lakše praćenje uljeza do sistema zvučnika putem kojih može komunicirati s njim da je viđen i savjetovati ga da napusti lokaciju.

 a&s Adria: Koje su prednosti korištenja elektronskog čuvara za zaštitarske kompanije?

Hriscu: Prave prednosti se mogu dobiti korištenjem tehnologije ili kombinacijom tehnologije i fizičke zaštite, ovisno o lokaciji. Iz perspektive klijenata, prednost je manji budžet. Prema našem iskustvu, klijenti će trošiti barem 25% manje na zaštitu perimetra, a dobiti viši nivo sigurnosti. Iz perspektive zaštitarske kompanije, ovaj im alat može pomoći da svojim klijentima pruže viši nivo sigurnosti te da ostvare višu maržu na ponuđenim uslugama. Troškovi intervencije su dosta manji, jer se interventne ekipe šalju samo na one alarmne događaje koji su potvrđeni na videosnimku. Sve u svemu, resursi utrošeni na slanje zaštitara na teren su efikasnije iskorišteni. Jedan dispečer može lako pratiti događaje sa hiljadu kamera. Sistem se također može integrisati sa CMS platformom, tako da dispečeri mogu raditi u jednoj platformi, kako za nadzor alarma tako i za videonadzor.

 a&s Adria: AZiGuard se može proširiti i prilagoditi bilo kojoj vrsti lokacije i zahtjeva. U kojim ste vertikalama do sada koristili svoj VMS i za koje važne klijente? Bilo je zanimljivo saznati da su neke velike instalacije povezane s vašom softverskom platformom. Možete li nam reći o tim instalacijama i koliko uređaja je povezano na AZiGuard?

Hriscu: Naše proizvode segmentiramo po vertikalama, uglavnom za maloprodaju, logistiku, industriju (proizvodne jedinice), bankarstvo i ugostiteljstvo. Maloprodajna industrija, budući da je riječ o velikoj mreži lokacija, ima najsugestivnije razmjere. Naprimjer, najveći trgovac na malo u Rumuniji, s više od hiljadu prodavnica, koristi VSM platformu za upravljanje kamerama iz četiri centralna upravljačka mjesta u zemlji. Ovo je primjer prilično malih tipova lokacija, s oko 16-32 kamere po lokaciji. Drugi primjeri su mreže od 23 lokacije s više od 250 kamera ili 32 lokacije s najmanje 150 kamera.

U logističkoj industriji naš najvažniji projekat bila je integracija sistema upravljanja skladištem sa snimcima sa 370 kamera, što je pomoglo dispečerima da vrlo lako pronađu potrebne sekvence. Ostale funkcionalnosti su uvedene kako bi se kompletirala ponuda za logističku vertikalu, poput zaštite perimetra i integracije upravljanja transportom i upravljanja videozapisima. U industrijskim postrojenjima, pored zaštite velikog područja, možemo spomenuti funkcionalnosti vezane za zdravlje i zaštitu radnika, kao što su prepoznavanje nošenja kacige ili zaštitnog prsluka, sistem alarmiranja u slučaju pada radnika te identifikacija odgovarajuće zdravstvene i sigurnosne obuke za svaku osobu prisutnu u različitim dijelovima fabrike.

a&s Adria: Na kraju, izlagali ste na posljednjem Adria Security Summitu u Zagrebu, gdje ste imali priliku predstaviti AZiGuard kupcima iz Jadranske regije. Je li vaš integrisani elektronski sigurnosni sistem izazvao interesovanje posjetilaca?

Hriscu: Naše učešće na Adria Security Summitu kao prvoj izložbi van zemlje i sam rezultat su vrlo obećavajući. Bilo je mnogo zainteresovanih za naše rješenje i započeli smo nove razgovore o partnerstvu, tako da planiramo u 2023. godini potvrditi naša prva partnerstva u Jadranskoj regiji. Trudimo se svojim partnerima predočiti zanimljive ideje kako bismo im pomogli da pridobiju klijente. A to možemo učiniti samo tako što ćemo izgraditi pouzdan odnos s njima, tako da će i naše prisustvo na tržištu sigurno biti veće.

 

a&s Adria br. 185

Prvenstvo bez ijednog incidenta:Katar, mjesto gdje se stvarala historija

Iako su mnogi kritizirali odluku FIFA-e da jednoj pustinjski vreloj i u sportskom smislu efemernoj maloj zemlji dodijeli organizaciju Svjetskog prvenstva, pa još i u decembru, što je samo po sebi presedan, prvenstvo u Kataru ispalo je po gotovo svemu najbolje do sada. Prikazan je fantastičan fudbal, utakmice je posjetilo najviše gledalaca, a zabilježeno je najmanje sigurnosnih propusta i problema. Kako je domaćinima to pošlo za rukom?

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Kako bismo lakše shvatili šta je mala zaljevska zemlja, površinom pet puta manja od Bosne i Hercegovine, uspjela postići u svjetskim okvirima, priču o Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru moramo ispričati od samog početka. Katar je na iznenađenje mnogih 2010. pobijedio u utrci za domaćinstvo popularnog mundijala. Odluka FIFA-e da toj zemlji dodijeli domaćinstvo najveće globalne sportske manifestacije izazvala je brojne reakcije i kontroverze, budući da je smještena na Arapskom poluotoku, gdje dnevne temperature dostižu preko 50 stepeni, a pri tome nema razvijenu fudbalsku infrastrukturu. Još kad je odlučeno da se prvenstvo mora igrati u decembru – što je samo po sebi presedan, jer zahtijeva pomjeranja u organizacijama svih fudbalskih saveza koji učestvuju na prvenstvu – nezadovoljstvo sportske javnosti je kulminiralo. Govorilo se da je nemoguće održati takvu manifestaciju u pustinji, da zbog toga Katar uopće neće biti posjećen, da su infrastrukturni problemi nepremostivi, a da će sigurnost posjetilaca biti upitna.

Autsajder iznenadio

Ukratko, prizivao se totalni krah organizatora. Podignute su čak i neke tužbe, zahtijevalo se poništenje odluke i dodjela domaćinstva nekoj evropskoj ili drugoj zemlji. “Izbor Katara bio je velika greška. Katar je premala zemlja, fudbal i Svjetsko prvenstvo su mnogo veći od nje”, govorio je Sepp Blatter, bivši predsjednik FIFA-e. “Da budem još jednom jasan, Katar je velika pogreška i jako loš izbor”, naglašavao je Blatter samo nekoliko dana pred početak prvenstva. Ne ulazeći u način na koji je Katar zaista dobio organizaciju prvenstva i da li je bilo navodne kupovine glasova u organizacijskom odboru za izbor svjetskih prvenstava, sad kad je spuštena zavjesa na mundijal jedno se ipak mora reći – Katar je pobijedio! I to u svakom aspektu. Potpuni autsajder uspio je organizirati najbolje, najzanimljivije, najposjećenije i najsigurnije Svjetsko fudbalsko prvenstvo u historiji, čime je zatvorio usta svim kritičarima, a sebe pozicionirao visoko na globalnoj mapi najprestižnijih i najpoželjnih turističkih destinacija. U nekoliko narednih stranica pokušat ćemo objasniti šta su to domaćini uradili – prvenstveno s nama najvažnijeg sigurnosnog aspekta – kako bi postigli takav uspjeh.

 Katar u brojkama

Za potrebe prvenstva renoviran je jedan i izgrađeno sedam potpuno novih, prelijepih stadiona, unaprijeđena ili izgrađena nova putna, željeznička i aerodromska infrastruktura, postavljeno je više od 15.000 nadzornih kamera, primijenjena su mnoga inovativna sigurnosna rješenja u kontroli pristupa, angažirana prava mala vojska zaštitara i drugih radnika. Broj posjetilaca prvenstva bio je zaista impresivan i premašio je cifru od jednog miliona, dok je prodato gotovo 3,4 miliona ulaznica. Svi oni mogli su uživati u stadionskim zdanjima kakve svijet još nije vidio – luksuzno opremljenim objektima sa klimatiziranim tribinama. Uprkos velikom broju gostiju, prvenstvo se odvijalo u potpuno sigurnom ambijentu, gdje nije zabilježen nijedan ozbiljan sigurnosni prekršaj vezan za terorizam, huliganstvo i navijačko divljanje ili opijanja, čemu je u dobroj mjeri doprinijela i reducirana distribucija alkoholnih pića za vrijeme prvenstva. No, Katar je na ovu organizaciju potrošio oko 200 milijardi dolara, barem se tom cifrom barata u javnosti. Kako god, investicija se potpuno isplatila. Treba spomenuti i to da je u Kataru oboren i rekord za najgledaniji online sportski prijenos u historiji – finalnu utakmicu prvenstva između Francuske i Argentine preko interneta je pratilo više od 2,5 milijardi ljudi širom svijeta.

Sigurnost na prvom mjestu

Opće je poznato da su organizacije velikih sportskih događaja poput Svjetskog fudbalskog prvenstva ili Olimpijade najsloženije sigurnosne operacije, pri čemu je sigurnost postala jedan od najvažnijih faktora cijelog projekta i kao takva jednostavno nema cijenu. Koliko je bitan segment u pitanju, možemo vidjeti iz primjera ranijih manifestacija, poput Olimpijskih igara u Sidneju, gdje je budžet za sigurnost iznosio oko 200 miliona dolara. Danas su ti iznosi mnogo veći i mjere se milijardama. “Evolucija rizika uvjetuje da je, u smislu sigurnosti, svako sljedeće Svjetsko nogometno prvenstvo sve složenije, čime se potvrđuju i temeljne odrednice sigurnosnih studija. Samo na kibernetičku sigurnost potrošeno je više od jedne milijarde američkih dolara. Prilikom dodjeljivanja domaćinstva takvih natjecanja, analizira se vjerojatnost i učestalost terorizma u zemlji domaćinu, zatim razina zločina i drugih pitanja javne sigurnosti, tehničke i stručne kompetencije sigurnosnih snaga, razina složenosti potrebnih sigurnosnih operacija te kapacitet domaćina za odgovor na sigurnosna pitanja različitog spektra. Na takvim je događajima stoga važno formalno institucionalno ustrojstvo sigurnosti”, kaže dr. Luka Leško, direktor Visoke škole za sigurnost iz Hrvatske.

Prema njegovim riječima, otkada im je događaj povjeren 2010. godine, Katar se fokusirao na općenito poboljšanje svoje policijske prakse. “Katar je potpisao memorandume o razumijevanju s Turskom, Francuskom, Sjedinjenim Državama, Marokom, Pakistanom i Ujedinjenim Kraljevstvom, između ostaloga, kako bi osigurao sigurnosnu opremu i osoblje te prikupio primjere dobre prakse. Također je sklopio partnerstvo s Interpolom, Međunarodnim centrom za sportsku sigurnost i Europolom. Ovi posljednji proveli su obuku za sigurnosno osoblje za rješavanje mogućih kriznih scenarija, a organizirana je tzv. Operacija štit za zaštitu zračnog prostora i teritorijalnih voda od terorističkih i drugih prijetnji”, kazao je Leško. Tako su prije početka prvenstva katarske sigurnosne snage, koje su za vrijeme mundijala činile 32 hiljade vojnika i policajaca te 17 hiljada zaštitara, zajedno sa partnerima iz 13 zemalja izvele i petodnevnu vježbu širom zemlje pod nazivom “Watan”. Vježba je imala za cilj provjeravanje gotovosti i spremnosti odgovaranja na hitne situacije. Koliko je priprema bila uspješna, najbolje pokazaju rezultati nakon završetka prvenstva, gdje je zabilježen tek jedan manji incident u fan zoni i koškanje između navijača Argentine i Meksika.

 ISS-ova tehnologija za provjeru vozila

Secur OS rješenje za nadzor podnožja vozila (UVSS) iz ISS-a korišteno je u zaštiti stadiona i drugih objekata i prostora širom Katara. U partnerstvu s lokalnim integratorom Gulf Networks Security Solutions i velikim tehničkim timom na licu mjesta, ISS je postavio 40 UVSS jedinica na kontrolnim punktovima za vozila za osam stadiona, tri logističke zone i fan zone u Dohi i okolini kako bi se zaštitili posjetioci, a proces pregleda vozila učinio sigurnijim, bržim i efikasnijim.

 Jedinstveni kontrolni centar bez presedana

Videonadzorne kamere postavljene na stadionima i prilaznim ulicama Dohe i drugih gradova bile su opremljene tehnologijom prepoznavanja lica, dok su istraživači s Univerziteta u Kataru razvili nadzorne sisteme pomoću dronova koji rade procjenu broja prolaznika na gradskim ulicama. Svi podaci i snimci slali su se u Aspire kontrolni centar, koji su katarski zvaničnici razvili kao sjedište za praćenje sigurnosti kapija, transportnih sistema i servisnih aktivnosti na stadionima i gradskim ulicama. Ovaj centar je bio tehnički centar turnira, gdje su sve operacije za osam stadiona bile centralizirane zahvaljujući jedinstvenoj platformi koja ih je povezala. Opremljen mnoštvom velikih ekrana i videozidova centar je pomalo ličio i na kontrolne sobe poznatih svemirskih agencija NASA-e ili Space X-a. Prostor je popunjen s ELITE konzolama posebno dizajniranim za smještaj različite opreme i monitora. Komandni centar posjedovao je i pravu kriznu sobu s kriznim stolom serije ELITE MEET sa svim potrebnim konektorima za napajanje i povezivanje, te drugim stolovima za sastanke iz te serije. Cijeli projekat je upotpunjen sa stotinu K18 stolica za sve pozicije projekta.

“Ono što vidite ovdje je novi standard, novi trend u radu na stadionima i ovo je naš, katarski doprinos svijetu sporta. Ovo je budućnost stadiona. Odavde možemo otvarati sva vrata na stadionima, i ne samo to”, rekao je Abdurrahman Niyas, izvršni tehnički direktor turnira. Kontrolni centar je nadzirao i sve obližnje vozove podzemne željeznice i autobuse, dok su dronovi davali preciznu procjenu broja ljudi na ulicama. “Imamo odgovor za sve moguće situacije i sve dok nema materijalne štete i povrijeđenih, mi nećemo poduzimati ništa izuzev promatranja”, rekao je Hamad al-Mohannadi, direktor komandnog centra.

Prvo digitalno rješenje za kreiranje pametnih stadiona

Kako bi se svi stadioni pretvorili u jedan digitalni projekat, kompanija Intaleq specijalno je razvila i dizajnirala novo digitalno rješenje za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Rješenje, prvo takvo za kreiranje pametnih stadiona u svijetu, pogonjeno je Johnson Controlsovom digitalnom platformom Openblue i Microsoftovim cloud softverom Azure. Svaki stadion je imao svog 3D digitalnog blizanca, tj. interaktivni digitalni model koji je timu stručnjaka iz komandnog centra pružao uživo informacije o sigurnosti, udobnosti i održivosti. Openblue je prikupljao podatke s rubnih uređaja i sistema i usklađivao ih kako bi operaterima omogućio jednostavno iskustvo u procjeni situacija, kao što je prepoznavanje kada sigurnosni problem može utjecati na navijače i igrače ili kako veličina gužve i promjene vremena mogu utjecati na energijsku efikasnost ili uslove igranja.

Prije razvoja ovog novog digitalnog rješenja, veliki sportski događaji oslanjali su se na više sistema i operatera za analizu podataka, pa su odgovori na incidente bili manje efikasni, a zahtijevali su mnogo više vremena, truda i resursa. Međutim, sada digitalni blizanac kroz jedinstveni komandni centar omogućava pregled stadiona u realnom vremenu te interaktivni nadzor, daljinsko upravljanje i kontrolu, više konteksta za aktiviranje alarma i mogućnost rješavanja incidenta znatno brže od tradicionalnog komandno-kontrolnog rješenja. Dodatno, alat za automatizaciju radnih procesa pomaže korisnicima da automatiziraju standardne operativne procedure, omogućavajući im da lakše upravljaju stadionima. Glavni komercijalni direktor Johnson Controlsa Rodney Clark je povodom uspješno obavljenog posla i saradnje s Microsoftom kazao: “Intaleq i stvaranje prve digitalne platforme ove vrste je nevjerovatan dokaz snage partnerstva i mijenja način na koji svijet gleda na primjenu vještačke inteligencije za optimizaciju upravljanja stadionom.”

 Kontrola pristupa

Kompanija HID Global je, treći put zaredom, bila proizvođač pametnih ulaznica za FIFA Svjetsko prvenstvo. Ove godine HID je također pružio potpuno prilagođeno rješenje za kontrolu pristupa vanjskom perimetru i svim izlaznim kapijama kako bi se osigurao nesmetan ulaz/izlaz i olakšala hitna evakuacija. Krivotvorenje je stalna briga organizatora, pa se FIFA oslonila na HID da isporuči oko dva miliona papirnih ulaznica proizvedenih s jedinstvenim sigurnosnim karakteristikama, uključujući i mogućnost radiofrekvencijske identifikacije. Za razliku od karata sa bar kodom, koje se lakše krivotvore, RFID prenosi jedinstveni identitet karte i vlasnika karte putem radiotalasa, a budući da RFID skeneri ne trebaju direktnu vidljivost kao tradicionalni skeneri bar kodova, validacija ulaznica teče bez problema, ubrzavajući ulazak ljudi na velike događaje.

Kao dio projekta, HID je također pružio rješenje za personalizaciju sigurnih karata, uključujući samouslužne kioske za ulaznice za dodjelu medijskih mjesta, ormare za trenutno izdavanje karata sa posebnim štampačima za personalizaciju karata u pokretu, hiljade ručnih skenera i podršku na licu mjesta tokom svake utakmice. Prateća HID-ova platforma za upravljanje događajima (EMP) je pružala podatke u stvarnom vremenu i izvještavanje kroz nekoliko korisničkih kontrolnih ploča, što je pomagalo službenicima sigurnosti i organizatorima događaja da daljinski nadgledaju i upravljaju svime, od broja učesnika na svakoj ulaznoj i izlaznoj tački do akreditacije medija i upravljanja velikim brojem ljudi. Od HID-a je također zatraženo da omogući nivo kontrole pristupa vanjskom perimetru za sigurnosne provjere na svakom stadionu i terenima za treninge širom zemlje. Da bi to uradili, u stotine kapija ugradili su novu, patentiranu UHF booster tehnologiju koju je razvio HID, koja služi kao prateći uređaj za uobičajene UHF čitače i koja poboljšava kapacitet čitanja RFID tagova. Jedinice su integrisane u EMP za nadzor događaja u realnom vremenu i praćenje stanja sistema. Najvažnije je to što se sve ovo odvijalo automatski kako bi se održao nesmetan protok u i iz kapija, te osiguralo optimalno korisničko iskustvo za navijače. “Posjedovanje podataka u stvarnom vremenu o tome kada vlasnici ulaznica ulaze i izlaze iz perimetra je ključno za organizatore događaja kako bi osigurali najbolje moguće iskustvo za navijače i akreditovane osobe, kao i da dobiju podatke o tome kojoj je kapiji potrebno posvetiti više pažnje u kontekstu kontrole gužve i hitne evakuacije”, pojasnio je Cesare Paciello, voditelj projekta.

 Hayya kartica

Svi domaći i gostujući međunarodni navijači koji su htjeli prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva morali su aplicirati za Hayya karticu za digitalnu identifikaciju. Riječ je o identifikacijskom dokumentu za posjetioce zasnovanom na pametnoj tehnologiji, koji sadržava sve potrebne informacije potrebne za ulazak na turnir. Svaka osoba koja je prisustvovala bilo kojoj od utakmica morala je imati tu karticu, uz odgovarajuću kartu, a korisnici su je mogli preuzeti u dva oblika: kao fizičku pametnu karticu ili digitalnu karticu putem Hayya aplikacije. Kartica je služila i kao viza, uz pokazivanje pasoša, i omogućavala je posjetiocima višestruki boravak u Kataru u trajanju od 60 dana. Njena primjena počela je deset dana prije prvenstva, 27 dana tokom turnira i 23 dana nakon njegova završetka. Također je služila i kao dozvola za ulazak u Katar za sve međunarodne putnike, bez obzira na razlog, i bila je jedini način ulaska između 1. novembra 2022. i 1. januara 2023. Prednost Hayya kartice bio je i pristup besplatnom javnom prijevozu na dane utakmica. Bilo da su koristili metro, tramvaj ili autobus do i od stadiona, hotela ili mnogih znamenitosti između njih, korisnici su mogli koristiti svoju Hayya karticu do svake destinacije. No, ona se mogla koristiti i za određivanje tačne lokacije korisnika, ukoliko se ukazala potreba za tim.

 Ofsajdi su prošlost

Kako bi se pobrinula da regularnost utakmica bude na najvišem nivou, FIFA je za Katar pripremila nekoliko provjerenih i jednu sasvim novu tehnologiju. Goal tehnologija i VAR su nešto na što smo navikli i što je već postalo standard u fudbalu, mada je novina da se u Kataru izgubljeno vrijeme na konsultacije sa VAR-om moralo u potpunosti nadoknaditi, zbog čega su nerijetko utakmice trajale i po petnaestak minuta duže. Zanimljivo, finalna utakmica između Argentine i Francuske imala je četiri produženja, koja su trajala ukupno 22 minute, pa se seriji penala pristupilo tek nakon nevjerovatne 142 minute utakmice.

No, na mundijalu u Kataru iskazala se i jedna nova tehnologija – poluautomatski ofsajd (SAOT). Namijenjena da bude alat koji će olakšati donošenje bitnih odluka na utakmici prilikom spornih situacija kakvi su ofsajdi, potpuno je opravdala svoju ulogu. Tehnologija poluautomatskog ofsajda funkcionira pomoću 12 specijalnih kamera u krovnoj konstrukciji stadiona koje stalno prate i snimaju 29 tačaka na tijelima igrača, čak 50 puta u jednoj sekundi. Na taj način softver preračunava tačnu poziciju svakog igrača u polju, a 29 tačaka podrazumijeva sve udove i ekstremitete koji mogu biti u ofsajdu, odnosno one dijelove tijela koji su relevantni za postizanje gola. U praksi je to značilo da je sistem brže proračunavao i rješavao sporne situacije nego što su to činile sudije na terenu.

 Dvije kontroverzne situacije

Dodatni element ovoj tehnologiji bila je i Al Rihla, zvanična Adidasova lopta za Svjetsko prvenstvo u Kataru, u koju je ugrađen IMU 500 Hz inercijski senzor. Ovaj senzor smješten je u središte lopte i ima zadatak da šalje podatke o njenom kretanju u kontrolnu sobu tačno 500 puta u sekundi, čime je omogućeno veoma precizno otkrivanje njenog položaja i tačke udarca. Upravo se ovaj detalj pokazao ključnim u situaciji koja je zamalo prerasla u kontroverzu prvenstva, kad je Cristiano Ronaldo u utakmici grupne faze protiv Urugvaja tražio da se njemu pripiše prvi pogodak njegove reprezentacije na utakmici. Loptu je sa strane ubacio njegov saigrač Fernandes, Cristiano je skočio i, čini se, dotakao glavom loptu koja je završila iza leđa golmana Urugvaja. Slavlje portugalskog igrača ipak je kratko trajalo budući da je na semaforu ubrzo izašla zvanična informacija da on nije strijelac, već njegov saigrač. Ronaldo je nezadovoljan odmahivao glavom, a nakon utakmice se otišlo i dalje jer je portugalska reprezentacija uputila zvanične žalbu na odluku i insistirala da se gol pripiše njihovom najboljem igraču. Kako bi riješila situaciju, FIFA se obratila Adidasu kao kreatoru lopte, a tehnologija je ubrzo dala jasan odgovor. Adidas je objavio podatke senzora iz lopte koji su pokazali da Ronaldo ipak nije dirao loptu. “Zahvaljujući Connected Ball tehnologiji u službenoj lopti Al-Rihla korištenoj na utakmici Portugala i Urugvaja, definitivno možemo reći da nije bilo kontakta Cristiana Ronalda i lopte kod gola. Podaci kažu da nikakve vanjske sile nisu utjecale na loptu dok se kretala ka golu”, istakli su iz Adidasa.

Ni zrak više nije problem

Još jedna situacija koja se mora spomenuti je detalj kod drugog gola Japana, u utakmici grupne faze Svjetskog prvenstva protiv Španije. Japanci su izveli brz napad iz kojeg su postigli gol, a svi na stadionu i pred televizijskim ekranima su se zapitali da li je lopta prilikom povratnog pasa japanskog fudbalera prije toga bila van terena. Isto su se zapitali i igrači reprezentacije Njemačke, treće ekipe u grupi, kojima je baš ovaj pogodak odlučivao o daljoj sudbini na prvenstvu. No, ono što oko nije vidjelo, kamere i softver jesu. Videografika koja se pojavila nekoliko minuta nakon toga pokazala je da je lopta, iako je bila u zraku, zbog čega se i prvobitno mislilo da je sigurno napustila granice igrališta, ipak bila u terenu, pa je gol priznat. Da stvar bude nevjerovatnija, tehnologija je utvrdila da je lopta liniju terena dotakla sa svega 3 mm svoga obima, no i to je bilo dovoljno da se gol prizna. Španci se nisu bunili, a Nijemci su zbog toga morali pakovati kofere za povratak kući. Da gol nije priznat, kući bi išli Japanci. Generalno gledajući, VAR i ostale tehnologije i ovaj put su u potpunosti opravdale svoju ulogu, etablirajući ova rješenja kao nezaobilazna u svim budućim velikim sportskim manifestacijama.

 Zaključak

Ima smisla reći da je Katar svijetu podario jedno zaista uspješno i nezaboravno Svjetsko prvenstvo. Praksa i iskustva s ovog mundijala sigurno će poslužiti kao primjer budućim organizacijama kako se može istovremeno napraviti predivno, a potpuno  sigurno i ugodno okruženje za održavanje masovnih manifestacija. “Ponosni smo na činjenicu da tokom turnira nije zabilježen niti jedan ozbiljniji sigurnosni incident. Bio je ovo jedan siguran i pravi porodičan turnir koji je poslužio spajanju različitih kultura širom svijeta. Ni na jednom prvenstvu do sada nije zabilježeno da su se igrale četiri utakmice različitih grupa u jednome danu i u jednome gradu. Bio je to zaista težak izazov, ali smo ipak uspjeli”, rekao je Nasser Al Khater, izvršni direktor FIFA Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. U duhu slogana prvenstva “Gdje se stvara historija”, Katar je nesumnjivo postao zemlja u kojoj se igrala historija. Čestitamo!

AI će u Evropskoj uniji morati igrati po pravilima

Evropsko vijeće je prvi put pravno reguliralo status vještačke inteligencije i njene primjene u formi dokumenta koji će Evropski parlament ratificirati u martu 2023. godine. Evropski Zakon o vještačkoj inteligenciji je tako postao jedno od najsavremenijih pravnih rješenja za reguliranje oblasti tehnologije vještačke inteligencije.

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Pronalazak adekvatne pravne definicije vještačke inteligencije bila je polazna tačka u izradi ovog važnog dokumenta. Jedan od prvih problema bila je zabrinutost da bi ta definicija mogla biti preširoka i tako uključiti tradicionalni softver i nepotrebno ga povezati s rizicima koji mu nisu imanentni. Zato je uvedena uža definicija sistema povezanih s vještačkom inteligencijom, u koju su ušli mašinsko učenje i pristupi bazirani na logici i znanju. Ovi elementi su odabrani jer ih zakonodavna tijela EU-a mogu lakše naknadno ažurirati preko odgovarajućih pravnih akata.

Šta je vještačka inteligencija “opće namjene”?

Pri izradi zakona važnu ulogu su imali razrađena lista AI sistema “visokog rizika”, nova uloga Odbora za vještačku inteligenciju i jasnija definicija izuzetaka za primjenu AI-ja u oblasti nacionalne sigurnosti i provedbe zakona. Za početak je data definicija vještačke inteligencije “opće namjene”. Prema novom pravnom okviru, AI opće namjene uključuje velike jezičke modele koji se mogu prilagoditi za obavljanje različitih zadataka, a ne samo ciljeva. Države članice Evropske unije su smatrale da bi ostavljanje ovih kritičnih sistema izvan pravnog okvira “osakatilo” prateći pravilnik o vještačkoj inteligenciji. To je posebno važno u vremenu kada je potrebno regulisati jedno ovakvo dinamično tržište. Ovo pitanje je riješeno tako što je Evropska komisija zadužena da izvrši procjenu utjecaja i obavi konsultacije o pravilima za AI opće namjene u roku od godinu i po dana od stupanja uredbe na snagu.

Šta je visokorizični AI sistem?

Kada je riječ o klasifikaciji, tekst donosi prijeko potrebnu podjelu “visokorizičnih” AI sistema. Time se htjelo osigurati da ovaj pravni okvir ne izostavi nijedan AI sistem koji bi mogao uzrokovati ozbiljna kršenja osnovnih prava ili dovesti do pojave značajnih rizika. Kategorije visokog rizika opisane su u Aneksu III Uredbe, gdje se navodi da taj koncept podrazumijeva AI sistem čija primjena povlači visok rizik da nanese štetu ljudima ili imovini, zbog čega se na ove AI sisteme primjenjuju strožije zakonske obaveze.

Kako bi se, pri tome, sistem klasificirao kao visokorizičan, on mora imati odgovarajuću težinu u procesu donošenja odluka. To znači da oni ne mogu biti “pomoćni” AI sistemi, čije je detaljnije definiranje ostavljeno na brigu Komisiji u vidu budućeg podzakonskog akta. Važno je napomenuti da je Evropsko vijeće s liste ovih sistema uklonilo sisteme detekcije deepfake manipulacija i prepoznavanja emocija koje koriste organi reda, kao i AI sisteme za analitiku kriminala i provjeru autentičnosti putnih isprava. Listi su, s druge strane, dodane kritična digitalna infrastruktura te životno i zdravstveno osiguranje. Radi dodatne fleksibilnosti, Komisija će u budućnosti moći ne samo dodavati visokorizične vidove primjene AI-ja kroz anekse nego ih i brisati pod određenim uslovima.

Zbog toga je proširena obaveza korisnika visokorizičnih sistema vještačke inteligencije da se registruju u bazi podataka EU-a. Ova obaveza se sada odnosi i na javne organe, izuzev tijela za provođenje zakona. Korisnici AI sistema visokog rizika morat će uskladiti svoj rad sa zahtjevima Zakona, kao što su osiguravanje dovoljno kvalitetnih skupova podataka i jednako detaljne tehničke dokumentacije.

Šta to znači za kompanije i druge zainteresovane strane?

Sistemi vještačke inteligencije su razvijeni i distribuirani kroz složene lance vrijednosti. Izmjene zakona o AI-ju sada detaljno pojašnjavaju raspodjelu odgovornosti i uloga različitih aktera u tim lancima, posebno dobavljača i korisnika AI sistema. Novi zakonski okvir preciznije definira i raspodjelu odgovornosti svih učesnika unutar složenih lanaca primjene te tehnologije. Naprimjer, mala i srednja preduzeća koja koriste AI sisteme označene kao visokorizične sada će morati posjedovati dovoljno detaljne podatke o njihovoj primjeni, kao i cjelovitu tehničku dokumentaciju pomoću koje će morati dokazati njihovu usklađenost s novim zakonom.

Nova uredba razjašnjava i odnos različitih nadležnosti prema Zakonu o vještačkoj inteligenciji u okviru sektorskih zakonodavstava, npr. evropskih propisa o zaštiti podataka i sektoru finansijskih usluga. Na kraju, Zakon će ostati u živom dijalogu s postojećim sektorskim zakonodavstvima za različite oblasti u kojima se AI primjenjuje.

 Izuzeci u odnosu na organe reda i nacionalnu sigurnost

Evropski zakonodavci se slažu da će adekvatna primjena Zakona uveliko zavisiti i od kvalitetno definiranih izuzetaka u pogledu njegove primjene. Kao najvažniji subjekti na koje se Zakon o AI-ju neće jednako primjenjivati navode se agencije za zaštitu nacionalne sigurnosti, organi za provedbu zakona i vojska. Pojašnjeno je da se Zakon o AI-ju ne bi trebao primjenjivati na sisteme vještačke inteligencije i njihove ishode koji se koriste isključivo u svrhu istraživanja i razvoja. Isto važi i za zabranu korištenja vještačke inteligencije u neprofesionalne i netransparentne svrhe, a izvan djelokruga primjene Zakona o AI-ju. U skladu s procjenom odgovarajućih mjera zaštite, ove zakonske izmjene trebaju odražavati potrebu za zaštitom povjerljivosti osjetljivih operativnih podataka do kojih se dolazi u sklopu operativnih aktivnosti potpomognutih AI-jem. Isto tako, novi pravilnik zabranjuje korištenje vještačke inteligencije za tehnike iskorištavanja ranjivosti i uspostavljanje sistema “društvenog bodovanja”, poput onog u nekim azijskim zemljama.

 Složenost regulative

Zabrana društvenog bodovanja pomoću AI-ja sada je proširena i na privatne aktere kako bi se izbjeglo zaobilaženje zabrane preko podugovarača, dok je koncept iskorištavanja ranjivosti proširen i na socioekonomsku sferu. Na kraju, Zakon predviđa i ojačane tehničke kapacitete za njegovu lakšu implementaciju. To podrazumijeva i angažman Komisije na imenovanju institucija za tehničku podršku u primjeni ovog tehnološki orijentiranog zakona. Isto važi i za uspostavu kontroliranih okruženja u okviru kojih kompanije mogu testirati AI rješenja pod odgovarajućim nadzorom. Složenost prateće regulative o AI-ju pokazatelj je da primjena ovog zakona neće biti jednosmjerna ulica, s obzirom na to da je AI dinamično i mlado tržište. Ipak, kao prvi korak u uvođenju ove tehnologije u prave okvire, Zakon o AI-ju je historijski dokument od kojeg se s pravom mnogo očekuje.

MUP Srbije ne odustaje od biometrijskog nadzora

U Srbiji se trenutno vodi rasprava o nacrtu novog zakona o policiji. Nevladina udruženja tvrde da je većina spornih odredbi iz lani povučenog nacrta ostala. Javna rasprava je stoga produžena do 22. januara, a u kojoj će formi zakon biti usvojen, zavisit će i od mišljenja nadležnih državnih organa i Evropske komisije

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Šest je godina prošlo kako su donesene posljednje izmjene važećeg Zakona o policiji u Srbiji. Lani je u septembru nacrt novog zakona povučen na molbu predsjednika Aleksandra Vučića nakon brojnih reakcija javnosti. Više je nevladinih udruženja tada upozoravalo da dokument neopravdano proširuje ovlasti policije i otvara vrata zloupotrebama. No, uprkos sedam u međuvremenu održanih sastanaka predlagača zakona i predstavnika civilnog društva, kontroverzne odredbe većinom su zadržane, što je iznova pokrenulo negodovanja javnosti.

Kamere se već postavljaju

Među najspornijim odredbama bilo je uvođenje videonadzornog sistema s mogućnošću automatskog prepoznavanja lica. Mada se upozoravalo da će se time ugrožavati privatnost građana, prepoznavanje na osnovu biometrijskih karakteristika lica i obrada podataka predviđeni su i novim Nacrtom zakona. “Nije uvažena većina stvari i primedbi koje smo iznosili, uključujući i to da je potrebno da se dokaže neophodnost uvođenja mere biometrijske obrade podataka”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. U međuvremenu je, pak, nastavljena ugradnja već nabavljenih Huaweijevih kamera, kojih je samo u Beogradu predviđeno oko hiljadu na 800 lokacija. Predviđeno je da se snimci pohranjuju od mjesec do godine dana. Svi podaci vezani za ovu nabavku su proglašeni tajnim.

Kako dokazati neophodnost mjera?

U članu 44. novog Nacrta zakona navodi se da policija prilikom obavljanja poslova “koristi sisteme za obradu podataka”, kao što je, između ostalog, “sistem audio i video-nadzora”. Dodaje se da se dijelovi tog sistema koriste i za automatsku detekciju lika koja uključuje “obradu biometrijskih podataka detektovanog lika i telesnih karakteristika, vreme i lokaciju i učešće lica u događaju, itd.”. U članu 71. navodi se da se prepoznavanje na osnovu biometrijskih karakteristika može izvršiti “radi pronalaženja izvršioca krivičnog dela, za pronalaženje lica za koje se osnovano sumnja da priprema krivično delo, te za pronalaženja lica za kojim se traga”. Iako je u novom dokumentu izbrisana “automatska biometrijska obrada podataka” i mada je primjena videonadzora ograničena na počinioce krivičnih djela, iz nevladinih udruženja upozoravaju da se neće moći znati da li se to zloupotrebljava niti će se efikasno moći kontrolisati primjena tih ovlasti. “Sada se navodi da se primenjuje kao posebna dokazna radnja, dakle uz potencijalnu dozvolu suda. Međutim, MUP i dalje nije dokazao zašto je neophodno da se uvodi jedno tako invazivno ovlašćenje”, rekao je Elek.

 Moguće i zabrane kretanja

Upotreba biometrijskog nadzora povezuje se i sa pravom na slobodno okupljanje, koje sada dodatno reguliše član 15. predloženog Nacrta. Naime, ukoliko Vlada ocijeni da nije moguće osigurati javni red i mir ili zaštititi zdravlje i živote ljudi, može naložiti ministru da naredbom privremeno ograniči ili zabrani kretanje na određenim objektima i područjima ili na javnim mjestima. Ograničenje kretanja može dovesti do toga da će građani, naprimjer, zazirati od protestovanja na ulicama. “Ukoliko dođe do okupljanja građana, možete da prepoznate lica svih ljudi koji su na protestu, da ih ukrstite to sa bazom Agencije za privredne registre i da svi koji su bili (na protestu) sledećeg dana dobiju neki vanredni inspekcijski nadzor ukoliko su preduzetnici”, naveo je primjer Filip Milošević iz Share fondacije. Tome se dodaje bojazan da će biometrijskim nadzorom moći utvrditi identitet uzbunjivača, koji mogu biti snimljeni u razgovoru s novinarima, tako da bi masovno nagledanje moglo negativno utjecati na novinarske izvore, smatra Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

 Ulazak u prostorije bez naloga?!

Kontroverzne su i neke druge odredbe, poput one koja omogućava ovlaštenom službenom licu da bez naloga suda može ući u tuđi stan i druge prostorije, što se suprotstavlja članu 40. Ustava, u kojem stoji da niko bez pisane odluke suda ne može ući u tuđi stan i prostorije bez dozvole vlasnika. Iz MUP-a, pak, tvrde da je po Zakonu o krivičnom postupku policijski službenik i ranije imao to pravo. “Nacrtom je precizirano da je jedan od osnova za upad i osnovana sumnja da se priprema neko krivično delo, jer je takav osnov nedostajao policiji da reaguje, naročito kad je reč o nasilju u porodici”, rekla je Bondžić. Članovi radne grupe za izradu više zakona rekli su da je potrebno pojasniti na koja se krivična djela tačno misli. Također, predložena rješenja potencijalno daju velike diskrecione ovlasti ministru policije, koji je politička ličnost i koji sada može tražiti različite izvještaje, davati obavezujuće instrukcije za postupanje, može smijeniti direktora policije uz obrazloženje te kontrolisati Sektor unutrašnje kontrole. Za razliku od važećeg Zakona o policiji, gdje je saradnja građana s policijom dobrovoljna, sada se traži da bude “na zahtjev policijskog službenika”, što otvara mnoga pitanja mogućeg špijuniranja drugih ljudi, a nejasno je i definirano smiju li građani i novinari objaviti identitet ovlaštene službene osobe koja krši zakon.

 Druga strana

S druge strane, Ministarstvo unutrašnjih poslova argumentira potrebu za korištenjem novih tehnologija time da će doprinijeti prevenciji kriminala i većoj stopi otkrivanja i sankcionisanja krivičnih djela. Važnost usvajanja novog zakona ogleda se i u tome da Srbija, kako kaže Milan Dimitrijević, načelnik Uprave za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, mora donijeti zakonski okvir za ovakve aktivnosti jer blisko sarađuje Interpolom i Europolom, koji koriste alat za prepoznavanje lica, kao i, kako kaže, 179 država. Softver se, dakle, uveliko koristi u borbi protiv terorizma i za traženje nestalih, mada za predstavnike medija nije rečeno o kojem je softverskom rješenju riječ niti koliko će koštati. Milica Bondžić, zamjenica sekretara MUP-a, navela je da će se tehnologija prepoznavanja lica koristiti samo za posebne dokazne radnje i uz odluku suda te da će ovim pravilnicima mogućnost zloupotrebe biti svedena na minimum. Iz MUP-a su ranije navodili da sistem prepoznavanja lica još nije u funkciji i da će javnost o tome biti blagovremeno obaviještena.

Zbog ponovnih nesuglasica Ministarstvo unutrašnjih poslova produžilo je raspravu o Nacrtu zakona do 22. januara 2023. Po okončanju javne rasprave Nacrt se šalje na mišljenje nadležnim državnim organima i Evropskoj komisiji, bez čijeg pozitivnog mišljenja zakonodavna procedura neće biti nastavljena.

VIGI AI kamere kompanije TP-Link: Vaše poslovanje može biti zaštićeno

Zabrinuti ste jer mislite da ne možete dovoljno brzo locirati različite incidentne situacije, zbog čega biste mogli pretrpjeti nepotrebnu materijalnu štetu? Da biste riješili ovaj problem, postavili ste kamere za snimanje u stvarnom vremenu. Međutim, one mogu samo snimati, ali ne i razumjeti ono što vide

Vještačka inteligencija je tu da preokrene situaciju u vašu korist. Ona nadzornim kamerama daje digitalni mozak za njihove oči, pa će sada moći i da razumiju snimljeni sadržaj. Jednostavno rečeno, pomoću AI čipova i algoritama dubokog učenja kamere koje koriste vještačku inteligenciju mogu inteligentno pratiti ciljane ljude i vozila putem analize videosadržaja u realnom vremenu. O tome će slati obavještenja na mobilni telefon ili PC i to trenutno. Osim toga, tu su i koristi od Smart Search pretrage, koja se oslanja na ciljane karakteristike i tipove događaja, što može uštedjeti sate pregledanja videosadržaja. Koje konkretne prednosti nude VIGI kamere sa vještačkom inteligencijom i kako one mogu zaštititi vaše poslovanje?

Detekcija nepotrebnog zadržavanja i prelaska linije

Što ranije uočite potencijalne sigurnosne probleme, možete lakše minimizirati njihove posljedice. VIGI AI kamere prate da li se neka sumnjiva osoba nepotrebno zadržava u određenoj zoni i šalju blagovremena upozorenja o stanju na terenu. Ova funkcija može efikasno spriječiti izbijanje sigurnosnih incidenata, npr. na mjestima gdje su postavljeni bankomati, na kasama, u predvorjima itd. Funkcija praćenja prelaska linije omogućava vam da postavite virtuelnu granicu u zaštićenim zonama i dobijate upozorenja svaki put kada neka osoba pređe navedenu granicu iz jednog ili oba smjera. Ovo je efikasnije od standardne detekcije pokreta, koja bilježi samo pokrete jer se na ovaj način materijalna šteta svodi na minimum.

Uklanjanje i otkrivanje napuštenih predmeta

AI kamere nude još jednu funkciju koja će vam pomoći da unaprijedite zaštitu vašeg biznisa – uklanjanje/detekciju napuštenih predmeta. Kamera će vas obavijestiti čim neko ukloni ili negdje ostavi određeni predmet, što je veoma korisno za nadzor poslovanja maloprodajnih objekata, praćenje aktivnosti kradljivaca ili detekciju ostavljenih predmeta kao što su prtljag, torbice, opasni materijali i drugo. Možete, također, lako definirati posebne zone na osnovu konkretnih poslovnih potreba kao što je praćenje odlaska osoblja. Možete dobijati trenutna obavještenja u situaciji kada ove kamere otkriju da neko ulazi u određenu zonu ili je napušta. Na ovaj način VIGI AI kamere mogu bolje brinuti o sigurnosti vašeg poslovanja.

Automatsko praćenje i pametno pretraživanje

VIGI kamere sa vještačkom inteligencijom omogućavaju i praćenje konkretnih osoba ili vozila u pokretu i inteligentnu analizu snimljenog materijala. Naprimjer, ako neko uđe u zabranjenu zonu, one automatski aktiviraju kretanje kako bi pratile pokretnu metu i snimale video u realnom vremenu. Više nećete propustiti nijedan detalj.

Zamislite, na kraju, da morate provesti cijeli dan pregledajući svaki kadar u potrazi za željenim snimkom. To je iscrpljujući proces koji samo odgađa odgovor na stvarne alarme. Međutim, Smart Search funkcija može lako riješiti ove probleme. Ona vam omogućava da pregledate i locirate konkretne videoklipove prema događaju, vozilu, osobi, vremenu i sl. umjesto da pretražujete bezbrojne neimenovane snimke, što znatno povećava efikasnost analize događaja i smanjuje troškove rada.

Nova inicijativa Euralarma za privlačenje talenata u sigurnosnu industriju

Euralarm je pokrenuo novu inicijativu koja se fokusira na raznolikost i privlačenje novih talenata. Inicijativa je važna jer naglašava potrebu zadržavanja inžinjera i ukazuje na nedostatak kompetentnih i kvalifikovanih inžinjera.

Industrije sigurnosti i zaštite imaju dugu i bogatu historiju. Velike promjene u tim industrijama uvijek su se događale s pojavom nove tehnologije. Međutim, ono što se nije toliko promijenilo u proteklih 50 godina je sastav radne snage. Industrijom i dalje dominiraju muškarci iako je posljednjih godina došlo do pozitivnog pomaka u broju zaposlenih žena. S ovom promjenom industrija se diverzificira, a potreba za ženama službenicama raste.

Privlačenje mladih talenata

S obzirom da se generacija baby boomera približava vremenu penzionisanja i da starenje industrije postaje sve očiglednije, važno je da industrija sigurnosti i zaštite privuče evropsku omladinu kako bi izgradila inkluzivniju, raznolikiju, zeleniju i digitalniju budućnost.

“Kako industrija nastavlja rasti, a tehnologija se razvijati, privlačenje novih talenata u sektor je ključno za održivost i poboljšanje kvaliteta rada. Velika Britanija i Evropa u posljednje vrijeme imaju problema sa zadržavanjem inžinjera, nedostatkom kompetentnih i kvalifikovanih inžinjera i privlačenjem mladih talenata. U posljednje vrijeme došlo je do pomaka u sektoru, gdje sve više instalatera vidi korist od razvoja vlastitog talenta kao modela koji će osigurati održivost i za sektor i za njihovo poslovanje. U posljednje tri godine vidjeli smo da se broj zaposlenih pripravnika u sektoru učetverostručio. Time industrija reaguje na neizbježnu krizu manjka stručnih kadrova. Samo nam u Ujedinjenom Kraljevstvu nedostaje oko 30.000 inžinjera. S trenutnim brojem zaposlenih pripravnika bit će nam potrebno više od 25 godina da riješimo taj nedostatak. Moramo privući deset puta veći broj pripravnika od sadašnjeg da bismo riješili krizu za samo tri godine”, rekao je David Scott, generalni direktor organizacije Skills for Security.

Raznolikost na umu

 O važnosti privlačenja novih talenata Cristina Rivas Saiz, glavna tehnička direktorica Verisura, člana Euralarma, kaže: “Da bismo ostali na vrhu naše industrije, moramo imati raznolikost mišljenja, perspektiva i kultura. To nam omogućava da nastavimo s isporučivanjem novih tehnologija kako bismo još efikasnije zaštitili naše klijente.”

“Privlačenje mladih ljudi i talenata je apsolutna potreba za našu industriju”, kaže Patrick Van Liempt, generalni sekretar belgijskog udruženja za sigurnost ALIA Security. “U Belgiji pokušavamo privući nove talente u sigurnosnu industriju zbog nedostatka osoblja i brzorazvijajućeg tržišta. Iako mnogi i dalje misle da je sigurnost dio električnih instalacija, našoj industriji više nisu potrebni samo elektroinžinjeri. Zapravo, sve više tražimo druge vrste osoblja jer su naši sistemi sve više integrisani s IT sistemima.”

Dobre inicijative, ali fragmentiran pristup

Već postoji mnogo inicijativa u cijelom sektoru koje se fokusiraju na raznolikost i inkluziju. Inicijative poput Worldskillsa samo su jedan primjer toga. “Međutim, pristup je fragmentiran i ne vodi centralno tijelo ili resurs i stoga se pozitivnost često ne širi dovoljno daleko. Naprimjer, Worldkkills UK takmičenje ima za cilj da popularizira sektor i promoviše ga među školskom djecom širom Ujedinjenog Kraljevstva kao moguću karijeru”, kaže Scott.

Tržište sigurnosti otporno uprkos velikim izazovima

Prema novom izvještaju kompanije Memoori, globalno tržište sigurnosnih uređaja (za kontrolu pristupa, videonadzor, protivprovalu i zaštitu perimetra) pokazalo se otpornim i prilagodljivim uprkos geopolitičkim tenzijama i ekonomskoj recesiji.

Trgovinske tenzije između Kine i SAD-a dovele su do niza zakonodavnih poteza koji su poremetili protok i sigurnosnih uređaja i ključnih komponenti. Ove tenzije se prelivaju i na Evropu. Ako se nastave uvoditi dalje trgovinske barijere, globalno tržište sigurnosti će se još više polarizirati.

Memoori procjenjuje da su globalni godišnji prihodi od sigurnosnih uređaja porasli za više od 9% u 2022. godini, popevši se na 42,3 milijarde dolara. Rast će se u budućnosti donekle ublažiti i dostići prosjek od 6,5% godišnje do 2027.

Videonadzor je činio gotovo 58% tržišta u 2022. godini, a Kina i dalje dominira prodajom u ovom sektoru s nešto manje od trećine ukupnog globalnog tržišta. Dok se kineski projekti kao što je Sharp Eyes gase, analitičari Memoorija sugerišu da bi kontinuirano ulaganje te države u pametne gradove, kao i programi poput inicijative Sigurna Kina, trebali nastaviti poticati prodaju sigurnosnih uređaja u Kini.

Sve veća upotreba videoanalitike

Razvoj i komercijalizacija novih tehnologija nastavljaju pokretati rast na tržištu sigurnosti. Memoorijeva nedavna analiza vještačke inteligencije u pametnim zgradama pokazala je da je sigurnosno tržište, a posebno videoanalitika, generisalo najveći udio ukupnih prihoda od vještačke inteligencije u pametnim zgradama, što predstavlja nešto manje od 50% ukupne prodaje u 2020. godini, odnosno 558 miliona dolara.

Mali apetit za 5G

No, istraživanje precizira da nemaju sve nove tehnologije isti utjecaj. Naprimjer, uprkos raznim projekcijama, Memoori bilježi malu zainteresovanost za uvođenje 5G bežičnog videonadzora u velikom obimu. Ta istraživačka kompanija procjenjuje da će za uvođenje 5G-a za prijenos videonadzorih podataka trebati još najmanje pet godina da se postigne nivo pokrivenosti, pouzdanosti i manjih troškova da bi imalo ikakav stvarni učinak.

Tržište zaštite perimetra vrijedit će 100 milijardi dolara do 2027.

Prema procjenama Marketsandmarketsa, globalno tržište zaštite perimetra porast će sa 70,8 milijardi dolara u 2022. na 100,2 milijarde do 2027. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,2%. Na to će utjecati povećanje broja sigurnosnih propusta i upada u perimetar širom svijeta, rast potražnje za rješenjima za zaštitu perimetra te proliferacija pametnih tehnologija kao što su IoT, AI i mašinsko učenje.

Kada je riječ o komponentama, analitičari očekuju da će segment sistema rasti najvećom stopom zbog njihove svestranosti i raznovrsne primjene u zaštiti imovine i lica, uključujući videonadzor, kontrolu pristupa, protivprovalu i druge. Povećanje stope kriminala i tehnološki napredak, kao i strogi državni propisi, također potiču rast segmenta usluga.

Videonadzor ispred ostalih

Tržište zaštite perimetra u istraživanju je podijeljeno na detekciju upada u perimetar, videonadzor, kontrolu pristupa, alarmne sisteme, barijere i druge sisteme. Videonadzor se širi brže od ostalih segmenata zbog tehnološkog napretka te rastuće potrebe za zaštitom aerodroma, tržnih centara, maloprodajnih objekata i druge važne infrastrukture. Zbog toga se predviđa da će sistemi videonadzora ostvariti veći tržišni udio u narednom periodu.

Najveća stopa rasta u Azijsko-pacifičkoj regiji

Predviđa se da će rast kriminalnih aktivnosti i rastuća zabrinutost javnosti povećati izdatke na sigurnost u Azijsko-pacifičkoj regiji. Zemlje s najbržim ekonomskim rastom su Kina, Japan, Indija, Singapur, Australija i Novi Zeland. Zbog brzog usvajanja novih tehnologija, Azijsko-pacifička regija je profitabilno tržište za proizvode i usluge za zaštitu perimetra. Također se grade pametni gradovi i infrastruktura, a realizuju se i uspješni vladini programi za modernizaciju i tehnološki napredak. Sve to potiče brže usvajanje rješenja za zaštitu perimetra, tako da se očekuje da će ta regija ostvariti najvišu stopu rasta.

Ključni tržišni igrači

Honeywell, Dahua Technology, Bosch Security and Safety Systems, Hikvision Digital Technology, Axis Communications, Senstar, Pelco, Raytheon Technologies, Teledyne FLIR, Thales, Johnson Controls, Fiber Sensys, Ameristar Perimeter Security, Optex, Panasonic, Southwest Microwave, Avigilon, Advanced Perimeter Systems, Cias, Gallagher, Ingersoll Rand, Infinova, Rbtec Perimeter Security Systems, Sorhea, Puretech Systems, Sightlogix,  Scylla, Veesion, Pivotchain, Prisma Photonics, Openpath, Density, Barrier 1 Systems, Alcatraz i Kisi su neki od ključnih igrača navedeni u novom izvještaju.

Serija 35 iz Honeywella: Nove IP kamere za pametne zgrade

Dizajnirane sa zaštitom od cyber napada, Honeywellove kamere serije 35 rade s videonadzornim sistemima koji su usklađeni sa članom 889, paragrafom B, američkog Zakona o budžetu za nacionalnu odbranu

Izvor: Honeywell Commercial Security; E-mail: SecuritySEE@Honeywell.com; www.security.honeywell.com/ee/

Honeywellova serije 35 IP kamera i snimača odlična je za male i srednje poslovne objekte. Kamere su dostupne u širokom rasponu oblika i rezolucija i nude pametnu analitiku, izuzetnu jasnoću slike, fleksibilnu sistemsku integraciju, siguran prijenos podataka i jednostavnu instalaciju.

Vrhunski HD kvalitet slike

Serija 35 sadrži širok spektar kamera s rezolucijama od 3 MP (2048×1536) do 8 MP (3840×2160). Različiti oblici kućišta (micro dome, mini dome, ball, bullet, PTZ), objektiva i načina zumiranja čine ih pogodnim za više vrsta unutrašnjih i vanjskih instalacija. U zavisnosti od modela, otporne su na vodu/prašinu (IP66/IP67) i udarce (IK10), kompatibilne su s ONVIF profilima S, G i T i podržavaju microSD (klasa 10) kartice do 256 GB za lokalnu pohranu videozapisa. Kada su integrisani s MAXPRO ili mrežnim snimačima serije 35, podaci su u cijelosti zaštićeni AES256 enkripcijom. Ugrađeni PoE uklanja potrebu za odvojenim napajanjem i pripadajućim ožičenjem. Daljinska konfiguracija, motorizirano podešavanje zuma i autofokus mogući su putem web-klijenta ili iz NVR-a.

Ugrađena videoanalitika uključuje detekciju broja ljudi, upada i besciljnog zadržavanja, a njena pametna detekcija pokreta, koja u poređenju s tradicionalnom detekcijom pokreta, napravljena je da aktivira alarm kada AI algoritam prepozna objekat kao osobu ili vozilo, što smanjuje broj lažnih alarma. Kamere je moguće integrisati s više vrsta Honeywellovih snimača, poput onih iz serija 30 i 35, Pro-Watch, MAXPRO i ADPRO, te verzijom R710.1 (i kasnijima) softverske DVM platforme.

Smanjenje troškova

Honeywellovi snimači serije 35 cjenovno su pristupačni, podržavaju 4K rezoluciju i usklađeni su s NDAA-om. Korisnik može odabrati 4, 8, 16 ili 32-kanalni snimač, a veličinu hard diska po potrebi, jer ima proširivu internu memoriju. Podržavaju alarme koje aktiviraju kamere iste serije zbog neovlaštenog pristupa, upada, prevelike gužve i besciljnog zadržavanja. Koriste plug-and-play funkciju za brzo i jednostavno podešavanje. Svi kanali imaju PoE, što može smanjiti ukupne troškove.

Serija također ima modele usklađene s Honeywellovim MAXPRO Cloudom radi jednostavnijeg upravljanja i nadziranja više lokacija s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Platforma integriše širok asortiman proizvoda, od CCTV rješenja do protivprovalnih i sistema kontrole pristupa. Tu je i Honeywell Smart Viewer, koji je namijenjen za povezivanje i upravljanje višestrukim snimačima serije 35, ima interfejs prilagođen korisniku, može se koristiti za upravljanje i konfiguraciju uređaja, uključuje pregled i reprodukciju videa uživo, upravljanje događajima, PTZ kontrolu i e-mape. Ovakav prikaz također ima podršku za više monitora, prilagođene prikaze, dvosmjerni audio i globalnu P2P daljinsku vezu za efikasno praćenje i rad. HSV podržava do 2.048 kamera i više NVR-ova, što ga čini idealnim za srednja i velika videonadzorna rješenja. Uz HTTPS i TLS 1.2 šifrirani streaming i komunikaciju između HSV-a i NVR-a serije 35, kupci mogu biti sigurni da je njihovo rješenje usklađeno s propisima, smanjiti potencijalne troškove i ostvariti prednosti sigurnog videonadzora.