Za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja, u kojem su učestvovali voditelji prodaje, marketinga i razvoja poslovanja vodećih svjetskih kompanija zaduženih za našu regiju, ovaj put smo prostor ustupili predstavnicima firmi iz naše regije. U nastavku pročitajte šta je, iz njihove perspektive, obilježilo 2019. godinu
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com
Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemalja regije, stoji u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke “Rastuće neizvjesnosti” o ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Naime, prema procjeni, rast će u tih šest zemalja u 2019. godini iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018. Nakon znatnog usporavanja rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji, dok se na Kosovu i dalje očekuje rast od četiri posto. U Bosni i Hercegovini se očekuje usporavanje ekonomskog rasta na 3,1 posto u odnosu na 3,6 posto u 2018. godinu, u velikoj mjeri zbog smanjenja neto izvoza, a usporavanje ekonomskog rasta prisutno je i u ostalim zemljama regije, smatra Sandra Hlivnjak, ekonomistica Svjetske banke za BiH. Hrvatska je ekonomija u 2019. rasla 2,9 posto, dok je Slovenija u prvom kvartalu ostvarila 3,3 posto, a u drugom 2,5 posto.
Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, izjavio je da se u zemljama regije ostvaruje rast, ali ne dovoljno brzo. “To je ključni problem. Već smo ranije govorili da bi po sadašnjoj stopi rasta Bosni i Hercegovini trebalo 60-ak godina dostigne sadašnji nivo ekonomskih prihoda u Evropi. To nije prihvatljivo”, rekao je Salinas. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.
Rekordna nezaposlenost, ali i odlazak ljudi
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regiji se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. “Nezaposlenost je na historijski niskom nivou poslije značajne stope rasta iz 2018. Vidimo da sve više žena ulazi u radnu snagu i smanjuje se nezaposlenost mladih. Bez obzira na smanjenje nezaposlenosti i dalje vidimo da su ukupne stope zaposlenosti vrlo niske. Na području Zapadnog Balkana i dalje manje od polovine radno-aktivnog stanovništva ima posao”, izjavila je Edith Kikoni, viša ekonomistica u Svjetskoj banci. U poređenju s prošlom godinom, do juna ove godine otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u promatranih šest zemalja. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao. No, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019. godini, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
REGIONALNO TRŽIŠTE
A kakvo je stanje na terenu za naš magazin je govorilo osamnaest učesnika na regionalnom tržištu sigurnosti, cijenjenih po stručnosti i radu na mnogim projektima u više vertikala. S obzirom na njihovo dugogodišnje poslovanje u sektoru sigurnosti, gotovo od njegovih početaka na ovim postorima do današnje primjene naprednih tehnologija, može se kazati da je njihovo mišljenje relevantno i da jednim važnim dijelom – onim iz prakse – može nadomjestiti izostanak statističkog presjeka sektora sigurnosti u sedam zemalja Jugoistočne Evrope. Zanimljivo je stoga primijetiti kako su gotovo svi mišljenja da ovdašnja tržišta rastu, uz zadršku o veličini tog rasta, odnosno neki su već primijetili kako tržište već stagnira ili bilježi nešto blaži rast u odnosu na prošle godine, što potvrđuje nalaze Svjetske banke. Također, iako zasebne, s vlastitim političkim sistemima i regulativama, naših sedam zemalja uistinu čini jednu regiju, što se ponajviše vidi u gotovo istovrsnim nedostacima, s malim odmakom u Hrvatskoj i Sloveniji kao članicama Evropske unije. Pa krenimo redom.
Srbija
U Srbiji su naši sagovornici, direktori kompanija Lunatronik, Roaming Security Networks i DBS, jednoglasno potvrdili primjetan rast ugradnje sigurnosnih sistema, što povlači i povećanje profita za učesnike na tržištu. Kao glavni razlog Miladin Radivojević iz DBS-a navodi “aktivnost državnih organa i institucija na projektima kojima se podiže stepen obezbeđenja na objektima koje koriste, a koji su u prethodnom periodu bili relativno zapostavljeni i neredovno održavani”, pri čemu su u prvom planu veliki građevinski i infrastrukturni projekti čija je realizacija u toku. Riječ je, dakako, o primjetnim radovima na autoputevima, otvaranju industrijskih pogona te velikim stambenim projektima poput projekta “Beograd na vodi”. Tome treba dodati, smatra Radivojević, i zainteresovanost državnih organa za investiranje u projekte koji se odnose na smart city rješenja, kojima se povećava sigurnost građana, štedi energija i povećava kvalitet usluge javnih preduzeća.
Davor Rajčić iz Roaming Security Networksa i Bata Vulović iz Lunatronika će, pak, primijetiti da su razlozi iza “primjetnog rasta”, kako kažu obojica, povećanje kolektivne svijesti o povećanju stepena sigurnosti, što rezultira porastom investicija u sisteme tehničke zaštite, odnosno povećanje faktora rizika, koje je izazvalo rast zahtjeva korisnika, pri čemu Vulović dodaje i povećanje kvaliteta opreme uz istu ili manju cijenu, što je jako važno za tržište. Dakle, riječ je o tri pozitivna pokazatelja: većem broju projekata, povećanju svijesti građana i investitora o važnosti ulaganja u sigurnosne sisteme te većem kvalitetu opreme koja se ugrađuje.
Bosna i Hercegovina
U susjednoj zemlji nisu toliko oduševljeni prošlom godinom. Razlog je evidentan izostanak velikih infrastrukturnih projekata, politička nestabilnost u vidu neformiranja vlasti na državnom i nivou entiteta te sporost u provođenju reformskih procesa. Tako će Sven Badurina, rukovodilac razvoja i operacija tehnike u Securitasu BH, ustvrditi: “U protekloj godini bila je vidljiva stagnacija na tržištu privatne zaštite, a posebno primjene novih tehnologija u zaštiti, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina relativno malo tržište na kojem u posljednje vrijeme nema značajnijih ulaganja niti velikih industrija. Manja preduzeća koja su se otvorila u posljednje vrijeme minimalno ulažu u sve što se smatra sporednim troškovima, kao što su sistemi zaštite, čime je smanjen zahtjev za uslugama u ovoj branši”, dodavši kako je postojeći privatni proizvodni sektor već pokriven svim sistemima zaštite. Ivica Brekalo, direktor AFP-a, dijeli njegovo mišljenje: “Iako bilježimo blagi rast, mislim da živimo na jako neuređenom tržištu, ekonomska i politička situacija nam ne idu u prilog. Tu je dosta neuređenih stvari i generalno nije kako bi trebalo biti ni na jednom tržištu poslovanja.”
Blaži rast bilježe Sector Security i Modepack, ali više raduje njihovo primjećivanje ozbiljnijeg pristupa korisnika važnosti samih sigurnosnih sistema. Tako će Dragana Kosić, generalna direktorica Sectora, prepoznati tri glavna izvora rasta industrije sigurnosti: u ozbiljnijem upravljanju rizicima savremenih kompanija i značaju preventivnih aktivnosti, u porastu kompleksnih načina ugrožavanja poslovanja, kao što je cyber ugroženost, i primjeni sve boljih integrisanih i smart sistema koji pružaju holističku zaštitu. Iako jako izvozno orijentisani, u Modepacku, uspješnom proizvođaču ambalaže za siguran transport novca i dragocjenosti te pakovanja za e-trgovinu i dostavu, koji proizvodnju ima i u Hrvatskoj, također bilježe taj važan trend. “Lokalno se osjeća sve veća osviještenost i posvećenost sigurnosti. Glavni razlog za to je utjecaj razvoja cijele industrije (globalno), s kojim sve više ponuđača dolazi u našu regiju. Oni/mi nudimo bolja rješenja i na taj način se stvari razvijaju”, rekao je direktor kompanije Jure Širić.
Sjeverna Makedonija
Zanimljivo je primijetiti da je povećanje svijesti o važnosti kvaliteta proizvoda i usluga sigurnosnih sistema pokretač razvoja i u trećoj državi regije – Sjevernoj Makedoniji. Taj trend na jugu regije bilježi vlasnik najveće kompanije u toj zemlji. “U 2019. godini beleži se rast u obimu prometa. Glavni razlozi su ekonomski rast, povećanje svesti poslovne zajednice o važnosti bezbednosnih usluga, brand awareness kampanje itd.”, rekao je Kiril Lazarov, vlasnik NIKOB-a.
Tržište zemalja Jadranske regije bilo je dosta dinamično prošle godine. No, mnogo kompanija koje rade distribuciju i projekte nije zadovoljno zbog “agresivnosti i strašnog tempa kineskih brendova, koji time ugrožavaju profit firmi koje žive od ovog biznisa”, smatra Toni Stojanovski, generalni direktor Wizard Systemsa. On je primijetio rast u oblasti videonadzora, protivprovale i kontrole pristupa, i to u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, ali i manji profit, za što krivi upravo raznovrsnu i cjenovno nisku ponudu kineskih kompanija.
S druge, one pozitivnije strane, Stojanovski kao glavni razlog razvoja industrije sigurnosti navodi razvoj tehnologija u svijetu općenito te veliku ulogu sigurnosnih sistema u zaštiti ljudi i imovine. “Bezbednosni sistemi znatno pomažu da se objekti obezbede sa znatno manje ljudi, a neprestano 24 sata u sedmici i ništa ne može da im promakne. Dok, na primer, čovek koji radi na obezbeđenju ne može da zna da li ima neki požar u zgradi koja ima deset spratova ili 100 kancelarija, tehnologija će to detektovati za nekoliko sekundi, a može i automatski da ugasi požar pomoću različitih sistema za gašenje požara. U industriji imamo mnogo rešenja koja se mogu ponuditi kako bismo olakšali sam proces proizvodnje, njenog posmatranja, analize i izveštaje koji se mogu upotrebiti za kreiranje strategije proizvodnje ili marketinga ako koristite analitiku pametnih video-nadzornih sistema”, kaže direktor Wizard Systemsa.
Kosovo
Naši sagovornici s Kosova prošloj tržišnoj godini atribuiraju rast, ali tržište ne napreduje onoliko koliko bi moglo jer privatni sektor ne prati država. Zapravo, sve dok postoji politička nestabilnost, koja se prošle godine ogledala u izborima i tek nedavnom formiranju vlasti, brojnim aferama u vlasti ali i tenzijama na sjeveru Kosova, i tržište će osjetiti negativne efekte. “Rast je generalno primjetan, ali ovo može varirati iz više razloga. Jedan od glavnih jeste to što je najveći investitor država, a politička nestabilnost može izazvati nestabilnost tržišta”, kaže Vigan Limani, izvršni direktor COIN Systemsa. Granit Hasani, generalni direktor Bese Security, najveće kosovske kompanije, zadovoljan je poslovanjem na Kosovu, ali za Albaniju kao otežavajući faktor dodaje i otežanu zakonsku regulativu. “Za Besu Security 2019. godina na Kosovu je bila uspješna zbog rasta i širenja usluga, dok smo u Albaniji stagnirali, odnosno ostvarili mali rast zbog izmjena zakona koji su otežali poslovnu atmosferu” kaže Hasani i dodaje: “S obzirom na to da se zakoni i propisi ne mijenjaju drastično, vrata uspjeha ovise samo o nivou kvaliteta usluge.”
Slovenija
Kada je riječ o zemljama regije koje su članice Evropske unije, situacija je evidentno povoljnija, uz različito određivanje intenziteta rasta. Učesnici na tržištu sigurnosti zadovoljni su 2019. godinom, povećava se broj i kvalitet usluga, najjače kompanije su sve više izvozno orijentisane, a projekti finansirani iz fondova Evropske unije kao i EU regulative i dalje potiču rast tržišta. “Primjetan je još veći rast nego u prošlih pet godina. Prošla godina bila je naša najuspješnija u posljednje vrijeme. Razlozi su opća ugodna ekonomska situacija u privredi i društvu”, kaže Matjaž Brinovec, prodajni menadžer Jantara. Aleš Polajnko, direktor firme ORG. TEND, reći će da je rast na područjima videonadzora i IT-a ipak nešto manji u odnosu na 2018. godinu, dok će Andrija Pušić, produktni direktor Špice, kazati kako se rast primjećuje ne samo u Sloveniji i Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok, po njegovom mišljenju, Srbija stagnira.
Hrvatska
Kada je riječ o Hrvatskoj, naši sagovornici iz kompanija Alarm automatika, King ICT, Pro alarm i Eccos inženjering ustvrdit će povoljnu poslovnu klimu u prošloj godini, pripisanu većoj kupovnoj moći, odnosno potrošnji, investicijama iz evropskih fondova, rastu potražnje za sigurnosnim sistemima te rastu građevinskog i turističkog sektora. Kazavši kako je King ICT u 2019. ostvario pozitivne rezultate u svim područjima poslovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, Matija Mandić, voditelj Odjela tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u toj kompaniji, rekao je da rast evidentan na svim tržištima te da je nasuprot “dosta kompleksnoj političkoj situaciji u pojedinim zemljama regije, veliki investicijski potencijal Evropske unije i drugih stranih fondova kompenzirao smanjene investicijske aktivnosti iz javnih proračuna”. Najveća prepreka, po njemu, i dalje je smanjeni investicijski potencijal zemalja regije koje nisu članice EU-a. S njime se slaže Valentina Lisak, izvršna direktorica Pro alarma, koja razlog istina nešto manjeg rasta vidi u istome. “U Hrvatskoj je primjetan blagi rast tržišta te veća kupovna moć i veća potrošnja, ponajviše zbog osnaživanja novih investicija, dijelom iz kapitalnih izvora, a dijelom iz EU fondova. Općeniti osnovni uzrok je bolja poduzetnička klima i ponovni rast investicija, što se odrazilo i na industriju sigurnosti.”
Detektujući rast u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a stagnaciju u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Ivan Špoljarić, voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta u Eccos inženjeringu, kao glavnog pokretača vidi rast ekonomije, naročito građevinskog i turističkog sektora, a unutar industrije sigurnosti sve veću upotrebu naprednih rješenja, koja uključuju integraciju i primjenu vještačke inteligencije, čime se ostvaruju veći benefiti za kupce te veća dodana vrijednost za isporučioce sistema. Na kraju Siniša Radulović, voditelj marketinga Alarm automatike, koja posluje na 11 tržišta, obrazlaže generalni trend rasta potražnje za naprednim sigurnosnim sistemima. “Globalizacija je možda najveći čimbenik takvog trenda jer velike internacionalne kompanije svoje kriterije vezane za sigurnost prenose sa svog domicilnog tržišta na sva ostala na kojima posluju. Naprimjer, objekti internacionalnih prodajnih lanaca iste mjere zaštite primjenjuju u svim zemljama.” Radulović dodaje da je unutar industrije primjetna i konsolidacija te maturacija kompanija, zbog čega i oni kao ponuđači imaju više iskustva i znanja da tržištu ponude optimalna rješenja.
Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju magazina…
