1 Juna, 2026
image
Home Blog Right SidebarPage 337

Najveće sigurnosne prijetnje za kritičnu infrastrukturu

Sektor zaštite kritične infrastrukture je jedan od najvažnijih prioriteta nacionalne sigurnosti svake zemlje. Napad na lokacije ovog tipa može imati katastrofalne posljedice i ugroziti živote ljudi. U ovom tekstu identificiramo najvažnije sigurnosne prijetnje u ovom sektoru kako bismo utvrdili temeljnu strukturu cjelovitih sigurnosnih rješenja namijenjenih zaštiti kritične infrastrukture

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Sektor zaštite kritične infrastrukture se smatra jednim od najvažnijih segmenata nacionalne sigurnosti u cijelom svijetu, jer je izrazito ranjiv kada su u pitanju terorističke prijetnje. Od 1996. do 2006. se desilo oko 2.500 napada na kritičnu infrastrukturu širom svijeta, navodi se u podacima Istraživačkog instituta za elektroenergetiku. Kako bi se spriječile potencijalno katastrofalne posljedice, države često koriste različite visokotehnološke sigurnosne proizvode koje nude kvalitetnije sisteme za upravljanje rizikom, ali i više cijene. Kompanija MarketsandMarkets predviđa da će se vrijednost globalnog tržišta rješenja namijenjenih infrastrukturi sa 63,7 miliona dolara u 2013. popeti na 105,9 milijardi dolara u 2018., uz složenu godišnju stopu rasta od 10,7 posto. Sjevernoameričko tržište će i dalje generisati najveće prihode, dok će tržišta zemalja Latinske Amerike, Bliskog istoka i Afrike zabilježiti rast.

Šta je to kritična infrastruktura?

Kritična infrastruktura je oduvijek predstavljala jedan od sigurnosnih prioriteta nacionalne sigurnosti. Tim pojmom su obuhvaćena kritična i temeljna postrojenja, međusobno zavisni sistemi i resursi koji predstavljaju osnovicu za politiku, ekonomiju, saobraćaj, sigurnost, energetiku, obrazovanje i komunikacije neke zemlje. Jednostavno, ona značajno utječe na svakodnevne aktivnosti u javnom životu. Naprimjer, oštećenje jedne termoelektrane može ugroziti sigurnost neke zemlje i dovesti do nezamislivih posljedica i problema po stanovništvo, jer za potpunu popravku ovog objekta može biti potrebno i više mjeseci ili sedmica.

Kritična infrastruktura je uglavnom na udaru terorističkih napada, vandala, uljeza i špijunaže, i često je se smatra glavnom metom za protudržavno djelovanje. Ove kritične lokacije treba zaštititi i od industrijskih nesreća i prirodnih katastrofa koje ugrožavaju stanovništvo čim se dogode. Naprimjer, u slučaju oštećenja brane može doći do problema u snabdijevanju vodom, otkazivanja sistema zaštite od poplava i navodnjavanja, pa čak i nestanka struje u toj oblasti ili, još gore, u cijeloj zemlji. Ako je na udaru elektroenergetska mreža, oštećenja mogu izazvati i curenje opasnih hemikalija i uzrokovati dodatnu štetu.

Kao primjer može poslužiti napad na elektroenergetsku mrežu u Kaliforniji u aprilu prošle godine, za koji je nedavno otkriveno da se radi o domaćem terorizmu, u kojem je na 17 transformatora pucano iz snajpera punih 19 minuta. Napadači su presjekli optički telekomunikacijski kabal u podzemnoj prostoriji u blizini navedene lokacije, nakon čega su ušli na lokaciju i pucali u rashladne sisteme pune nafte u transformatorima. To je dovelo do obilnog curenja nafte i pregrijavanja transformatora. Srećom, katastrofa je spriječena, ali ipak je trebalo 27 dana za popravku postrojenja i oštećenih transformatora. Kako piše Wall Street Journal, proizvodnja samo jednog transformatora može koštati više miliona dolara.

Hakerske prijetnje sve učestalije

Prijetnje fizičke naravi nisu jedina opasnost od koje treba zaštititi kritičnu infrastrukturu. Pored potencijalnih fizičkih prijetnji, kritična infrastruktura može se naći i na udaru hakerskih napada, posebno zbog rasta popularnosti računarstva u oblaku i umrežavanja proizvoda u posljednjih nekoliko godina. Zbog toga su se podatkovni centri naši u fokusu interesa za upravljanje rizikom po kritičnu infrastrukturu, tvrdi jedan od eksperata kompanije Siemens Building Technologies.

Početkom februara ove godine američki Državni institut za standarde i tehnologiju izdao je službeni priručnik nazvan Okvir za informatičku sigurnost, u kojem je opisana sveobuhvatna procedura zaštite od internetskih napada za sektor kritične infrastrukture. Ovaj dokument je podržala Bijela kuća i može pomoći institucijama da identificiraju i odrede prioritete za smanjenje rizika od ovog tipa napada. Tu su opisane i preporučene aktivnosti koje trebaju pomoći vlasnicima i operaterima da nauče kvalitetnije upravljati rizikom od virtualnih napada. Podrška ovom dokumentu od strane predsjednika SAD-a govori koliko je zaštita kritične infrastrukture od napada ovog tipa važna za neku zemlju.

Najvažniji izazovi zaštite 

Elektroenergetska mreža obično uključuje više zgrada, resursa i objekata koji su raspoređeni u široj geografskoj regiji. Za potrebe ove infrastrukture se vremenom obično investira u različita tehnološka rješenja, što dovodi do šireg korištenja novih i zastarjelih uređaja, kaže Darren Chalmers-Stevens, zamjenik šefa odjela za zemlje Evrope, Bliskog istoka i Afrike u kompaniji VidSys. Kada su u pitanju sveobuhvatna veličina i broj objekata i različitih sistemskih instalacija, organizirano upravljanje elektroenergetskom mrežom može predstavljati ključni izazov zaštite kritične infrastrukture. Kako bi se ovim sistemom na više lokacija moglo upravljati na učinkovit i adekvatan način, najvažnije je da se za potrebe kritične infrastrukture preko jače sistemske integracije centraliziraju njegove operacije i pojača opreznost u vezi sa fizičkim i virtualnim prijetnjama.

Višeslojna zaštita perimetra na liniji fronta 

Upravljanje rizicima po kritičnu infrastrukturu može predstavljati krupan izazov za operatera infrastrukture, i to zbog složenog rasporeda različitih sistema, uređaja i postrojenja na velikom području. Za ovaj tip infrastrukture naročito su pogodni višeslojni sistemi zaštite perimetra koji mogu ponuditi sveobuhvatnu zaštitu od različitih prijetnji poput vandalizma, neovlaštenih upada, terorističkih napada i dr. Predviđa se da će vrijednost globalnog tržišta senzora za elektronsku zaštitu perimetra i videonadzor u elektranama i rafinerijama u 2014. premašiti cifru od 160 miliona dolara, uprkos zaostacima ekonomske krize iz 2011. i 2012. godine. Ovaj snažan rast je posljedica trenda korištenja videonadzora na daljinu i umreženih senzora za potrebe daljinskog podešavanja i upravljanja uređajima s udaljene lokacije, stoji u izvještaju kompanije IMS Research, koja posluje u sklopu IHS-a. U slučaju elektroenergetskih mreža, svaka sigurnosna prijetnja može imati katastrofalne posljedice, zbog čega se menadžeri odlučuju za korištenje višeslojnih sistema zaštite perimetra.

Nuklearna postrojenja su savršeni kandidati za višeslojne sisteme zaštite perimetra. „Uobičajeni arhitektonski dizajn za nuklearne elektrane i ostale sigurnosno osjetljive lokacije uključuje inicijalni pojas volumetrijskih senzora (visine od 4–6 metara) s izraženom mogućnošću detekcije. Nakon oglašavanja uzbune, uljez mora savladati ogradu koja ga može zadržati na nekoliko minuta, čak i ako je dobro upremljen“, kaže Hagai Katz, zamjenik direktora marketinga i poslovnog razvoja u kompaniji Magal Security Systems. „Iza tog pojasa obično dolazi prazan prostor širine nekih deset metara. Ona je uvijek pregledna, što olakšava verifikaciju pomoću kamera ili drugog pojasa detekcije, poput mikrovalnih senzora, podzemnih volumetrijskih kablova ili infracrvenih detektora. Na kraju dolazi dodatna ograda za usporavanje uljeza, koja se može opremiti inteligentnim senzorima.“

Integracija videonadzora i sistema za detekciju neovlaštenih upada

Kod zaštite perimetra prioritetno je adekvatno integrisati videonadzorne sa sistemima za detekciju neovlaštenih upada. Ako pojedinci sami ili pomoću vozila žele upasti na ključnu lokaciju, oni će pri tome aktivirati senzore na perimetru. Sistem će nakon toga automatski poslati obavijest komandnom centru s odgovarajućim snimkom kamere na konkretnoj lokaciji kako bi operateri bili u mogućnosti reagovati. „Bez integracije videonadzornih sistema i sistema za detekciju upada bilo bi teško adekvatno reagovati prilikom detekcije upada od strane senzora. Sigurnosnom operateru bi trebalo mnogo vremena da pronađe odgovarajući snimak događaja“, kaže Joshua Phillips, direktor marketinga za videoanalitička rješenja za poslovne subjekte i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Verint Systems. Pokrivanje cijele zone na kojoj se prostire elektroenergetska mreža može uključivati postavljanje više stotina videonadzornih kamera. Kao prva linija odbrane kritične infrastrukture, perimetarski sistem iziskuje konstantno videonadzorno praćenje za potrebe sveobuhvatne kontrole lokacije. Ipak, skoro je nemoguće da se čuvar i operater isključivo koncentrišu na praćenje kamera tokom smjene, a kamoli da nakon aktiviranja alarma odmah identificiraju koja je kamera u pitanju i o kojoj se lokaciji radi. Primjena videoanalitike ne samo da pomaže operaterima da spriječe upade ili napade, ona – što je još važnije – garantuje da čuvari i operateri neće propustiti bilo kakvu sumnjivu aktivnost. „Nakon detekcije kretanja ili drugih nepravilnosti, sigurnosni operateri dobivaju informaciju o geografskoj lokaciji osumnjičenika i mogu odmah poslati interventni tim“, kaže Phillips. Detekcija fizičkog kretanja pomaže operaterima da učinkovito uočavaju prijetnje, čak i u ekstremnim vanjskim i vremenskim uvjetima.

Platforma za potpunu integraciju

Zajednički cilj u pogledu zaštite kritične infrastrukture je da se čuvarima i operaterima omogući da što prije identificiraju i odgovore na prijetnje. Kako bi se omogućilo blagovremeno i učinkovito reagovanje na prijetnje po lokacije na kojima se odvijaju složene operacije, od ključne je važnosti imati centralni sistem upravljanja s otvorenom platformom s ciljem integrisanja različitih sigurnosnih mjera i podsistema. Osim toga, sigurnosni sistemi poput videonadzora, kontrole pristupa i zaštite perimetra mogu se jednostavno povezati s drugim važnim sistemima preko centralne integrisane platforme za upravljanje. Ovi sistemi uključuju IT, sisteme za detekciju dima i vatre, protivpožarnu zaštitu, telefonsku i radio komunikaciju i automatizaciju zgrada, i svi mogu biti instalirani na lokacije s kritičnom infrastrukturom. Oni se mogu lahko integrisati preko jedinstvene platforme, bez obzira na to jesu li u pitanju novi ili zastarjeli proizvodi i uređaji. Ova platforma za potpunu integraciju može omogućiti operaterima da upravljaju svim sistemima unutar lokacije kada dođe do prirodnih katastrofa, incidenata ili napada. „Integracija videonadzora, kontrole pristupa, alarma i protivpožarne zaštite je trajni i sve izraženiji fenomen koji od proizvođača i integratora traži posebno prilagođen pristup, jer su neki sistemi, poput onih za kontrolu pristupa, stari, ali i dalje operativni“, kaže Aluisio Figueiredo, operativni direktor kompanije Intelligent Security Systems. Pronalaženje sigurnosnog rješenja koje integriše različite sisteme u jedno multimodalno upravljačko rješenje ne podrazumijeva samo puko uvezivanje opreme, uređaja i sistema, nego i instalaciju rješenja koje će podržavati jasno utvrđene radne rutine, a pri tome osigurati brz, usklađen i učinkovit odgovor u kriznim situacijama, zajedno sa odgovarajućom analitikom nakon incidenta, kaže ekspert kompanije Siemens Building Technologies.

Zaključak

Osiguravanje kritične infrastrukture nikada nije jednostavno, prvenstveno zbog postojanja brojnih prepreka i problema, poput okruženja, budžeta i potrebe za konsenzusom svih aktera, što na kraju utječe na nabavku sigurnosne opreme za ove lokalitete. Uprkos izazovima, sigurnosno tržište u sektoru zaštite kritične infrastrukture i dalje nudi brojne mogućnosti ponuđačima sigurnosnih rješenja zbog njegove važnosti za nacionalnu sigurnost.

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

Prepoznavanje lica je popularnije nego ikada. Može se koristiti za sigurnosne, ali i druge namjene. Tehnologija se sve više seli na rubne uređaje, jer pametne kamere s integrisanim funkcijama prepoznavanja lica i dubokim učenjem mogu pomoći korisnicima da ostvare različite ciljeve

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Tehnologiju prepoznavanju lica krajnji korisnici sve više koriste zbog efikasnosti pri identifikaciji pojedinaca. „To je na neki način osnovna funkcija, koja može biti korisna u više vertikalnih tržišta. Automatski sistem za prepoznavanje osobe u bilo kojem dijelu svijeta i njeno povezivanje sa svakom instancom gdje se pojavljuje predstavlja moćan alat“, kaže Michael Jamieson, stručnjak za kompjuterski vid u kompaniji Senstar.

Prepoznavanje lica i dalje se primarno upotrebljava za zaštitu ljudi i imovine od kriminalaca, terorista ili drugih neželjenih pojedinaca. „Često se koristi u tzv. sigurnim i pametnim gradovima i aerodromima i za identifikaciju osoba s tzv. crne liste“, kaže Sadi Vural, direktor kompanije Ayonix. „Softver za prepoznavanje lica sisteme videonadzora čini izrazito efikasnim u pogledu minimiziranja prijetnje povezane s kriminalnim aktivnostima. Može se koristiti za slanje upozorenja prilikom ulaska lica s liste nepoželjnih osoba u određenu zgradu. Upravo to se desilo u tržnom centru Donau-Einkaufszentrum, stotinjak kilometara sjeverno od Minhena. Do toga je došlo nakon pljačke objekta izvan radnog vremena, prilikom čega je otuđen novac. Dvije sedmice kasnije sigurnosni tim u centru dobio je upozorenje da je kamera na ulazu prepoznala osumnjičenog pljačkaša, koji je nakon toga uhvaćen“, kaže Karen Sangha, menadžerica marketinga za sigurnosna rješenja u kompaniji Panasonic.

Sprečavanje kriminala

Jedan od glavnih faktora širenja tehnologije za prepoznavanje lica je sprečavanje kriminala. Njena vrijednost će s prošlogodišnje četiri milijarde dolara skočiti na 7,8 milijardi u 2022. godini, uz godišnju stopu rasta od 13,9 posto, prognoziraju u kompaniji MarketsandMarkets. „Izraženija potreba za naprednijim nadzorom i praćenjem na javnim mjestima, kao i povećana upotreba tehnologija za prepoznavanje lica u državnom sektoru, očekivano će dovesti do rasta tržišta ovih tehnologija. Tehnologija prepoznavanja lica se koristi da bi se ublažile prijetnje povezane s terorizmom i kontrolom granice. Očekuje se da će rastuća potreba za nadzorom na javnim mjestima biti jedan od glavnih faktora rasta tog tržišta“, navodi se u izvještaju.

Međutim, pored sigurnosti, prepoznavanje lica se koristi i za mnoge druge namjene, npr. pomaganje krajnjem korisniku da dođe do kvalitetnije poslovne inteligencije. „Današnji napredak softvera za prepoznavanje lica ne samo da se fokusira na potrebu za boljom sigurnošću već i pruža nikada kvalitetniji uvid u tipove korisnika i njihovo ponašanje. Korištenje ovih analitičkih sposobnosti oblikuje i mijenja način na koji kompanije pristupaju poslovanju i percipiraju njihovu korist. Najraširenija upotreba je u sektoru maloprodaje, gdje se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti za marketinške analize, kao što su one o starosnoj dobi i spolu korisnika“, kaže Sangha.

Prelazak na rubne uređaje

Softver za prepoznavanje lica obično se zbog potrebne količine procesorske snage koristi na serveru. Ipak, ovaj proces može biti izrazito dugotrajan i skup, a ponekad teško udovoljava širokom spektru potreba za prepoznavanjem lica na samom tržištu. Kao rezultat toga, proizvođači su predstavili kamere s mogućnošću prepoznavanja lica. Jedan od primjera za to je čip koji je Qualcomm razvio 2017. godine, a koji je proizvođačima kamera omogućio da svojim modelima dodaju mogućnost detekcije ljudi, prepoznavanja lica ili praćenja pokreta. Većina stručnjaka slaže se da je napredak tehnologije samih kamera omogućio prebacivanje funkcije prepoznavanja lica na rubne uređaje. „Da, ovaj trend je lahko uočljiv. Važno je razlikovati detekciju lica od prepoznavanja lica. Kamera, npr., prvenstveno detektuje lica i prepoznaje ključne karakteristike, a samo prepoznavanje se izvodi na serveru kako bi se snimljeno lice usporedilo s onim u evidenciji. Međutim, moguće je da će se obrada podataka o licu u sve većoj mjeri vršiti i na samoj kameri“, kaže Walter Lee, menadžer za odnose s javnošću u kompaniji NEC. „Iako postoje mnogi pristupi za kreiranje brže i kompaktnije mreže, za očekivati je da se ova tehnologija neće moći koristiti na starijim kamerama bez žrtvovanja preciznosti ili brzine prikaza. S druge strane, kamere sa specijaliziranim hardverom, kao što je Nvidia Jetson modul, mogu lahko upravljati snažnom mrežom“, kaže Jamieson. „Maksimalno deset kamera obično može biti povezano na jedan Xeon server. Ako se koristi 1.000 kamera, to znači da vam za to treba 100 servera. To je preskupo i podrazumijeva zahtjevno održavanje i podršku. Integratori tu moraju biti jako pažljivi. Integrisane kamere u velikoj mjeri otklanjaju ovaj problem. Nedavno smo integrisali softver za 3D prepoznavanje lica na Axis P1367 kameru, koja vrši prepoznavanje lica, praćenje i 3D analizu lica. Ona nudi informacije o spolu, starosti i izrazu lica neke osobe te generiše šablon za lica. Šablon se nakon toga šalje na Milestone XProtect server. Jedan server može upravljati sa 10.000 kamera preko jedne serverske mašine“, kaže Vural.

Glavna prednost kamera za prepoznavanje lica je ta što se proces prepoznavanja može izvršiti na samom uređaju. „Ovo se može primjenjivati za provjeru identiteta, kontrolu uključivanja i skidanja s crne liste, analizu sličnosti lica, uočavanje ključnih karakteristika i analizu ljudskog kretanja. Time se korisnicima štede troškovi u vezi sa sveobuhvatnim postavljanjem inteligentnog sistema. Na osnovu mogućnosti prepoznavanja lica, kamera se može dubinski integrisati s poslovanjem klijenata, npr. za prijavljivanje na konferencije, vođenje evidencije o upisima u vrtiće i slanje upozorenja o posjetiocima kako bi se klijentima ponudila napredna usluga u postojećim kompanijama“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology.

Kontrola rizičnih infrastruktura

Mogućnosti i funkcije koje nude kamere za prepoznavanje lica čine ih pogodnim za projekte sigurnih gradova. Međutim, postoje i slučajevi korištenja u drugim aplikacijama. „Na aerodromima, stadionima i drugim velikim javnim površinama kojima je potrebna zaštita kamere se mogu postaviti na ulazima. Nakon detekcije sumnjivog pojedinca kamera može usporediti njegovo lice s onim na crnoj listi i aktivirati alarm ukoliko se otkrije podudarnost“, kaže Jerry Hong, menadžer IP proizvoda u kompaniji Hikvision Digital Technology. „Osim praćenja u gradovima, kamere za prepoznavanje lica mogu se intenzivno koristiti i na aerodromima i stanicama, u zgradama, finansijskim institucijama i maloprodajnim objektima, kao i drugdje. Naprimjer, na aerodromima i stanicama kamere za prepoznavanje lica mogu se koristiti za distribuciju i kontrolu osoblja za praćenje lica s crne liste, blagovremeno hapšenje kriminalaca i identifikaciju osoba s krivičnim dosjeima kako bi se spriječile neželjene situacije. Kod inteligentnih rješenja za zgrade možete postaviti kamere za prepoznavanje lica na ulazima i izlazima kako biste provjerili identitet korisnika. Time se kompanijama koje su vlasnici imovine omogućava da unaprijed podignu zaštitne barijere i tako unaprijede svoje upravljačko iskustvo. Kod rješenja za finansijski i maloprodajni sektor, možete unaprijed verificirati identitet kupaca kako biste utvrdili je li riječ o određenom članstvu itd.“, kaže Hu.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke

Pri izboru kamera za prepoznavanje lica potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stvari kako bismo dobili pravi proizvod po odgovarajućoj cijeni. „Općenito govoreći, što je veća rezolucija, možete vidjeti na većoj udaljenosti. Što je kamera osjetljivija na svjetlost, možete vidjeti više u uvjetima slabog osvjetljenja“, kaže Lee. „Sistem-integratori moraju posvetiti više pažnje preciznosti prepoznavanja, kapacitetu galerije za evidenciju lica, maksimalnom podržanom broju lica na jednom ekranu, instalacijskim zahtjevima i prilagodljivosti složenim projektnim okruženjima“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology. „Korisnici više pažnje trebaju posvetiti performansama proizvoda, što uključuje stopu lažnog prepoznavanja i evidentiranja lica. Osim toga, integratori moraju provjeriti je li neki proizvod usklađen s propisima i odgovara li navedeno rješenje poslovnim potrebama korisnika, uz kvalitetan omjer troškova i performansi“, kaže Hong.

I način postavljanja kamera igra važnu ulogu. Sistem-integratori bi trebali instalirati kamere na osnovu njihovih stvarnih parametara, vrste kamere i konkretnih potreba klijenata. „Obično treba izbjegavati neadekvatna okruženja, kao što su ona s jakim pozadinskim osvjetljenjem, kosim uglovima, neosvijetljenim dijelovima, velikim rastojanjem, nestabilnom bazom instalacije i nekvalitetnim napajanjem. Prioritetne lokacije trebaju biti one uz važne ceste, a u skladu s pravcem kretanja ljudi. Naprimjer, Dahua nudi sistem za pametno snimanje koji je pogodan za postavljanje na ulaze parkova i tržnih centara, s predloženom visinom instalacije od oko pet metara. On omogućava evidentiranje više lica na udaljenosti do 50 metara“, kaže Hu.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Nafta i gas sa sigurnosne tačke gledišta

Sa sigurnosne tačke gledišta, naftne i gasne instalacije su među najkritičnijim i najzahtjevnijimokruženjima. Brzina kojom neki incident može prerasti u katastrofu uslovljava ekstremno brzi prijenos informacija kako bi operateri na instalacijama mogli reagovati u što kraćem roku i na taj način eventualnu štetu svesti na minimum. Napredak na polju videonadzora, posebno kada je u pitanju videoanalitika, ima ogroman potencijal da pomogne u ranom otkrivanju požara, curenja nafte ili gasa, te drugih sigurnosnih problema na naftnim i gasnim instalacijama. Uza sve to, na taj način jeeksploatisanje nafte i gasamoguće učiniti efikasnijim

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

S obzirom da se istraživanje novih nalazišta nafte pomjera na nove lokacije širom svijeta, u porastu je potreba da se kvalitetnije nadziru udaljena postrojenja, da se kreira bolja zaštita od terorističkih prijetnji te pronađu novi i efikasniji načini detekcije curenja i nadzora cjevovoda. Sigurnosni sistemi za zaštitu bušotina i lokacija na kojima se vrši potraga za naftom i gasom uskoro će postati najveći segment sigurnosnog tržišta kada je u pitanju potrošnja i usvajanje novih tehnologija od strane rafinerija i postrojenja za odlaganje nafte i gasa. Prema istraživanju kompanije Frost and Sullivan, globalno sigurnosno tržište gasnih i naftnih instalacija procijenjeno je na vrijednost od 19,6 milijardi američkih dolara u 2013. godini, a procjenjuje se rast na 24,7 milijarde američkih dolara do 2021. godine. Uključujući mrežnu i cyber sigurnost, kombinovano sigurnosno tržište nafte i gasa će dostići 30 milijardi američkih dolara već 2018. godine.

Svaka šteta na naftnim i gasnim postrojenjima ima katastrofalne posljedice. Praktično svaki incident utječe na sigurnost zaposlenika, zagađenje životne okoline, povećanje troškova čišćenja, visinu troškova uzrokovanih oštećenjem opreme, odnosno njenom zamjenom, te povećanjem raznih drugih troškova, čija je lista sve duža i duža. Sve nabrojano postaje još intenzivnije kada se uzme u obzir priroda ovih instalacija. Postoji praktično na stotine potencijalno ranjivih mjesta na kojima se mogu pojaviti oštećenja ili curenje nafte ili gasa: veliki broj ventila i pumpi, kilometri i kilometri cjevovoda. Čak i u samom postrojenju okolina može biti različita, što donosi nove sigurnosne prepreke. Ako uzmemo rafineriju kao primjer, moramo znati da u obzir treba uzeti različite tipove nafte koja se transportuje na različitim temperaturama i pritiscima, od temperature i pritiska okoline, pa do ekstremnih vrijednosti od, naprimjer, 130 bara i 100 stepeni celzija.

Stroga pravila

Na sve ovo treba dodati i prostu činjenicu da su lokacije postrojenja obično vrlo udaljene i da se nalaze u vrlo zahtjevnim prirodnim okruženjima. Sve ovo naftnu i gasnu industriju čini jednim od najzahtjevnijih klijenata za kompanije koje nude usluge i proizvode na tržištu sigurnosti i zaštite. Jedno od ograničenja naftnog i gasnog sektora su vrlo stroga pravila kada je u pitanju oprema koja se koristi u postrojenjima. Naprimjer, oprema koja se koristi u zonama klase 1 – dakle, lokacijama koje su najbliže bušotinama – mora biti posebno otporna na eksplozije kako bi se osiguralo da takva oprema neće uzrokovati eksplozije na lokacijama visokog rizika. Slična ograničenja postoje i za mobilne uređaje pošto elektromagnetna zračenja iz ovakvih uređaja također mogu uzrokovati eksplozije.”Ako posmatramo tipičnu rafineriju gasa i nafte, broj kamera za nadzor se kreće između 300 i 500. Pored toga, sigurno ćete pronaći i termalne kamere koje detektuju plamen i curenje, te specijalne kamere koje se nalaze u zonama visokog rizika. Na bušotinama koje se nalaze na vodi obično postoji između 16 i 20 kamera koje se koriste za nadziranje eventualnih eksplozija, te 40–50 standardnih kamera”, navodi William Moore, viši menadžer prodaje u kompanijiPelco by Schneider Electric.Pošto na svakom postrojenju postoji ogroman broj sigurnosnih kamera, vrlo je nepraktično nadzirati ih sve vrijeme. U slučaju situacije koja zahtijeva uključivanje alarma, kamera koja nadzire područje pogođeno nepredviđenim događajem će se staviti u fokus sigurnosnog sistema i time će operater lakše odlučiti o koracima koje je potrebno napraviti.

Druga linija odbrane: videoanalitika

Videoanalitika je tipično najprikladnija za slučajeve nadziranja vanjskih ili prostranih unutrašnjih prostora, gdje nije moguće postavljanje drugih senzora (npr. skladište sa vrlo visokim plafonom) i najčešće se koristi za otkrivanje dima i vatre, detekciju curenja nafte ili gasa, detekciju bljeskova koji mogu biti rani signali vatre ili eksplozije, te za nadziranje osoblja u slučaju padova i sličnih nezgoda. Pored toga, videoanalitika se može koristiti za tipične sigurnosne namjene, kao što je zaštita objekata i prostora ili detekcija neovlaštenog pristupa.

Ipak, uprkos ogromnom napretku tehnologije, videonadzor i videoanalitika ne mogu potpuno zamijeniti tradicionalne sisteme za otkrivanje požara. Obično su oba sistema instalirana odvojeno. Videoanalitika je vrlo korisna za potvrdu alarmnih situacija, te za pružanje sekundarnog vizuelnog uvida u situacije koje su aktivirale druge senzore. Naprimjer, kombinacija termalnih i standardnih kamera može pružiti bolji uvid u alarmne situacije od korištenja samo jedne vrste kamera.

Videoanalitika koja otkriva plamen omogućava korisnicima da kontinuirano prate i procjenjuju situaciju na terenu i na udaljenostima od nekoliko kilometara. Tokom skeniranja nadziranog područja sistem identifikuje porast temperature iznad postavljenog praga. Kada dođe do detekcije plamena, kamera koristi višestruke alarmne mehanizme, uključujući i slanje tačne lokacije požara. Specifičnost ovakvih sistema ogleda se u tome što je moguće razlikovati plamen od drugih izvora dima koji su uobičajeni u industrijskim postrojenjima i koji ne predstavljaju prijetnju.

Kombinacija videoanalitike i termalnih kamera se sve češće koristi za nadziranje osjetljivih područja. Na ovaj način je moguće efikasnije nadzirati veći prostor nego što je to moguće uobičajenim metodama. Termalne kamere omogućavaju detekciju požara na udaljenostima od 600 metara, a u nekim slučajevima i na udaljenostima od jednog kilometra, dok standardne kamere u noćnim uslovima imaju maksimalni domet od svega 130 metara. Isto tako, standardne kamere su podložne češćim lažnim detekcijama uzrokovanim svjetlosnim izvorima koji se kreću (npr. automobilski farovi), bljeskovima i sličnim pojavama koje nisu vezane za požare. Na kraju, termalne kamere pružaju više detalja na noćnim snimkama.

Videoanalitika za nadziranjerada

Videoanalitika se može iskoristiti za nadziranje proizvodnih i drugih procesa, te na taj način pratiti ispravno funkcionisanje  postrojenja. Naprimjer, moguće je nadzirati ritam rada pumpe te obavijestiti nadležne u slučaju uočenih nepravilnosti. Ovo čini videoanalitiku ekstremno korisnom u slučajevima nadziranja udaljenih lokacija na kojima ljudsko prisustvo nije stalno. Bez ovih mogućnosti kvar na postrojenju se može otkriti tek nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana ako je pumpa na vrlo udaljenoj lokaciji, odnosno tek po dolasku ljudske posade. Prema tome, ovakva rješenja štede vrijeme koje bi inače bilo protraćeno na detekciju problema, te videonadzor pretvaraju u inteligentni nadzor na osnovu kojeg se mogu preduzeti pravovremene akcije. Videonadzor se može iskoristiti za nadziranje ponašanja zaposlenika u alarmantnim i drugim sigurnosno kritičnim situacijama. Na taj način nadređeni mogu analizirati da li se poštuju sigurnosne i druge procedure propisane pravilima kompanije.

Povezivanje i integracija sistema

Jedan od najbrže rastućih tržišnih trendova je integracija sistema. “Postoje na hiljade ograđenih postrojenja koja su zaštićena senzorima, pa klijenti traže integraciju kamera i kontrole pristupa”, objašnjava dalje William Moore. “Naprimjer, implementirali smo takvo rješenje u zapadnom Teksasu. Skeniranje FOB pametne kartice na ulazu administratoru postrojenja prikazuje sliku kamiona.” Integrisane su i LPR kamere, mobilni telefoni i iPad uređaji za upravljanje i nadzor posjeta postrojenju.”Još jedna stvar koju korisnici traže jezajednička platforma, kao što je ONVIF”, dodaje Thomas Soderlund, menadžer za razvoj poslovanja u EMEA regiji kompanije Bosch Security Systems. “Sa starim analognim sistemima bilo je lahko – jednostavno izaberete kameru, uključite je i ona odmah radi. Sa IP uređajima situacija nije tako jednostavna, jer svaka promjena sistemskog softvera kamere (firmware) ili promjena modela zahtijeva dodatno programiranje glavnog sistema”, kaže Soderlund.

SCADA integracija

Od posebne je važnosti mogućnost povezivanja uređaja na SCADA sisteme. Glavna prednost integrisanog sistema nasuprot korištenju više sistema je jedinstveni interfejs za upravljanje alarmnim sistemom i nadziranje, čime se iz različitih segmenata pokušava sklopiti slika stvarnog stanja na terenu. Pored toga, integracija sistema može pomoći u zaustavljanju isporuke energenta i tako ograničiti negativne posljedice u slučaju curenja cjevovoda. Većina platformi zahtijeva posebne SDK (Software Developer Kit) dodatke kako bi se integrisali u SCADA sisteme, što je u velikom broju slučajeva skupo i kompleksno rješenje kojem treba posvetiti mnogo vremena.

Izbjegavanje lažnih alarma

Postoji nekoliko načina na koje se može izbjeći pojava lažnih alarma. Jedan je instalacija više različitih senzora za potvrdu alarmne situacije. Drugi način je kalibracija sistema pomoću postojeće baze podataka o pozitivnim i lažnim detekcijama. Testovi se mogu izvoditi korištenjem alata za čišćenje vodom pod visokim pritiskom, što omogućava testiranje u uslovima različite temperature i različitog pritiska. Na ovaj način se simuliraju različite vrste curenja u različitim vrstama cijevi. Ovi testovi se kasnije mogu koristiti kao polazna tačka za analitiku, na osnovu čega se mogu kreirati pragovi za aktivaciju alarma. Testovi se moraju ponavljati u redovnim vremenskim intervalima kako bi se osigurao kontinuiran rad rješenja.

Analitika uz pomoć sistema vještačke inteligencije provjerava stanje alarma i smanjuje broj lažnih uzbuna tako što pravi jasnu razliku između stvarnih objekata koji se nadziru i drugih objekata koji se ne nadziru, ali koji mogu kreirati lažne uzbune. Primjer takve situacije je nevrijeme, gdje munje i gromovi mogu kreirati lažne alarme. Sličan primjer je prelazak oblaka preko sunca, čime se stvara promjena u osvjetljenju, pa može doći do aktiviranja senzora koji mjere jačinu svjetla.

Ne samo video, učestvuju i drugi senzori

Za detekciju curenja cjevovoda ne koriste se samo specijalizovani senzori i videoanalitika. Postoje sistemi za detekciju curenja bazirani na zvuku. “Na instalaciji u južnoj Luizijani kamere su opremljene mikrofonima, pa sigurnosno osoblje može čuti zvuk koji proizvodi gas koji ističe iz cijevi”, objašnjava Moore iz kompanije Pelco by Schneider Electric. “Ovakvi sistemi se koriste u manje kritičnim zonama, dok je implementacija u kritičnim zonama nešto kompleksnija, s obzirom da mikrofoni moraju zadovoljiti stroge sigurnosne zahtjeve kako oni sami ne bi bili uzrok eksplozija.” Pored zvuka, najnapredniji sistemi mogu koristiti i miris kao sredstvo za detekciju curenja nafte ili gasa.

Automatski odgovor

Integracija informacija sa različitih senzora u jednu platformu obično se naziva PSIM (Physical Security Information Management – softver za upravljanje informacijamafizičke sigurnosti). Također, postoje rješenja koja omogućavaju ne samo objedinjavanje informacija već i automatski odgovor sistema na neku vanrednu situaciju. Sistem može bez ljudske intervencije pronaći najbližu osobu zaduženu za sigurnost, te je obavijestiti o novonastaloj situaciji. Važne informacije se mogu dostaviti putem mobilnog telefona, a moguće je čak korištenje pametnog telefona kao svojevrsne kontrolne stanice. Ipak, treba znati da ovakav sistem umnogome zavisi od kvaliteta bazne analitike. Automatski odgovori smanjuju vrijeme potrebno za reakciju, pa su korisni i za sigurnost i zaštitu, ali i za efikasnost cjelokupnog sistema jer se brzo reaguje na neplanirane probleme.

Trendovi za budućnost

Kako se iskorištavanje nafte i gasa seli u sve nepristupačniju okolinu, tako raste i potreba za nadzornim sistemima. Budućnost zahtijeva otporne i pouzdane sisteme koji mogu podnijeti teške uslove rada, a pri tome komunicirati sa drugim sistemima koji će pored sigurnosti nuditi i optimizaciju radnih procesa. Integrisani sistemi su bez sumnje budućnost videonadzora, jer koriste svu tehnologiju koja im stoji na raspolaganju kako bi poboljšali sigurnost i zaštitu.

Prihvatanje cloud-baziranih sistema

Naftne bušotine su raštrkane širom svijeta, od Aljaske do Azerbejdžana, od Sibira do Saudijske Arabije. Neophodnost nadzora tih lokacija (posebno onih na udaljenim lokacijama) kreira potrebu za platformom koja će biti u stanju da na jednom mjestu skuplja i pohranjuje sve snimke. S obzirom da se konekcija sa udaljenim lokacijama ostvaruje putem satelitskih veza ili mobilnih telefona, mogućnost cloud-bazirane pohrane postaje sve važnija. Ova vrsta pohrane također rješava problem velike količine prostora potrebne za smještaj snimaka. Problem je što je trenutna pohrana u cloud sistemima prilično spora. Sigurnosni problemi, kao i potreba za konstantnom konekcijom velikog kapaciteta za sada sprečavaju masovnije korištenje ovih tehnologija.

Jedno od rješenja je kreiranje sistema koji znaju šta je važno na snimcima, pa se važni podaci kao što su lica ljudi čuvaju u visokoj rezoluciji, dok se manje bitni detalji snimaju manjom rezolucijom.

Cloud pohrana podataka nudi mogućnost otvaranja pristupa snimcima svim zainteresovanim stranama u organizaciji. Izbor kamera i njihov raspored se obavlja prema funkciji, ali su sve informacije spremljene na jedno mjesto, a pristup kamerama je određen prema definisanim pravilima o pravu pristupa. Na ovaj način je omogućen pogled na lokaciju iz obje perspektive – one sigurnosne i one koja služi nadziranju i optimizaciji rada postrojenja i osoblja.

Sigurnosni izazovi industrije nafte i plina

Naftna i plinska postrojenja među najvećim su kritičnim infrastrukturama na svijetu. Ta je industrija također ključni ekonomski sektor. Prema tome, od izuzetnog značaja je osiguravanje i zaštita tih postrojenja od hakerskih i fizičkih napada

Izvor: a&s International 

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Vremena su teška za naftnu i plinsku industriju. Od pada cijena nafte 2014. godine globalna industrija nafte i plina trudi se da smanji troškove i poveća produktivnost i efikasnost, uz rješavanje problema povećane potrebe za sigurnošću. Međutim, teško je povećavati ulaganje u sigurnost kada se provode mjere uštede usljed manje zarade. Istovremeno, nedavni hakerski i teroristički napadi na postrojenja za preradu nafte i plina dodatno ističu potrebu za većom sigurnošću, kako fizičkom tako i onom u informatičkoj sferi.

Trenutno stanje na tržištu

Prema izvještaju MarketsandMarketsa, procjenjuje se da će vrijednost globalnog tržišta sigurnosti u naftnoj i plinskoj industriji do 2020. dostići cifru od 33,9 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 5,2 posto. “Ako pogledate koje se lokacije od nas traži da osiguramo, jasno je da su razlog za to upadi i teroristička aktivnost, lokalno ili na drugim lokacijama. Rast potiče direktna reakcija na ovu aktivnost i potreba da se bolje zaštite postrojenja”, kaže David Montague, direktor prodaje u oblasti sigurnosti za tržište Evrope, Bliskog istoka i Afrike u FLIR Systemsu. Prema Bobu Fryklundu, analitičaru i potpredsjedniku odjela za istraživanje u IHS Markit Energyju, proteklih se godina sigurnost u toj industriji dramatično promijenila. Posljedica je to njene evolucije usljed globalizacijskih problema i trgovine, kao i digitalizacije.

Uprkos tome, Fryklund kaže: „Sigurnost je i dalje fokusirana na velikih pet faktora: operacije, finansijski faktor, okruženje, ljude i informacije, s tim da su sada problemi rašireniji i međusobno povezaniji. Operativni rizici sada sadrže komponente informatičke sigurnosti, faktore unutar postrojenja, druge kompanije, okruženje i osoblje. Došlo je do velikog rasta ozbiljnosti situacije i odgovornosti za rizike.” Prema Dereku Tanu, direktoru Centra za izvrsnost u oblastima sigurnosne tehnologije i integracija za azijsko-pacifičko tržište u Johnson Controlsu, iako tržište raste, nove regulacije, politička previranja i nestabilnost na Bliskom istoku, alternativni izvori energije, kao što je ona iz obnovljivih izvora, te stabilnost i mogućnost tih tehnologija da ispune potrebe kompanija u industriji nafte i plina – i dalje usporavaju rast.

Sjeverna Amerika predvodi tržište

Očekuje se da će Sjeverna Amerika imati najveći tržišni udio na polju sigurnosti u industriji nafte i plina. Međutim, Latinska Amerika će, prema MarketsandMarketsu, od 2015. do 2020. godine rasti najvećom objedinjenom godišnjom stopom. Kada je riječ o prihvaćenosti tehnologija, ta je industrija u Sjevernoj Americi aktivno usvajala cloud i mobilne tehnologije. “Tokom nekoliko posljednjih godina došlo je do rasta na sjevernoameričkom tržištu jer se proširilo istraživanje naftnih i plinskih resursa na kontinentu. Tokom protekle decenije povećan je broj bušotina i cjevovoda u blizini obale i na kopnu širom Sjeverne Amerike, a nafta s tog kontinenta u većem je procentu učestvovala u svjetskim energetskim resursima“, objašnjava Genetecov vođa tima za naftne i plinske prakse Rob Borsch.

Veće povjerenje u tržište Bliskog istoka i Afrike

Uprkos nestabilnosti na Bliskom istoku i u Africi, kompanije poput FLIR Systemsa doživljavaju značajno povećanje potražnje, naročito u Iraku. “Došlo je do povećanja ulaganja i povjerenja sada kada su problemi blizu kraju. Ljudi ulažu više novca. Rekao bih da svjedočimo značajnom povećanju interesa za našim proizvodima u tom regionu”, kaže Montague i ističe povećanu potražnju u Africi kada su u pitanju priobalne platforme nafte i plina. “Rast na tom području proteklih pet ili šest godina bio je stabilan, tako da postoji stalni interes. Nije došlo do značajnog pada”, kaže on.

Pirati su jedan od najvećih izazova za priobalne platforme u Africi. “Na priobalnim platformama ljudi naročito traže radare. Vidimo veću potrebu za detekcijom većeg dometa – radarima i termalnim kamerama velikog dometa – tako da mogu biti detektovani oni koji prilaze platformama na malim brodovima, kao što je slučaj s piratima”, objašnjava Montague.

Sigurnosni faktori

Prijetnja industriji nafte i plina ne posustaje, pa sigurnosno okruženje zbog toga treba stalno održavati nadograđenim i spremnim za zaštitu od svih mogućih incidenata. Međutim, budžeti rezervisani za sigurnosne odjele u kompanijama mogli bi biti nedovoljni usljed smanjenog profita i lošijeg ekonomskog stanja. “Imajući u vidu pad cijene nafte, sigurnosni stručnjaci moraju biti dobro upućeni u to kako da omoguće isplativo korištenje postojećih resursa umjesto da im naprosto dodaju druge skupe resurse”, kaže Paul Barker, savjetnik pri Linx International grupaciji, savjetodavnoj kompaniji iz Britanije. Andrea Sorri, direktor poslovnog razvoja u oblasti vladinih projekata, gradskog nadzora i kritične infrastrukture u Axis Communicationsu, objašnjava: “Kako se tržište razvijalo tako smo viđali spajanje tradicionalnih sigurnosnih rješenja s onima koja uzimaju u obzir zaštitu okruženja i zdravlja. U praksi to znači integraciju novih hardverskih komponenti u postojeće platforme, omogućava se daljinsko rukovanje, testiranje, neometana proizvodnja i proširen nadzor iz centralne kontrolne sobe. Krajnji korisnici i partneri se prilikom odabira kamera posebno fokusiraju na kvalitetnu sliku i performanse budući da vrhunska slika poboljšava svakodnevni rad u njihovim postrojenjima.” Također je ključno da se prouči okruženje. Barker ističe potrebu za poznavanjem stvarnih problema na određenoj lokaciji, nedavnih incidenata i aktivnosti vlasnika, partnera i konkurencije kako bi se proučile i ublažile trenutne prijetnje.

Tan se također dotakao potrebe da se vozila i cjevovodi koji prenose naftu i plin osiguraju od različitih prijetnji koje mogu stići s kopna, iz zraka i s mora. Postrojenja za preradu nafte i plina, a naročito plinovodi i naftovodi koji se protežu preko velikih područja, izloženi su terorističkim napadima, sabotažama i krađama. Jeremy Bernard, direktor operacija u Osprey Informaticsu, dodaje: “Slušamo o sve većoj zabrinutosti zbog potencijalnih pokušaja sabotiranja naftne i plinske infrastrukture u protestne svrhe. Prema tome, sve je bitnija mogućnost nadgledanja udaljenih lokacija i infrastrukture poput cjevovoda.”

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju… 

Eccos: Sustav praćenja unutrašnje korozije cjevovoda

U naftnoj i plinskoj industriji zaštita od korozije jedan je od najvažnijih čimbenika izgradnje cjevovoda budući da trasa cjevovoda prolazi kroz različite vrste zemljišta u kojima stupanj vlažnosti tla varira. U više od 50 % slučajeva korozija je direktan uzrok kvarova, pa industrija troši nekoliko milijarda dolara godišnje na njeno sprječavanje i popravke

Piše: Anita Jerković, voditeljica marketinga, ECCOS inženjering

E-mail: anita.jerkovic@eccos.com.hr

Jedinica za online kontinuirano mjerenje korozije SKID razvijena je u suradnji s američkom tvrtkom EnhanceCo, specijaliziranom za razvoj, proizvodnju i održavanje opreme za mjerenje unutrašnje korozije. Služi stalnom nadziranju tekućina i plinova u cjevovodima u stvarnim uvjetima rada, ne ometajući pritom punjenje, protočnost ili rad cjevovoda. Ovaj se sustav koristi za ocjenjivanje postupaka za praćenje korozije i bakteriološku kontrolu, prikupljanje uzoraka bez generiranja opasnog otpada, online analizu programa tretiranja kemikalijama, prikupljanje podataka koji zadovoljavaju regulatorne zahtjeve praćenja te za procjenu rizičnosti cjevovoda i nadzor integriteta cjevovoda.

Trajni i prenosivi sustavi

Može se instalirati na novim ili postojećim kopnenim ili offshore cjevovodima, a dostupni su trajni i prenosivi sustavi te sustavi postavljeni na prikolici. Sustav se koristi sljedećim tehnikama praćenja:

  • Gubitak mase („kuponi“)
  • Mjerenje električnog otpora
  • Mjerenje linearne polarizacije
  • Sustav nadziranja sesilnih bakterija
  • Sustav praćenja pH vrijednosti
  • Mjerenje hidrogena
  • Galvanska mjerenja
  • Sustavi za uzorkovanje plinova i tekućine
  • Nadzor onečišćenja uljima
  • Sustavi lokalnog ili daljinskog prikupljanja podataka korištenjem aplikacije SCADA

Specifikacije konstrukcije

Jedinica SKID konstruirana je sukladno pravilima o tlačnoj opremi (direktiva 2014/58/EU), direktivom ATEX o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenima uporabi u potencijalno eksplozivnim atmosferama (direktiva 2014/34/EU) te direktivama za ispunjavanje uvjeta za nošenje oznake CE, koja dokazuje da je proizvod ocijenjen i da ispunjava sve zahtjeve EU-a u području sigurnosti, zdravlja i okoliša. Jedinica nosi identifikacijsku oznaku CE2464, čime je zadovoljen osnovni preduvjet za plasman jedinice na tržište Europske unije. Neke od direktiva EU-a za CE su: Direktiva o sigurnosti strojeva – 2006/42/EC, Direktiva o niskonaponskoj električnoj opremi – 2014/35/EU, Direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti – 2014/30/EU, Direktiva o osobnoj zaštitnoj opremi – 2014/30/EU, Direktiva o mjernim instrumentima – 2004/22/EC i druge.

SCADA – sustav daljinskog praćenja 

Sustav daljinskog praćenja SCADA temeljen je na programskom paketu ICONICS Genesis64 HMI/SCADA. Paket Genesis64 temeljen je na tehnologijama OPC i OPC-UA, PLC, BACnet i .NET, HTML5 i SharePoint®. SCADA je dostupna putem internetskog pretraživača koji predstavlja interaktivno grafičko sučelje, uključujući prikaz arhiviranih mjernih veličina i alarma. Integrirana platforma ICONICS WebHMI pruža sve potrebne komponente s poslužiteljskog web servera za automatsku instalaciju na proizvoljni internetski pretraživač. Cjelokupni sustav daljinskog praćenja SCADA iz temelja je razvijen i krojen prema specifičnim potrebama korisnika. Tvrtke Eccos i EnhanceCo predstavit će ovaj jedinstveni proizvod na međunarodnom sajmu StocExpo od 20. do 22. 3. 2018. u Rotterdamu, koji okuplja najveće stručnjake iz područja naftne i plinske industrije. U Hrvatskoj se ovaj sustav uspješno primjenjuje u tvrtki Janaf, koja upravlja istoimenim međunarodnim sustavom prijevoza nafte od Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi.

Sigurne banke, danas i sutra

Prevare i računarski kriminal najčešće su spominjane prijetnje po bankarski sektor u posljednjih nekoliko godina. Iako se na prvi pogled čini da tradicionalni sigurnosni sistemi više nisu u fokusu pažnje, banke i danas investiraju ogromna sredstva u svoje sisteme tehničke i mehaničke sigurnosti. Izmjene planova i interijera banaka su, zajedno sa željom ovih institucija da maksimalno iskoriste postojeće sisteme, značajno utjecali na projektovanje i implementaciju modernih sigurnosnih sistema
Izvor: a&s International
Banke na sebe preuzimaju važnu obavezu čuvanja našeg novca. Iako se većina ovog novca danas koristi u formi elektronskih podataka i bajtova, banke su i dalje jedna od prvih institucija koje nam padaju na um kada spomenemo sigurnosne sisteme. U njima su takvi sistemi obično izbalansirani između diskretnih i nenametljivih sistema poput dugmeta za aktiviranje alarma i malih skrivenih kamera (npr. onih koje se postavljaju u blizini šaltera ili na bankomate) i nešto vidljivijih mjera u vidu velikih kamera ili prisustva zaštitara. Vidljivi sigurnosni sistemi imaju dvostruku svrhu, jer služe kako za odvraćanje potencijalnih kriminalaca tako i za uvjeravanje klijenata da je banka zaista sigurna za pohranu njihovog novca. Videonadzorni sistemi u bankama obično obuhvataju nekoliko kamera s različitim funkcijama. Izvan banke infracrvene kamere vrše nadzor tokom dana i noći. U samom objektu kupolaste i bullet kamere koriste se za nadzor predvorja i šaltera kako bi se došlo do jasnih snimaka i forenzičkih dokaza. Glavni zadatak ovih kamera je sprečavanje nezakonitog upada neovlaštenih lica te nadziranje kancelarije i sprečavanje gubitka imovine.

Izazovi bankarskog sektora 

Glavni izazov s kojim se suočavaju sigurnosne kompanije i sistem-integratori jeste usklađivanje sigurnosnih potreba pojedinačnih banaka i zahtjeva koje postavljaju rukovodeće strukture ovih institucija. „Zaštita samih banaka nije isto što i zaštita poslovnog sjedišta ili podatkovnih centara, jer su banke češće na udaru kriminalaca koji pretpostavljaju da se u njima nalazi novac“, objašnjava Matt Frowert, direktor marketinga u sektoru finansijskih usluga u kompaniji Tyco Integrated Security. Zbog toga je standardni nivo sigurnosti i odbrane znatno viši u banci u odnosu na druge poslovne prostore. Česte su situacije da se zastarjeli sistemi ili njihove različite verzije nalaze u regionalnim filijalama iste banke u nekoj zemlji, što otežava centralno upravljanje. Osim toga, mogu se pojaviti i interne prepreke uvođenju izmjena i nadogradnji u skladu s potrebama poslovnih standarda, i to zbog finansijskih ograničenja. Ima situacija i kada je lokalno osoblje nedovoljno iskusno ili obučeno u pogledu korištenja sigurnosnih mjera i sistema. Dodatni izazov ponekad predstavljaju i planiranje i raspored, posebno kod uvođenja zahtjevnijih tehnoloških nadogradnji u velikim finansijskim institucijama s brojnim uredima i filijalama.

Novi dizajn interijera banaka

Banke su posljednjih godina mijenjale tradicionalni dizajn interijera kako bi ga učinili atraktivnijim za klijente. Manje banke su otvorene u sklopu tržnih centara i supermarketa. Tradicionalni interijeri i dizajn su modificirani i danas nude otvorenije prostore za manje osoblja čije je polje odgovornosti također prošireno. „U ovim novim bankama ima više automatike i sistema, što znači da one ne posjeduju iste količine gotovog novca kao tradicionalne filijale“, kaže Frowert. „Tokom pokušaja pljačke napadača može zbuniti manjak gotovine i odsustvo sefa, za razliku od standardnih filijala. Ovi novi okviri za banke utječu na sigurnost samih klijenata, kao i na sigurnosno-zaštitni model samih banaka“, kaže on. Zbog toga se danas stavlja akcenat na nove sisteme koji nude bolju zaštitu bankomata pomoću anti-skimming tehnologije, kontrole pristupa i adekvatnih mjera osvjetljenja za bankomate kako bi se omogućila adekvatna zaštita klijenata.

Prednosti integrisanih sistema za banke

Kao i drugim kompanijama, i bankama su potrebni sistemi koji nude sigurnost, zaštitu, efikasnost i uštede. „Kvalitetan VMS softver može integrisati četiri sistema, kao što su videonadzor, kontrola pristupa, alarmni i interfonski sistemi koji se koriste za komunikaciju s klijentima banke na drugim lokacijama, naprimjer prilikom korištenja bankomata na udaljenoj lokaciji“, kaže Nathan Chen, voditelj proizvoda i rješenja u kompaniji Dahua Technology. Svaki sistem uključuje nekoliko komponenti: alarmni sistemi, naprimjer, uključuju vatrodojavne alarme, seizmičke senzore za detekciju pokušaja prokopavanja ulaza u banku i dugmad za aktiviranje u slučaju opasnosti. Sistemi kontrole pristupa objedinjavaju čitače kartica, biometriju, magnetne senzore na vratima i sl. Zahvaljujući njima banke imaju jedno integrisano rješenje umjesto četiri samostalna sistema. Osim toga, senzori poput detektora dima ili temperature sada se ugrađuju u kamere i mogu slati obavještenja o alarmu direktno na sistem digitalnih videosnimača (DVR). Na ovaj način banke mogu iskoristiti nekoliko senzora na jednoj platformi i sniziti troškove.
Integracija sistema također je važna za zaštitu od internih prijetnji koje dolaze od uposlenika, jer one mogu nanijeti veliku materijalnu štetu. „Sve popularnija mjera u zaštiti od internih prijetnji putem integrisanih sigurnosnih sistema uključuje povezivanje kontrole pristupa sa upravljanjem identitetima“, objašnjava Frowert. Njihovom integracijom finansijske institucije mogu ograničiti pristup uposlenika sigurnosno osjetljivim zonama, pratiti vrijeme ulaska i izlaska uposlenika iz zgrade na nivou pojedinca ili odjela, ali i koristiti korelacijske dijagrame i SIEM sisteme za praćenje, evidentiranje i kontrolu aktivnosti uposlenika. Zahvaljujući praćenju ovih sistema, menadžeri mogu detektirati uposlenike koji pokušavaju ući u dio zgrade za koji nemaju ovlasti, evidentirati ove aktivnosti i nastaviti pratiti ponašanje uposlenika u slučaju da ono vodi ka izbijanju internog incidenta.

Hibridni digitalni i mrežni videosnimači

Ova vrsta videosnimača omogućuje integraciju postojećih analognih kamera i modernih IP kamera. Njihova primjena može pomoći bankama da izvuku maksimum iz postojećih starijih sistema i osiguraju fleksibilnost u pogledu dodavanja kamera ili testiranja novih kamera i tehnologija. „Naše klijente zanima kako mogu zaštititi svoja ulaganja u postojeću infrastrukturu, a da pri tome iskoriste prednosti novijih tehnologija. Prisutan je trend prelaska na nove mrežne videosnimače jer oni mogu produžiti korištenje videonadzornih sistema i krajnjem korisniku ponuditi napredne funkcije“, tvrdi Stefano Torri, direktor prodaje za područje Evrope u kompaniji March Networks, koja posluje u sklopu kompanije Infinova. Na taj način se osigurava podrška za analogne i IP kamere, a organizacijama se omogućava da na selektivan način testiraju i postavljaju IP kamere u kombinaciji s postojećim analognim uređajima. „U bankama se razmišlja o dalekosežnijim prednostima tehnologija koje koriste, tako da mrežni videosnimači, naprimjer, nude naprednije funkcije u oblasti videokompresije i upravljanja pohranom podataka u odnosu na starije digitalne videosnimače. Isto važi i za korištenje H.264 standarda kompresije, koji je optimiziran za ograničavanje šuma kod videosignala i tako daje oštriju sliku uz smanjenu potrebu za propusnošću i kapacitetima za pohranu. Ove stavke su bitne ako u nekoj banci postoji potreba za praćenjem videa na temelju korisnički definisanih kriterija, poput detekcije kretanja, vršenja transakcija ili alarma. Osim toga, u bankama i finansijskim institucijama sve je prisutniji trend korištenja softvera za inteligenciju i analitiku“, dodaje on.

Analitika

Primjer primjene analitike u bankama jeste praćenje sumnjivog zadržavanja, poput detektiranja osoba koje se nepotrebno zadržavaju u blizini bankomata. U slučaju detekcije ovakvog događaja, sigurnosno osoblje može pristupiti videu u stvarnom vremenu i odlučiti je li potrebno preduzeti neku akciju. Analitika, također, može ponuditi informacije o ponašanju korisnika (npr. za prebrojavanje ljudi i nadzor formiranja redova) koje se mogu razmjenjivati na nivou organizacije s ciljem unapređivanja kvaliteta ne samo videonadzora nego i pruženih usluga korisnicima i marketinga. Naprimjer, banke na taj način mogu analizirati vrijeme zadržavanja i čekanja u filijalama i mijenjati osoblje kako bi se osiguralo da dovoljan broj službenika opslužuje klijente. Osim povezivanja različitih sistema u filijalama, banke mogu vršiti razmjenu informacija među različitim lokacijama. Ova funkcija danas je sve popularnija i nudi sveobuhvatniju sigurnost. Inteligentne videoaplikacije omogućavaju internom istražitelju da prati sumnjive transakcije i o tome obavještava filijale. „Naprimjer, unošenjem broja ukradene kartice u sistem može se pristupiti svim kratkim videoklipovima na kojima se vide s njom povezane transakcije unutar čitave bankarske mreže“, objašnjava Torri. Ove informacije menadžeri sigurnosti mogu ne samo proslijediti direktorima filijala nego ih iskoristiti kao dokazni materijal za policiju.

Ulazak bez ključa

Osim videoanalitike, banke koriste detekciju upada i mogućnost ulazaka bez ključa kako bi unaprijedile sigurnost i ostvarile uštede. Zamjena ili izrada novih brava banku može koštati i do tri miliona američkih dolara godišnje. Kako bi se smanjili rizici i troškovi povezani s korištenjem tradicionalnih brava, banke implementiraju nove bežične brave koje u kombinaciji s jeftinim pristupnim karticama služe za otvaranje ulaznih vrata. Ove nove tehnologije olakšavaju praćenje aktivnosti pojedinaca ili specifičnih ulaznih tačaka unutar banke.

Mogućnosti koje nudi bankarski sektor

Banke su relativno konzervativni akteri na sigurnosnom tržištu i obično čekaju na implementaciju isključivo provjerenih i testiranih rješenja. Zbog svoje veličine i brojnih lokacija one se ne odlučuju za česte promjene sigurnosnih sistema. Zato su bankarskom sektoru namijenjena rješenja koja mu omogućavaju da iskoriste prednosti postojećih sistema, integrišu više funkcija i uključe nove tehnologije.

Pet savjeta za odabir idealnog sistema u bankarskom sektoru 

Matt Frowert, direktor marketinga u sektoru finansijskih usluga u kompaniji Tyco Integrated Security, nudi pet savjeta za instalaciju kvalitetnog sigurnosnog sistema namijenjenog bankama:
1. Pronađite iskusnog integratora specijaliziranog za rad sa sistemima tehničke i mehaničke zaštite namijenjenih bankama;
2. Potražite partnera koji nudi podršku kako za pojedinačne filijale tako i za centralne bankarske institucije (odnosno banke koje posluju s državnim institucijama, velikim korporacijama ili drugim bankama);
3. Povežite se sa organizacijama na nivou sigurnosne industrije, poput Američkog udruženja bankara, koje vam mogu dati preporuke u vezi s dobavljačima za druge banke u vašoj regiji;
4. Standardizirajte vodeće sisteme za kontrolu pristupa, videonadzor i detekciju upada koje podržavaju dobavljači sa odgovarajućim iskustvom ulaganja u tehnologije;
5. Investirajte u saradnju i obuku bankarskog osoblja kako biste im omogućili da efikasno koriste sisteme (npr. aktiviranje alarma na nivou filijale, upravljanje distribucijom šifri unutar filijale i sl).

Integracija sistema u bankarskom sektoru

Konzervativna priroda bankarskog sektora čini ga jednom od najžilavijih tržišnih vertikala za ulazak sistem-integratora. Često se mogu čuti pritužbe da su banke indiferentne prema sigurnosnim pitanjima uprkos osjetljivosti njihovog poslovanja i s njim jasno povezanih rizika. Ipak, detaljnija analiza uz pomoć industrijskih igrača i analitičara nudi uvid u napredne i prilagodljive marketinške strategije i poslovne pristupe koji mogu pomoći sistem-integratorima da uđu na ovo tržište

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Finansijske institucije predstavljaju srž savremene globalne ekonomije. Moderne korporacije su naviknute na pogodnosti transnacionalnog poslovanja i ne mogu funkcionisati bez podrške banaka, koje svoje usluge nude 24 sata dnevno. Klijenti su se, također, navikli na jednostavnost pristupa novcu u bilo koje vrijeme i bez banaka bi obavljanje bezgotovinskih transakcija bilo veoma otežano. S druge strane, banke čine sve kako bi svoje usluge ponudile što većem broju klijenata. Zbog toga su usvojile tehnologije i iskoristile internet za elektronsko ili, još modernije, mobilno bankarstvo. Ipak, banke nerado investiraju u sigurnost i sporo implementiraju modernu tehnologiju, ali to ne znači da ih sigurnosna pitanja ne zanimaju. Zapravo, čest je slučaj da sistem-integratori nisu dovoljno upućeni u načine na koje finansijske institucije percipiraju sigurnost.

Manjak interesa za sigurnost u bankarstvu

Uprkos snažnom finansijskom oporavku i njegovom utjecaju na BDP, banke su i dalje nepovoljna vertikala za sigurnosnu industriju i još oklijevaju sa prelaskom na moderne tehnologije videonadzora. Za većinu sistem-integratora ovakav pristup je nelogičan. Banke pokazuju spremnost da idu naprijed pomoću interneta i mobilnog bankarstva, ali oklijevaju sa primjenom slične tehnologije za zaštitu svojih sistema. Bob Mesnik, direktor kompanije SI Kintronics iz New Yorka, tvrdi da uvjeravanje banaka da poboljšaju svoju sigurnost predstavlja veliki napor. „One nerado ulažu u sigurnost i mi ne znamo kako da ih uvjerimo u suprotno“, kaže Mesnik i naglašava kako velike banke gotovo da uopće ne brinu za sigurnost, dok postoji određeni interes u manjim bankama, ali on se svodi na praćenje radnog učinka njihovih uposlenika. Sa Mesnikovim komentarom slažu se i ostali sistem-integratori unutar ovog sektora. Kao najvažniji razlozi za ovakvo ponašanje banaka često se navode briga za sigurnost i isplativost ulaganja. No, čak i kada se ove dileme otklone, banke i dalje ne pokazuju spremnost da krenu naprijed.

Razumijevanje izazova 

Ovo ne znači da su banke u potpunosti nezainteresirane za nadogradnju svojih videonadzornih sistema. Brojne studije slučaja koje su radili proizvođači ili sistem-integratori ukazuju na primjere u kojima su banke prešle na IP tehnologiju i smatrale takvu investiciju opravdanom. Tyco je kompanija koja ima bogato iskustvo u radu s ovom vertikalom i njeni predstavnici su objasnili izazove sa kojima se sistem-integratori suočavaju tokom rada sa klijentima iz bankarskog sektora.

„Klijenti rade sa većim budžetskim ograničenjima i moraju odrediti kao prioritete one projekte koje smatraju apsolutno neophodnim, bilo da je riječ o zamjeni zastarjele sigurnosne tehnologije, ispunjavanju regulatornih zahtjeva ili odgovoru na strategije poslovne ekspanzije“, kaže Chris Jones, regionalni rukovoditelj prodaje za instalacije i usluge u kompaniji Tyco Asia Pacific. „Neki klijenti također eksternaliziraju svoje odjele za nabavke. Ove kompanije dosta striktnije pristupaju analizi ponuda i češće se odlučuju na oglašavanje tendera kako bi povećale konkurentnost cijena“, kaže on.

Aidan Anderson, sigurnosni konsultant u britanskoj kompaniji Red Leaf Consultancy, dodatno obrazlaže ovu problematiku. On smatra da neki sistem-integratori ne poznaju sistem rada u bankarskom sektoru, kao ni percepciju fizičke i tehničke sigurnosti unutar njega. Iako se iz perspektive sigurnosnog sektora zaštita imovine banke čini kao prioritet, banke se češće odlučuju na kontrolu određenih identificiranih rizika. Sigurnost je samo jedan od njih, dok se ostali tiču likvidnosti, kapitala i regulative. Metode kontrole rizika mogu uključivati nadogradnju sistema i opreme, ali isto tako mogu podrazumijevati i usvajanje određenih procedura ili nabavku usluga iz oblasti osiguranja.

Smanjiti rizik poslovanja

„U bankama sigurnost se većinom tretira kao jedan od odjela, a ne neki poseban segment, što znači da, kao i drugi odjeli, sigurnost mora dovesti do povrata uloženog, bio to veći prihod, ušteda, veća učinkovitost procesa ili smanjenje broja članova osoblja“, kaže Andreson. On smatra da izazov za sistem-integratore leži u radu sa potencijalnim klijentima, koji treba biti usmjeren ka demonstraciji načina na koji njihovi proizvodi mogu ponuditi prednosti u smislu smanjenja rizika i unapređenja rada sigurnosnih odjela kako bi poslovni subjekti investirali u njih, a ne u druge, konkurentske odjele. Paul Bremner, analitičar za videonadzor i sigurnosne usluge u kompaniji IHS, blisko sarađuje sa zajednicom sistem-integratora. On navodi dodatne varijable koje mogu utjecati na odluke koje banke donose u pogledu sigurnosti. „Bankarski sektor se može podijeliti u različite podsektore. Tu imamo filijale, distributivne centre i poslovne urede. Svaki od njih ima posebne zahtjeve i jedinstvene izazove“, kaže Bremner. „Za integratora koji želi poslovati u ovom sektoru važno je imati svijest da se nivoi na kojima se odlučuje o instalaciji ili nadogradnji sigurnosnog sistema u ovim institucijama razlikuju.“ Odluka o angažmanu određenog sistem-integratora također zavisi od toga na kojem nivou je donesena. Ako je to lokalni nivo, to može izjednačiti šanse za integratore na regionalnom i državnom nivou. No, ako se odluka donosi na državnom nivou, banke će se zasigurno odlučiti za sistem-integratore koji posluju na istom nivou i koji imaju odgovarajuće iskustvo.

Napredne strategije za privlačenje klijenata

Ako imamo u vidu trendove da se banke odlučuju za iskusne kompanije koje posluju na nivou države, jasno je da je bankarski sektor tvrd orah za većinu sistem-integratora. Ipak, analitičari kompanijama sugerišu da promijene svoje marketinške strategije kako bi ojačale svoje prisustvo na tržištu. Danas su prodajne strategije fokusirane na promovisanje opreme i softverskih paketa kao pojedinačnih rješenja, dok se integracija odnosi na zajedničku instalaciju odvojenih komponenti. Određeni akcenat stavljen je i na interoperabilnost i kraće prekide rada, uz mogućnost da se kvarovi otklone na daljinu. Iako ove poruke mogu biti učinkovite u drugim segmentima tržišta, za bankarski sektor one ne znače mnogo ako prodavani proizvod nije unikatan.

„Ipak, ako postoji vodeća strategija, to je rad sa potencijalnim klijentima u projektovanju sistema“, kaže Anderson. „Za to je sistem-integratoru potrebno mnogo vremena i napora jer često nije dovoljno raditi samo sa sigurnosnim odjelom, nego i IT podrškom, a potencijalno i sa dobavljačima opreme. Prednost ovog pristupa je jasna, ali za sistem-integratora koji ovo obavlja ishod i ne mora predstavljati pravi odgovor.“ Ključna Andersonova poruka u ovom slučaju jeste činjenica da iako integracija sistema sama po sebi može smanjiti troškove, čak i nakon početne investicije, njen utjecaj nije u toj mjeri značajan kada ga se usporedi sa budžetom na nivou sigurnosnog odjela ili cijele organizacije. Zbog toga treba staviti fokus na kreiranje mogućnosti koje odražavaju postojeće poslovne potrebe za usklađivanjem strategije i razumijevanjem poslovnih faktora, kao i za kreiranjem rješenja koja se fokusiraju ne samo na integrisane sisteme nego i na način na koji se to može iskoristiti u kombinaciji sa drugim sigurnosnim funkcijama kako bi se ostvario uspjeh.

Integracija instaliranih platformi

Objašnjavajući razloge koji stoje iza uspješnosti kompanije Tyco u ovom poslovnom sektoru, Jones navodi da je ključni faktor bila ponuda poslovnih rješenja koja integrišu nekoliko instaliranih platformi za videonadzor u skladu sa zahtjevima klijenata. PSIM rješenje ove kompanije je u ovom kontekstu igralo ključnu ulogu. „PSIM rješenje kompanije Tyco nudi otvorenu platformu za integraciju s ciljem posjedovanja centraliziranog uvida u sigurnosne aktivnosti“, kaže Jones. „Ona je ponudila mogućnost da se različiti izvori informacija transformišu u poslovnu inteligenciju u stvarnom vremenu i ponude analizu situacije za potrebe blagovremenog prikupljanja preciznih podataka, pri čemu je automatizirani radni proces doveo do bržeg i učinkovitijeg reagiranja na nepredviđene situacije i njihovo rješavanje. Na taj način su unaprijeđeni procesi reagiranja na nepredviđene situacije, smanjeni rizici i sniženi operativni troškovi.“

Neki sistem-integratori pokušavaju i sa tradicionalnim pristupom dodavanja vrijednosti svojim uslugama kako bi povećali broj klijenata. George Zarifopoulos, službenik Odjela za marketing i komunikacije u kompaniji Takis G. Zarifopoulos, kaže da kompanija u kojoj radi nudi ugovore o besplatnom održavanju sistema u određenom vremenskom periodu. „Ponuda besplatnog održavanja u periodu od dvije godine našim projektima daje na autentičnosti i pouzdanosti“, kaže Zarifopoulos.

Sistemi prilagođeni finansijskom ambijentu

Prema izvještaju kompanije Ernest and Young, najvažniji trend u bankarskom sektoru u 2015. bit će jačanje profitabilnosti, ali ne i potraga za masivnim prihodima. Zbog toga će se banke morati transformirati uz pomoć manje glomaznih i fleksibilnijih poslovnih modela koji su otporni na globalni usporeni ekonomski rast. Moderni videonadzorni sistem koji izlazi izvan okvira puke sigurnosti i pomaže bankama da unaprijede poslovanje predstavlja idealno rješenje za potrebe banaka da prežive negativnu ekonomsku klimu. Istovremeno, posebno prilagođena marketinška strategija koja akcentira konkretne prednosti izvan sfere same sigurnosti predstavlja ono na što se sistem-integratori trebaju fokusirati kako bi ostavili traga u bankarskom sektoru.

Banke će favorizirati videonadzor u odnosu na sigurnost

Tehnološki napredak u oblasti bankarske sigurnosti nije ograničen na ovaj sektor, ali njegove aplikacije jesu. Paul Bremner, analitičar za videonadzor i sigurnosne usluge u kompaniji IHS, tvrdi da banke investiraju u novu sigurnosnu opremu i rješenja nakon što razmotre mogućnost povrata investicija i uštede na održavanju koje takva ulaganja donose. Prema istraživanju koje je radila kompanija Cisco, 43% klijenata u SAD-u smatra da njihova primarna banka ne razumije njihove potrebe, a 31% vjeruje da im banka ne pomaže da ostvare svoje osnovne finansijske ciljeve. Banke su sve više svjesne postojanja ovog raskoraka u pogledu svojih usluga i aktivno tragaju za rješenjem. Ovaj zahtjev, u kombinaciji sa sve izraženijom potrebom za unapređenjem učinkovitosti filijala i postizanjem boljih rezultata sa manje resursa, jasno oslikava na koji način će banke iskoristiti svoje videonadzorne sisteme kako bi došle do analitičkih podataka. „Tehnologije poput poslovne inteligencije i analitike mogu pomoći filijalama da unaprijede svoju operativnu metriku poput praćenja formiranja redova“, kaže Bremner. „Na taj način banke mogu kreirati modele upošljavanja osoblja koji su usklađeni sa protokom kupaca tokom dana, čime se sprečava pojava gužvi. Tehnologija poput ove pomaže bankama da skrate vrijeme čekanja za klijente i optimiziraju raspoređivanje osoblja“, kaže on.

Biometrijska tehnologija za zaštitu bankomata

Inovativni trendovi u oblasti biometrijske tehnologije pomogli su bankarskim institucijama da ponude sigurnije i pristupačnije usluge na bankomatima. U aprilu 2014. godine američko Savezno vijeće za kontrolu finansijskih institucija, koje djeluje kao finansijski regulator na području SAD-a, upozorilo je banke na novi val pljački bankomata u okviru kojih se koristi kombinacija sajberskih napada i krađe podataka korisnika. Ovaj novi stil pljački američka tajna služba nazvala je „neograničene operacije“, jer počinitelji imaju mogućnost da povuku znatno više novca sa računa u odnosu na limite, čime se banke izlažu riziku od gubitka velike količine gotovine.

Otkada su se bankomati pojavili u finansijskom sektoru tokom 1960-ih, oni se predstavljali olakšanje kako za klijente tako i za banke. Kartice i PIN brojevi su u prošlosti bili dovoljni za zaštitu, no krađe su s vremenom postale sofisticiranije. Zbog toga su se banke okrenule modernoj tehnologiji u vidu biometrije. Biometrijska tehnologija je već popularizirana u različitim sektorima širom razvijenih zemalja. No, kada su u pitanju bankomati, njeno usvajanje ide nešto sporije na području SAD-a ili Zapadne Evrope u odnosu na brzorastuće ekonomije Azije ili Latinske Amerike. Ipak, ova situacija bi se mogla brzo promijeniti jer stručnjaci predviđaju globalni rast potražnje za biometrijskim bankomatima zbog eskalacije sigurnosnih rizika. Prema procjeni organizacije Biometrics Research Group, implementacija novih biometrijskih tehnologija u finansijskoj industriji može smanjiti operativni rizik neke institucije za najmanje 20 posto u periodu od deset godina. Kompanije koje nude biometrijska rješenja ohrabrene su i dosadašnjim reakcijama banaka i njihovih klijenata. Ipak, inicijalna namjena biometrijske tehnologije bila je unapređenje sigurnosti i praktičnosti korištenja, no ona je vremenom izašla izvan okvira ove uloge i danas pomaže bankama da se diferenciraju unutar tržišta. Banke pomoću biometrijske autentifikacije unapređuju sigurnost, pri čemu korisnicima nude i jednostavnost interakcije sa bankomatom za sve ono za što ga oni žele koristiti, bez potrebe za pamćenjem PIN-ova ili korištenjem samih kartica. U budućnosti biometrijska tehnologija će zasigurno igrati ključnu ulogu u finansijskoj industriji, jer su banke i njihovi klijenti svjesni potencijala koji ona nudi. Kao i kod svake nove tehnologije, početno oklijevanje u pogledu usvajanja je neizbježno, ali jednom kada se njene prednosti uzmu u obzir, neće proći mnogo vremena prije nego što sistemi biometrijske autentifikacije postanu standard za bankomate.

Više od hiljadu Axisovih kamera nadzire rusku Standard banku

Osnovana 1999. godine, ruska Standard banka danas je jedna od najvećih finansijskih institucija u toj zemlji. Ima više od 320 poslovnica i 5.000 bankomata i terminala u Rusiji. Banka protežira visoke standarde korporativnog upravljanja i etike. Budući da su poslovnice ove banke nejednako prometne, dugi redovi narušavaju njen ugled u očima korisnika. S druge strane, mali broj klijenata po uposleniku nije ekonomski održiv. Kako bi postigla što veću efikasnost, banka je morala optimizirati rad poslovnica u zavisnosti od broja sati u danu, dana u sedmici ili datuma. Stoga je glavni cilj projekta koji se trebao implementirati bio daljinski nadzor poslovnica, uz detektiranje narušavanja internih regulativa i identifikaciju najprometnijih ureda u realnom vremenu.

Rješenje

Kamere koje su odabrane za projekat bile su AXIS 213 PTZ i AXIS P5512 PTZ mrežne kamere, AXIS M1011 fiksirane mrežne kamere te AXIS 212 PTZ mrežne kamere sa ultraširokim uglom snimanja. U zavisnosti od veličine i izgleda prostorija, instalirane su u prosjeku 3-4 mrežne kamere u svakoj poslovnici. Danas banka koristi ukupno 1.012 Axisovih kamera. Banka je za projekat razvila i svoj softver. Kako bi prikazali informacije prenošene sa kamera u online načinu rada, razvijen je mrežni resurs za nadzor, koji je uključio višekorisnički interfejs sa online prijenosom podataka, integraciju sa aktivnim direktorijem i sistematizaciju protoka videopodataka po regijama. Kako bi se smanjilo opterećenje komunikacijskih kanala, slike se osvježavaju nekoliko puta u minuti, a zatim se arhiviraju u sistemu pohrane podataka.

Rezultat

Rezultat projekta jeste alat pomoću kojeg uprava banke može nadzirati rad uposlenika u poslovnicama, imati trenutnu sliku koja prikazuje promet u njima te detektirati povrede internih regulativa i neovlaštene aktivnosti. Informacije koje pružaju kamere mogu se koristiti prilikom razmatranja žalbi. U dodatku tome, mnogi odjeli banke koriste videosistem za vlastite potrebe, kao što su procjena ispravnog postavljanja oglasa ili statusa IT opreme.

Moderni bankomati s novim sigurnosnim sistemima

Uloga bankomata posljednjih godina je dobila na važnosti. Oni više nisu samo sistemi za pristup novcu nego i za pružanje brojnih drugih usluga. Kreiranje pouzdanog i sigurnog okruženja za obavljanje transakcija ključno je pitanje za banke sa stanovišta poslovanja i pružanja usluga klijentima. Industrija pokušava pronaći dodatne načine da osigura vršenje transakcija i planira uvođenje biometrije u bankomate

Izvor: a&s international

E-mail: editorial@www.asadria.com

Willie Sutton je bio američki pljačkaš banaka poznat po inovativnoj „karijeri“ i uspješnim bjekstvima iz zatvora. Kada su ga pitali zašto pljačka banke, on je jednostavno odgovorio da to radi „zato što je tamo novac“. Ipak, danas su banke mjesta koja se manje fokusiraju na blagajničke poslove. Te institucije širom svijeta mijenjaju svoj način poslovanja i za rad s klijentima se više oslanjaju na mobilno bankarstvo i mrežu bankomata i informativnih kioska. Na brojnim lokacijama aktivnosti banaka danas su ograničene na specifične usluge, koje ne uključuju rukovanje gotovinom. Neki moderni Willie Sutton bi se danas sigurno fokusirao na bankomate kao metu za pljačke. Pošto banke više ne posjeduju sefove s gomilom novca, bankomati su se našli na meti kriminalaca koji traže lahak pristup novcu, jer se u njima mogu naći deseci hiljada dolara. Banke moraju izbalansirati dva zahtjeva: za zaštitom novca od prevara i krađa, te omogućavanjem klijentima jednostavnog i praktičnog korištenja njihovih usluga i transakcija, bez dodatnih opterećenja.

Zaštita bankomata od fizičkih napada

Zaštita bankomata je važna tema kojom se bave međunarodne organizacije kakve su ATMIA (Asocijacija sektora bankomata) i EAST (Evropski tim za sigurnost bankomata). Napadi na bankomate mogu se podijeliti na fizičke napade, tj. pokušaje da se dođe do novca u bankomatu, i prevare. „U prvi mah, tokom 1960-ih, fizička sigurnost bankomata je bila nerazvijena. Napadi su ubrzo počeli i nastavili se kako su se bankomati počeli širili po cijelom svijetu, sve sa velikim iznosima novca u njima i u blizini javnih prostora. Postoji veliki broj identičnih bankomata, što znači da kriminalci mogu optimizirati svoj modus operacija i osmisliti brže i efikasnije načine da ih opljačkaju“, kaže Pieter D. de Vlaam, menadžer za obuku i certifikaciju u kompaniji Gunnebo, jednom od najvećih svjetskih proizvođača sefova za bankomate. Prema njemu, napadi na bankomate prošli su više evolutivnih stadija. Prvobitno su se sastojali od otvaranja bankomata jednostavnim alatima poput čekića i dlijeta. Proizvođači su na ovaj izazov odgovorili razvojem i instalacijom kvalitetnijih sefova. No, pljačkaši su počeli razvijati nove metode. „U drugoj fazi počeli su koristiti let lampe i drobilice, da bi na kraju počeli i s upotrebom gasa, pri čemu bi najprije razvalili otvor za izbacivanje novca i upumpali gas u bankomat. Potom bi izazvali eksploziju u bankomatu i tako ostvarili pristup novcu“, kaže de Vlaam. Nova generacija napada je uključivala upotrebu čvrstih eksploziva kakvi su PETN i želatinski dinamit. Proizvođači sefova se trenutno takmiče s kriminalcima kako bi ponudili adekvatnu zaštitu protiv korištenja ovih eksploziva.

Skimming i prevare 

Pljačkaši nekada ne napadaju sefove bankomata. Iako bankomati mogu biti isplativi za njih, zbog kvalitetnijih sefova i novih metoda zaštite oni postaju sve teže mete za direktni napad. Zato se kriminalci odlučuju na prevare korištenjem ukradenih kartica ili podataka s njih pomoću tzv. skimming tehnika. Prema podacima obavještajnih službi SAD-a, koje se bave borbom protiv finansijskog kriminala, skimming američke finansijske institucije košta oko osam milijardi dolara godišnje. Standardni modus operandi pljačkaša je instalacija skrivenih čitača kartica i špijunskih kamera, koje kopiraju podatke s magnetne kartice. Nakon prikupljanja podataka oni se kodiraju na druge kartice, a zabilježeni PIN se koristi za podizanje novca s računa korisnika.

Videonadzor

U kombinaciji s bankomatima uveliko se koristi videonadzor radi praćenja i otkrivanja pokušaja prevara. Videonadzorna oprema za ove potrebe, poput kamera i snimača, mora biti usklađena sa zahtjevima za kompaktnim dimenzijama i otpornošću na zahtjevne ambijentalne uvjete. „Postoje tri ključna zahtjeva u pogledu videonadzornih sistema koji se koriste u bankarskom okruženju. Prvi se tiče centralne integracije podataka, koja je garant da će podaci o transakcijama uvijek biti zaštićeni kvalitetnim firewallom u podatkovnim centrima, i to u okruženju koje je usklađeno sa zahtjevima u pogledu zaštite bankovnih podataka i mrežne politike. Drugi zahtjev tiče se upravljanja rada poslovnog subjekta u stvarnom vremenu, tako da se problemi u sistemu mogu automatski detektirati. Na taj način se osigurava trajna funkcionalnost videa. Na kraju, tu je i centralizirano upravljanje, koje omogućava kontrolu nad hiljadama snimača putem jedne radne površine na jednoj lokaciji“, kaže Karl Pardoe, regionalni prodajni menadžer za Veliku Britaniju i Irsku u kompaniji March Networks. Ipak, uprkos tehničkim izazovima, uspješna rješenja podrazumijevaju mogućnost povezivanja s bankovnim bazama podataka o transakcijama radi detekcije prevara i pristupa sveobuhvatnim sigurnosnim rješenjima za borbu protiv njih. „Naše rješenje povezuje transakcije koje obavlja bankomat s odgovarajućim videozapisom. Nakon što banka otkrije sumnjivu transakciju, videozapis se može veoma brzo pronaći i iskoristiti za potrebe istrage. Osim sprečavanja prevara, video služi i za automatsko upozoravanje u slučaju fizičkog napada na bankomat ili pokušaja sabotaže“, kaže Cristina Velasco, menadžerica marketinga u španskoj kompaniji SCATI.

Woody Chang, menadžer marketinga u kompaniji QNAP Systems, dodaje da se „u nekim slučajevima videonadzor također povezuje s alarmnim i sigurnosnim sistemom. Naprimjer, alarm može aktivirati automatsko zatvaranje vrata ili ispuštanje spreja za imobilizaciju.“ Videonadzorna rješenja za bankomate uključuju kompaktne snimače, gotovo neprimjetne kamere i VMS platformu za centralizirano upravljanje. Pomoću nje se integriše video koji nastaje prilikom nadzora bankomata i unutrašnjosti banaka, čime se kreira centralizirana platforma za upravljanje sigurnošću za cijelu bankarsku mrežu. Banke mogu biti umrežene i na državnom nivou, a video je moguće pratiti s centralne lokacije.

Je li biometrija budućnost?

Ipak, skimming i danas predstavlja važan izvor rizika po banke i finansijske institucije. Uvođenje pametnih kartica s integrisanim čipom trebalo je ponuditi kvalitetniju zaštitu podataka. Ipak, pošto kartice u velikom broju slučajeva i dalje posjeduju magnetne trake, kriminalci mogu krasti podatke s njih i koristiti ih na lokacijama gdje korištenje pametnog čipa nije obavezno.

Biometrijska rješenja nude dodatni nivo sigurnosti jer onemogućavaju kopiranje i krađu, čime se rizik po banke dodatno reducira. Biometrijska identifikacija implementirana je u ličnim kartama, prekograničnoj kontroli i upravljanju radnom snagom (npr. za kontrolu pristupa i radnog vremena), ali je tek odnedavno postala potencijalno rješenje za bankomate. „Identifikacija pomoću šarenice oka oduvijek se smatrala kvalitetnim rješenjem za autentifikaciju identiteta zbog brzine i pouzdanosti. Ipak, tu je uvijek bilo prisutno i pitanje ekonomičnosti, dimenzija opreme i cijena, koje su otežavale njeno usvajanje za potrebe zaštite bankomata“, kaže Mohammed Murad, zamjenik direktora prodaje i poslovnog razvoja u kompaniji Iris ID Systems. „Ipak, posljednjih nekoliko godina ova identifikacija je postala ekonomski pristupačna i tehnološki izvediva u smislu dimenzioniranja. Probne bankomate smo instalirali u Južnoj Koreji, na području Bliskog istoka i u drugim zemljama, i rezultati su za sada pozitivni“, ističe on i objašnjava da je identifikacija pomoću šarenice oka pogodna za bankomate jer za nju nije potrebno mnogo prostora, tako da je vrijeme obavljanja transakcije, pristupa bazi podataka i verifikaciji identiteta veoma kratko.

Osim toga, ovaj vid identifikacije nudi i anonimnost. Slika oka se pretvara u slijed nula i jedinica i uspoređuje sa sličnim obrascem koji je pohranjen u bazi podataka. Ne postoji način da se slika šarenice oka rekreira na osnovu ovog obrasca. Što se tiče arhitekture, ovaj vid identifikacije se može vršiti na različite načine, npr. preko centralne baze podataka ili pomoću akreditiva koji su pohranjeni na korisnikovoj pametnoj kartici ili telefonu (pomoću NFC tehnologije). Biometrijska identifikacija vjerovatno neće eliminirati potrebu za korištenjem kartica. Standardizacija biometrije u bankama je složen i vremenski zahtjevan proces i čini se da će je klijenti doista koristiti u svojim bankama, ali da će isto važiti i za PIN-ove prilikom pristupanja bankomatu izvan njihovih mreža. Ipak, prije šire upotrebe biometrije za bankomate proći će još dosta vremena, no pilot-projekti poput onih kompanije Iris ID i drugih polahko postaju stvarnost. „Finansijske institucije su veoma konzervativne. Prelazak na novu tehnologije nije jednostavan. Napredak će biti spor, ali signali su pozitivni“, kaže Murad.

Sljedeća faza

Magnetne trake na karticama nekada su bile zamijenjene čipovima radi veće sigurnosti. Sljedeća faza će najvjerovatnije biti prelazak na identifikaciju pomoću šarenice oka ili otiska prstiju. Primjena biometrijske identifikacije kod bankomata predstavlja  zanimljivo rješenje za prevare s karticama i skimming. Biometrija će omogućiti višefaktorsku identifikaciju, koja će podići nivo sigurnosti i značajno smanjiti rizik od krađe identiteta. Ipak, to je samo još jedan korak u konstantnoj utrci između banaka i kriminalaca, jer će potonji sigurno pokušati zaobići i ove mjere. Bit će zanimljivo vidjeti koja rješenja će industrija ponuditi kao odgovor.

Razotkrijte napade na bankomate uz pravo sigurnosno rješenje

Napadi su stalni izvor briga za operatore bankomata, a statistika pokazuje da to postaje sve veći problem. Implementiranje najboljeg videonadzornog rješenja za nadgledanje bankomata moglo bi smanjiti gubitke i broj napada

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Brojni su načini napada na bankomate i ljude koji ih koriste. Dok su fizički napadi razlog za određenu brigu, danas prevare i krađa podataka s bankovnih kartica stvaraju mnogo veću štetu. Kriminalci u trenu mogu ukrasti bankovne i kartične informacije, a da korisnik i ne zna za to. Zato je krađa podataka i novca s bankovnih kartica i dalje gorući problem za bankomate širom svijeta. Prema nedavnom izvještaju FICO-a, broj kompromitovanih bankomata i trgovinskih uređaja tokom 2016. godine samo u SAD-u porastao je za 30 posto. Međutim, u izvještaju o bankomatskom kriminalu Evropskog tima za sigurnost bankomata (EAST) stoji da je u istoj godini u Evropi broj napada čiji je cilj krađa podataka s bankovnih kartica opao za 20 posto. Uprkos tome, EAST napominje da je ukupni broj napada na bankomate u Evropi u 2016. porastao za 26 posto.

 

Smanjenje broja napada?

Prema FICO-u, oko 60 posto napada u SAD-u otpada na nebankovne bankomate, poput onih u supermarketima. Ostatak se odnosi na bankomate u vlasništvu banaka te na POS uređaje kao što su oni za kartično plaćanje u prodavnicama. Međutim, ima i dobrih vijesti. Prosječno trajanje napada se smanjuje. FICO-ovi podaci pokazuju da su bankomati ili POS uređaji u prosjeku bili pod napadom 11 dana, nasuprot prosječnom trajanju napada od 14 dana u 2015. godini. Pri tome se i prosječan broj kartica zahvaćenih jednim napadom smanjio za pola. Iako podatak o rastućem broju napada na bankomate ne zvuči baš dobro, solidan sistem za videonadzor implementiran kao dio holističkog sigurnosnog rješenja za nadgledanje bankomata mogao bi pomoći u hvatanju kriminalaca prije nego što naprave ikakvu štetu. Korištenjem odgovarajućeg tipa kamera i efikasnog softvera za upravljanje videom (VMS) operatori bankomata mogli bi postati spremniji nego ikada da na vrijeme spriječe napade.

Izazovi u oblasti nadzora bankomata

Kada je u pitanju nadzor bankomata, izazovi su brojni. Oni se odnose na okruženje i montiranje odgovarajuće opreme. Izazovi iz okruženja se teško mogu kontrolisati. Promjene u osvjetljenju usljed promjenjive sunčeve svjetlosti predstavljaju neke od najvećih izazova specifičnih za nadzor bankomata. S obzirom na to da je veliki broj bankomata smješten vani, kamere se moraju prilagođavati promjenjivoj sunčevoj svjetlosti, kao i tami jednom kada sunce zađe te bilo kakvim drugim promjenama u okruženju. Dakle, videonadzorne kamere moraju biti u stanju prilagoditi se svim ovim promjenama. “March Networks ima liniju namjenskih kamera za bankomate koje imaju visok dinamički raspon i odlično funkcionišu u uslovima slabog osvjetljenja kako slika nikada ne bi bila presvijetla ili pretamna”, kaže menadžer za tržišna rješenja u March Networksu Daniel Caggiula. Kada je riječ o vidnom polju (FOV), kamere March Networksa mogu pokriti vertikalni FOV od 0,9 metara, što omogućava snimanje korisnika bankomata od struka naviše kako bi svi bitni detalji na njemu bili vidljivi.

Još jedan izazov je ograničenost zaposlenika da nadziru i upravljaju transakcijama na bankomatima u desecima ili čak stotinama poslovnica. “Stručnjaci za istraživanje bankovnih prevara često su prisiljeni tražiti dokaze neefikasnom pretragom slika i zabilježenih aktivnosti oslanjajući se na video lošeg kvaliteta, koji se nekada sporo skida i čija pohrana može biti skupa”, objašnjava Uma Welingkar, potpredsjednica odjela za upravljanje proizvodima u 3VR-u. “Pretrage hronološki zabilježenih aktivnosti također zahtijevaju da korisnici otprilike znaju kada je došlo do incidenta. Što je mogući vremenski raspon u kojem se incident desio veći, to je više videa koji se mora ručno pregledati kako bi se identifikovali sumnjivci ili neke druge bitne informacije, zbog čega je takva istraga vremenski zahtjevna, neefikasna i skupa. I što je najbitnije, može biti teško na taj način doći do dokaza koji bi doveli do osuđivanja kriminalaca”, dodaje Welingkar.

Razvoj pravog nadzornog rješenja

Usljed ranjivosti bankomata razvoj najefikasnijeg mogućeg nadzornog sistema izuzetno je važan. Faktori poput pouzdanosti i kamera visokog kvaliteta samo su mali dio uspješnog rješenja. “Finansijske institucije trenutno su u potrazi za proaktivnim rješenjima koja im omogućavaju da smanje troškove i postignu maksimalan povrat investicije. Zbog ovoga se moraju osloniti na nekog dovoljno posvećenog proizvođača s kojim banka može prevazići buduće izazove”, kaže menadžerica marketinga u SCATI-ju Raquel Elias. „Najbolje je ono rješenje koje omogućava prevenciju napada i aktivira uzbune u stvarnom vremenu u slučaju fizičke agresije na bankomate ili njihove sabotaže“, pojašnjava Elias. Takvo rješenje bi uvijek trebalo biti integrisano sa sistemima za nadzor transakcija. “Najvažnija stvar je ponuda sveobuhvatne i specijalizirane sigurnosne platforme koja se može prilagoditi specifičnim zahtjevima svake banke, kao i zahtjevima i regulacijama okruženja (standardi i legislativa, korporativne promjene itd.)”, dodaje ona.

Caggiula, pak, smatra da “za efikasan nadzor bankomata finansijske institucije moraju tražiti videonadzorno rješenje koje integriše HD video te analitiku detekcije prisustva i transakcijske podatke, uz dodatak izvještavanja koje će pomoći u lakšem identifikovanju nepravilnosti.”

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju… 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.