1 Juna, 2026
image
Home Blog Right SidebarPage 338

Videoanalitika automatizira sigurnost na aerodromima

Aerodromi su predvodnici primjene videoanalitike za potrebe automatizacije videonadzora i operativnih zadataka. Savremeni napredak na planu pretrage videa i kvalitetnije računarske mogućnosti rubnih uređaja garant su veće primjene videoanalitike u budućnosti. Ipak, za realizaciju punog potencijala potrebno je educiranje tržišta

Izvor:a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Videonadzorne kamere se već dugo koriste na aerodromima. Uvođenje analitike videosadržaja (VCA) značajno je uvećalo njihov kapacitet. „Primarni zadatak analitike je da pretvori kamere u inteligentne detektore kako bi detekcija incidenata bila pouzdanija, a faktor ljudske pogreške sveden na najmanju moguću mjeru“, kaže Denis Castanet, direktor poslovnog razvoja za EMEA regiju u kompaniji Bosch Security Systems. „Videoanalitika je prepoznata kao vodeća tehnologija u sve izraženijem trendu korištenja pouzdanih automatiziranih sistema na aerodromima“, ističe Bill Flind, direktor kompanije Ipsotek. On dalje navodi i nekoliko najvažnijih prednosti videoanalitike– njeno inteligentno korištenje smanjuje ljudske greške, reducira troškove angažovanja čuvara, nudi sekundardnu podršku za druge sisteme i značajno unapređuje vrijeme reakcije između uzbunjivanja i djelovanja zahvaljujući korištenju automatskih okidača akcija i uzbuna. JoshPhillips, direktor marketinga poslovnih i rješenja za ključnu infrastrukturu u kompaniji Verint Systems, također navodi da se „videoanalitika koristi u oblastima u kojima alternativni senzori ne predstavljaju pouzdano ili praktično rješenje, ili gdje isto važi za angažman sigurnosnog osoblja koje treba nadzirati drugo osoblje“.

Novi trendovi u oblasti pretraživanja videa 

Pored uzbunjivanja, videoanalitika ima važnu ulogu i kod pretraživanja videomaterijala. Ogromne količine ovih materijala prikupljaju se na dnevnoj bazi na prometnim lokacijama poput aerodroma i njih je praktično nemoguće pretraživati ručno. Jedna od ključnih prednosti videoanalitike je mogućnost ubrzavanja brzine pretraživanja kroz sate snimljenog videomaterijala. Različiti proizvođači videoanalitičkih rješenja nude pretragu na temelju raznih kriterija: boje, oblika, brzine, a ponekad i vremena zadržavanja u određenoj zoni. Pored toga, neka rješenja mogu kompresovati sate zabilježenog materijala u svojevrsni tok prikaza koji daje uvid u sve aktivnosti u određenom vremenskom intervalu. Na taj način se pojednostavljuje pretraga za materijalima koji zanimaju korisnika.

„Tehnologija nam danas omogućava ne samo da lociramo neku osobu ili osobe nego i da pratimo njihovu rutu kretanja i odredimo njihovu posljednju poznatu lokaciju“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga sigurnosnih rješenja za EMEA regiju u kompaniji NICE systems. To je moguće zahvaljujući kreiranju pretraživih baza podataka sa slikama napravljenim u stvarnom vremenu na kojima su prikazane sve osobe koje su uočile umrežene videonadzorne kamere. Istražitelji mogu pretraživati ovu bazu podataka kako bi identificirali osobu koju traže prema vremenskom okviru ili na temelju opisa ili slike osumnjičenika. Korištenjem ovih informacija istražitelji mogu brzo pregledati rezultate i provjeriti da li se tražena osoba pojavljuje na njima. Nakon lociranja osobe sistem istražitelju daje uvid u vremenski označenu mapu na kojoj se navodi gdje se osoba nalazila i u koje vrijeme, kao i rutu njenog kretanja. U kontekstu poduzimanja mjera, od ključne je važnosti i utvrđivanje lokacije na kojoj je ta osoba posljednji put uočena.

Višestruka primjena na aerodromima

Najčešće funkcije videoanalitike su detekcija neovlaštenih upada i prtljaga bez nadzora. Kao primjer može poslužiti detekcija lica koja ulaze u prostor za prtljag, zadržavaju se u zaštićenoj zoni ili se kreću u pogrešnom smjeru. Isto važi i za detekciju nedozvoljeno parkiranih vozila, lica koja se nalaze u blizini piste ili parkiranih aviona, kao i za upravljanje redovima za prijavu i kontrolu putnika. U posljednjem slučaju videoanalitika se koristi za mjerenje vremena koje ljudi provode čekajući u redu. Iako se videoanalitika u prvom redu koristi u sigurnosne svrhe, njena popularizacija podrazumijeva i dodatne vidove primjene na aerodromima. „Naše iskustvo sa videoanalitikom pokazuje da se ona koristi u mjeri u kojoj krajnji korisnik razumije njen potencijal. Ovo obično rezultira time da se videoanalitka u početku koristi u sigurnosne svrhe, a da se, kako korisnik bolje razumijeva njen potencijal, njena primjena širi i na neka druga polja“, kaže KirkHuss, inženjer u kompaniji G4STechnology USA. „Kao i kod svake druge tehnologije, kako se korisnici budu kvalitetnije upoznavali sa videoanalitikom, bolje će razumijevati i njen potencijal i početi je koristiti i za oblasti koje nisu striktno povezane sa sigurnošću.“

I prije nego se dogodi

Primjer „dvostruke upotrebe“ jeste ponovljeno korištenje postojećih sistema za pružanje usluga kupcima (naprimjer, za upravljanje redovima) ili marketing (analiza ponašanja kupaca). „Naprednija videoanalitika ide korak naprijed i omogućava pouzdano predviđanje lokacije na kojoj će doći do formiranja dugačkog reda, dakle prije nego što se to i desi“, dodaje Phillips. Ovo omogućava poslodavcima da maksimiziraju učinak osoblja koje ne radi ništa kada su redovi prazni. Informacije se mogu razmjenjivati između različitih subjekata na aerodromu. Vlasnici prodajnih objekata na aerodromima obično imaju vlastiti videonadzorni sistem u svojim objektima. Iako oni nisu povezani sa aerodromskim sistemom, informacije se mogu razmjenjivati preko mobilnih aplikacija (npr. slanje slika osumnjičenika iz dućana policiji na aerodromu), tvrdi ToddBrodrick, direktor prodaje za jugozapad SAD-a u kompaniji Pelco by Schneider Electric.

Popis ključnih stavki za sistem-integratore prilikom implementacije VCA rješenja 

Videoanalitika može biti koristan i vrijedan alat, ali je prije njegove implementacije neophodno da sistem-integratori obrate pažnju na potrebe krajnjih korisnika. U nastavku teksta sigurnosni eksperti na temelju svog iskustva su sistem-integratorima dali savjete u vezi sa implementacijom videoanalitičkih rješenja. Izazovi su brojni i variraju u odnosu na klijenta, njegove zahtjeve i njegov pristup nabavki. Ipak, mi smo se tokom implementacija rješenja redovno susretali sa određenim zajedničkim stavkama:

  • Jesu li klijentovi zahtjevi ostvarivi? Kod nekih projekata nije moguće implementirati očekivano rješenje.
  • Razumijevanje poslovnog konteksta: ne samo navedenih rezultata nego i onih traženih ili neizvedivih.
  • Rad na protokolima: protokoli koji su usko povezani sa tehničkim rješenjem mogu biti potcijenjeni ili zanemareni, posebno kod tendera do kojih se dolazi ponudom tehničkog projekta.
  • Utvrđivanje glavne svrhe sistema: je li u pitanju donošenje odluka ili podrška odlukama?
  • Edukacija i trening: edukacija obično ide prije treninga u slučaju klijenata koji nisu upoznati sa mogućnostima i ograničenjima videoanalitike u konkretnim slučajevima.
  • Morate adekvatno razumjeti korisnikovo poslovanje kako biste utvrdili na koji način primijeniti analitiku.
  • Obratite pažnju na dizajn mreže prilikom implementacije videoanalitičkog rješenja.
  • Odaberite ponuđača sa kvalitetnom podrškom jer je svaka implementacija različita i posebna.
  • Kad god je to moguće, koristite analitiku kao rubno rješenje i videokamere sa automatskim uzbunjivanjem.
  • Provjera inovativnog koncepta je neophodna u svim situacijama kada je potrebno razraditi i prilagoditi rješenje.
  • Odaberite videoanalitičku aplikaciju koja odgovara vašoj sadašnjoj i budućoj situaciji.
  • Pažljivo proučite model licenciranja prodavača i utvrdite kako se naplaćuje za potrebe instalacije kamera.
  • Analizirajte kapacitet aplikacije da izvuče podatke i kreira izvještaje.
  • Ako su kamere već postavljene, osigurajte integraciju aplikacije i tehnologije.
  • Provjerite je li aplikacija korištena u sličnim instalacijama.

Budućnost: multisenzorna videoanalitika

Danas je najteže omogućiti funkcionisanje analitike u izrazito prometnom okruženju. Kako se videoanalitički algoritmi unapređuju, razvija se i njihova mogućnost da izađu na kraj sa prometnim zonama na aerodromima. Sljedeći izazov predstavljat će uspješno praćenje i prebacivanje s kamere na kameru. Prometne ili zaklonjene zone otežavaju precizno praćenje preko više kamera. Ipak, kombiniranjem s drugim tehnologijama i sistemima radi lakšeg označavanja i praćenja pojedinaca na prometnim lokacijama poput terminala može dati bolje rezultate. „Pored same analitike, automatizacija cijelog procesa predstavlja sljedeći korak. Ako neko ostavi torbu, sistem će se automatski vratiti i potražiti osobu koja ju je ostavila, prepoznati je shodno bazi podataka i pratiti tokom kretanja po drugim dijelovima aerodroma, prije nego obavijesti najbližeg policajca ili čuvara na dužnosti“, kaže dr.RustomKanga, direktor kompanije iOmniscient. „Mi već koristimo multisenzorsku tehnologiju u vidu zvuka i mirisa pored videa. Ljudi koriste sva svoja čula i analitika treba biti takva. Naprimjer, ako kamera uoči kako neko pada i identificira zvuk pucnja, to je već drugačija situacija u odnosu na to kada se neko posklizne i padne. U dolazećim godinama multisenzorna analitika postat će sveprisutna.“

Videoanalitika nije univerzalno rješenje za sve probleme

Nivo poznavanja ove tehnologije na tržištu i dalje predstavlja izvor zabrinutosti za distributere i sistem-integratore koji implementiraju videoanalitička rješenja. Jedan od najvećih izazova s kojim se oni suočavaju jeste kako da objasne da videoanalitika ne predstavlja potpuno rješenje, kao i da daju realističnu sliku o njoj.

„Komercijalni izazov leži u potrebi da klijenti shvate šta ova tehnologija može, odnosno šta ne može postići“, objašnjava Kanga i dodaje: „Mi se fokusiramo na educiranje tržišta. Većina kupaca vrši nabavku preko tendera. Ako su specifikacije tendera nejasne, kupac može dobiti nešto što im udovoljava, ali ne radi u praksi. Naprimjer, ako se u specifikacijama navede da se traži ‘detekcija ostavljenih objekata’, to je drugačije od traženja ‘detekcije ostavljenih objekata na prometnoj lokaciji’. Ovih nekoliko riječi razlike može prevagnutiu tome hoće li kupac dobiti nešto funkcionalno ili ne.“ „Smatram da izazov uvijek leži u kulturi. Videoanalitika je prava novina na našem tržištu, zbog čega ulažemo puno vremena u demonstraciju snage ovog rješenja našim kupcima. Nakon toga potrebno je redefinirati tehničke zahtjeve rješenja. Kupci obično tretiraju videoanalitiku kao neki ukras, a ne pravo rješenje. Mi uvijek upoznajemo potencijalne kupce sa onim koji su već nešto kupili kako bismo im demonstrirali fantastičan potencijal videoanalitičkog rješenja“, kaže JorgeHeller, tehnološki direktor u kompaniji Redisul. Ova kompanije je kao sistem-integrator učestvovala u opremanju nekih brazilskih aerodroma prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva u toj zemlji. „Kod klijenata primjećujemo velike varijacije u pogledu nivoa poznavanja analitike, od onih koji ne znaju ništa, do stručnih konsultanata. Čak i kod nabavnih timova postoje značajne razlike u pogledu znanja i nije uvijek slučaj da oni s najboljim znanjem dobiju i najviše ovlasti za nabavku“, kaže Neil Norman, direktor kompanije Human RecognitionSystems. I on smatra da edukacija predstavlja ključni element poslovnog razvoja, a tim za implementaciju analitike ima zadatak da izbjegne razočarenje ili pogrešno korištenje sistema.

Kada se koristi videoanalitika? 

Videoanalitika se obično temelji na dva tipa arhitekture: jedna se bazira na serveru, a druga na rubnim uređajima, poput kamere.  „Varijanta s kamerom nudi skalabilnost i redundanciju, ali i manje funkcija, performansi i upravljanja, dok opcija sa serverom nudi kvalitetnije performanse, funkcije i mogućnost upravljanja, ali i manje skalabilnosti i veće potrebe za propusnošću“, objašnjava ZvikaAshani, tehnički direktor u kompaniji Agent Video Intelligence (Agent Vi).Videoanalitika koja se bazira na serveru nudi nekoliko prednosti jer se svi serveri nalaze na jednoj centralnoj lokaciji: lakše podešavanje, upravljanje i održavanje. Pošto su napajanje i hlađenje manji problem, to omogućava veću procesorsku snagu i podršku za kompleksne videoanalitičke algoritme koji nude kvalitetne performanse i lakšu integraciju sa VMS i PSIM sistemima. Korištenje analitike bazirane na rubnim uređajima omogućava uštede u pogledu zahtjeva za propusnošću, jer nema potrebe za kontinuiranim videoprijenosom putem mreže. Ono omogućava i direktno upravljanje PTZ kamerom uz minimalnu latenciju, a pošto se nekompresovani video analizira direktno na kameri, performanse videoanalitike su bolje (kvalitetprijenosa videa se ne mijenja zbog kompresije). Video se može prenositi na zahtjev ili automatski prilikom detekcije događaja od interesa (tzv. black screen tehnologija). Najvažnije prepreke su veličina kamere, ograničenja u pogledu utroška energije, ograničena procesorska moć i prostor za pohranu, kao i ograničena temperaturna tolerancija prilikom rada uz direktnu izloženost suncu ili jako niske temperature. Stručnjaci u ovoj industriji predviđaju trend otklanjanja ograničenja kamera za potrebe videoanalitike na rubnim uređajima na dva načina: podjela radnog opterećenja između rubnog uređaja i servera ili dodavanje procesorske snage kamere preko eksternog uređaja. „Pristup distribuirane obrade u kojoj se koriste i kamera i serverska obrada predstavlja najbolju kombinaciju rješenja u pogledu skalabilnosti, performansi, funkcija, upravljanja i zahtjeva za propusnošću“, naglašava Ashani.

Borba za sigurne tunele

Globalna mreža tunela prostire se hiljadama kilometara. Za mnoge stanovnike velikih gradova svakodnevni prolasci kroz tunele nisu ništa neuobičajeno. Ipak, mali broj njih je svjestan ogromnih inžinjerskih izazova vezanih za zaštitu protoka saobraćaja ispod površine ili unutar tunela

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Kada je riječ o sigurnosti tunela, Evropa se izdvaja kao poseban slučaj. Na većini tog kontinenta ovaj segment sigurnosti je regulisan propisima Evropske unije, odnosno posebno direktivom EU 2004/54. Ona predviđa izradu procjene sigurnosti za sve tunele i, u zavisnosti od njenih pokazatelja, njihovu rekonstrukciju ili širenje zbog, naprimjer, dodatnih prolaza za evakuaciju. „Potreba za rekonstrukcijom tunela jedan je od najvažnijih faktora rasta tržišta u sektoru tunela. Njihov vijek trajanja obično je nekoliko decenija. Ipak, kako se u tunelima koristi sve više elektronike, vijek trajanja se skraćuje. Posljednjih godina prosječan rok za obnovu elektronske opreme u tunelima skraćen je sa 20 na oko 15 godina“, kaže Christoph Seewald, direktor sektora industrijske transportne logistike u njemačkoj kompaniji SICK, koja se bavi proizvodnjom senzora.

Legislativa kao sredstvo promocije 

Nova evropska legislativa za sigurnost tunela i smanjenje rizika od incidenata predviđa obavezno korištenje videoanalitike u tunelima dužim od 500 metara kako bi se osiguralo automatsko praćenje incidenata. „To znači da će videonadzorne kamere s ugrađenom videoanalitikom, poput inteligentnih analitičkih funkcija, uskoro postati sastavni dio projekata tunela jer je ova napredna tehnologija postala neophodna za sprečavanje ili barem ublažavanje nesreća u njima“, kaže Szymon Chlebowski, konsultant za poslovni razvoj u EMEA regiji u kompaniji Bosch Security Systems.

Sveobuhvatno rješenje obično se sastoji od više sigurnosnih i zaštitnih sistema, poput protivpožarne zaštite, sistema javnog razglasa i evakuacije te videonadzora. „Svi nadzorni sistemi prvenstveno se instaliraju radi blagovremene identifikacije neuobičajenih pojava koje mogu biti uzrok nesreća. Osim toga, u slučaju nesreće, sistemi za javni razglas i evakuaciju koriste se da izvuku ljude na sigurno iz opasne situacije“, dodaje on.

Najveći izazovi

U odnosu na ostale objekte na cestama, tuneli nose jedinstvene izazove. Oni uključuju lošiju osvijetljenost, ograničen prostor za instalaciju kamera, promjenjiv zvuk koji se odbija od zidove te ograničenja u pogledu održavanja opreme i njenog prljanja. Zbog toga proizvođači moraju dizajnirati inovativna rješenja za sigurnost i zaštitu, a ograničene mogućnosti na planu osiguranja adekvatnog osvjetljenja također predstavljaju problem. No, proizvođači su osmislili kamere za rad u uvjetima lošeg osvjetljenja opremljene tehnologijom visokog dinamičkog raspona, koje mogu izaći na kraj s kontrastima osvjetljenja unutar tunela i prilikom ulaza u njih. Kompanija Jenoptik je, naprimjer, iskoristila svoju Robot Black Flash tehnologiju u dva dugačka tunela na autocestama 4 i 71 u njemačkoj pokrajini Tiringiji. U oba tunela bilo je neophodno instalirati posebnu tehnologiju blica, koja nije smjela zaslijepiti vozače. Zbog toga je projektovan infracrveni blic, koji je skoro nevidljiv za ljudsko oko i kao takav ne može zaslijepiti vozača. Istovremeno, on nudi i prikaz u dovoljno visokoj rezoluciji za prepoznavanje vozača i registarskih tablica.

Jedan od izazova u tunelima je i veliki broj izvora ambijentalnih smetnji. Tu spadaju promjene nivoa osvjetljenja, sjenke, bljeskovi i odrazi. Softver za video mora biti u mogućnosti da prepozna ove smetnje i ignoriše ih. „Dodatni izazov kada su u pitanju tuneli su niski plafoni i ograničen prostor, zbog kojeg je smanjen broj lokacija za postavljanje kamera kojim je ugao snimanja ionako reduciran. Uprkos tome, one se često koriste za videonadzor udaljenosti i do nekoliko stotina metara. Na većim udaljenostima i uz niske uglove snimanja kreira se iluzija preklapanja i stapanja vozila. Kamera ne može opaziti čitavo vozilo dok se ono u potpunosti ne približi. Razumijevanje potrebe ‘razdvajanja’ vozila u ovim situacijama predstavlja važan izazov. Mi iz kompanije PureTech ovaj smo problem riješili korištenjem tzv. georeferentnog videa. On nam nudi informacije o lokaciji, autentičnim dimenzijama i brzini vozila, koje našem softveru omogućavaju da prepozna pojedinačne automobile, a ne da ‘vidi’ nešto nalik na voz“, kaže Larry Bowe, predsjednik i direktor kompanije PureTech Systems, koja proizvodi analitička rješenja.

Više o ovoj temi čitajte u našem printanom izdanju…

Podaci kao lokomotiva razvoja željeznice

Veliki podaci više nisu puka marketinška fraza. Krajnji korisnici se sve više oslanjaju na podatke koje dobijaju pomoću različitih senzora kako bi identificirali različite ciljeve i obrasce. Na ovaj način mogu optimizirati svoje poslovanje i povećati učinkovitost. Ovaj trend je sve prisutniji i u željezničkom saobraćaju

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Željeznica je jedan od najvažnijih transportnih sektora. Kako se operateri suočavaju s prijetnjom od terorističkih napada i reduciranim budžetom, oni se sve više oslanjaju na tehnologiju, ne samo za pitanja sigurnosti nego i za unapređenje učinkovitosti upravljanja. Podaci do kojih se dolazi pomoću senzora i uređaja u okviru sistema željeznica prikupljaju se i analiziraju kako bi pomogli operaterima u ostvarivanju ovih ciljeva. „Sigurnosni uređaji i platforme direktno šalju informacije preko pristupačnog interfejsa koje sa sigurnosnog menadžmenta i pratećeg osoblja skida obavezu nadzora. Na taj način se resursi i taktičke intervencije mogu učinkovitije planirati. Ovaj vid unapređenja sigurnosnog profila omogućava državnim ili privatnim željezničkim kompanijama da daju svoj doprinos primjeni tzv. velikih podataka paralelno s prikupljanjem informacija korisnih za sektor sigurnosti, poslovanje ili egzaktna ispitivanjima“, kaže Steve Birkmeier, zamjenik direktora prodaje i poslovnog razvoja u kompaniji Arteco.

Kako podaci pomažu u zaštiti željeznica

Sigurnost se i dalje nalazi u centru pažnje željezničkih operatera, posebno nakon napada na željezničke stanice i podzemnu željeznicu. „Od napada 11. septembra, a posebno nakon napada na željeznicu na području Madrida i Londona, povećana je svijest o riziku od terorističkih napada na ova sredstva prijevoza, kao i o slabostima ovog transportnog sektora. U posljednje vrijeme imamo sve više samostalnih napada na evropsku željezničku mrežu“, kaže James Chong, osnivač i direktor kompanije Vidsys. „Prilikom analize rizika po ovakva okruženja u uvjetima manjka sredstava za sprečavanje napada menadžeri moraju iskoristiti tehnologiju kako bi identificirali prijetnje i spriječili napade prije nego što do njih i dođe“, kaže on.

„Priroda javnog saobraćaja, a posebno željezničkog, takva je da on mora biti pristupačan svima i ovu slabu tačku koriste oni koji ne žele dobro ovom društvu“, kaže Adlan Hussain, zamjenik direktora marketinga u kompaniji CNL Software. „Putnici moraju vjerovati da su sigurnosni profesionalci učinili sve kako bi njihovo putovanje učinili sigurnim. Ovaj vid odgovornosti potiče operatere željeznica na analizu njihovih sigurnosnih sistema“, ističe. Srećom, sve veća dostupnost podataka omogućava operaterima da blagovremeno identificiraju prijetnje i brzo djeluju u slučaju incidenata. Primjena velikih podataka postala je preduvjet za zadržavanje najvišeg nivoa sigurnosti u sektoru transporta. Analiza podataka osoblju omogućava da prepozna ključne informacije i lakše upravlja rizicima i kriznim situacijama, te da vodi istrage u vezi s incidentima pomoću podataka i informacija do kojih dolaze“, kaže Kevin Wine, zamjenik direktora marketinga rješenja za video i analitiku u kompaniji Verint Systems. „Transportne stanice posjeduju brojne korisne tehnologije. Primjeri su sistemi za detekciju pucnjave ili eksploziva, praćenje ljudi i objekata, termalna detekcija, automatizacija zgrada, HVAC sistemi, kontrola pristupa, detekcija upada, prepoznavanje lica i sistemi za komunikaciju u kriznim situacijama. Danas su nam dostupne brojne tehnologije koje se mogu kombinirati kako bi se situacijska orijentacija i sigurnosna analitika podigli na veći nivo“, riječi su Brandona Reicha, direktora sektora videonadzornih rješenja u kompaniji Pivot3.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

SBO: Siguran transport gotovog novca

Posljednjih nekoliko godina zemlje regije aktivno su radile na unapređenju zakonskih regulativa i propisivanju nužne upotrebe određenih sigurnosnih rješenja s ciljem povećanja zaštite novčarskih institucija. Značajan korak napravio se u zaštiti ljudi i gotovog novca u transportu, gdje su se zakonski jasno definirale procedure i sistemi zaštite

Piše: Matija Vasiljevski, Odjel marketinga, Salon bankarske opreme

E-mail: matija.vasiljevski@sbo.hr

Salon bankarske opreme u ponudi ima nekoliko proizvoda za zaštitu novca u transportu koji zadovoljavaju sve zakone, uredbe i propise zemalja u regiji. SBO 104 je elektrokemijski sigurnosni uređaj vlastite proizvodnje koji se koristi za zaštitu kod otimanja vrijednosti, samostalan je i može se umetnuti u bilo koju torbu. Alarmno stanje može se aktivirati na nekoliko načina, daljinskim upravljačem, detekcijom odnošenja, kada se izgubi veza između prijamnika i predajnika na udaljenosti od 10 do 15 metara, ili flaks sistemom, koji je s jedne strane vezan oko ruke nosioca, a s druge se aktivira vađenjem konektora iz uređaja.

Proizvod koji zadovoljava sve zakone u regiji

SBO 104 je proizvod razvijen u suradnji s korisnicima, odnosno na osnovu povratnih informacija s terena. Na tržištu je od 2010. godine i o njegovoj kvaliteti govori podatak da su konkurentski uređaji kineskog porijekla potpuno nestali s hrvatskog tržišta. Uređaj najčešće koriste poštari i kuriri za prijenos manjih količina novca. Zakoni u regiji točno propisuju dopuštenu vrijednost novca u transportu uz primjenu sustava s elektrokemijskom zaštitom, čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice. Tako je u Hrvatskoj dopušten prijenos novca u vrijednosti od 20.001 do 150.000 kuna, u Federaciji Bosne i Hercegovine maksimalno do 20.000 KM, a u Republici Srpskoj do 25.000 KM. Osim elektrokemijskog uređaja, SBO u ponudi ima i velik broj različitih torbi koje su idealne za transport novca s uređajem SBO 104.

iBox – inteligentna alternativa blindiranim vozilima i sefovima

SBO je za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije zastupnik britanske kompanije Spinnaker, vodećeg svjetskog proizvođača sigurnosnih rješenja u transportu novca. Više od 25 godina iskustva i susretanje s najoštrijim europskim zakonima rezultiralo je dizajniranjem inteligentnog sigurnosnog kofera iBox s patentiranim sistemom ubrizgavanja tinte bez upotrebe pirotehnike. Primjenom potpunog end-to-end pristupa, ne postoji apsolutno nikakva potreba za otvaranjem iBox kofera izvan sigurnog okružja. Svaki iBox je inteligentni sef kojem se može pristupiti samo pod sigurnim uvjetima i po sigurnosnoj proceduri na lokaciji preuzimanja ili dostave novca. Time su eliminirani “ranjivi” trenutci transportnog ciklusa koji su podložni napadu.

iBox je kofer male težine te je ugodan i jednostavan za upotrebu. Dizajniran je za zaštitu protiv svih oblika napada. Zbog svojih sigurnosnih karakteristika iBox koferi se mogu prenositi i bez potrebe za oklopnim vozilima. Tako u Hrvatskoj ako koristite iBox ili sličan sistem, zakonski je dopušteno prevoziti novac u običnom vozilu kompanije do iznosa od 800.000 kn, dok je u Bosni i Hercegovini u Federaciji dozvoljeno do 100.000 KM, a u RS-u do 200.000 KM, uz pratnju jednog naoružanog zaštitara.

Termalne kamere unapređuju upravljanje saobraćajem

S rastom urbanizacije i populacije raste i potreba za efikasnijim sistemima za upravljanje saobraćajem. Upotreba termalnog nadzora u okviru sveobuhvatnog sistema za upravljanje saobraćajem mogla bi operaterima donijeti veću preciznost i efikasnost.

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

U kombinaciji s drugim tipovima senzora u okviru sistema za upravljanje saobraćajem termalni senzori imaju mnogo toga za ponuditi radi veće preciznosti i efikasnosti. Iako se termalni nadzor dugo koristi u vojne svrhe i u tehničkoj sigurnosti, te još nije toliko prisutan u upravljanju saobraćajem, korištenje termalnih senzora na specijaliziranim tržištima ubrzano raste. U izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će se vrijednost globalnog tržišta termalnih senzora sa 7,7 milijardi dolara u 2016. povećati na 10,3 milijarde dolara do 2021. godine, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 5,9 posto. Rast se pripisuje rastućoj potražnji za termalnim kamerama usljed opadanja cijena, ali i većoj potrebi za termalnim kamerama u komercijalnoj upotrebi, uključujući tu i oblast prijevoza.

Rastuća potreba

U spomenutom izvještaju stoji da se u narednih pet godina očekuje zamah u upotrebi termalnih senzora u automobilskom sektoru. Iako primjena termalnog nadzora u toj oblasti nije isto što i njegovo korištenje u upravljanju saobraćajem, moguće je zaključiti da za njim postoji potreba u oblasti prijevoza. Također, imajući u vidu rastuću potrebu za upravljanjem saobraćajem, kombinovanje različitih tehnologija, uključujući i termalne senzore, samo će pomoći u kreiranju efikasnijih rješenja.

Zašto koristiti termalne senzore

Jedna od najvećih prednosti termalnih kamera u svim vrstama korištenja jeste njihova sposobnost da “vide” u mraku i pri lošim vremenskim prilikama. One mogu izmjeriti temperaturu bilo kojeg objekta u vidnom polju, što im omogućava da blagovremenu detektuju požare. “Za razliku od ostalih tehnologija za detekciju požara, ova tehnologija ne zahtijeva kontakt s plamenom ili zagrijanim plinovima niti je kameri potrebno širenje dima da detektuje preveliku toplotu koju stvara požar. Dodatna prednost termalnih senzora jeste to što operatorima omogućavaju da vide kroz dim. Ovo može biti odlučujuće za spašavanje života u tunelima ispunjenim dimom, a vatrogasnim timovima može pružiti vrijedne informacije o mogućim lokacijama na kojima se nalaze ljudi”, objašnjava Michael Deruytter, direktor inovacija u FLIR Intelligent Transport Systemsu.

Deruytter dalje pojašnjava da sunčeva svjetlost, tama, svjetla na vozilima, sjene, mokre ulice, snijeg i magla ne mogu ometati rad termalnih kamera budući da one ne koriste vidljivu svjetlost, nego se oslanjaju na toplotno zračenje objekata u vidnom polju. Ovo ih čini savršenom komponentom rješenja za 24-satni nadzor saobraćaja.

Termalna i saobraćajna analitika

Termalni nadzor sam po sebi nije kompletno rješenje za upravljanje saobraćajem. Međutim, kada se kombinuje s videoanalitikom, može biti od velike koristi. “Termalne kamere daju sliku sličnu onoj koju pružaju kamere za vidljivu svjetlost, naročito u pogledu oblika objekata. To znači da se videoanalitika razvijena za obične kamere u cilju prepoznavanja oblika, detektovanja kretanja, uljeza, brojanja ljudi itd. također može koristiti i u termalnim kamerama”, kaže Emmanuel Bercier, marketinški menadžer u ULIS-u, francuskom proizvođaču termalnih senzora. “Štaviše, budući da termalne kamere detektuju toplotu objekata, takvi objekti se uveliko ističu u odnosu na okruženje. Posljedica toga je pojednostavljivanje postojeće videoanalitike budući da se time uklanja potreba da se uzmu u obzir varijacije u osvjetljenju i sjenkama”, nastavlja Bercier. Deruytter ističe da su termalne kamere pogodne za videoanalitiku s obzirom na to da pikseli u slici predstavljaju informacije o toploti – što je objekt topliji, to je veća termalna energija koju zrači; međutim, čak i izuzetno hladni objekti, do -243 stepena Celzijusa (nula Kelvina), zrače termalnu energiju.

“Termalne kamere mogu detektovati toplotu koju zrače automobili, biciklisti i pješaci. Ti podaci mogu se koristiti za klasificiranje objekata ili ljudi na cestama te za donošenje odluka vezanih za kontrolu raskrsnica u kratkom roku, koji se mjeri sekundama. Inteligentne termalne kamere se koriste i za detekciju incidenata kao što su zaustavljena vozila ili vozači koji voze u suprotnom pravcu, što rezultira ubrzavanjem intervencije saobraćajne policije i hitne pomoći”, objašnjava Deruytter.

Izazovi u oblasti saobraćaja

“Iako termalne kamere omogućavaju bolju detekciju, one će se primarno koristiti u kombinaciji sa standardnim kamerama. Kombinovanje obje vrste kamera na kraju će rezultirati vrhunskom detekcijom i identifikacijskom podrškom, naprimjer pri identifikovanju broja na registracijskoj tablici”, kaže Bercier. “Ovaj višesenzorski pristup koristi se pri nadzoru u zahtjevnim situacijama i osiguravanju granica, gdje kombinacija običnih i termalnih kamera identifikuje i prevazilazi široku lepezu sigurnosnih prijetnji. Kombinovanje ova dva tipa kamera pri upotrebi u saobraćaju omogućava saobraćajnim organima da koriste vrhunske mogućnosti detekcije koju imaju termalne kamere, dok istovremeno imaju i druge bitne informacije dobijene s HD kamera za vidljivu svjetlost”, objašnjava Deruytter. Cijena je još jedan faktor zbog kojeg krajnji korisnici i sistem-integratori ne koriste termalne kamere za upravljanje saobraćajem. “Cijene su tokom protekle decenije postale znatno manje. Sada možete nabaviti termalne kamere za upravljanje saobraćajem za nekoliko stotina dolara”, kaže Bercier. On dodaje i to da termalne kamere podsjećaju na kamere za široku upotrebu zato što dolaze sa standardnim protokolima i interfejsima.

Saobraćaj zagrijava situaciju

Imajući u vidu pad cijena termalne opreme i rastuću potrebu za preciznim upravljanjem saobraćajem, sve više sistema će imati implementiranu termalnu tehnologiju u svojim rješenjima. Kao što je prethodno naglašeno, termalni nadzor sam po sebi nije savršeno rješenje za upravljanje saobraćajem, ali kao dio šireg rješenja koje koristi kamere za vidljivu svjetlost i videoanalitiku, termalni senzori mogu donijeti dodatni nivo preciznosti i efikasnosti u upravljanju saobraćajem.

Obične vs. termalne kamere u saobraćaju

Kamere za vidljivu svjetlost su tradicionalno popularan izbor za nadzor saobraćaja. Razlog za to, smatra Michael Deruytter iz FLIR-a, jeste to što one, kada se nešto desi u saobraćaju, odmah prosljeđuju informacije operateru u centru za upravljanje saobraćajem kako bi mogao poduzeti odgovarajuće akcije. Međutim, budući da se obične kamere oslanjaju na svjetlost koja se odbija od objekata kako bi proizvele sliku, njihova pouzdanost i sposobnost detekcije uveliko zavisi od uslova vanjskog osvjetljenja.

“Obične nadzorne kamere ograničene su na detektovanje samo onih objekata koji su izloženi sunčevoj svjetlosti ili vanjskom izvoru osvjetljenja kao što su ulične svjetiljke”, objašnjava Emmanuel Bercier iz ULIS-a. “Bilo da je objekt čovjek, životinja, vozilo, cesta ili drvo, on će emitovati energiju u zavisnosti od dva elementa: svoje temperature i tvari od koje je napravljen. Termalne kamere se zasnivaju na tehnologiji koja je osjetljiva na daleki infracrveni spektar, što znači da su osjetljive samo na svjetlost koju objekt direktno emituje”, dodaje on.

Prema tome, termalne kamere omogućavaju konstantnu vidljivost i pouzdanu detekciju objekata 24 sata dnevno, bez obzira na uslove osvjetljenja, atmosferske i uslove u okruženju kao što su magla ili dim. Kao takve, termalne kamere su pogodne za upravljanje saobraćajem, koje je uvijek izloženo promjenjivim faktorima iz okruženja.

 

Neslaganje s upotrebom termalnih senzora u saobraćaju

Tehnologija termalnog nadzora sve se više koristi za upravljanje saobraćajem, ali njena upotreba ne znači nužno da je potpuno prikladna za taj posao. Zapravo, Daniel Chau, direktor marketinga za prekomorska tržišta u Dahua Technologyju, objašnjava da termalne kamere nisu Dahuin preporučeni proizvod za upravljanje saobraćajem. Ta kompanija, koja ima vlastitu liniju termalnih kamera, uglavnom ih primjenjuje u perimetarskoj zaštiti, detekciji šumskih požara i nadzoru visokovoltažnih podstanica. Chau ističe da ključna prednost termalnih kamera kada je u pitanju upravljanje saobraćajem leži u većoj preciznosti brojanja vozila. Međutim, veći procent detekcije od 5 do 10 posto zanemariv je kada se usporedi s dobrim kamerama za vidljivo osvjetljenje koje imaju dodatak u vidu vještačke inteligencije. “AI i duboko učenje omogućavaju nadzornim rješenjima za vidljivu svjetlost da prepoznaju detalje na vozilima kao što su boja, broj registracijske tablice, marka, model i korištenje sigurnosnog pojasa. Ove informacije mogu donijeti značajnu vrijednost analizirajući sastav saobraćaja tokom različitih dijelova dana”, objašnjava Chau.

Prednost termalnih kamera ne opravdava njihovu višu cijenu, smatra Chau dodavši kako vjeruje da je videonadzor za vidljivu svjetlost s dubokim učenjem i sposobnošću napredne analitike u vidu prepoznavanja ljudi i vozila pogodniji za upravljanje saobraćajem od rješenja zasnovanog na termalnim kamerama.

Vizija kompanije Bosch: Budućnost u pametnim gradovima

Bosch radi na pripremi gradova i naselja za budućnost, koji će nuditi pametnu mobilnost, bolji kvalitet zraka, više pogodnosti, veću sigurnost uz brojne nove usluge. Ukratko, cilj je znatno bolji kvalitet života u gradovima i naseljima
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
Urbanizacija je sve izraženija, kao i izazovi s kojim se gradovi suočavaju. Čak i danas postoji velika potreba za pametnim rješenjima. „Potreban nam je novi koncept grada. Tehnologija je jedan od ključnih faktora koji gradove čine pametnim i vrijednim življenja. Kada su u pitanju pametni gradovi, malo kompanija može parirati Boschevom sveobuhvatnom portfoliju, poznavanju različitih sektora i vrhunskoj stručnosti u oblasti senzora, softvera i usluga“, ističe član Upravnog odbora kompanije Bosch Stefan Hartung. Inače, Bosch je ove godine predstavio mnoštvo novih rješenja koja će gradove učiniti pametnijim. Ona se kreću u rasponu od novog kompaktnog uređaja koji mjeri i analizira kvalitet zraka u realnom vremenu do sistema koji digitalno prati nivo vodostaja u rijekama i šalje rano upozorenje o rizicima od poplava. Tu je i potpuno automatizirani sistem pronalaska parking-prostora koji olakšava život vozačima.
Sektor pametnih gradova bilježi neviđen rast 
Neke od najvećih metropola u svijetu su već postale sinonimi za pametne gradove. Prema studiji koja je rađena za Bosch, tržište pametnih gradova će između 2020. i 2025. godišnje rasti za 19 posto i u konačnici dostići vrijednost od 800 milijardi dolara. U Boschu smatraju da je ovo velika poslovna prilika. „Dugo vremena pametni grad je bio samo vizija. Mi je pretvaramo u stvarnost. Bosch je u odličnoj poziciji da povezani grad pretvori u tehnološki i komercijalni uspjeh“, kaže Hartung. Kompanija je trenutno uključena u 14 sveobuhvatnih projekata pametnih gradova na području San Francisca, Singapura, Tianjina, Berlina i Štutgarta, a u protekle dvije godine i udvostručila je svoju prodaju u okviru međusektorskih projekata, čime je njena vrijednost dostigla skoro milijardu eura. Naprimjer, na području grada San Leandra u zaljevu San Francisca opremila je oko 5.000 uličnih svjetala LED diodama sa sistemom za daljinsko upravljanje gradskom rasvjetom. Na taj način rasvjeta se uključuje samo kada je potrebno. Zahvaljujući ovom rješenju, San Leandro će u narednih 15 godina uštedjeti oko osam miliona dolara. Mike Mansuetti, predsjednik kompanije Bosch North America, tim povodom je rekao: „Bili gradovi veliki ili mali, naša pametna rješenja će im pomoći da uštede energiju i novac.“
Više umreženosti
Internet stvari pronalazi mjesto u svim sferama života i već je postao jedan od temelja povezanih gradova. Studija kompanije Gartner predviđa da će do 2020. godine oko 230 miliona domova širom svijeta biti povezano, što je oko 15 procenata od ukupnog broja. Do tada više od 20 milijardi uređaja širom svijeta će biti međusobno povezano, uključujući detektore dima, protivprovalne alarme, mjerače električne energije, kućanske aparate i dr. „Bosch je rano prepoznao ovaj potencijal“, kaže Hartung i dodaje: „Čak i danas više od polovine naših elektronskih proizvoda podržava umrežavanje, a naš cilj je da taj broj do 2020. godine naraste na 100 posto.” Bosch namjerava dodatno proširiti svoja istraživanja i u oblasti vještačke inteligencije. Kompanija je prošle godine otvorila istraživačke centre za vještačku inteligenciju u gradovima Renningenu (Njemačka), Palo Alto (SAD) i Bengalur (Indija), a do 2021. godine planira uložiti oko 300 miliona eura na njihova proširenja.
Kvalitetniji zrak koji udišemo
Kvalitet zraka jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavaju gradovi. Zahvaljujući pametnim tehnologijama, gradovi će moći poduzimati blagovremene i ciljane mjere kako bi ga poboljšali. Međutim, to uveliko zavisi od preciznih mjerenja. Boschevo novo rješenje razvijeno s Intelom u ovom segmentu je Climo sistem za praćenje mikroklime. On mjeri i analizira 12 parametara koji su važni za kvalitet zraka, uključujući ugljik-dioksid, azotni oksid, temperaturu i relativnu vlagu. Aparat posjeduje gotovo stotinu puta manje dimenzije u odnosu na konvencionalne sisteme i radi uz tek jednu desetinu njihovih troškova.
Rano upozoravanje
U mnogim krajevima svijeta klimatske promjene imaju za posljedicu nepredvidive vremenske prilike. Istraživači očekuju da će obilne padavine dovesti do čestih i nepredvidivih poplava. Do sada su za mjerenje vodostaja u rijekama uglavnom korišteni mehanički uređaji, na čija se očitavanja čekalo i po nekoliko sati. Danas, sistem monitoringa poplava mijenja situaciju u korijenu. On u realnom vremenu prati nivo vode u rijekama i drugim vodnim tijelima blizu gradova i upozorava na predstojeće poplave. U okviru pilot-projekta Bosch testira novi sistem na rijeci Neckar kod Ludwigsburga u Njemačkoj. Ultrazvučne senzorske sonde i kamere prate promjene nivoa, brzine i propusnosti vode. Podaci se šalju na Bosch IoT Cloud radi obrade. Ukoliko se prekorače kritične vrijednosti, rano upozorenje u vidu tekstualne poruke šalje se pogođenim općinama, stanovništvu i vlasnicima preduzeća. To im daje dovoljno vremena da preduzmu mjere zaštite od poplava.
Umreženo parkiranje
Bosch radi na tome da transport budućnosti oslobodi nesreća, stresa i štetnih emisija te pomogne u rješavanju problema s gradskim prijevozom, gužvama i parkiranjem. Američki vozači danas provode više od 40 sati godišnje u saobraćajnom zastoju, na čemu se izgubi oko 160 milijardi dolara. Od tog vremena trećina se izgubi u potrazi za parkingom. Zahvaljujući sistemu organizacije parkinga na nivou zajednice, Bosch će pojednostaviti potragu za odgovarajućim parking-prostorom. Tokom same vožnje automobili automatski prepoznaju i mjere veličinu razmaka između parkiranih vozila i u realnom vremenu unose te podatke u digitalnu mapu. Na taj način vozače se može automatski odvesti do slobodnih mjesta za parkiranje. Bosch već testira ovu uslugu u njemačkim gradovima kao što je Štutgart. Isto će biti urađeno i u 20 američkih gradova, uključujući Los Angeles, Miami i Boston. Osim toga, Bosch i Daimler su početkom ove godine predstavili novu uslugu automatiziranog parkinga. Automobili u garaži muzeja Mercedes-Benz u Štutgartu mogu samostalno tražiti mjesto, bez vozača. Za ovo rješenje kompanija Bosch je nedavno osvojila nagradu za tehnološku inovaciju Frost & Sullivan 2017.
Za uštedu energije i troškova
U izvještaju BP Energy Outlook 2035 navodi se procjena da će globalna potrošnja energije do 2035. godine porasti za 30 posto. Bosch nudi mnogo pametnih rješenja za upravljanje energijom koja mogu smanjiti njenu potrošnju. Jedno od njih je Bosch DC mikromreža, koja se može koristiti za napajanje velikih zgrada ili kompleksa. S obzirom na to da mikromreže uglavnom koriste obnovljive izvore, one su i ekološki prihvatljivo rješenje. Boscheve mikromreže troše i do 10% manje energije od konvencionalnih elektrana, a krasi ih i samodovoljnost, što ih čini pouzdanim izvorom energije.

Inteligentni transportni sistemi u evropskoj perspektivi

Koncept pametnih gradova sve je popularniji širom svijeta. Naravno, ključni element svakog pametnog grada je transport, a tu na scenu stupaju inicijative i rješenja za inteligentne transportne sisteme. Evropa u ovom segmentu sve više napreduje budući da vlasti žele smanjiti saobraćajnu gužvu, poboljšati sigurnost i smanjiti zagađenje

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Koncept pametnih gradova u kontekstu ubrzane urbanizacije širom svijeta svakim danom postaje sve popularniji. Prednosti pametnih gradova su brojne. Oni poboljšavaju živote svojih stanovnika dok čekaju na autobuse, mjesto za parkiranje ili dok plaćaju račune za struju. Pored internih, pametni gradovi imaju i vanjske prednosti u vidu bolje međunarodne promocije i privlačenja turista s drugih kontinenata. U nedavnom izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će vrijednost svjetskog tržišta pametnih gradova sa 424,7 milijardi dolara u 2017. godini porasti na 1,2 biliona dolara do 2022, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 23,1 posto. Glavni razlozi za ovo su rastuća populacija, hiperurbanizacija te ubrzano umrežavanje i implementacija telekomunikacijskih tehnologija. “Uspješna implementacija projekata pametnih gradova uveliko zavisi od tehnologija – prijenosa podataka, clouda, mobilnosti i senzora – koje zajedno čine IoT ekosistem. Ove tehnologije predstavljaju osnovu za projekte pametnih gradova. Brz razvoj u ovim oblastima proteklih godina omogućio je bolju povezivost objekata, što rezultira sveobuhvatnim razvojem pametnijih ekosistema”, stoji u izvještaju.

Pametni transport

Ključni element bilo kakve inicijative za pametni grad jeste pametni transport. On pomaže u rješavanju uobičajenih i frustrirajućih transportnih problema s kojima se stanovnici svaki dan suočavaju, uključujući i zagušenje saobraćaja, teškoće u pronalaženju mjesta za parkiranje i manjak informacija o dolascima vozova i autobusa. Za rješenje tog problema mogu pomoći inteligentni transportni sistemi (ITS), koji koriste IT tehnologije kako bi poboljšali upravljanje saobraćajem, čineći ceste i ulice sigurnijim i lakšim za korištenje. “Procjenjuje se da će do 2020. godine 70 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Stoga se “urbani metabolizam” mora poboljšati infrastrukturom koja mora biti “pametnija”. Kada su u pitanju urbani servisi, jedan od najbitnijih je transport. Omogućavanje pametnijih transportnih mreža, u okviru kojih se različiti sistemi za upravljanje i transport povezuju i kombinuju, ključna je stvar za ostvarivanje ciljeva koji vode do razvoja pametnih gradova. Gradovi s pametnim transportnim mrežama mogu potaknuti turizam i zapošljavanje, dok istovremeno postaju čišći i energetski efikasniji usljed manje emisije plinova i potrošnje energije”, piše Synectics u nedavnom istraživanju “Pametne transportne mreže: integracija, interoperabilnost i IoT“. Također, ne treba ignorisati ni rast ITS sektora. Prema izvještaju Research and Marketsa, procjenjuje se da će ITS tržište do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto. “Ukupna potražnja za inteligentnim transportnim sistemima raste, što je u velikoj mjeri zasluga faktora kao što su rastuća potražnja za vozilima i sve veća urbanizacija, koja dovodi do manjka prostora u gradovima. Ovo je rezultiralo potrebom za sofisticiranijom infrastrukturom i naprednijim sistemima za upravljanje saobraćajem i rješavanje problema manjka prostora”, stoji u izvještaju.

Evropska perspektiva

Kada je riječ o inteligentnim transportnim sistemima, Evropa je napravila veliki iskorak korištenjem IoT-a i podataka prikupljenih pomoću umreženih uređaja radi rješavanja nekih od problema s kojima se stanovnici susreću. “Transport je ključni faktor ekonomskog rasta Evropske unije, a rješenja za sigurnije autoputeve i ceste smanjuju troškove transporta na minimum te maksimalno povećavaju sigurnost”, kaže Evangelos Mitsakis, viši istraživač u oblasti transporta u Centru za istraživanje i tehnologiju Hellas. “Štaviše, ITS-ovi mogu donijeti određene prednosti u dobavljačke lance te druge tržišne sektore, naprimjer turizam, poljoprivrednu proizvodnju i izvoz proizvoda. ITS tehnologije također omogućavaju bolje planiranje ruta i skraćivanje puta te optimalno korištenje vozila saradnjom na planiranju vožnji i pružanjem obavještenja o saobraćajnim uslovima”, tvrdi on.

Ciljevi ITS-a

Sveobuhvatni cilj primjene ITS-a u Evropi je smanjenje gužvi u saobraćaju, do kojih često dolazi na autoputevima i koje predstavljaju problem za radnike koji putuju do posla. ITS u tome može imati značajnu ulogu. “U Evropi, a na nivou zemalja, glavni problem je saobraćaj na autoputevima. Mnogo je dešavanja i tema koje treba razmotriti u oblasti ITS-a. Cilj je povećati kvalitet života radnika smanjivanjem saobraćaja i poboljšanjem njegovog protoka”, kaže Frédéric Houbie, viši menadžer za proizvode u Luciadu. “Imamo ozbiljan problem sa saobraćajnim zastojima u svim gradskim centrima tokom najvećih gužvi ujutro i poslijepodne. Sve više ljudi živi van gradskih centara i mora se svako jutro voziti do njih i nazad. Također, ako siđete s autoputa i uđete u centre gradova, s pet traka prelazite na jednu ili dvije, a to izaziva zagušenje. Ono što ljudi žele uraditi s ITS-om jeste imati veoma jasan sistem znakova na cestama, tako da možete usmjeravati automobile i obavještavati vozače o tome gdje su već nastale gužve. Dobar primjer ovoga je u Briselu, gdje vam, ukoliko ulazite u grad, daju vrlo jasne informacije o tome koliko će vam vremena trebati da stignete do određenog područja. Također, u određenim njemačkim gradovima na autoputu imate informacije o situaciji s parkinzima u gradu. Ovo će pomoći vozačima da blagovremeno odluče o tome kojim cestama je najbolje ući u grad i izaći iz njega”, kaže Nick d'Hoedt, Genetecov regionalni direktor prodaje za područje Beneluxa, Njemačke, Austrije, Švicarske i nordijskih zemalja.

Još jedan cilj ITS-a je smanjenje broja incidenata i nesreća, kao i smrtnih slučajeva. “Evropska komisija vrlo ozbiljno shvata broj smrtnih slučajeva na našim cestama te ga pokušavamo približiti nuli”, kaže D'Hoedt, dodajući da je dinamična promjena ograničenja brzine jedan od načina da se poveća sigurnost na cestama. “Holandija je dobar primjer toga. Ako se vozite na holandskim autoputevima, imat ćete table sa znakovima koji će vam dati informacije o najvećoj brzini. Normalno ograničenje brzine je 130 kilometara na sat, ali nakon ulaska u određene rizične zone vidjet ćete smanjenje brzine na 90 ili čak 50 kilometara na sat”, naglašava on.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Kako odabrati najbolji sistem za upravljanje voznim parkom?

Prilikom odabira sistema za upravljanje voznim parkom povećanje operativne efikasnosti se podrazumijeva. No, šta još treba zanimati menadžere voznog parka? U nastavku teksta predstavljamo neka od najnovijih dostignuća u upravljanju voznim parkom i načine na koje ih menadžeri mogu iskoristiti radi povećanja efikasnosti i sigurnosti vozača

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Manja potrošnja goriva, bolja kontrola usklađenosti s propisima i veća sigurnost vozača samo su neke od prednosti koje efikasan sistem upravljanja voznim parkom može ponuditi. Uz stalnu potrebu za većom efikasnošću, globalno tržište sistema za upravljanje voznim parkom ostvaruje snažan rast. Predviđa se da će do 2022. godine dostići vrijednost od 28,7 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 15,8 posto, stoji u nedavnom izvještaju istraživačke kompanije MarketsandMarkets. Među faktorima rasta su pad troškova hardvera i sistema za umrežavanje, kao i potreba za usklađivanjem s državnim propisima. S tržištem koje očekuje nastavak rasta, kompanije koje nude ova rješenja kreiraju sisteme koji će ne samo ispuniti nego i nadići očekivanja menadžera voznog parka. To znači da su u ponudi i sistemi koji nude više od jednostavne optimizacije poslovanja i posjeduju pametne funkcije koje nude maksimalni povrat uloženog i olakšavaju upravljanje voznim parkom.

Šta žele menadžeri voznih parkova 

Optimizacija operativne učinkovitosti je trajni i glavni cilj efikasnog sistema upravljanja voznim parkom. Međutim, menadžeri voznog parka žele izvući i više iz njih. „Rješenja za upravljanje voznim parkom koja nude više od svojih osnovnih funkcija olakšavaju postizanje željenih rezultata za menadžere i njihove kompanije te uvode donošenje odluka na bazi podataka. Pored standardnih funkcija upravljanja voznim parkom, menadžeri traže i rješenja koja će se razvijati paralelno s njihovim poslovanjem i promjenjivim poslovnim potrebama“, kaže Scott Sutarik, zamjenik direktora rješenja za komercijalna vozila u kompaniji Geotab. Lahkoća korištenja je najtraženija funkcija, navodi Laura Maxwell, menadžerica marketinga proizvoda u kompaniji Fleetio. „Menadžeri traže sistem koji im omogućava da upravljaju svojim voznim parkom s bilo koje lokacije i tako uštede vrijeme i uloženi napor na izvršavanju standardnih zadataka iz ove oblasti. Voznim parkom se lakše upravlja ako menadžeri, mehaničari, poslovođe i druge osobe imaju pristup podacima i evidentiraju ih „u hodu“. Mogućnost automatizacije unosa podataka i upravljanja određenim zadacima i poslovnim situacijama pomaže da se uštedi ogromna količina vremena“, kaže on. Menadžeri voznih parkova žele se baviti i specifičnim pitanjima, kao što su skraćenje intervala praznog hoda motora i zastoja u radu, kao i poboljšanjem produktivnosti.

Skraćivanjem perioda rada motora u praznom hodu moguće je smanjenje troškova goriva i količine emisija plinova. „Efikasan sistem za upravljanje voznim parkom može ponuditi mogućnost vizuelnog praćenja praznog hoda na nivou voznog parka, kao i praćenja sedmičnih i mjesečnih trendova u vezi s ovom pojavom uz izradu izvještaja“, kaže Sutarik. Menadžere također zanima i skraćivanje trajanja nepotrebnih zastoja, što se može uraditi pomoću prediktivnog održavanja i dijagnostike. „Sistem upravljanja voznim parkom može omogućiti menadžerima voznog parka da blagovremeno identificiraju potencijalne probleme s vozilima i uvedu redovne podsjetnike za servisiranje kako bi pomogli u određivanju prioriteta i izvođenju popravki“, dodaje Sutarik. Osim toga, unaprijeđena efikasnost i produktivnost mogu se postići i pristupom podacima, poput onih o broju zaustavljanja vozila tokom dana i određivanja ruta.

Ključni faktori odabira sistema

Baš kao što odabir pravog sistema za upravljanje voznim parkom može unaprijediti operativnu efikasnost, izbor pogrešnog sistema može rezultirati neočekivanim dodatnim troškovima ili, još gore, nabavkom nepouzdane tehnologije. Da bi se izbjegle zamke nabavke neadekvatnog sistema, potrebno je najprije razmotriti nekoliko faktora. Maxwell navodi da menadžeri voznog parka trebaju razmotriti šta se očekuje od njihovih vozila kako bi se u potpunosti iskoristile pogodnosti nekog rješenja. Ona preporučuje da menadžeri sami sebi postave sljedeća pitanja: treba li kupiti i instalirati hardver u vozilu, morate li redovno preuzimati i ažurirati softver ili se treba opredijeliti za rješenje bazirano na webu, je li rješenje pogodno za mobilne uređaje – možete li pristupiti podacima o voznom parku s bilo kojeg mjesta itd.

Kao i u većini slučajeva, cijena je najvažniji faktor i zato treba uzeti u obzir i troškove. „Rješenje za upravljanje voznim parkom treba posmatrati kao investiciju koja može ponuditi dodatne prednosti i mogućnosti. Sistem koji je dovoljno fleksibilan da se prilagodi potrebama vašeg voznog parka, a da ostane jednako pristupačan, omogućit će vam da maksimalno iskoristite svoju investiciju. Sistemi koji vam omogućuju da kreirate poslovna pravila i upozorenja te prilagodite radne tokove svojim potrebama na bazi internih procesa mogu vam pomoći da iscijedite svaki dolar iz vaše investicije“, kaže Sutarik i navodi potrebu razmatranja da li se neko rješenje temelji na situacijama (događajima) ili na vremenskim intervalima. „Današnja rješenja trebaju iskoristiti snagu cloud tehnologije za obradu podataka, što omogućava ponudu efikasnijih uređaja s plug-and-play funkcijom i jednostavnim održavanjem, kao i korištenjem u više vozila“, dodaje Sutarik. Ostali razlozi uključuju provjeru da li rješenje radi u kombinaciji sa željenim tipom vozila i je li jednostavno za korištenje. Svi ovi faktori utječu na cijenu i mogućnost da se iz nekog rješenja izvuče što veći povrat na uloženo, navodi Maxwell. „Vi morate odabrati proizvođače koji se uklapaju u vaš idealan okvir. To ne mora nužno biti ono kako vi radite danas, nego kako biste željeli raditi u budućnosti. Izaberite rješenje koje je u skladu s tim i koje će vam pomoći da ostvarite svoje strateške ciljeve“, ističe ona.

Pametnija rješenja za sigurniju vožnju

Pored zadataka koji se odnose na upravljanje vozilima, vozačima i incidentima, menadžeri voznih parkova mogu implementirati pametna rješenja kako bi zaštitili i unaprijedili sigurnost vozača. Kompanija Grand View Research uradila je izvještaj o pametnim sistemima za upravljanje voznim parkom. „Državne agencije ulažu u inteligentne transportne sisteme i utvrđuju obavezu korištenja mrežnih tehnologija u svim vozilima kako bi se poboljšala sigurnost vozača i saobraćaja te osiguralo efikasno upravljanje zagušenjima u saobraćaju“, navodi se u izvještaju. Korištenje tehnologija kao što je telematika u okviru pametnog sistema za upravljanje voznim parkom menadžerima daje bolji uvid u dešavanja na cesti. „Analiziranje ponašanja vozača od suštinskog je značaja za menadžere voznih parkova, kao i za same vozače. Kako menadžeri voznog parka nisu fizički prisutni u kabini sa svojim vozačima, telematika im može pomoći da prate pridržavanje propisa kompanije u vezi s ponašanjem vozača. Naprimjer, svi vozači po prirodi posla znaju da voze i znaju da moraju poštivati ograničenja brzine i voziti na neagresivan način. Ipak, kratki rokovi mogu dovesti do pada koncentracije kod vozača i promjene osnovnih navika povezanih sa sigurnom vožnjom. Uz izvještaje o sigurnosti i obuku, vozači smanjuju rizik od nesreća i zbog toga su sigurniji“, kaže Sutarik.

Neprilagođena brzina, naglo ubrzavanje, često kočenje, iznenadno okretanje i (ne)korištenje pojasa neki su od primjera iz vozačke prakse koji se mogu pratiti putem telematike i upravo prepoznavanje ovih navika može pomoći u kreiranju fokusiranije i djelotvornije obuke kako bi se smanjio rizik od nesreća. Fokus na odgovornosti samih vozača i menadžera voznog parka je još jedan od načina na koji sistem za upravljanje voznim parkom može poboljšati sigurnost vozača. „Značajna poboljšanja na planu sigurnosti rezultat su uspostave sistema odgovornosti. Uvid u podatke podiže nivo odgovornosti. Bez obzira na to želite li poboljšati sigurnost vožnje, smanjiti broj nesreća ili zaštititi vozila dok su na putu, softver za upravljanje voznim parkom vam daje egzaktne podatke o tome šta vaša vozila trenutno rade i pomaže vam da pratite poboljšanja u hodu. Osim toga, može vam pomoći da uvedete efikasne procese i kontrolne mjere koje će vas približiti ostvarivanju vaših ciljeva“, objašnjava Maxwell.

Kao primjer Maxwell navodi rješenje koje nudi mobilnu kontrolu vozila, a vozačima pojednostavljuje popunjavanje kontrolnih listova prije i poslije putovanja. Jednako jednostavno se vrši i upozoravanje menadžera voznog parka na hitne i neophodne popravke. Na taj način se može skratiti vrijeme zastoja i osigurati da vozila potpuno spremna izađu na cestu. Rješenja za praćenje vozila pomoću GPS-a omogućavaju menadžerima da kontinuirano daju ocjene i rangiraju vozače na temelju njihove vozačke prakse, čime i same vozače možete potaknuti da budu svjesni i odgovorni za svoje postupke. Primjena programa nagrađivanja vozača je još jedan način za poboljšanje njihove sigurnosti. Takav program podstiče vozače da djeluju proaktivno umesto reaktivno.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju… 

Najveći most na svijetu opremljen Boschevim rješenjima

Sada kada je pušten u promet, most smanjuje vrijeme putovanja između Hong Konga i Makaa sa četiri na samo pola sata i otvara novu rutu za putnike između vitalnih transportnih centara, dok su integrisana Boscheva rješenja zadužena za sigurnost putnika

Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi

E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

Najveći svjetski prekomorski most pušten u promet u području nove “kineske silicijske doline” dug je 55 kilometara i direktno povezuje Hong Kong s Makaom te kineskim gradom Zhuhaijem. Izgradnja je koštala 20 milijardi dolara i trajala je osam godina, a bilo je potrebno 400 hiljada tona čelika. Most uključuje podvodne tunele i dva vještačka ostrva, koja služe kao carinske luke. Od samog početka prioritet je bilo postizanje i održavanje odgovarajućeg nivoa sigurnosti na ova dva ostrva, na kojima vozači trebaju pokazati specijalne dozvole kako bi koristili novi most i prošli carinske kontrolne tačke. Projekt predstavlja veliki poticaj za šire zaljevsko područje u tom dijelu Kine.

Osiguravanje vitalne infrastrukture

Kompanija Bosch Building Technologies angažovana je kako bi na vještačka ostrva postavila videonadzor, alarme i sisteme javnog razglasa i glasovne evakuacije. Na ostrvu između Zhuhaija i Makaa Boschev partner Shangai SAGA Electronic Technology instalirao je više od 5.700 Boschevih zvučnika i preko 260 pojačala, kojima se upravlja putem PRAESIDEO digitalnog sistema za javni razglas i hitnu dojavu. Ispunjavajući ključni zahtjev kupca, instalacija uključuje 15 različitih modela plafonskih, zidnih i linearnih zvučnika kako bi se mogli uklopiti u moderni interijer objekata na ostrvu. Osim toga, Bosch se prilagodio lokalnim standardima na Makau naručivši prilagođena rješenja s britanskim napojnim kablovima, koja imaju grafičke interfejse na tradicionalnom kineskom pismu. Na ostrvu pored Hong Konga, na kojem se nalazi carinska luka, Boschev partner Pro-United postavio je 2.200 razglasnih zvučnika različitih modela, uključujući vanjske zvučnike za zgradu putne inspekcije, a stručnjaci su podesili i 200 linearnih zvučnika kako bi neutralisali akustične varijacije usljed različith građevinskih materijala u objektu. “Boschev tehnički tim i partneri koristili su profesionalni softver kako bi simulirali zvučni pritisak određenog područja, kao i radi simulacije rada čitavog projekta kako bi odabrani proizvodi mogli ispuniti zahtjeve različitih prostora”, kaže Lin Lizhi iz Bosch Building Technologiesa.

Veliki poduhvat

Bosch također pokriva ostrvo s više od 2.000 HD kamera iz FLEXIDOME, DINION i AUTODOME serija, koje su nadgledane iz sigurnosnog kontrolnog centra na hongkonškoj strani ostrva. Kamere podržavaju 24-satni nadzor carinske luke, zgrade za putnu inspekciju te hongkonškog ureda za imigraciju i carinu. PRAESIDEO sistemi na obje strane ostrva sigurnosnom osoblju omogućavaju da uživo emituje glasovne obavijesti preko sigurnosnih pozivnih tačaka, dok višestruki setovi alarmnih sistema omogućavaju zaštitu zaposlenika i imovine. “Dodali smo pomoćnu inteligentnu PRAESIDEO pozivnu centralu, koja se obično koristi za aerodromske projekte, kako bi osoblje moglo direktno emitovati glasovne obavijesti u objektu, što olakšava upravljanje njegovom sigurnošću”, objašnjava Wang Yiping, zamjenik direktora u Shangai SAGA Electronic Technogyju. Ovaj visokoprofilni infrastrukturni projekt ističe fleksibilnost i široku lepezu opcija koje nudi Bosch Building Technologies kao kompanija koja nudi integrisana rješenja.

Višekanalna prodaja podrazumijeva svestrane prodajne modele

„Dobar dan, mogu li vam pomoći?“, vjerovatno su prve riječi koje kupac čuje pri ulasku u prodajni objekt. Na prvi pogled se čini da se načini pomoću kojih ljudi obavljaju kupovinu i nisu previše promijenili, bez obzira na to radi li se o luksuznoj prodavnici ili običnom dućanu mješovite robe. No, trgovci danas više nego ikada tragaju za boljim i učinkovitijim načinima da dođu do klijenata i unaprijede njihovo potrošačko iskustvo. Tradicionalna pravila prodaje ustupaju mjesto tehnološkom napretku i višekanalnoj prodaji

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Maloprodajni sektor kontinuirano traži načine da evoluira i unaprijedi potrošačko iskustvo kupaca, kao i nivo sigurnosti u svojim prodavaonicama. Alex Johnson, direktor prodajnih tehnologija u kompaniji Verint Systems, kaže da su se „trgovci danas primarno fokusirali na unapređivanje potrošačkog iskustva kupaca u svojim objektima, bilo kroz kvalitetniju prezentaciju robe, bolje informirane uposlenike ili skraćeno vrijeme čekanja u redovima i druge inicijative“. No, faktor koji svakako treba uzeti u obzir je i internet. Danas je pristup internetu u toj mjeri sveprisutan i lahko ostvariv da svi tradicionalni „fizički“ dućani nude neki vid on-line trgovine. Zbog raširenosti i dostupnosti interneta postalo je lahko obaviti kupovinu svih artikala, od luksuzne robe do namirnica, i oni vam se dostavljaju na kućnu adresu. Jedan od nedostataka ovog pristupa koji pogađa trgovce je činjenica da kupci sada mogu kupovati proizvode direktno iz svojih soba, zbog čega je otežano vršiti fizičku interakciju s njima.

Internetska trgovina

Nema sumnje da je internet postao značajan segment naših života, koji nudi mogućnost da se istraži i uradi praktično sve što nam padne na um. U ovakvom svijetu koji se brzo razvija alati poput društvenih medija, online reklamiranja i mogućnosti interakcije s kupcima na globalnom nivou predstavljaju ogroman korak naprijed za trgovce u odnosu na situaciju od prije jedne ili dvije decenija. Napredni telefoni su samo naglasili ovaj proces. „Kupci sve češće koriste internetski uvezane mobilne uređaje tokom kupovine, a predstavljanje proizvoda u fizičkom i virtuelnom okruženju postalo je prava prilika za trgovce“, kaže George Shaw, direktor sektora istraživanja i razvoja u kompaniji RetailNEXT. Ovo praktično znači da, sa stanovišta trgovaca, detekcija gostujućih Wi-Fi i mobilnih uređaja predstavlja sve važniju oblast. Ona je, također, i temelj za personalizaciju njihovog potrošačkog iskustva u prodajnim objektima. Sve nabrojano je povezano s konceptom zvanim višekanalna prodaja, koji predstavlja jedan od važnijih trendova u modernoj maloprodajnoj industriji. Zbog postojanja potrebe za kontinuiranim povezivanjem s kupcima, trgovci neprekidno tragaju ne samo za bržim i boljim načinima da unaprijede potrošačko iskustvo kupaca nego i za načinima kako da ponude učinkovitiju podršku i promociju na različitim platformama.

 „Svekanalna“ prodaja

Jedan od važnijih aspekata je i koncept „svekanalne“ prodaje. U pitanju je svojevrsni krajnji domet kombiniranja tradicionalnih „fizičkih“ prodajnih objekata i on-line podrške i kupovine putem aplikacija na naprednim telefonima i tabletima. Ovo se širi i dalje, obuhvatajući i podršku unutar više platformi. Korištenjem ovakvih prodajnih kanala trgovci mogu iskoristiti lahkoću pristupa koju korisnici uživaju i učiniti dostupnim sve, od kupovine, povrata proizvoda, usporedbe cijena i podrške, praktično iz dnevne sobe kupca. Korisnici također imaju pristup jednostavnijem i učinkovitijem sistemu u slučaju da žele zamijeniti ili vratiti proizvode, jer je to moguće obaviti i unutar prodajnih objekata.

Ako ovu ideju dodatno razradimo, uvidjet ćemo da se radi o jako jednostavnom načinu da se primjenom dubinske analize podataka može doći do korisnih informacija pomoću kojih je moguće unaprijediti potrošačko iskustvo kupaca. Naprimjer, omogućavanjem interakcije sa Wi-Fi-jem i mobilnim uređajima unutar prodavaonica, trgovci mogu utvrditi koje su zone unutar objekata najposjećenije, a koje najmanje posjećene. Trgovac može reagirati na to na način da promovira najpopularnije proizvode na više platformi, bilo da se radi o prodavaonicama na internetu ili mobilnim uređajima, tako što će ponuditi posebne promocije prije nego što se korisnik loguje na dostupnu Wi-Fi mrežu u dućanu. Dubinska analiza podataka također pomaže trgovcima da utvrde potrošačke navike kupaca na koje oni mogu reagirati tako što će reklamirati postojeće prodajne akcije. Korištenjem svekanalne prodaje trgovci mogu vršiti promociju proizvoda na svim dostupnim sistemima, a ne samo putem postavljanja reklame u prozor radnje. „Internet značajno utječe na način na koji ljudi obavljaju kupovinu. Kupovina preko interneta je danas dosta česta. Ponude poput web-stranice LivingSocial dodatno jačaju prodaju. Veliki lanci kakav je Costco također bilježe rast prodaje i sve češće se koriste telefoni za prodaju i usporedbu cijena“, kaže John Sullivan, direktor kompanije 360iQ.

Napredna analitika

U kontekstu svekanalne maloprodaje, tradicionalna sigurnosna analitika također predstavlja određeni faktor. Ona više ne predstavlja samo sigurnosni alat za prevenciju kriminala nego se koristi i za poslovnu analitiku i unapređenje prodaje. Johnson objašnjava da je jedna od najvažnijih nedavnih inovacija i korištenje videonadzorne infrastrukture za potrebe poslovne analitike koja pomaže trgovcima u vođenju poslovanja. Od pojava koje trgovci ne žele vidjeti, poput dugih redova, neinformiranih uposlenika i lošeg marketinga, Brian Lane, direktor proizvoda u kompaniji 3VR, posebno ističe čekanje u redovima. „To je loše iskustvo za kupca. Idući put oni se mogu odlučiti za kupovinu na drugoj lokaciji.“

Virtuelna prodaja prilikom obavljanja kupovine

Nedavno je u Appleovim prodajnim objektima u SAD-u predstavljen novi sistem isplate i samousluživanja nazvan EasyPay. Ovaj novi sistem podrazumijeva da kupci sada mogu ući u dućane, razgledati proizvode i obaviti kupovinu preko aplikacija na svojim telefonima, a da pritom nemaju nikakvu interakciju sa prodajnim osobljem. Ukratko, kada kupci prvi put uđu u neki prodajni objekt, oni se logiraju na Wi-Fi mrežu dućana preko svojih telefona. Preko GPS-a uređaj automatski prepoznaje da se nalazi u Appleovoj prodavaonici. Na taj način on automatski aktivira funkciju u sklopu Apple Store aplikacije i omogućava korištenje kamere za skeniranje bar-kodova i RFID tagova. Kako bi finalizirali kupovinu, korisnici mogu jednostavno skenirati bar-kod pomoću kamere i izvršiti naručivanje proizvoda preko aplikacije. Na kraju se unose podaci o kreditnoj kartici i kupovina je obavljena automatskim slanjem elektronskog računa korisniku. Automatski sistemi nakon toga deaktiviraju RFID tag i proizvod se tretira kao „kupljen“, nakon čega kupac može napustiti objekt.

Iako ovaj koncept nije u potpunosti nov, Apple ga reklamira kao krajnju instancu pojednostavljivanja interakcije s kupcima i unapređenja njihovog potrošačkog iskustva primjenom ovog virtuelnog modela. Ukratko, Apple želi da potrošači obavljaju kupovinu bez dodatnog pritiska u vidu razgovora sa prodajnim osobljem. Ono što EasyPay čini posebnim jeste činjenica da umjesto kupovine kesa od dva dolara i časopisa od pet dolara, kupci mogu potrošiti nekoliko hiljada dolara za jako kratko vrijeme u ovim objektima. Ovdje se nameće pitanje gubitka robe, ali u Appleu se ne plaše toga. Iako se ne radi o mamcu za kriminalce da uđu u objekt i uzmu šta žele, pitanje gubitka robe nije nevažno, posebno što kupci izlaze iz prodavaonica s kupljenim primjercima proizvoda, a da pri tome ne moraju ni razgovarati s prodajnim osobljem. S druge strane, Appleovi prodajni objekti su zaštićeni najmodernijom videoanalitikom, alatima za prepoznavanje lica i videonadzornim kamerama. Dakle, kriminalci će biti spriječeni u svojim namjerama.

Jedan od načina za borbu protiv ove pojave koje nude ponuđači rješenja jeste videoanalitika u funkciji softvera za kontrolu dužine redova. Pomoću njega je moguće vršiti prebrojavanje kupaca koji ulaze i izlaze iz objekta. Lane pojašnjava: „Softver ovog tipa služi za utvrđivanje prosječnog vremena koje pojedinačni kupac provede u kupovini, kao i za upozoravanje odgovornih na potrebu za preraspoređivanjem dostupnog osoblja na prodajna mjesta unutar objekata“, i dodaje „softver se može koristiti za prebrojavanje ljudi u kombinaciji sa sistemima na prodajnim mjestima kako bi se odredila stopa konvertiranja kupaca.“ Sullivan objašnjava da postoji još jedan metod: „Videonadzorne kamere se ne koriste samo za praćenje kriminalaca nego i normalnih ljudi, s ciljem unapređenja njihovog potrošačkog iskustva. Korištenjem videoanalitike moguće je izraditi „toplinske mape“ koje pokazuju „zlatni pravac“, odnosno najpopularnije zone unutar dućana, kao i pratiti njihove promjene unutar dana, sedmice ili godine.“ Ovo vodi ka boljem poznavanju proizvoda i kupovnih navika i trgovci se mogu prilagoditi različitim scenarijima.

Još jedan od primjera koje Sullivan navodi jeste analitika demografske strukture, koje se obično koristi za forenzičku analizu snimljenog videomaterijala. U osnovi, ona služi za sužavanje polja pretrage za pojedincem prema dobu i spolu. Obično se koristi za identifikaciju potencijalnih počinitelja krivičnih djela. U poslovnoj sferi ovaj vid analitike se koristi u prodajnom okruženju kako bi trgovcima pružio uvid u demografsku strukturu kupaca. „Naprimjer, ako neki dućan jedan vikend reklamira prodaju preko novina, a drugi preko društvenih mreža, povratna informacija će najvjerovatnije dovesti do pojave većeg broja mladih kupaca tokom drugog vikenda. Analitika se može iskoristiti za testiranje ove hipoteze“, kaže Lane. „Ako je ciljna publika za robu koja se prodaje mlađa populacija, učinkovitost reklamiranja se može testirati unutar specifične demografske grupe.“

Deset najvažnijih aspekata maloprodaje za trgovce u SAD-u

Prema publikaciji MarketWatch, deset je najvažnijih faktora rizika prema mišljenju stotinu najvećih poslovnih subjekata u maloprodaji u SAD-u:

1. Opći ekonomski uvjeti – ovo je najčešće navođeni razlog i to je, uglavnom, razumljivo

2. Regulativa na saveznom, državnom i lokalnom nivou

3. Konkurencija i konsolidacija

4. Situacija s proizvođačima – i njih je podjednako pogodila recesija

5. Troškovi rada ― rast zdravstvenih troškova, troškovi upošljavanja, rast minimalnih plata

6. Potrošački trendovi

7. Održavanje IT sistema ― sigurnosni sistemi i sistemi na prodajnim mjestima i kasama su skupi

8. Ugrožena privatnost usljed narušavanja sigurnosti – još jedan veliki problem o kojem se često govorilo u medijima. Hakeri upadaju u baze podataka kako bi ukrali podatke korisnika i ucjenjivali ih isplatom

8a. Povjerenje potrošača i potrošnja

8b. Pravni postupci

 

Izvor: MarketWatch

Personalizirani pristup podupire razvoj velikih trgovačkih lanaca 

Razlike su uočljive prilikom ulaska u prodajne objekte kompanija kakve su Louis Vuitton i Costco, ili Cartier i Wal-Martov odjel za elektroniku. Prvo što primijetite prilikom ulaska u ekskluzivne dućane jeste personaliziran pristup kupcu. „Obično se maloprodaja visoke klase fokusira na diferencijaciju putem samih proizvoda ili korisničkog iskustva ili oboje. Inteligentni trgovci se danas okreću tehnologiji kako bi unaprijedili i prilagodili personalizirana potrošačka iskustva, s ciljem da kreiraju održivu konkurentsku prednost“, kaže Shaw. Ukratko, kod prodaje najviše klase uvijek se koristi VIP pristup. U kontekstu ekskluzivnih tržišta najčešće se spominje pravilo da je „sve moguće“.

Situacija je nešto drugačija kada je u pitanju maloprodaja u sklopu trgovačkih lanaca jer je samo tržište jako kompetitivno. Uz brojne različite brendove, jedno od rješenja za trgovce je da učine da se njihovi prodajni objekti ističu. Tu spadaju nagradne igre, popust i promotivne akcije koje kupcima nude razlog da kontinuirano kupuju od istog trgovca. Jedno od modernih rješenja je da se dubinski analizira historijat obavljene kupovine od strane klijenta i utvrde demografske razlike: spol, dob i lokacija. Ovo se može realizirati utvrđivanjem programa baziranog na članstvu ili lojalnosti kupaca kojem bi oni pristupali i na taj način dobili pristup ekskluzivnim kuponima ili specijalnim ponudama. Zauzvrat, kupci bi omogućili pristup historijatu obavljenih kupovina i potrošačkim navikama i tako omogućili trgovcima da personaliziraju svoju promotivnu prodaju (odnosno, kupac A jedne sedmice kupuje banane i jabuke, a narandže i celer prethodne sedmice; nema smisla slati informacije o promocijama za odjeću i DVD-ove). Cilj je da se potrošačko iskustvo personalizira uz pomoć informacija o kupcu koje dolaze iz više različitih kanala.

Istovremeno, koncept svekanalne prodaje primjenjuje se jednako u ekskluzivnim segmentima maloprodaje, kao i u trgovačkim lancima. Iako je ciljna publika drugačija, krajnji cilj je isti: komunikacija s korisnicima i unapređenje njihovog potrošačkog iskustva radi ostvarivanja bolje zarade.

Mapa puta za kvalitetniju maloprodaju

Jedna od stavki koju treba imati na umu u kontekstu maloprodaje jeste kontinuirani tehnički napredak. Neki ključni aspekti na koje treba obratiti pažnju u budućnosti uključuju upravljanje inventarom u stvarnom vremenu. To će uskoro postati važan izvor podataka za trgovce koji upravljaju inventarom i kvalitetnije iskorištavaju njegov učinak na protok novca i kapitala, tvrdi Shaw. Još jedan važan faktor je mobilna i prenosiva tehnologija (Google Glass, Appleov Watch i Samsungov Galaxy Gear) i mogućnost njenog iskorištavanja. Jedan od mogućih metoda je ideja da se NFC i Bluetooth mogućnosti direktno učine dostupnim kupcu po ulasku u objekt. U budućnosti će biti važno i unaprijediti i poboljšati interakciju s kupcima, kao i biti u mogućnosti za obavljanje adekvatne promocije i reklamiranja proizvoda određenim demografskim grupacijama. Potrebno je obratiti pažnju na informiranje o promotivnim akcijama preko Bluetooth tehnologije, kao i na kvalitetniju, bržu i učinkovitiju trgovinu unutar više prodajnih kanala.  Ovo je povezano i sa faktorom „svekanalne“ prodaje, jer će tehnološke inovacije višekanalnu trgovinu učiniti još efikasnijom.

Na kraju je potrebno napomenuti da će ljudski faktor u pogledu kupovine uvijek biti prisutan. To je još jedan od razloga zašto se ona nije u potpunosti preselila na internet. Ljudi i danas uživaju u društvenoj interakciji prilikom kupovine, a razgovori sa prodajnim osobljem i prateće usluge i danas su važan faktor. Zapravo, kada su u pitanju posebni proizvodi, prodajno osoblje je najveći faktor osiguravanja potrošačke lojalnosti i zadržavanja kupaca.

www.asmag.com

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.