U Srbiji se trenutno vodi rasprava o nacrtu novog zakona o policiji. Nevladina udruženja tvrde da je većina spornih odredbi iz lani povučenog nacrta ostala. Javna rasprava je stoga produžena do 22. januara, a u kojoj će formi zakon biti usvojen, zavisit će i od mišljenja nadležnih državnih organa i Evropske komisije
Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com
Šest je godina prošlo kako su donesene posljednje izmjene važećeg Zakona o policiji u Srbiji. Lani je u septembru nacrt novog zakona povučen na molbu predsjednika Aleksandra Vučića nakon brojnih reakcija javnosti. Više je nevladinih udruženja tada upozoravalo da dokument neopravdano proširuje ovlasti policije i otvara vrata zloupotrebama. No, uprkos sedam u međuvremenu održanih sastanaka predlagača zakona i predstavnika civilnog društva, kontroverzne odredbe većinom su zadržane, što je iznova pokrenulo negodovanja javnosti.
Kamere se već postavljaju
Među najspornijim odredbama bilo je uvođenje videonadzornog sistema s mogućnošću automatskog prepoznavanja lica. Mada se upozoravalo da će se time ugrožavati privatnost građana, prepoznavanje na osnovu biometrijskih karakteristika lica i obrada podataka predviđeni su i novim Nacrtom zakona. “Nije uvažena većina stvari i primedbi koje smo iznosili, uključujući i to da je potrebno da se dokaže neophodnost uvođenja mere biometrijske obrade podataka”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. U međuvremenu je, pak, nastavljena ugradnja već nabavljenih Huaweijevih kamera, kojih je samo u Beogradu predviđeno oko hiljadu na 800 lokacija. Predviđeno je da se snimci pohranjuju od mjesec do godine dana. Svi podaci vezani za ovu nabavku su proglašeni tajnim.
Kako dokazati neophodnost mjera?
U članu 44. novog Nacrta zakona navodi se da policija prilikom obavljanja poslova “koristi sisteme za obradu podataka”, kao što je, između ostalog, “sistem audio i video-nadzora”. Dodaje se da se dijelovi tog sistema koriste i za automatsku detekciju lika koja uključuje “obradu biometrijskih podataka detektovanog lika i telesnih karakteristika, vreme i lokaciju i učešće lica u događaju, itd.”. U članu 71. navodi se da se prepoznavanje na osnovu biometrijskih karakteristika može izvršiti “radi pronalaženja izvršioca krivičnog dela, za pronalaženje lica za koje se osnovano sumnja da priprema krivično delo, te za pronalaženja lica za kojim se traga”. Iako je u novom dokumentu izbrisana “automatska biometrijska obrada podataka” i mada je primjena videonadzora ograničena na počinioce krivičnih djela, iz nevladinih udruženja upozoravaju da se neće moći znati da li se to zloupotrebljava niti će se efikasno moći kontrolisati primjena tih ovlasti. “Sada se navodi da se primenjuje kao posebna dokazna radnja, dakle uz potencijalnu dozvolu suda. Međutim, MUP i dalje nije dokazao zašto je neophodno da se uvodi jedno tako invazivno ovlašćenje”, rekao je Elek.
Moguće i zabrane kretanja
Upotreba biometrijskog nadzora povezuje se i sa pravom na slobodno okupljanje, koje sada dodatno reguliše član 15. predloženog Nacrta. Naime, ukoliko Vlada ocijeni da nije moguće osigurati javni red i mir ili zaštititi zdravlje i živote ljudi, može naložiti ministru da naredbom privremeno ograniči ili zabrani kretanje na određenim objektima i područjima ili na javnim mjestima. Ograničenje kretanja može dovesti do toga da će građani, naprimjer, zazirati od protestovanja na ulicama. “Ukoliko dođe do okupljanja građana, možete da prepoznate lica svih ljudi koji su na protestu, da ih ukrstite to sa bazom Agencije za privredne registre i da svi koji su bili (na protestu) sledećeg dana dobiju neki vanredni inspekcijski nadzor ukoliko su preduzetnici”, naveo je primjer Filip Milošević iz Share fondacije. Tome se dodaje bojazan da će biometrijskim nadzorom moći utvrditi identitet uzbunjivača, koji mogu biti snimljeni u razgovoru s novinarima, tako da bi masovno nagledanje moglo negativno utjecati na novinarske izvore, smatra Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.
Ulazak u prostorije bez naloga?!
Kontroverzne su i neke druge odredbe, poput one koja omogućava ovlaštenom službenom licu da bez naloga suda može ući u tuđi stan i druge prostorije, što se suprotstavlja članu 40. Ustava, u kojem stoji da niko bez pisane odluke suda ne može ući u tuđi stan i prostorije bez dozvole vlasnika. Iz MUP-a, pak, tvrde da je po Zakonu o krivičnom postupku policijski službenik i ranije imao to pravo. “Nacrtom je precizirano da je jedan od osnova za upad i osnovana sumnja da se priprema neko krivično delo, jer je takav osnov nedostajao policiji da reaguje, naročito kad je reč o nasilju u porodici”, rekla je Bondžić. Članovi radne grupe za izradu više zakona rekli su da je potrebno pojasniti na koja se krivična djela tačno misli. Također, predložena rješenja potencijalno daju velike diskrecione ovlasti ministru policije, koji je politička ličnost i koji sada može tražiti različite izvještaje, davati obavezujuće instrukcije za postupanje, može smijeniti direktora policije uz obrazloženje te kontrolisati Sektor unutrašnje kontrole. Za razliku od važećeg Zakona o policiji, gdje je saradnja građana s policijom dobrovoljna, sada se traži da bude “na zahtjev policijskog službenika”, što otvara mnoga pitanja mogućeg špijuniranja drugih ljudi, a nejasno je i definirano smiju li građani i novinari objaviti identitet ovlaštene službene osobe koja krši zakon.
Druga strana
S druge strane, Ministarstvo unutrašnjih poslova argumentira potrebu za korištenjem novih tehnologija time da će doprinijeti prevenciji kriminala i većoj stopi otkrivanja i sankcionisanja krivičnih djela. Važnost usvajanja novog zakona ogleda se i u tome da Srbija, kako kaže Milan Dimitrijević, načelnik Uprave za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, mora donijeti zakonski okvir za ovakve aktivnosti jer blisko sarađuje Interpolom i Europolom, koji koriste alat za prepoznavanje lica, kao i, kako kaže, 179 država. Softver se, dakle, uveliko koristi u borbi protiv terorizma i za traženje nestalih, mada za predstavnike medija nije rečeno o kojem je softverskom rješenju riječ niti koliko će koštati. Milica Bondžić, zamjenica sekretara MUP-a, navela je da će se tehnologija prepoznavanja lica koristiti samo za posebne dokazne radnje i uz odluku suda te da će ovim pravilnicima mogućnost zloupotrebe biti svedena na minimum. Iz MUP-a su ranije navodili da sistem prepoznavanja lica još nije u funkciji i da će javnost o tome biti blagovremeno obaviještena.
Zbog ponovnih nesuglasica Ministarstvo unutrašnjih poslova produžilo je raspravu o Nacrtu zakona do 22. januara 2023. Po okončanju javne rasprave Nacrt se šalje na mišljenje nadležnim državnim organima i Evropskoj komisiji, bez čijeg pozitivnog mišljenja zakonodavna procedura neće biti nastavljena.
