Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 26)

Vertikalna tržišta

Zdravije zgrade za pacijente i osoblje

Veliki je uspjeh koji su zdravstvene ustanove postigle u sprečavanju širenja zaraze. On svjedoči o ključnoj ulozi koju te ustanove imaju u osiguravanju najboljih mogućih ishoda za pacijente. Zdraviji prostori u zgradama dopunjuju zdravstvene usluge koje se u njima pružaju, iskorištavaju podatke za optimizaciju procesa, donose finansijske uštede i čak pomažu u spašavanju života
Piše: Siniša Pintarić, menadžer za razvoj poslovanja, Honeywell Fire & PA/VA rješenja – istočna Jadranska regija
E-mail: sinisa.pintaric@honeywell.com

Pandemija španske gripe od 1918. do 1919. godine ubila je više od 50 miliona ljudi. “Medicinari su otkrili da su se teško bolesni pacijenti s gripom koji su njegovani na otvorenom brže oporavili od onih koji su se liječili u zatvorenom. Čini se da je kombinacija svježeg zraka i sunčeve svjetlosti spriječila smrt pacijenata i širenje zaraze među medicinskim osobljem”, opisuje dr. Richard Hobday iskustvo koje je donijela tadašnja pandemija.

Nova rješenja za stare probleme
No, fokus na svježi zrak i danas je aktuelan. Prilagođavanje grijanja, ventilacije i klimatizacije za dovođenje veće količine svježeg zraka, poboljšanje ventilacije i filtracije, upravljanje temperaturom, vlažnošću i CO2 te primjena strategija korištenja pritiska mogu pomoći u poboljšanju kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru. Oko 51% zaposlenih u anketi kompanije PWC izjavilo da se ne žele vratiti na posao ako postoji opasnost da će se zbog toga razboljeti. Zato su ovi faktori posebno važni za zdravstvene ustanove. Efikasna izmjena zraka smanjuje količinu hemikalija i nivo ugljičnog dioksida i izbjegava recikliranje čestica u zraku. Tako je moguće kreirati sigurnije okruženje i, u kombinaciji s filterima i kontrolom pritiska, pomoći da se određene zone unutar zgrada kvalitetno izoliraju od štetnih utjecaja.

Praćenje sigurnosti i poboljšanje kvaliteta zraka
HVAC sistemi s UV tehnologijom za prečišćavanje igraju ključnu ulogu u osiguravanju odgovarajućeg kvaliteta klimatiziranog zraka, kao i u uklanjanju opasnih zagađivača iz zraka u kritičnim zonama bolnice. Precizna kontrola protoka zraka je stoga neophodna, zbog čega bolnice, istraživački centri i institucije koriste proizvode poput Phoenix Controls Venturi Valve sistema. On se koristi za efikasnije i preciznije upravljanje protokom zraka u kritičnim okruženjima. U zdravstvenim ustanovama ovaj sistem kontrolira i stabilizira dovod zraka uz održavanje ispuha i praćenje dovoda zraka kako bi se osigurao usmjereni protok.
Tako se omogućava kreiranje prostora s pozitivnim i negativnim pritiskom, uz jednostavno prebacivanje s neutralnog pritiska po potrebi, što može pomoći u procesu kreiranja i opremanja privremenih izolacijskih prostorija i zona za medicinske tretmane.

Održavanje objekata
Prevencija i kontrola širenja infekcija jedna je od primarnih zadaća i briga zdravstvenih ustanova. Ipak, troškovi održavanja objekata moraju biti usklađeni s potrebama onih koji direktno komuniciraju s pacijentima. Njima su potrebni kreveti, mašine, lijekovi i potrošni materijal. Efikasni sistemi za održavanje higijene su tu od suštinskog značaja i njihova implementacija može pomoći da se smanji potreba za angažmanom timova za kreiranje biološki sigurnih okruženja. Tako se smanjuje rizik po njihovo zdravlje i ometanje procesa pružanja medicinskih tretmana. Ovo je oblast u kojoj je bolje spriječiti nego liječiti. Sprečavanje nakupljanja patogena smanjuje vjerovatnoću da će objekti biti prinuđeni obustaviti rad zbog dubinskog čišćenja, što se može postići ugradnjom pasivnih sistema za čišćenje pomoću ultraljubičastih zraka. UVC je alat za dezinfekciju površina koji može pomoći u prevenciji širenja ili uništavanju virusnih, bakterijskih i gljivičnih organizama.

Inteligentno praćenje resursa
Centralizacija sistema kontrole i nadgledanja resursa i sistema unutar objekata odvija se preko objedinjenog korisničkog interfejsa, čime se korisnicima omogućava da prepoznaju rizike prije nego što oni postanu problemi. Kontrolne ploče na sličan način omogućavaju upotrebu integriranih lokacijskih sistema u realnom vremenu (RTLS) za praćenje fizičkih resursa i ljudi.
To se radi nadogradnjom tradicionalnih sistema zaštite koji uključuju praćenje kontakata i zalutalih pacijenata. Istovremeno, senzori i videoanalitika mogu otkriti da li korisnici unutar zgrade nose maske i da li se pridržavaju propisa o socijalnoj distanci.

Cyber i tehnička sigurnost
Rješenje za lociranje u stvarnom vremenu i srodne tehnologije su ključni alat kada je u pitanju zaštita osjetljivih zona unutar zdravstvene ustanove. Njihova primjena može ograničiti pristup sigurnosno osjetljivim zonama, kao što su operacijske sale i sobe za oporavak te prostori za skladištenje medicinskih sredstava, lijekova i radiološkog materijala. Od ključne je važnosti da takve mjere u isto vrijeme ne ometaju kretanje ovlaštenog osoblja. Opcije biometrijske kontrole, kao što je IDEMIA MorphoWave, rješavaju ovaj problem. One mogu regulirati pristup osjetljivim područjima i ponuditi provjeru identiteta za manje od jedne sekunde po korisniku, a sve se odvija uz održavanje protoka ovlaštenog osoblja kako bi se omogućio blagovremeni pristup svakoj željenoj zoni.

Centralizirana kontrola pristupa ključna je komponenta u arhitekturi povezanih bolnica. Tako je moguće brzo i jednostavno proširiti postojeći sistem instaliranjem biometrijskih čitača gdje god su oni potrebni. Povlačenje podataka iz objedinjene baze podataka smanjuje troškove i složenost instalacije, dok primjena biometrije kao alternative akreditivima na kartici ili tagu može unaprijediti sigurnost. Također, izgubljene kartice više nisu izvor rizika koji može omogućiti pristup neovlaštenim korisnicima.

Protivpožarna zaštita
Pomaganje pacijentima, osoblju i posjetiocima da se zaštite od požara i sigurnosnih incidenata važna je za zdravstvene ustanove. To je posebno važno za pacijente koji su nepokretni ili zdravstveno ugroženi, jer je njihova mobilnost i sposobnost reagovanja znatno smanjena. Kada se dogodi požar, za pravovremeno suzbijanje vatre jako je važno da integrisani sistem pruži rano upozorenje. Prioritet je rana i pouzdana detekcija i verifikacija, kojima se izbjegava evakuacija zgrade i ometanje pacijenata. Ovi sistemi također detektuju ostale opasnosti poput curenja kisika i otrovnih plinova. Kvalitetan protivpožarni sistem može smanjiti broj lažnih i alarma koji nisu opasni po život. Time se sprečava bespotrebna panika i zbrka, što, u konačnici, utječe na povjerenje i pouzdanje pacijenata. Izvan same detekcije i prevencije, razglas i glasovni alarm mogu ukazati na, potvrditi i komunicirati hitne slučajeve svih vrsta. Instrukcije mogu biti ranije snimljene ili se puštati uživo, tako da će pacijenti, osoblje i posjetioci pravovremeno dobiti jasne i koncizne informacije.

 

Milijun korisnika Ajax sustava

Kada na tržište stigne nešto novo, neuobičajeno i drugačije, uspjeh nikada ne izostane. Zahvaljujući posebnom dizajnu, praktičnosti i lakoći korištenja, Ajax sigurnosni sustav u kratkom je vremenu postao “ljubimac” krajnjih korisnika, ali i instalatera tehničke zaštite, kojima omogućuje jednostavnu i brzu instalaciju, uz brojne uštede u održavanju i eliminaciju lažnih alarma
Piše: Lana Klobas, voditeljica marketinga veleprodaje, Alarm automatika
E-mail: lana@alarmautomatika.com

Kako je ovaj sustav tako strelovito dostigao brojku od milijun korisnika diljem svijeta? U Ajaxu kažu: tajna je u fokusu na korisničko iskustvo. Vratimo li se u 2015. godinu, kada kreće Ajaxova priča, fokus je bio da se korisniku maksimalno olakša upravljanje sustavom. Osmišljene su praktične mobilne aplikacije za daljinsko postavljanje i kontrolu, razrađena je instalacija na način da bude maksimalno pojednostavljena te je razvijena i zaštićena bežična veza kako bi se osigurala pouzdanost. Takav pristup danas Ajaxu omogućuje gotovo nevjerojatni rast broja korisnika. Prije samo godinu dana ta je brojka bila 500.000, a danas već milijun korisnika. Promatramo li evoluciju Ajax sustava, vidljivo je da njihova usmjerenost na kupca izravno utječe na uspjeh proizvoda, u smislu usporedbe rasta korisnika s uvođenjem novih uređaja u liniju proizvoda.

Evolucija Ajaxa
Ajax nije samo idealno rješenje za dom ili ured. Sustav je dizajniran da fleksibilniji bude i za profesionalnu upotrebu. Linija proizvoda Ajax omogućuje korisniku izgradnju sveobuhvatne sigurnosti bez obzira na veličinu prostora ili njegovu lokaciju. Za potrebe kompleksnih projekata inženjeri kontinuirano razvijaju specijalizirane značajke, koje kasnije postaju dostupne svim korisnicima. Danas, zahvaljujući širokom rasponu uređaja i scenarija automatizacije, sustav je instaliran u bolnicama, tvornicama, poslovnim centrima, proizvodnim lancima i bankama diljem svijeta.

Kako funkcionira
Ajax bežični alarmni sustav je baziran na EN50131 Grade 2 komponentama koje se međusobno mogu kombinirati i slagati u sustav čija primjena tada postaje zaista širolika. Uređaji bijele ili crne boje uklopit će se u gotovo svaki dekor prostora u koji se ugrađuje. Postavljanje, upravljanje i nadzor sustava vrši se u potpunosti putem pametnog telefona, uz do unaprijed instalirane baterije s trajanjem do sedam godina. To ga čini jednostavnim za instaliranje i korištenje. Spajanjem na internet putem LAN-a i/ili mobilne podatkovne mreže sustav se može osobno nadzirati ili povezati s dojavnim centrom. Temelji se na pametnom telefonu vlasnika koji se koristi za sve instalacijske parametre i konfiguraciju. Alternativno, ukoliko je potrebno, mogu ga konfigurirati i njime upravljati instalateri. Komunikacija između uređaja je bežična veza naziva “Jeweller” (protokol koji je razvio Ajax) i dometa do 2.000 metara.

Besplatna mobilna apikacija i vizualna verifikacija
Osnovna komponenta sustava je Hub, središnji uređaj koji komunicira sa svim ostalim uređajima u instaliranom sustavu. To je jedini uređaj koja mora biti napajan električnom mrežom, a u sebi kao backup ima bateriju koja omogućava do 15 sati rada u slučaju nestanka električne energije. Hub ima ethernet priključak i utor za SIM karticu kao dodatnu vezu u slučaju nedostupnosti konekcije na internet putem mreže. Od perifernih uređaja za uključenje/isključenje sustava, osim mobilne aplikacije, koriste se numerička tipkovnica, koja se može montirati na zid, i Keyfob (daljinski), koji omogućava brzo uključenje/isključenje sustava i aktiviranje panik-alarma. Jednom instaliran i podešen, sustav se može uključiti/isključiti pomoću besplatne mobilne aplikacije, tipkovnice ili daljinskog. Hub se u mobilnu aplikaciju dodaje skeniranjem QR koda ili unosom 20-heksadecimalnog identifikatora, a zatim se i svi ostali uređaji jednostavno dodaju skeniranjem QR koda ili upisivanjem pripadajućih kodova. Na Hub 2 Plus se može spojiti do 200 uređaja i 200 korisnika, a Ajax Pro mobilna aplikacija omogućava veliku fleksibilnost prilikom podešavanja sustava, kao i prikaz jačine signala sa statusom baterije svih spojenih uređaja. Aplikacija se na Hub povezuje preko Ajax Clouda, koji koristi Amazon web servise i prilagođena je instalaterima koji trebaju mogućnost upravljanja s više sustava i lokacija.

Zahvaljujući konstantnom tehnološkom razvoju svojih proizvoda i prilagodbi korisniku, Ajax je uveo posebnu liniju vanjskih i unutarnjih detektora pokreta s kamerom, koji uz pomoć vizualne verifikacije sprječavaju nepotrebne intervencije (u slučaju da korisnik zaboravi deaktivirati alarm). Ovi specijalni detektori fotografiju sumnjivog događaja emitirat će na mobilni telefon korisnika za manje od devet sekundi, a, za razliku od nadzornih kamera, neće ugroziti privatnost korisnika jer kameru aktivira isključivo alarmnim događajem.

Najnagrađivaniji bežični alarmni sustav u Europi
Posebnost Ajax protuprovale prepoznala je i struka, koja već godinama nagrađuje ovaj sustav nizom posebnih strukovnih priznanja i nagrada. Ovo ga čini najnagrađivanijim bežičnim sustavom u Europi. Kao proizvođač, Ajax je nedavno u Europi otvorio novu tvornicu, dok istovremeno premašuje brojku od milijun korisnika širom svijeta. Kao vlasnik FCC i IC certifikata Ajax sustavu je omogućen skori ulazak na nova tržišta s frekvencijskim pojasom od 915 MHz. Generalno, on ima sve najbolje značajke alarmnih sustava iz prošlosti, riješio se žica, dodao vlastite inovativne tehnologije i implementirao korisnicima prilagođenu kontrolu putem mobilne aplikacije. Uz sva ova poboljšanja korisnici uvijek znaju da su njihovi domovi sigurni. Kompletnu ponudu Ajax uređaja i više informacija moguće je pronaći na web-stranicama ili kontaktirajući tvrtku Alarm automatika, regionalnog lidera u industriji tehničke zaštite i ovlaštenog uvoznika i distributera Ajax proizvoda.

Održan šesti Adria Security Summit

Ovogodišnjem Adria Security Summitu powered by Intersec prisustvovalo je gotovo 1.300 ljudi. Prema strukturi posjetilaca, najviše je bilo članova višeg menadžmenta, odnosno osnivača, vlasnika, izvršnih ili direktora odjela u kompanijama, a zatim regionalnih ili lokalnih menadžera i direktora prodaje i distribucije – ukupno oko 67%.
Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

 

Kada je u septembru 2019. okončan Adria Security Summit u Skoplju, niko nije mogao ni pretpostaviti da će se samo nekoliko mjeseci poslije svijet potpuno promijeniti. Već je u januaru naredne godine počela pandemija novog koronavirusa, koja je do danas prošla kroz četiri vala. Ograničen je bio protok ljudi i roba, projekti su otkazivani ili odgađani, obim traženih usluga smanjivan, a kompanije su se borile da zadrže radnike. Dovelo je to i do jedne nepredviđene situacije: svi su fizički događaji bili otkazani. Kao odgovor na to, sastanci, edukacije i konferencije ubrzo su se preselili u virtuelni prostor, što je donekle nadomjestilo izostanak živog razgovora. No, kako će mnogi ustvrditi, to jednostavno nije isto i svi su željno iščekivali priliku da se ponovo okupe i dogovaraju nove projekte.

Rizik se isplatio
Bio je to poticaj zbog kojeg smo, uz veliku podršku dugogodišnjih sponzora i partnera, odlučili riskirati i prvi u regiji pokušati organizirati veći događaj konferencijsko-izložbenog tipa. Svjesni da lako može doći do otkazivanja ukoliko se broj novozaraženih naglo poveća i uredbom ograniči broj ljudi u zatvorenim prostorima, odabrali smo Beograd kao mjesto održavanja zbog visoke stope vakcinisanih, dostupnosti zdravstvenih usluga i otvorenosti za poslovne događaje, kao i riješenosti Vlade Srbije da, koliko god bude moguće, izbjegne uvođenje oštrijih mjera. Tu je i za događaje ovakvoga tipa presudna saobraćajna, smještajna i prostorna infrastruktura. BelExpo centar sa 3.500 m2 prostora pružio nam je dovoljan kapacitet da okupimo veliki broj ljudi, dok je pet tehnički adekvatno opremljenih konferencijskih dvorana bilo idealno da u njima predavanja, seminare, prezentacije i radionice održi više od 50 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Uz oficijelni konferencijski program, održane su i 34 radionice, na kojima su kompanije držale seminare o svojim rješenjima i projektima.

Naravno, stvari nismo prepuštali slučaju te smo, slijedeći zdravstvene preporuke, učinili sve u našoj moći da se posjetioci osjete sigurnim. Redovno smo obavještavali zainteresovane o svim promjenama u vezi s epidemijskom situacijom, na ulazu se mjerila tjelesna temperatura posjetilaca, dezinfencijska sredstva su bila dostupna, a gostima izvan regije na licu mjesta smo omogućili besplatno testiranje na koronavirus, čak i prije povratka u svoje zemlje. Takva nastojanja znatno su doprinijela opuštenijem poslovnom ambijentu, za koji smo dobili mnoge pohvale.

Struktura posjetilaca
Uprkos svim izazovima, broj profesionalaca iz oblasti sigurnosti nadmašio je i naša očekivanja. Adria Security Summitu prisustvovalo je između 1.200 i 1.300 ljudi, odnosno oko 600-700 svaki dan. Najveći broj (63,93%) došao je iz zemlje domaćina Srbije, a zatim iz Bosne i Hercegovine (9,65%), Sjeverne Makedonije (4,92%), Hrvatske (4,55%), Slovenije (3,28%), Crne Gore (2,73%), Rumunije (1,82%) te ostalih zemalja, poput Albanije, Bugarske, Češke, Njemačke, Italije, Mađarske, Slovačke, Ukrajine i drugih (9,11%). Prema strukturi posjetilaca, 35,53% je bilo članova višeg menadžmenta (osnivača, vlasnika, izvršnih i direktora odjela) u kompanijama, 31,58% regionalnih ili lokalnih menadžera i direktora prodaje i distribucije, 24,12% članova srednjeg menadžmenta (menadžera ključnih kupaca, projektnih menadžera, menadžera za razvoj poslovanja, konsultanata), 7,46% pripadnika tehničkog osoblja (inžinjeri, programeri), a ostatak su činili administrativno osoblje te predstavnici vladinih agencija, medija i akademici. Kada je riječ o oblastima sigurnosti, među posjetiocima je najviše bilo onih koji posluju u domenu kontrole pristupa (22,44%), videonadzora (21,45%), cyber sigurnosti (11,54%), vatrodojave (11,54%), ICT, IoT i automatizacije (10,71%), pametnih rješenja (8,28%), mobilnosti (3,67%), dok su ostatak od desetak posto činili stručnjaci iz fizičke sigurnosti, građevinarstva i arhitekture, komunikacija, finansija itd.

Veliki broj izlagača
Naši su sada već tradicionalni sponzori prepoznali odlučnost da se Adria Security Summit zaista i održi te su u velikom broju podržali događaj. U izložbenom dijelu učestvovale su i svoja rješenja predstavile 74 regionalne i međunarodne kompanije, tek desetak manje nego u pretpandemijskoj godini, što je pokazatelj da potencijal Summita za sklapanje novih partnerstava i ugovora nije opao.

Svoje proizvode i rješenja su ove godine predstavili: DBS i Ingram Micro (dijamantni sponzori), Alarm automatika, Dahua Technology, G4S, Konica Minolta i ZKTeco Europe (platinasti), Hikvision, Kodeks, Motorola Solutions i Vanderbilt i ComNet (zlatni) te Aco, Advanced, Advancis, Ajax, Antenall, Asmag, Avi-tek/Vuwall, AVS Electronics, AxxonSoft, Bettini Video & DEA Security, BS Projekt, CCTV Centar Master, ClearOne, Comtrade System Integration, CP SECURITY, Damiba, Delta Electronics, Division Visual Solutions, Dobergard, Flek Security, Fonestar, Fratelli Comunello, Genetec, IDIS, Inim Electronics, IP Way, Johnson Controls (Tyco), Jupiter, Lunatronik, Macchina Security, Megasec, Messe Frankfurt, Modepack, Nedap Identification Systems, Network Optix, Nikob, Ogradni sistemi, ORG. Tend (frogblue Adria), Partizan, Petković Tim Security, Prima sistemi, Privredna komora Srbije, Protekta, Samsung, SBT, Schenker, Schneider Electric, Secure Logiq, SICURIT Perimeter Protection Systems, Sion Net, Spica International, SPSC Group, Suprema, SysTeh, Teledyne FLIR, Teletek Electronics, Tenzor Group, Tesla sistemi, TRS Services, UltraVision, VCA Technology, Videotec, VIVOTEK, Vucomm, Zarja Elektronika i Zodax (srebreni).

Noviteti
Dvije su, u organizacijskom smislu, najveće novine. Prva se tiče naše Connect2b platforme, koja je prvi put iskorištena i za online dogovaranje sastanaka za fizički event nakon što je već bila u upotrebi za virtuelni Security Summit. Riječ je o inovativnoj platformi na koju su trenutno registrovana 3.782 sigurnosna profesionalca iz čak 103 zemlje, što joj daje ogroman potencijal za povezivanje što većeg broja učesnika u prodajnom lancu. Connect2b ima i vlastiti Marketplace, na kojem kompanije mogu predstaviti svoje proizvode, usluge, držati seminare i konferencije, tražiti investitore i zaposlenike, sklapati partnerstva i otvarati tendere, i sve to tokom cijele godine. S trenutnim povećanjem broja sudionika, platforma će u skorijoj budućnosti postati izuzetno koristan alat za učesnike u prodajnom lancu da povećaju svoju vidljivost i unaprijede poslovanje na evropskom tržištu sigurnosti.

Druga važna novina jeste da su prvi put magazin a&s Adria i ASIS International, najveća svjetska organizacija menadžera sigurnosti, organizovali prvu obuku ASIS School of Enterprise Security Risk Management, koja je uključivala teorijsku i praktičnu obuku polaznika. ESRM je strateški pristup upravljanju sigurnošću koji povezuje sigurnosne prakse organizacije s njenom ukupnom strategijom, koristeći globalno utvrđene i prihvaćene principe upravljanja rizikom. Edukacija je prvenstveno bila namijenjena menadžerima korporativne sigurnosti, kao i osoblju službi unutrašnje zaštite lica i imovine te zaštitarskih agencija. Voditelji programa su bili Paul Mercer, generalni direktor HawkSight SRM-a, Rachelle Loyear, menadžerica za inovacije i razvoj proizvoda u G4S-u, i Marko Šukilović, certificirani stručnjak za zaštitu i ESRM evanđelista. Učesnici su dobili certifikat o pohađanju, koji će im olakšati da naknadno steknu najnoviji ASIS Essentials of Enterprise Security Risk Management (ESRM) certifikat.

Dio najveće evropske porodice
Adria Security Summit je od 2017. godine partner Messe Frankfurta, najvećeg evropskog organizatora sajmova, konferencija i manifestacija, koji upošljava 2.500 radnika na 30 lokacija i ostvaruje godišnji prihod od oko 661 milion eura. Messe Frankfurt je organizator nekih od najznačajnijih svjetskih sajmova sigurnosti kao što su Intersec i Secutech. Njihovo iskustvo u organizaciji poslovnih događaja Summitu daje dodatnu vrijednost. Otuda naš event nosi prošireni naziv – Adria Security Summit powered by Intersec.

Partneri i prijatelji projekta
Uz naš događaj opet su tradicionalno bile gotovo sve regionalne komore i strukovna udruženja. Ovogodišnji domaćin bila je Privredna komora Srbije, a ostali partneri su: Messe Frankfurt, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Komora za privatnu bezbjednost Republike Sjeverne Makedonije, Rumunska asocijacija za sigurnosnu tehnologiju ARTS, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), mađarski SecuriForum, ASIS International te Centar za analizu rizika i upravljanje krizama. Podršku su nam dali i prijatelji iz medija: asmag.com, a&s Polska, Bizbook, ekapija, European Elite Business Hub, In Security, My Dear Drone, PC Press, Secsolution, Revista Alarma te magazin Zaštita.

 

Cyber sigurnost u prehrambenoj industriji

Kompanije i fabrike koje se bave proizvodnjom hrane sve se više oslanjaju na automatizaciju, što dovodi do većeg rizika od cyber napada. Jedan od glavnih problema je taj što regulativa ne ide u korak s automatizacijom. Tako, recimo, FDA, američka vladina agencija koja se bavi ovim pitanjima, uopšte ne razmatra zaštitu od hakerskih napada kao dio sigurnosti u prehrambenoj industriji
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Jedna od oblasti o kojoj se i ne razmišlja baš mnogo kada je u pitanju cyber sigurnost jeste prehrambena industrija. Ljudima uglavnom ne pada na pamet da bi hakerski napadi mogli na neki način imati veze s proizvodnjom hrane. Razlog je to što su ti procesi uglavnom daleko od očiju velike većine ljudi. Međutim, s obzirom na porast učešća industrijske automatizacije i srodnih tehnologija u prehrambenoj industriji, riječ je o oblasti koju ozbiljno treba imati u vidu prilikom osmišljavanja nacionalnih strategija cyber odbrane, jer i jeste riječ o potencijalnom problemu koji može zahvatiti cijele države.

Nedovoljno shvaćena problematika
Naime, u slučaju ozbiljnijeg cyber problema, napadači bi, naprimjer, mogli iskoristiti propuste u uređajima povezanim s industrijskim IoT-om kako bi hakirali kontrole za sigurnost hrane i time uzrokovali proizvodnju namirnica koje mogu izazvati masovno trovanje – naprimjer, neadekvatno obrađenog i zatrovanog mesa. Drugi primjer bio bi potencijalni napad na vodovodne sisteme kojim bi se zatrovala voda koju konzumiraju građani. To ne mora samo podrazumijevati napade na kritičnu infrastrukturu neke zemlje i organizacije koje je kontrolišu nego i na privatne kompanije koje plasiraju flaširanu vodu na tržište.

Kako to može funkcionisati, pokazuje jedan od pokušaja takvog napada koji se desio 2019. godine u Ellsworthu u Kansasu. Napadač je, naime, daljinski pristupio računaru koji kontroliše jedno od vodovodnih postrojenja u Post Rock Water Districtu kako bi ugasio sisteme za prečišćavanje i dezinfikovanje vode, čime ju je učinio nepitkom. To je bio bivši zaposlenik fabrike, Wyatt Travnichek, koji je ove godine i formalno optužen za pokušaj izazivanja masovnog trovanja. U cijeloj priči najbizarnije je to što je on bio u mogućnosti to uraditi jer kompanija nije blokirala njegove digitalne akreditive ni mjesecima nakon što je napustio posao. Čitava situacija je stoga mogla biti spriječena da je njegov bivši poslodavac slijedio osnovne procedure i principe cyber sigurnosti.

Najčešći sigurnosni propusti
Ono što odgovorni često ne shvataju, a niti mnogo razmišljaju tome, jeste činjenica da sigurnost koja je koncentrisana isključivo na opipljive stvari poput vrata i ograda nije i nikada neće biti sveobuhvatna sve dok se ne poradi i na zaštiti automatizacijske tehnologije. Jer, uz novo doba industrijskog interneta stvari, potrebno je više od običnog antivirusa i firewalla da bi cijeli pogon bio zaštićen od cyber napada. Međutim, mnogima to nije baš najjasnije, uprkos slučajevima poput napada Petya virusom, koji je, zarazivši više od 2.000 kompanija, u napad uključio i prehrambene kompanije poput proizvođača grickalica Mondelez iz Sjedinjenih Američkih Država i fabrike čokolade Cadbury u australskoj državi Tasmaniji. Sigurnosni stručnjaci navode nekoliko osnovnih sigurnosnih propusta zbog kojih je prehrambena industrija u svakodnevnoj opasnosti od cyber napada: zastarjeli firewalli, slabe sigurnosne konfiguracije, nesiguran udaljeni pristup, propusti u operativnom sistemu, nedostatak obuke zaposlenih u kompanijama te sigurnosne politike koje su pune mana ili, jednostavno rečeno – pogrešne.

Vrste napada
U skladu s prethodno spomenutim, primarni problem i prijetnju predstavljaju napadi kojima se ciljaju industrijski sistemi kojima se kontroliše proces proizvodnje, pakovanja i održavanja sigurnosti hrane. Danas se takvi napadi mogu provesti zlonamjernim softverom kojim je moguće izazvati zastoj u proizvodnji hrane kako bi se izazvale negativne društveno-ekonomske posljedice po ciljano društvo ili, još gore, izazvalo masovno trovanje stanovništva. Malwareom je moguće izmijeniti fabričku recepturu kako bi se stvorio toksičan proizvod. Ova vrsta napada predstavlja sve ozbiljniju prijetnju u sektoru zbog većeg oslanjanja fabrika u prehrambenoj industriji na automatizacijske sisteme za proizvodnju i skladištenje hrane.

Industrijski IoT uređaji koji se implementiraju u takve sisteme kako bi poboljšali analitiku i održavanje također su potencijalna tačka napada, budući da napadi mogu obuhvatiti sve nivoe kontrole proizvoda koji nastaje u fabrici. Dalje, prehrambena industrija je podložna hakerskim napadima kojima se ciljaju podaci korisnika i kupaca, budući da online prodaja hrane – naročito zahvaljujući pandemiji COVID-a 19 – postaje sve popularnija. To znači da proizvođači hrane sada počinju baratati i većim količinama korisničkih bankovnih i ličnih podataka, te stoga napadači često ciljaju ovu industriju s ciljem krađe bankovnih podataka kupaca.

Učestalost napada
Danas se manje-više ignoriše činjenica da se prehrambeni sektor nalazi na drugom mjestu po broju cyber napada, odmah poslije maloprodaje. Nešto manje od polovine svih ukupnih cyber napada otpada na maloprodaju, a na prehrambeni sektor četvrtina svih napada, navodi Trustware Global Security. Još kad se uzme u obzir da neke od najvećih kompanija u svijetu rade u oba sektora, onda bi i isprepletenost sektora, sistema i tehnologija zaista trebala dovesti do rasta zabrinutosti u ovoj oblasti. U takvim pokušajima napadači ubacuju malware u web-sajtove proizvođača ili vanjske web-sajtove koje oni koriste za online trgovinu kako bi ukrali podatke o bankovnim karticama. Također, iako sami proizvođači u prehrambenoj industriji najčešće ne čuvaju takve podatke, primijećen je trend hakiranja njihovih sistema u pokušaju da se ipak dočepaju tih podataka, čime se također mogu izazvati poremećaji u operacijama.

I konačno, ucjenjivački softver ili ransomware predstavlja još jednu rastuću prijetnju za proizvođače hrane. Pandemija koronavirusa je rezultirala velikim opterećenjem prehrambenih lanaca, budući da su mnogi ljudi zabrinuti za dostupnost hrane i određenih proizvoda usljed mogućnosti blokada i karantina. Zbog takve situacije na tržištu hakerska zajednica, a što se posebno odnosi na cyber napadače koje sponzorišu određene države, izuzetno je zainteresovana za napade na ovaj sektor zbog toga što oni mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama. Naime, napad ucjenjivačkim softverom u ovoj oblasti može dovesti do krađe esencijalnih korporativnih podataka, kao i podataka o milionima korisnika. Proizvodnja se u tom slučaju obustavlja te dolazi do poremećaja u lancu snabdijevanja hranom. Usljed takve blokade proizvodnje može doći do isteka roka trajanja hrane u fabrikama, što može izazvati nesagledive gubitke te negativno utjecati i na poslovanje partnerskih kompanija.

Kako se zaštititi?
Prva i osnovna stvar koju svaka kompanija u prehrambenom sektoru treba uraditi jeste usvojiti stroge cyber sigurnosne standarde, na sličan način na koji se i HAACP-om kontroliše proizvodnja i sigurnost hrane. Proizvođači u ovoj industriji bi trebali implementirati procedure kojima će se na redovnoj bazi testirati njihovi sistemi na potencijalne hakerske napade. U skladu s time, potrebno je promijeniti kulturu svih radnika i unaprijediti je tako da zaštita kompanijskih sistema bude visoko na listi prioriteta svih zaposlenika, od nižih nivoa do najvišeg menadžmenta. To može biti od ključne važnosti, kao što pokazuje i primjer s početka teksta u kojem je bivši zaposlenik neovlašteno pristupio sistemima za prečišćavanje vode zahvaljujući tome što njegova kompanija ni nekoliko mjeseci nakon prestanka radnog odnosa nije blokirala njegove digitalne akreditive. Međutim, zahvaljujući tome što proizvođači hrane obično imaju manju zaradu u odnosu na druge biznise koji se bave proizvodnjom, njihovi IT sigurnosni timovi su obično manji te imaju manje finansijskih resursa i opreme na raspolaganju. Stoga su cloud rješenja najisplativija opcija u ovom sektoru.

Osim toga, proizvođači bi trebali biti stalno posvećeni certificiranju svojih sistema i procedura u skladu s najnovijim standardima, uključujući i redovne sigurnosne nadogradnje. Budući da bilo kakav poremećaj proizvodnog procesa može rezultirati milionskim gubicima, ali i plasiranjem otrovnih i pokvarenih proizvoda na tržište, proizvođači se moraju pobrinuti da se sve promjene na proizvodnim uređajima adekvatno prate i provjeravaju. Također, standardne sigurnosne prakse trebale bi podrazumijevati i redovno pravljenje sigurnosnih kopija svih bitnih podataka, uz čuvanje odvojenih verzija backupa, kako bi se izbjeglo kontaminiranje sigurnosnih kopija malwareom.

Manjak ozbiljnosti
Industrijski standardi generalno zahtijevaju zaštitu cijele industrijske tehnologije od hakerskih napada. No, u kontekstu hrane i pića ta problematika još nije dovoljno obrađena, iako tehnološki napredak ne izostaje u ovom segmentu. I dalje se veliki naglasak stavlja na opasnost od toga da do potrošača ne dođu proizvodi kontaminirani “tradicionalnim” načinima i, kako stvari stoje, izgleda da će tako i ostati još neko vrijeme, pogotovo što i dan-danas preovladava mišljenje da prehrambena industrija i nije u nekoj posebnoj opasnosti od cyber napada, te da, ukoliko do njega i dođe – novčana dobit po hakere neće biti nešto posebno velika. Međutim, ako imamo u vidu napad na kompaniju za preradu mesa JBS iz maja ove godine, kojim su blokirane brojne klaonice i fabrike u SAD-u, negativne posljedice protegle su se čak do australskog tržišta mesnih proizvoda. Napad je bio izveden pomoću ransomwarea, a JBS je na kraju hakerima morao platiti 11 miliona dolara u bitcoinu. Zaključak koji se nameće je jednostavan: promjene u ovoj industriji su neophodne.

Agroterorizam
Pored fabričke proizvodnje hrane, slična situacija se počinje javljati i u poljoprivredi, s obzirom na sve učestaliju primjenu savremenih naprednih tehnologija u procesu proizvodnje hrane. Oprema kojom barataju veliki poljoprivrednici uključuje postrojenja za naprednu obradu žitarica i druge hrane, RFID tagove za označavanje životinja, njihovo praćenje pomoću GPS-a, kao i informatičke sisteme za upravljanje operacijama i povećavanje profitabilnosti. Zbog toga je poljoprivredni sektor više nego ikada izložen cyber napadima, pri čemu poseban rizik dolazi od hakera aktivista, koji bi mogli, naprimjer, napasti velike stočarske kompanije s ciljem protesta protiv nehumanog tretiranja životinja. Cyber sigurnost je generalno nešto o čemu poljoprivrednici ranije nisu morali razmišljati, ali s upotrebom nove tehnologije dolazi i opasnost od napada. Recimo, analize američkih cyber stručnjaka pokazuju da se konkurentne zemlje žele cyber špijunažom dočepati tehnologije za genetsku modifikaciju biljaka i poboljšavanje njihovih sjemena. Također, dobro organizovani napad na poljoprivrednu mašineriju za obradu hrane može poremetiti izvoz žitarica i mesnih proizvoda. Međutim, većina stručnjaka slaže se da agroterorizam za sada ne predstavlja preveliku opasnost, mada je moralo doći do bržeg i boljeg implementiranja cyber sigurnosnih praksi radi blagovremene prevencije potencijalnih napada.

Postpandemijske teme: Višestruka upotreba sistema za upravljanje posjetiocima

Krajnji korisnici i njihove organizacije sve više se suočavaju s novim svijetom nakon pandemije COVID-a. Oni moraju uspostaviti ravnotežu između ponovnog otvaranja za posjetioce i zaštite zdravlja i sigurnosti osoblja. Za taj zadatak kvalitetan sistem upravljanja posjetiocima je i više nego poželjan
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Iako pandemija još nije okončana, krajnji korisnici u različitim dijelovima svijeta aktivno se uključuju u ponovno otvaranje ohrabreni smanjenom stopom broja zaraženih i masovnim aktivnostima na planu vakcinacije. New York je, naprimjer, sredinom ljeta dozvolio da ugostiteljski objekti, poput restorana i barova, mogu početi raditi punim kapacitetom. Velika Britanija je još u maju najavila ublažavanje ograničenja, gdje je većina poslovnih subjekata u zatvorenom prostoru ponovno otvorena.

Upravljanje posjetiocima
Kada se poslovni subjekti u konačnici ponovo otvore, neizbježan je kontakt s armijom posjetilaca. To može biti prilično izazovno, jer oni mogu biti zaraženi ili izloženi koronavirusu. Zbog toga je upravljanje posjetiocima postalo važnije nego ikada za organizacije krajnjih korisnika u vremenu nakon pandemije COVID-a 19. “Kompanije koje vraćaju fizička radna mjesta imaju najveću odgovornost da osiguraju zdravlje i sigurnost zaposlenih tako što će svi posjetioci najprije proći kroz postupak provjere, koji uključuje pitanja iz oblasti zdravstva, a u vezi s COVID-om, provjeru temperature, beskontaktne radne procese i procese samostalne prijave posjetilaca. Sve se radi kako bi se ograničila interakcija sa zaposlenima”, kaže Debbie Pendleton, operativna direktorica STOPwarea. “Kompanije će morati razmotriti hoće li i dalje dopuštati slobodne ulaske posjetilaca ili ne. Mnoge će zahtijevati njihovu registraciju prije dolaska kako bi ih mogle unaprijed autorizirati, provjeriti i odrediti ko će se zateći na licu mjesta u svakom trenutku”, kaže ona. Na ovaj način, jednom kada se pojave, posjetioci će biti u potpunosti provjereni i autorizirani za dolazak.

Promjena strukture radnog mjesta također čini upravljanje posjetiocima jako važnim u ovom trenutku. “U budućnosti predviđamo pojavu složenih radnih mjesta, s većim naglaskom na hibridnim, odnosno fleksibilnim rasporedima radnog vremena i sve većoj upotrebi privremeno ili ugovorno angažiranih lica. To znači da više neće biti kritične mase ‘poznatih’ ili ‘sigurnih’ pojedinaca, nego da će se formirati fluidna grupa osoblja koje ima različite radne rasporede. Fizička i logička sigurnost morat će usvojiti ʻpristup bez povjerenjaʼ prema kojem se svi posjetioci tretiraju kao izvor rizika”, kaže Roger Lall, zamjenik direktora marketinga proizvoda u Traction Guestu.

VMS može pomoći
U ovim okolnostima sistemi za upravljanje posjetiocima mogu igrati važnu ulogu u pomaganju krajnjim korisnicima da ponovo otvore objekte, a istovremeno ponude i sigurno i zdravo okruženje. “Ovakvim sistemima dajete posjetiocima, izvođačima radova i osoblju garanciju da vaša organizacija ozbiljno shvata zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Praktično neprimjetan VMS će se integrisati s postojećim sistemima te minimizirati prekide aktivnosti i poboljšati svakodnevno vođenje operacija”, kaže Hadleigh Ford, izvršni direktor SwipedOna. “Sigurnost zaposlenih i njihovo povjerenje su najvažniji i do njih je moguće doći samo kroz dobro osmišljen sistem koji mora biti lako dostupan, omogućiti koordinaciju timova i ne smetati u odvijanju svakodnevnih poslova”, kaže Leela Voges, direktorica marketinga proizvoda u Envoyu. Sistemi za upravljanje posjetiocima mogu pomoći zaposlenima da na siguran način dovode goste i kolege na radna mjesta, dok će alati za praćenje kontakata, koji potvrđuju usklađenost sa zdravstvenim smjernicama i mjerama na radnim mjestima, osigurati da svako bude siguran i zaštićen na licu mjesta.

Organizacije krajnjih korisnika s različitih vertikalnih tržišta mogu imati dodatne koristi od sistema za upravljanje posjetiocima, posebno u vremenu iza pandemije. “Upravljanje posjetiocima putem rješenja koja koriste QR kodove posebno je korisno u zgradama koje redovno imaju brojne posjetioce i moraju upravljati pristupom unutar zona s različitim nivoima ograničenja. To može biti zajednička zgrada u kojoj se, naprimjer, nalaze zone s radnim stolovima za freelancere ili studente, kao i uredi u start-up firmama. Tamo se mora osigurati da određeni ljudi mogu ući isključivo tokom radnog ili vremena predviđenog za učenje, kao i da uredi ostanu sigurni i zaštićeni”, kaže Derek Wang, globalni menadžer proizvoda u Axis Communicationsu. “U bolnicama se isto rješenje može iskoristiti kao multiplikator pozitivnog učinka kroz smanjenje zajedničkih dodirnih tačaka (naprimjer u korištenju tastatura) na kojima se klice i bakterije mogu prenositi između posjetilaca, pacijenata i osoblja. U svijetu koji nas čeka nakon pandemije, u kojem trgovci smiju ponovo otvoriti svoja vrata, kontrola pristupa integrisana s procesima upravljanja posjetiocima može ponuditi temelj za produženo radno vrijeme bez prisustva osoblja”, dodaje on. Uz jedinstveni sistem zasnovan na IP-u, prodajni objekti bi mogli nuditi ispisani QR kod na ulazu, pri čemu se kupci mogu prepoznati pomoću elektronske identifikacije za ulazak u trgovinu.

Od beskontaktnih do prilagođenih sistema
Današnji sistemi za upravljanje posjetiocima su evoluirali i sada predstavljaju više od pukih rješenja koja zamjenjuju nekadašnje evidencije uz korištenje olovke i papira. Konkretno, ovi sistemi danas nude različite funkcije koje zadovoljavaju potrebe korisnika u periodu nakon pandemije. Tri su ključne funkcije koje će odrediti njihovu upotrebljivost u vremenu pred nama. Svi sigurnosni sistemi danas se podvrgavaju naporima da ih se pretvori u beskontaktne platforme. Sistemi za upravljanje posjetiocima tu nisu izuzetak. Kod beskontaktnih sistema prijava se vrši s korisnikovog ličnog mobilnog uređaja. Oni moraju biti dovoljno jednostavni za upotrebu, ali i dovoljno složeni da repliciraju funkcionalnost potpuno opremljenog sistema za upravljanje posjetiocima.

Integracija sa sistemima za praćenje zdravstvenih parametara
Mnoge organizacije razvile su sisteme praćenja zdravstvenih parametara svojih posjetilaca. Oni se sada mogu integrisati sa sistemom za upravljanje posjetiocima. “Kompanije danas žele slijediti preporuke, poput onih Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kada je u pitanju praćenje temperature svakog posjetioca. One mogu automatski upravljati primanjem posjetilaca na osnovu postavljanja prilagodljivog praga dozvoljene tjelesne temperature. Ako osoba ima tjelesnu temperaturu koja ide preko određenog praga, sistem za upravljanje posjetiocima će automatski blokirati njihovu prijavu”, kaže Pendleton.

Napredne mogućnosti prilagođavanja
Sistemi za upravljanje posjetiocima su prilagodljivi kako bi odgovorili različitim potrebama i zahtjevima vremena koje dolazi iza pandemije. “Alati za upravljanje posjetiocima administratorima moraju pružiti mogućnosti prilagođavanja. Sve se mora uraditi kako bi se odgovorilo na buduće zahtjeve, od kojih su neki trenutno nepoznati. Naprimjer, korporativni klijenti su tokom pandemije koristili našu platformu za rješavanje zahtjeva iz oblasti zdravstvene kontrole zaposlenih, kao što su zdravstvene potvrde, dokazi o vakcinaciji i upravljanje kapacitetima. Vodeći ponuđači sigurnosnih tehnologija morat će omogućiti jednostavne izmjene svojih alata kako bi organizacije mogle izaći na kraj s novim izazovima poput provjere valjanosti zdravstvenog osiguranja, statusa tokom rada od kuće i ostalih zahtjeva koje će tek trebati definisati u budućnosti”, kaže Lall. Integrisanjem VMS-a s drugim sistemima unutar zgrada i na radnim mjestima kroz uvođenje beskontaktnih funkcija menadžeri objekata moći će utjecati na smanjenje širenja virusa.

Kako beskontaktni sistemi pomažu organizacijama?
Za početak, oni štite zdravlje zaposlenika i posjetilaca. Ostvarivanje pristupa bez fizičkog kontakta sa sistemima kontrole pristupa znatno smanjuje širenje opasnih klica. S poslovne strane, to dovodi do skraćivanja perioda bolovanja i veće produktivnosti jer se na radnim mjestima osigurava kontinuitet radnih aktivnosti. Pri tome, menadžeri mogu u svakom trenutku znati gdje i kada pristižu posjetioci pomoću trenutnih obavijesti o njihovom dolasku. Isto važi i za prijave i odjave svakog zaposlenika. Zaštita zdravlja počinje od recepcije. Beskontaktni sistemi se lako programiraju za slanje obavještenja u stvarnom vremenu preko glasovnog poziva, tekstualne poruke, e-maila, Slacka, Microsoft Teams i Google Hangouts platformi. Praćenje kontakata pomaže menadžerima da prate jesu li posjetioci možda bili u kontaktu s oboljelima od koronavirusa ili osobom koja ima povišenu temperaturu. Istovremeno, ovi sistemi se povezuju s platformama za vođenje evidencije o radnom vremenu koje prate sve osobe koje dolaze na svoja radna mjesta i odlaze s njih. Posjetilac se prijavljuje kada stigne na radno mjesto, na kiosku se prikazuje QR kod, a posjetioci šalju tekst koda da započnu postupak prijave. Cjelokupna prijava se obavlja s njihovog uređaja, bez potrebe za preuzimanjem aplikacije.

Izazovi u upravljanju posjetiocima
Organizacije se suočavaju s nizom izazova u upravljanju posjetiocima. Jedan od najvećih je provođenje politika ulaska i izlaska kako bi se zadovoljili složeni zahtjevi upravljanja rizicima u kompanijama s više lokacija, smatra Brian Phillips, direktor globalne sigurnosne strategije u Traction Guestu. “Objektima se mora proaktivnije upravljati u skladu sa državnim propisima za svaku regiju i nivoom tolerancije na rizik za svaku organizaciju u datom trenutku. Kada se primijene na odgovarajući način, sistemi za upravljanje posjetiocima omogućavaju kompanijama da se sigurno i efikasno fokusiraju na produktivnost vremenu kada se posjetioci i zaposlenici vraćaju na svoja radna mjesta”, kaže on.

Primjena beskontaktnih sistema
Bilo da je riječ o papiru, dodirnom ekranu ili tastaturi, svaki interfejs nosi opasnost od zaraze. Uz stalnu higijenu koja je bila u prvom planu tokom pandemije, i beskontaktne funkcije danas postaju sve važnije. Omogućavanje posjetiocima da se prijave koristeći vlastite uređaje umjesto dodirivanja zajedničkih površina pomoći će u smanjenju mogućnosti za prijenos virusa. Iako beskontaktno upravljanje posjetiocima nije nov koncept, danas mu se zasigurno posvećuje mnogo više pažnje zbog iskustva iz pandemije. Podrška za korištenje QR kodova za beskontaktnu prijavu posjetiocima može pomoći u stvaranju besprijekornog korisničkog iskustva koje isključuje fizički kontakt, uz omogućavanje posjetiocima da se prijave pomoću vlastitih uređaja. Gregory Blondeau, izvršni direktor Proxyclicka, napominje da je ta firma zabilježila nagli rast potražnje za beskontaktnim sistemima za upravljanje posjetiocima. Razlog za to je činjenica da se iPadi, kiosci za tablete i drugi fizički interfejsi danas povlače iz upotrebe kako bi se izbjegao nepotreban kontakt s izvođačima radova i posjetiocima.

Integracija sa drugim sistemima
Kreiranje besprijekornog iskustva upravljanja posjetiocima uključuje integraciju drugih sistema, kao što su kontrola pristupa, parkiranje i praćenje zdravstvenih parametara. Naprimjer, ako se neka kompanija odluči na primjenu funkcije provjere temperature, sistem upravljanja posjetiocima bi se morao integrisati s navedenim alatima kako bi se uspostavila standardna procedura odgovora na dobijene rezultate, objašnjava Matt Harris, direktor tehnologije za radna mjesta u kompaniji Envoy.
Druge integracije, poput sistema za kontrolu pristupa i Wi-Fi mreža, mogu automatski ograničiti pristup resursima zgrade prije nego što se izvrše potrebne provjere, dodaje Harris. Evidencija kontrole pristupa menadžerima objekata može pružiti i dodatne podatke u svrhu praćenja kontakata. Phillips ukazuje na važnost stalnog ažuriranja kontrolnih listi za putovanja i procjene simptoma. “Globalnim širenjem i prijenosom koronavirusa sve više zemalja gotovo svakodnevno prelazi s upozorenja o niskom riziku putovanja na ona s višim rizikom. Organizacije moraju biti svjesne situacije koja se brzo razvija kako bi osigurale tačan i efikasan uvid u situaciju s koronavirusom”, kaže Phillips.

Upravljanje posjetiocima u oblaku
Primjena digitaliziranih sistema za upravljanje posjetiocima se širi, no nakon pandemije COVID-a 19 će morati biti još efikasnija i fleksibilnija. “Danas više nego ikad menadžerski timovi moraju održavati kontinuitet poslovanja uspostavom procedura za održavanje sigurnosti osoblja. To će voditi daljoj digitalizaciji radnih mjesta, što bi trebalo uključivati primjenu softverskih rješenja u oblaku kako bi se što više smanjio rizik po zdravlje radnika”, objašnjava Blondeau. Prednosti sistema za upravljanje posjetiocima zasnovanog na oblaku uključuju lakšu integraciju s postojećim alatima i tehnologijama, daljinski pristup, manje održavanja, visok nivo sigurnosti i veću skalabilnost.

Sigurnosni odgovor na izazove transporta

Tekuća godina je izazovno razdoblje u kojem se države i kompanije utrkuju s vremenom kako bi isporučile što više vakcina protiv COVID-a 19 u svaki kutak svijeta. Ovo je pravi herkulijanski zadatak zbog kojeg čak i sama pomisao na njega zadaje noćne more logističkim planerima i sigurnosnim menadžerima
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Problematika proizvodnje i transporta vakcina je po mnogo čemu specifična. Danas sve više kompanija proizvodi vakcine za COVID-19. Većini su potrebne i hladnjače, dok nekima, poput Pfizerove, trebaju i rashladni objekti koji podržavaju izuzetno niske temperature. Osim organiziranja logistike, kompanije i državna tijela moraju brinuti i o sigurnosti vakcina. Budući da je riječ o resursima velike vrijednosti u aktuelnom trenutku pandemije, njihova krađa ili uništavanje izvor je velike zabrinutosti koja se mora otkloniti. Već smo vidjeli naznake ovih problema kada su bočice s vakcinom kompanije Moderna ukradene iz Državne bolnice Florida u gradu Chattahoocheeu početkom ove godine. U nastavku teksta dajemo pregled potencijalnih prijetnji sigurnom transportu vakcina protiv COVID-a 19 i načina na koje se državne vlasti i sigurnosni sektor moraju boriti s njima.

Tehnologija i dobre prakse
Da bismo razumjeli važnost zaštite lanca opskrbe vakcinama, dovoljno se upoznati s karakteristikama logističke rute kojom one dolaze do mjesta za javnu imunizaciju. Prva tačka na tom putu je proizvodno postrojenje s čijih pokretnih traka silaze. Nakon toga se zračnim putem transportiraju do distributivnih centara, a to znači da je iduća faza kopneni transport do skladišnih prostora. Na njima je neophodno osigurati cjelodnevni fizički i videonadzor, a prije nego što se dragocjene doze pošalju do centara za masovnu vakcinaciju.

Države širom svijeta provode planove vakcinacije, a iako se zemlje i zdravstvene organizacije nalaze u različitim fazama ispitivanja, regulatornog pregleda i odobravanja vakcina, sve one imaju zadatak da koordiniraju njihovu nabavku, logistiku i distribuciju. Javne institucije, humanitarne organizacije, privatne i multinacionalne kompanije na globalnom nivou rade zajedno kako bi osigurali brzu i efikasnu primjenu sigurnosnih programa prilagođenih potrebama različitih aktera u opskrbnom lancu. Dok farmaceutske kompanije i dalje danonoćno rade na što bržoj proizvodnji, neophodna je i državna podrška, kao i izgradnja snažnih i pouzdanih partnerstava sa zainteresovanim stranama iz svijeta sigurnosti. Svima njima su važni ključni koraci koji zahtijevaju pažljivo planiranje za sigurno i efikasno vakcinisanje zajednica širom svijeta.

Potencijalne prijetnje za transport
Verghese Thirumala, izvršni direktor kompanije Maxitulin, smatra da su primarna prijetnja u prvoj fazi distribucije vakcina teroristički napadi. To je zato što u većini zemalja prvom fazom transporta upravlja država, s namjerom da se osujeti mogućnost pojave crnog tržišta. Teroristi mogu ciljati zone i rejone transporta ili skladištenja vakcina kako bi nanijeli što veću štetu.

“U većini slučajeva rizik od napada je najviši na posljednjem kilometru isporuke. Obično bi se vakcine premještale iz proizvodnog pogona na odlazni aerodrom, s kojeg se šalju na odredišni aerodrom, a potom u distribucijske centre. Iz distribucijskih centara se dalje šalju na masovnu upotrebu. Udruženje za zaštitu transportirane imovine (TAPA) prijavilo je 58 slučajeva farmaceutskih krađa između novembra 2019. i novembra 2020. godine”, kaže Thirumala. Neke zemlje kao što su Meksiko, Brazil, Indija, Italija, Rusija i SAD poznate su po prijetnjama po farmaceutski sektor, što može biti faktor koji treba uzeti u obzir kada je riječ o vakcinama protiv COVID-a 19.

“Drugi izazov koji primjećujem je nagli porast elektronske trgovine tokom trajanja karantina, što je dovelo do toga da logistički radnici budu izloženi većoj količini stresa, a kada su oni pod stresom, sigurnost na lokacijama poput skladišta možda neće biti toliko kvalitetna koliko bi trebala biti”, kaže on. Ove prijetnje nisu ograničene samo na vakcine. Povećava se i potražnja za špricama i svim pratećim materijalima koji se odnose na vakcinaciju, a to su resursi koje kriminalne organizacije na crnom tržištu mogu pokušati otuđiti jer je njima lako raspolagati.

Šta da rade menadžeri logistike?
Postoje neka osnovna pravila. Vozila koja prevoze vakcine trebaju biti opremljena GPS uređajima za praćenje (lokatorima), treba nadgledati potrošnju goriva kako bi se izbjeglo zaustavljanje na benzinskim pumpama koje su izvor potencijalnih prijetnji, a videonadzorni sistemi moraju biti prisutni unutar i izvan vozila. “Druga kritična stavka je osigurati pouzdanost samih vozača, jer samo provjereni i obučeni vozač može biti ovlašten za prijevoz vakcina protiv COVID-a. Osim toga, kriminalci mogu pokušati oteti pošiljku koristeći mobilne ometače. Pokretni ometač često je uređaj na baterijski pogon koji može prekinuti komunikaciju između komandnog centra i kamiona”, smatra Thirumala.

Thirumala preporučuje da se pri transportu predmeta velike vrijednosti koristi više lokatora. To mogu biti standardni lokatori koji rade na baterije. Jedan se mora postaviti na vrh kontejnera i on bi trebao raditi na solarnu energiju. Oni su nešto otporniji na ometanje. “Treba instalirati i RFID Bluetooth lokatore, male uređaje koje možete postaviti u četiri ili pet različitih dijelova vozila. Ako neko uspije oteti vozilo, sigurno će ih isključiti. Ovi Bluetooth uređaji za praćenje koriste RFID ultravisoki frekvencijski opseg i mogu pomoći u identificiranju posljednje praćene GPS lokacije”, kaže on.

Zabrinutost zbog crnog tržišta vakcina protiv COVID-a 19 danas možda nije previše izražena, ali će svakako biti u fokusu u narednim mjesecima. Sigurnost transporta i skladištenja vakcina je značajna oblast na koju bi se integratori i proizvođači rješenja morali fokusirati.

Uloga hladnog lanca u podršci transportu vakcina
Hladni lanac je isporuka proizvoda u strogo kontroliranom okruženju s određenom temperaturom, a u njegovom osiguravanju ključnu ulogu će imati internet stvari i vještačka inteligencija. U vremenu distribucije vakcina protiv COVID-a hladni lanac je ove godine postao prepoznatljiv koncept o kojem se mnogo govori. Srećom, danas vještačka inteligencija i internet stvari mogu odigrati značajnu ulogu u širenju njegove funkcionalnosti.

Sada se čini da je završna faza u borbi protiv COVID-a u velikoj mjeri ovisna o vakcinama koje je na tržište izbacilo nekoliko velikih farmaceutskih kompanija. Ranije se češće razgovaralo o sigurnosnom aspektu prijevoza vakcina, a danas je jednako važan aspekt njihovog čuvanja na niskim temperaturama tokom cijelog procesa isporuke. Tu hladni lanac igra presudnu ulogu. Ova tehnologija omogućava držanje proizvoda u strogo kontroliranom okruženju, što je čini idealnom i prijeko potrebnom za određene vertikale.

“Među raznim implementacijama nadzora hladnog lanca, nekoliko njih je vrijedno spomenuti i detaljno analizirati. Prvi je zdravstveni sektor zbog vrlo strogih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za njegove potrebe. Naprimjer, temperatura određenih vakcina i lijekova mora se neprestano nadzirati, počevši od kliničke laboratorije do konačnog odredišta u ordinaciji ljekara”, kaže Tomasz Mazan, menadžer proizvoda u kompaniji AVSystem. “Ništa manje važan nije hladni lanac u maloprodaji i prehrambenoj industriji. Postoji više vrsta svježih i smrznutih namirnica (poput voća i povrća, mesa, ribe i mliječnih proizvoda) koje su dovoljno osjetljive da ih držanje izvan hladnog lanca može ne samo pokvariti nego i, što je još gore, izazvati ozbiljne zdravstvene probleme”, dodaje on.

Vrijednost tržišta
S obzirom na sve veću važnost isporuke putem hladnog lanca, potražnja za njim će sigurno rasti. Prema prognozama kompanije MarketsandMarkets, globalno tržište hladnog lanca je u 2020. vrijedilo 233,8 milijardi američkih dolara, a danas se predviđa da će doseći vrijednost od 340,3 milijarde dolara do 2025. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,8 posto.

Važan segment tog rasta vjerovatno će se odnositi na isporuku vakcina protiv COVID-a. “Distribucija se iz dva razloga oslanja na hladni lanac čak i u većoj mjeri nego ranije. Prvo, sada se bavimo farmaceutskim proizvodima koji su od presudne važnosti u ograničavanju i završetku aktuelne pandemije. Drugo, vakcine na bazi mRNA tehnologije (kompanija Pfizer i Moderna) izuzetno su osjetljive na uslove skladištenja u svakoj pojedinačnoj fazi transporta. Zamrznute vakcine moraju se držati na temperaturi između -60 i -90 stepeni. Nakon što se odmrznu, moraju se držati na temperaturi između 2 i 8°C i iskoristiti u roku 120 sati. Na sobnoj temperaturi taj interval je još kraći i iznosi samo šest sati”, kaže Mazan.

“Vakcine protiv COVID-a, poput onih koje su napravili Pfizer i Moderna, oslanjaju se na logistiku hladnog lanca. Vrlo je vjerovatno da će kratkoročno doći do rasta potražnje za hladnim lancima, ali to ne možemo nužno uzeti kao uzrok ili pokazatelj na duže staze. U najmanju ruku možemo očekivati da će važnost hladnih lanaca biti izraženija među širom populacijom”, kaže Naveen Joshi, direktor kompanije Allerin.

Kako AIoT pomaže hladnom lancu?
Nekada se hladni lanac prvenstveno osiguravao “ručnim” praćenjem temperature. To je dovelo do raznih poteškoća. Naprimjer, vozači kamiona ili dostavno osoblje mogli su pogrešno očitati mjerače temperature ili, još gore, unositi lažne vrijednosti kako bi formalno pokrili propuštena očitanja. Tu IoT senzori i vještačka inteligencija mogu igrati ključnu ulogu. “Jasno je da se za određene vrste robe (poput vakcina) ne možemo osloniti na netačne podatke. Rješenja na bazi interneta stvari omogućavaju logističkim kompanijama, apotekama i medicinskom osoblju da koriste najrelevantnije informacije, uz povjerenje koje pružaju senzori i sistemi. Sve uključene strane imaju koristi od rada sa 100 posto preciznim podacima i mogu jednostavno prilagoditi svoje procese u skladu s tim kako bi povećale efikasnost i sigurnost”, kaže Mazan.

“Internet stvari dodaje veći nivo vidljivosti i kontrole ne samo robe koja se prevozi već i ostalih komponenti lanca opskrbe, maksimizirajući efikasnost i efektivnost hladnih lanaca”, kaže Joshi. Internet stvari se vrti oko senzora koji generišu podatke za što detaljniju poslovnu inteligenciju. Senzori i drugi uređaji igraju važnu ulogu i u hladnom lancu. Naprimjer, temperaturni senzori automatski bilježe temperature u intervalima koje je korisnik unaprijed definisao. “Kako je rečeno, temperaturni senzor je apsolutno nužan. On je efikasan samo ako se svim stranama uključenim u lanac opskrbe može potpuno vjerovati u pogledu internih procedura, posebno onih za osiguranje kvaliteta. Zbog toga bismo se trebali više oslanjati na tehnologiju i koristiti naprednija rješenja za praćenje dodatnih faktora poput senzora sunčeve svjetlosti i vremena potrebnog za otvaranje vrata ili dodatnih senzora (ili markera osjetljivih na temperaturu) po svakoj seriji doza”, kaže Mazan.

Čarolija u ispravnom shvatanju
Tehnologije prijenosa variraju, ovisno o proizvođaču. “Dok 5G mreže ulaze na tržište, i dalje postoji mnoštvo efikasnih rješenja za povezivanje koja koriste etablirane standarde, kao što su LTE-M ili još češće korištenih LTE (4G) mreža. Ono što je danas važno nije samo mrežni sloj komunikacije. Za uređaje interneta stvari važan je i komunikacijski protokol. Kao efikasnija opcija u odnosu na MQTT, LwM2M danas osvaja tržište polako ali sigurno”, kaže Mazan. Ipak, prava čarolija je u vještačkoj inteligenciji, koja može “shvatiti” podatke prikupljene u okviru logistike hladnog lanca. To će krajnjim korisnicima pomoći da optimiziraju i planiraju sva buduća poboljšanja.

“Vještačka inteligencija definitivno može dodati vrijednost logistici hladnog lanca. Svaka komponenta u hladnom lancu koja uključuje ponavljajuće zadatke ili obradu podataka može se ojačati uz pomoć vještačke inteligencije. Kao jednostavan primjer, ona se može koristiti za obradu informacija koje generišu senzori i izradu detaljnih izvještaja za analizu. Vještačka inteligencija se može upotrijebiti i za upravljanje aktuatorima u hladnom lancu, poput onih koji regulišu rashladne sisteme, kako bi se rad hladnog lanca učinio automatiziranijim”, kaže Joshi.

Izazovi u hladnom lancu koji koristi AIoT
Primjena AIoT-a u hladnom lancu podložna je istim izazovima kao u drugim IoT aplikacijama. Jedan je postojanje različitih protokola. Uređaji koriste različite jezike za komunikaciju, što otežava njihovu primjenu. Drugi splet izazova odnosi se na sve komponente softverskog rješenja za obradu podataka, analitiku, vještačku inteligenciju i prezentaciju rezultata različitim zainteresovanim stranama uključenim u logistiku hladnog lanca. “Logistika vakcina uključuje medicinsko osoblje, vozače, tehničare itd. Što više profila imate, to će vaše konačno rješenje biti složenije. Da bi se pozabavili svim mogućim aspektima pristupa podacima i učinili ih što bolje usklađenim s profilima osoblja, tu u igru ulaze platforme za podršku aplikacijama. Naš pristup se temelji na izgradnji i primjeni zrelih rješenja za svaku vertikalu. U isto vrijeme, naša platforma omogućava vam da prilagodite finalna rješenja u hodu, ako bude potrebno”, kaže Mazan.

 

Rješenje iz VIVOTEK-a: Brojanje putnika u javnom prijevozu

VIVOTEK je proteklih nekoliko godina uložio mnogo znanja i truda za razvoj rješenja koje će krajnjem korisniku donijeti višestruke koristi. Omogućilo je to optimiziranje poslovnog procesa u prijevozu putnika, tako da s informacijama koje sustav prikupi korisnici mogu vrlo jednostavno planirati i optimizirati poslovanje te uštedjeti na resursima
Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK
E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Rješenje kompanije VIVOTEK koje pomaže u brojanju putnika u javnom prijevozu u velikoj mjeri se koristi u zemljama Srednje i Zapadne Europe, gdje je mreža prijevoza jako razvijena i potrebna u velikim gradovima. Ono je bazirano na 3D stereo kamerama za brojanje ljudi, koje imaju preciznost brojanja min. 98% točnosti. Koriste M12 priključak i imaju mogućnost spajanja s okolnim sustavima i primanja informacija preko inputa, čime se, primjerice, vrlo jednostavno može dobiti i status vrata. Na taj način kamere mogu brojati osobe samo kad su vrata otvorena. Napajaju se putem PoE-a (Power over Ethernet), tako da je za spajanje kamere potreban samo jedan kabel.

Minimalna instalacija
U ponudi kompanije su i mrežni preklopnici s M12 priključcima, koji preko PoE-a napajaju same kamere. S ovim načinom instalacija je vrlo jednostavna i u samom sustavu se nalazi minimalan broj uređaja. Najbolji dio sustava je router koji omogućava potpunu neovisnost o sustavima prijevoznog vozila (npr. autobusa). Zašto je to bitno? Autobusi mogu u sebi imati takozvana OBU (On Board Unit) računala, koji im daju informacije o poziciji i komuniciraju s dispečerskim centrom vezano za linije. Takva računala imaju širok spektar dužnosti koje obavljaju da bi prijevoznik osigurao točne informacije svojim korisnicima. U tome se javlja više problema budući da svaki proizvođač ima svoju inačicu OBU računala i da bi se dobile točne informacije, sa svakim bi trebalo napraviti neku vrstu integracije. Sve vrste putnih računala uglavnom koriste isti protokol, ali opet sa svakim se posebno mora napraviti integracija. I najbitnije je to što postoji i veliki broj vozila koji u sebi nemaju OBU računalo ili dodatke kao, npr., za GPS lokaciju, jer se to kod svakog autobusa vodi kao skupa dodatna oprema. Zato su u VIVOTEK-u razvili router koji komunicira sa softverom u centrali kompanije, gdje prosljeđuje bitne informacije. Preko routera softver je izravno spojen s kamerama koje broje ljude, a s obzirom na to da posjeduje i napredni GPS sustav, daje softveru trenutne lokacije autobusa. S ovakvim rješenjem postignuta je potpuna neovisnost o sustavima unutar samog vozila.

Širok spektar funkcija
Mozak cijelog rješenja je softver koji prikuplja informacije i prikazuje ih korisniku onako kako mu je najkorisnije. Softver ima jako veliki spektar funkcija, ali one najosnovnije svode se na promatranje autobusnih linija i dobivanje informacija o kašnjenju i vremenima polazaka i dolazaka s postaje. Druga stvar koja je također bitna je u koje se vrijeme vozi koliki broj putnika – koja je od linija i u koje vrijeme popunjena, a kad je prazna. Još treba istaknuti da je na ovome VIVOTEK-ovom rješenju radio veliki broj stručnjaka iz oblasti prometa i prijevoza putnika te da je kreirano prema zahtjevu prijevoznika koji su i sami sudjelovali u njegovu kreiranju.

 

 

 

 

 

 

Novo normalno u lunaparkovima

Rijetko ko u doba pandemije koronavirusa razmišlja o tome kako se zabavni parkovi nose s novonastalom krizom. Jednostavno, oni ne spadaju u esencijalne potrebe, pa samim time i ne okupiraju pažnju ljudi u toku njihove svakodnevnice. Ipak, i lunaparkovi imaju zaposlenike i porodice koje treba prehraniti
Pišu: Vesna Matić Karić i Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Upravitelji zabavnih parkova širom svijeta sada moraju udovoljiti nekim novim zahtjevima kako bi uopće mogli nastaviti s radom, a to uključuje i period nakon pandemije. Kako bi period prilagođavanja novim uslovima protekao što bezbolnije, lunaparkovi bi se morali okrenuti sigurnosnim tehnologijama kako bi posjetiocima obezbijedili siguran boravak, ali i ojačali sam menadžment.

Novi početak
Najveći talas pandemije koronavirusa u mnogim zemljama je prošao, pa se zabavni parkovi spremaju za otvaranje tokom nadolazeće ljetne sezone. A neki su, poput šangajskog Disneyja ili američkih Six Flags Frontier City iz Oklahome, Coney Island zabavnog parka te Hersheypark, već otvoreni. Svi otvoreni parkovi, kao i oni koji se tek planiraju otvoriti, moraju udovoljiti zahtjevima zdravstvenih ustanova kako bi mogli nastaviti s radom. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje lunaparkovima da vode računa da distanca među posjetiocima bude barem dva metra kako bi smanjili rizik od širenja zaraze. Dobar primjer poštivanja novonastalih mjera jesu Universal tematski parkovi na Floridi, koji ograničavaju broj posjetilaca i praktikuju socijalno distanciranje, kao i beskontaktno plaćanje gdje god je to moguće.

Termalna tehnologija kao osnova
Zahvaljujući novim zahtjevima koji stižu od država i zdravstvenih ustanova, postojeće sigurnosne tehnologije mogu itekako biti od koristi lunaparkovima i pomoći im da koliko-toliko neometano funkcionišu u ovom promjenjivom vremenu. Mišljenje stručnjaka je da bi zabavni parkovi ove tehnologije trebali implementirati u cjelokupnu infrastrukturu kako bi potpomogli rad svog menadžmenta i nastavili raditi bez nekih prevelikih trzavica. Naravno, neke su od ovih tehnologija već primijenili, poput masovnog brzog skeniranja ljudi koji ulaze, doduše s ciljem pronalaska skrivenog oružja, kao i skeniranja posjetilaca u potrazi za onima koji imaju povišenu temperaturu. U skladu s time, govoreći o rješenju koje su implementirali u švicarskom tematskom parku, Pavlo Shpak, direktor marketinga u Partizan Securityju, spomenuo je Partizan STD-2MP uređaj s pametnim funkcijama za prepoznavanje lica i očitavanje tjelesne temperature.

“Partizan STD-2MP je veoma dobro rješenje za mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi, kao što su tematski parkovi. Tačnije, ovo rješenje je savršeno za Swiss Wheel park u Ženevi. Prije svega, radi vrlo brzo. Kada bi na ulazu bio obični termalni skener, koliko bi vremena trošio na provjeravanje temperature stotine posjetilaca? A šta u slučaju hiljade posjetilaca? Možete li zamisliti koliki bi pred ulazom bio red? Ali uz Partizan STD-2MP takvi problemi ne postoje. Osoba dolazi do ekrana i uređaj odmah pokazuje njenu tačnu tjelesnu temperaturu”, kaže Shpak.

Tačno ili netačno
To nas dovodi do činjenice da obični uređaji za očitavanje tjelesne temperature koji se koriste na ulazima u supermarkete, institucije i kompanije nisu posve tačni. Partizanovo rješenje taj problem prevazilazi tako što u obzir uzima više različitih faktora pri očitavanju temperature. “Naš sistem u obzir uzima brojne faktore: temperaturu zraka, odjeće, pa i drugih posjetilaca. Tokom toplog dana tjelesna temperatura zdrave osobe može se popeti iznad 37,5 stepeni, a kada je hladno, čak i osobe s visokom temperaturom mogu se ohladiti na prihvatljivih 36,6–36,9 stepeni. Ali, Partizan STD-2MP će ipak sve to ‘razumjeti’ i odrediti stvarnu temperaturu te identifikovati je li osoba zaista bolesna”, objašnjava Shpak. On još dodaje i to da Partizanov sistem može raditi s više pristupnih tačaka, tako da posjetioca koji ne prođe temperaturnu kontrolu na jednoj tački sistem neće pustiti na narednoj. “Svi podaci o posjetiocima se snimaju. Nije riječ samo o temperaturi nego i o biometrijskim indikatorima, kao i vremenu posjete. Partizan STD-2MP može zapamtiti 22.400 lica i 100.000 događaja. Administracija parka uvijek može proslijediti ove informacije vlastima kako bi pomogla u prevenciji COVID-a”, objašnjava on.

Iskustva iz Italije i Švedske
Jedan od tematskih parkova koji je već implementirao tehnologiju termalnog skeniranja jeste i Gardaland u Italiji. “Već smo primijenili različite nove tehnologije za otvaranje parka u junu 2020. te ćemo ih zadržati i ove godine kada budemo mogli otvoriti vrata. Na ulazu se nalaze termalne kamere koje bez direktnog kontakta detektuju tjelesnu temperaturu posjetilaca prije nego što uđu u park”, kaže direktor Gardalanda Danilo Santi.
Provjeru tjelesne temperature kao osnovu za ponovno otvaranje koristi i nagrađivani High Chaparral tematski park u Švedskoj, koji ima temu Divljeg zapada i postindustrijskog doba. “Još prošle godine smo koristili skeniranje svih zaposlenika radi otkrivanja potencijalne groznice prije svake smjene, a isto ćemo raditi i ove godine. Tokom 2020. niko od naših zaposlenika nije imao pozitivan test na COVID-19 na poslu, na čemu smo veoma zahvalni”, kaže direktor tog parka Mathias Bergendahl. Međutim, High Chaparral još nije uveo termalno rješenje za skeniranje posjetilaca u potrazi za pojedincima koji imaju groznicu. “Razmatrali smo da dodamo termalno skeniranje za sve posjetioce, ali su nam vlasti savjetovale da to ne uradimo”, ističe Bergendahl. Švedska je svakako drugačije od ostalih zemalja prolazila kroz pandemiju, pokušavajući ne nametati stroge kontrole, tako da se i ovaj slučaj uklapa u tu sliku. S obzirom na to da o novom soju koronavirusa postoji još dosta nepoznanica, uključujući i to kako će vakcine dugoročno utjecati na imunu sliku populacije, maske se na mnogim mjestima i dalje moraju nositi. Ono što je zanimljivo jeste to da one neće otežavati rad Partizanovog rješenja za kontrolu posjetilaca. “Prisustvo maske ne ometa funkcije prepoznavanja lica. One će ostati jednako efikasne. Još jedan bitan faktor je to da većina posjetilaca koji dođu u park da se zabave ne voli uređaje koje moraju dodirivati. Očitavanje temperature bez kontakta je neprimjetno i brzo, pa posjetioci neće imati osjećaj da su kontrolisani”, naglašava Shpak.

Brzo skeniranje i brojanje ljudi
Kada je u pitanju masovno brzo skeniranje, razlog zašto se odustaje od dugo korištenih detektora metala jeste taj što oni uzrokuju stvaranje dugog reda ljudi, a to nije u skladu sa zahtjevima za stvaranje socijalne distance. Zbog toga se prelazi na skeniranje koje koristi radiofrekvenciju za stvaranje 3D slika koje mogu biti analizirane pomoću vještačke inteligencije. Ovo omogućava posjetiocima da brzo prođu kroz ulaz u zabavni park, jer ne moraju skidati jakne i kapute pri ulasku ili otvarati tašne i ruksake, dok se istovremeno misli na sigurnost svih prisutnih.

“Radi zaštite posjetilaca prve strategije vezane za ponovno otvaranje uključivale su socijalno distanciranje, tako da je beskontaktno iskustvo sada postalo od ključne važnosti, sigurnosna provjera na ulazu mora se brzo usvojiti u novom svijetu. Uzimajući u obzir novonastalu situaciju, lunaparkovi odustaju od tradicionalne upotrebe detektora metala kao dijela njihovog procesa sigurnosne provjere”, rekao je na ovu temu Anil Chitkara, osnivač Evolv Technologyja. Ova kompanija posjeduje Evolv Express tehnologiju, koja koristi radiofrekvenciju i kamere za vizualizaciju prijetnji, a navodno može skenirati i do 3.600 ljudi u jednom satu, što je deset puta brže u odnosu na tradicionalno korištene tehnologije. Naime, zahvaljujući kombinaciji senzora velike brzine i AI softvera, ova tehnologija je u stanju da odmah identifikuje prijetnju ili oružje bez ikakve potrebe da zahtijeva od posjetilaca da zastanu, isprazne džepove i uklone torbu koju nose. Čim Express detektuje prijetnju, pokreće se alarm u stvarnom vremenu koji sigurnosnom timu pokazuje tačno gdje se nalazi potencijalno opasni predmet i da li je u torbi ili se nalazi na samoj osobi.

SafeSpace rješenje
Tehnologije za brojanje ljudi su već neko vrijeme u upotrebi i uveliko se koriste u poslovnom svijetu kako bi se znao broj posjetilaca na određenim mjestima. Konkretno, u lunaparkovima ova tehnologija se koristi kako bi se utvrdili sati kada je posjeta parku na najvišem nivou, kao i da se izračuna vrijeme koje posjetioci provedu čekajući na neku vožnju ili sadržaj. Međutim, sada je ovaj tip tehnologije još potrebniji. “Svaki lunapark je drugačiji, ali većina ih radi po principu računanja procenta maksimalnog kapaciteta kako bi osigurali da gosti mogu održavati određenu socijalnu distancu. Zbog toga senzori koji se koriste za brojanje ljudi na ulazu u parkove kombinuju podatke s više ulaza kako bi izračunali zauzetost u realnom vremenu. Ovo radnicima omogućava da prime više ljudi u park ako su podaci zadovoljavajući ili da jednostavno pričekaju dok drugi gosti odu”, rekla je Jessica Lipply, koordinatorica marketinga u Sensourceu. Ona je dodatno pojasnila na koji tačno način funkcioniše njihovo rješenje – 3D videosenzori za brojanje ljudi montiraju se iznad ljudi, koristeći mrežnu konekciju za slanje podataka na njihovu Vea Analytics cloud paltformu. Tehnologija ima i novi dodatak, SafeSpace rješenje za praćenje broja ljudi, koje operaterima zabavnih parkova omogućava uvid u zauzetost prostora u stvarnom vremenu i to na tabletu ili TV-u na ulazu uz integraciju sa svojim web-sajtom kako bi gosti mogli odlučiti koje je pravo vrijeme za dolazak.

Kraći redovi pomoću RFID tehnologije
RFID tehnologija je jedna od onih dokazanih koje se koriste već decenijama, pa se tako i lunaparkovima savjetuje da je u eri pandemije ugrade u svoje sisteme. Preciznije rečeno, RFID tehnologija se može iskoristiti za virtuelno stajanje u redu, socijalno distanciranje i beskontaktno plaćanje. Zapravo, virtuelno stajanje u redu je već u upotrebi u nekim lunaparkovima, poput Disney parkova, što znatno pojednostavljuje čekanje na red. U ovim slučajevima posjetilac dodirne svoju RFID narukvicu ispred kioska kako bi se registrovao u virtuelni red i ako u sistemu već postoje informacije o posjetiocu, njemu će biti poslata notifikacija kada na njega dođe red za vožnju.

I socijalno distanciranje se može uspješnije organizovati zahvaljujući ovoj tehnologiji. Kompanija Connect&Go ima tehnologiju koja šalje upozorenje ukoliko se dvije osobe koje nose RFID narukvicu nađu na određenoj, nedozvoljenoj udaljenosti. I na kraju, RFID tehnologija pomaže da beskontaktno plaćanje protekne što jednostavnije – i to na način da posjetilac jednostavno postavi narukvicu na čitač za plaćanje, što mu omogućava da plati šta god poželi na licu mjesta u lunaparku. Osim toga, moguće je koristiti i mobilne aplikacije kako bi se smanjila ili potpuno eliminisala potreba za fizičkim čekanjem u redu.

“Kako bismo garantovali kontrolu dnevnog broja ulazaka, razvili smo novi sistem za rezervacije na našem web-sajtu, koji potiče kupovinu online karti. Počeli smo koristiti QODA aplikaciju za upravljanje redovima, kako za naše atrakcije tako i za restorane”, kaže Santi. QODA aplikacija korisnicima omogućava prijavu u virtuelne redove i čekanje čak i od kuće. Kada je u pitanju Gardaland zabavni park, posjetioci mogu povezati svoje jednokratne ili sezonske karte skeniranjem odgovarajućeg QR koda pomoću kamere, tako da se svaka karta poveže s telefonom korisnika. Nakon toga će posjetioci moći pratiti koliko je vrijeme čekanja na pojedinim atrakcijama te će se moći uključiti u virtuelni red za atrakciju, s tim da nije moguće čekati na više atrakcija istovremeno. U High Chaparralu su se, pak, koncentrisali na rješenja za smanjivanje gužvi prilikom kupovine hrane i druge robe. “Ove godine dodajemo dva digitalna rješenja. Jedno je online servis za naručivanje hrane, koji omogućava posjetiocima da naruče hranu s bilo koje lokacije u parku bez čekanja u redovima. Drugo je proširena web-prodavnica na kojoj posjetioci mogu unaprijed naručiti robu kako bi je mogli preuzeti po dolasku. Oba rješenja su implementirana kako bi se minimizirao rizik od dugih redova u restoranima i kafićima, kao i u prodavnicama”, kaže Bergendahl.

Budućnost poslovanja tematskih parkova i integratora
Pitali smo naše sagovornike na koji način posmatraju COVID-19 iz poslovne perspektive, kao i na koji način spomenute tehnologije mogu pomoći u oporavku poslovanja zabavnih parkova. Svi se manje-više slažu da je pandemija donijela priliku da se implementiraju tehnologije koje omogućavaju unapređivanje poslovanja i nakon nje. “Moramo uskladiti poslovne ciljeve s pandemijskim zahtjevima. Također se moramo uskladiti s mjerama za kontrolu pandemije ukoliko želimo dobro poslovati. Ove tehnologije će nam i sljedeće sezone biti od velike pomoći da pružimo sigurno mjesto za naše posjetioce”, kaže Santi. “COVID-19 je problem za čitavo čovječanstvo, ali se može prevazići. Kada je u pitanju poslovanje, to je postalo test snage. Prošli smo ga, rasli smo, kreirali nova rješenja te ih uspješno implementirali. Sada moramo pomoći čovječanstvu ne samo pomoću sigurnosnih rješenja u oblasti videonadzora i kontrole pristupa nego i u borbi protiv koronavirusa. Promjene vode ka novim rješenjima. Svijet se mijenja. To nije loše, nije strašno. To je normalno”, objašnjava Shpak, naglašavajući da je njihovo STD-2MP rješenje instalirano na razne komercijalne i industrijske objekte u Rumuniji, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Britaniji, Srbiji, Litvaniji, Švicarskoj i drugim zemljama.

Zaštita i nakon pandemije
Kako bi ilustrirao na koji način se tehnologije implementirane za borbu protiv koronavirusa mogu koristiti i nakon pandemije, Shpak ističe da je njihovo rješenje višefunkcionalno te da se zahvaljujući mogućnosti prepoznavanja lica može koristiti i za praćenje radnog vremena zaposlenika. “Na uređaj se mogu instalirati razni moduli, naprimjer skeneri otisaka prstiju. Stoga smo sigurni da će tehnologije implementirane u Partizan STD-2MP uređaju pomoći parkovima da se pretvore u sigurna rekreativna mjesta. Osim toga, ovakvi uređaji su već dokazali da su nezamjenjivi na graničnim prijelazima, aerodromima, željezničkim stanicama, u tržnim centrima i prodavnicama, stadionima, kinima, muzejima, bibliotekama, zabavnim centrima, vladinim objektima, fabrikama, zdravstvenim institucijama… Drugim riječima, svugdje”, dodaje Shpak.

U High Chaparralu se također slažu da će implementirana rješenja biti korisna i u budućnosti. “Dok upotreba rješenja vezanih za naručivanje hrane očigledno proistječe iz potrebe nastale usljed COVID-a, mi ćemo pobliže pratiti da li takva rješenja zaista doprinose većoj prodaji kao što su oni koji ih nude i naveli. Najbitnije od svega jeste to da su sva naša rješenja, izuzev onog za prodavnice, koje možda i bude izbačeno iz upotrebe u normalnim okolnostima – namijenjena dugoročnoj upotrebi, a ne samo još jednoj godini pogođenoj COVID-om”, kaže Bergendahl.

Šta činiti kada tehnologija nije odgovor?
Međutim, za pojedine tematske parkove primjena određenih tehnologija predstavljala bi narušavanje teme parka. U takvim slučajevima vlasnici moraju implementirati kreativnija rješenja za kontrolu gužvi i generalno koristiti manje primjetna tehnološka rješenja. High Chaparral je jedan od takvih parkova. “Većina naših rješenja nije nužno digitalne ili tehnološke prirode zbog činjenice da, kao park s temom Divljeg zapada iz 1800-ih, ne želimo previše odmaći od nedigitalnog iskustva. Umjesto toga smo proširili prostor našeg parka, pomoću potpuno novog područja. Uložili smo i u nova piknik područja oko parka kako bismo dodatno raširili posjetioce te dodajemo drugi ulaz kako bismo smanjili broj posjetilaca na svakome od njih. I konačno, zatvorili smo manju prodavnicu koja inače služi kao primarna prodavnica za robu u normalnim uslovima. Na njenom mjestu je novo rješenje unutar našeg skladišta s više od 1.000 kvadratnih metara površine, koje ima jedna vrata za ulaz i druga za izlaz. Izvana se nalazi trg od 2.000 kvadratnih metara na kojem posjetioci mogu čekati svoj red na ulazak u prodavnicu”, objašnjava Bergendahl.

Swiss Vapeur park u Švicarskoj, čija su tema stare parne lokomotive i vozovi koji u pitoresknom okruženju putuju između malih naselja, također ima malo drugačiji pristup. Kako tvrdi njegova direktorica marketinga Patricia Richards, Swiss Vapeur koristi beskontaktno plaćanje, ali ne i tehnologije za kontrolu posjetilaca. “Gosti moraju rezervisati mjesto na internetu prije nego što dođu, a ako to ne urade, na recepciji imamo papir koji moraju popuniti radi praćenja COVID-slučajeva. Zahvaljujući online rezervacijama, znamo koliko nam osoblja treba”, završava ona.

Bez obzira na to, jasno je da velika većina zabavnih parkova neće moći ignorisati postpandemijske tehnološke zahtjeve za upravljanje gužvama i smanjenje rizika od širenja bolesti ukoliko žele nastaviti relativno normalno poslovati. Da li će se, kada i kako to promijeniti nakon što se završi masovna vakcinacija populacije, ostaje da se vidi.

Zaštita privatnosti u kontekstu primjene novih tehnologija
Pojedini zabavni parkovi u SAD-u su već otvoreni i, mada funkcionišu s dosta manjim kapacitetima, ipak uvode i testiraju nove tehnologije koje će im omogućiti što jednostavniji rad u vrijeme pandemije. Tako, recimo, Walt Disney World testira upotrebu tehnologije za prepoznavanje lica na ulazu u zabavni park, dok drugi koriste skenere zasnovane na vještačkoj inteligenciji koje proizvodi Evolv Technology. Ova tehnologija se inače koristi još od 2017. godine, ali tek sada se našla u upotrebi i u zabavnim parkovima. I kako raste usvajanje novih tehnologija tako raste i zabrinutost posjetilaca kada je riječ i njihovoj privatnosti te sigurnosti njihovih podataka. Međutim, iz Disneyja tvrde da razloga za zabrinutost nema: “Primijenili smo tehničke, administrativne i fizičke sigurnosne mjere koje su dizajnirane tako da štite podatke posjetilaca od neautorizovanog pristupa, otkrivanja, upotrebe i modifikacija.” Disney je obećao da će sve slike posjetilaca izbrisati nakon probnog perioda te da podatke neće dijeliti s vanjskim saradnicima. Zbog svega navedenog pitali smo i kako u High Chaparralu planiraju otkloniti i umanjiti bojazni vezane za privatnost koje bi posjetioci mogli imati. Bergendahl je i na ovo pitanje odgovorio sasvim iskreno: “Kako mnogi posjetioci već koriste rješenja za mobilna plaćanja poput Swisha, nismo baš previše zabrinuti da postoji neki veliki rizik od toga da oni budu zabrinuti. Ipak, priznajemo da ovo pitanje ima smisla, tako da ćemo se pobrinuti da naši posjetioci znaju da ovo koristimo samo za naručivanje hrane i ništa više.”

Spremnost proizvođača na postpandemijsku potražnju
Kako smo htjeli znati u kojoj mjeri je Partizan spreman odgovoriti na potražnju za specifičnim CCTV tehnologijama u post-COVID eri, iz kompanije su nam odgovorili da su već započeli s pripremama da udovolje potražnji. “Partizan STD-2MP je samo početno rješenje. Razrađujući sve, analizirali smo razne sisteme za provjeru temperature koji su se već pojavili ili će se tek pojaviti na tržištu. U ovoj fazi zaključili smo da su uobičajeni sistemi za videonadzor koji dolaze s funkcijom mjerenja temperature preskupi, kompleksni i nepouzdani. Vrijeme, odjeća, temperatura obližnjih objekata – sve su to faktori koji su veoma bitni prilikom dobijanja rezultata mjerenja temperature”, kažu iz ove kompanije. Međutim, to ih nije obeshrabrilo. U STD-2MP ugradili su 2-megapikselnu HD CCTV kameru, što je omogućilo primjenu funkcije za prepoznavanje lica, a kamera se može povezati s uređajima sistema za kontrolu pristupa. “Partizan STD-2MP nije namijenjen trajnom videonadzoru kao što je slučaj sa sličnim, skupljim rješenjima. Njegova glavna funkcija je da skenira posjetioce i zaposlenike, što ga čini znatno jeftinijim od CCTV kamera koje nude videonadzor uz mjerenje temperature”, naglasio je Shpak. On je objasnio da Partizan bira zlatnu sredinu u svojim nadzornim rješenjima. STD-2MP jeste pametan uređaj, ali nudi optimalan balans između cijene i kvaliteta. Osim toga, može se koristiti uz Partizanovu mobilnu aplikaciju, što znači da je moguće kontrolisati rad uređaja preko pametnog telefona.

Axisove kamere štite vozove u Hrvatskoj i BiH

Željeznički saobraćaj u Hrvatskoj i Bosni budno nadziru mrežne kamere kompanije Axis.

Organizacija:
KONCAR – Električna vozila.

Lokacija:
Zagreb, Hrvatska

Industrija:
Transport

Primjena:
Sigurnost i zaštita, nadzor

Partner kompanije Axis
Elektrokem

Misija
Jačanje sigurnosti putovanja željeznicom, poboljšanje tehnologije unutrašnjeg i vanjskog nadzora i praćenje trendova sigurnosti javnog prevoza – to su bili razlozi zbog kojih se KONČAR, proizvođač željezničkih vozila iz Hrvatske, odlučio na investiciju u novi sistem videonadzora za svoje vozove. Međutim, upravljanje sistemom nadzora u vozovima ima svoje specifične zahtjeve i izazove, poput elektromagnetske kompatibilnosti (EMC), dužine vozila i zaštite veze između vagona. Uz analogna rješenja koja nisu u bila u stanju ispuniti postavljene zadatke uz željenu kvalitetu, odabran je sistem zasnovan na IP kamerama.

Rješenje
U saradnji s Elektrokemom, Axisovim partnerom iz Hrvatske, KONČAR se odlučio na instaliranje sistema sa Axisovim IP kamerama unutar i izvan vozova. Iako kamere za rad u zatvorenom tradicionalno obavljaju ulogu nadzora i praćenja sigurnosti putnika u vozilu, kamere instalirane izvan voza imaju dvije funkcije: služe kao retrovizor za vozača i nadgledaju situaciju na pruzi ispred i iza voza.

Rezultat
Trenutno se u okviru projekta koriste tri vrste mrežnih kamera kompanije Axis. Mrežne kamere AXIS P1355 i AXIS P1365 Mk II služe za praćenje situacije izvan voza i kao retrovizor za mašinovođu. Unutar svakog vagona nalaze se dvije kamere za rad u zatvorenom za nadzor putnika. Za ovu svrhu se koriste modeli AXIS 209MFD-R i AXIS P3905-R M12. Novi sistem pruža veću udobnost putnicima, ali i mašinovođi, koji je sada u stanju da bolje prati situaciju unutar i izvan voza.

„Axis kamere su robusne i pružaju visoku kvalitetu i stabilan video signal kakav smo i trebali. One nadmašuju tradicionalna analogna rješenja u pogledu elektromagnetske kompatibilnosti, skalabilnosti, umreženosti i, na kraju, ništa manje bitno je i njihovo jednostavno održavanje“, kaže inženjer iz tehničkog odjela kompanije KONČAR – Električna vozila.

Misija je sigurno putovanje
Sa povećanjem globalnih izazova u oblasti zaštite životne sredine, od velike je važnosti promoviranje ekološkog javnog prevoza kao povoljne alternative za putovanje na posao. Javni prevoz u vidu vozova ističe se svojom održivošću i minimalnim uticajem na životnu sredinu. Međutim, njegova sve veća popularnost donosi i nove izazove. Kako bi osigurao maksimalni nivo sigurnosti, KONČAR, proizvođač željezničkih vozila iz Hrvatske, odlučio je uložiti u novi nadzorni sistem u svojim vozovima. „Željeli smo podići kvalitetu naše usluge u smislu sigurnosti i udobnosti za sve u vozu tj. ne samo za putnike, već i za mašinovođe. Prvobitna ideja projekta bila je zamjena retrovizora kamerama. Znali smo da bi to značajno poboljšalo pregled situacije za maašinovođe, što je veoma važno“, kaže jedan inženjer iz tehničkog odjela kompanije KONČAR – Električna vozila.

IP kamere za zahtjevna okruženja
Jednom kada je kompanija odlučila instalirati IP kamere, pojavile su se nove oblasti koje mogu imati koristi od sistema videonadzora. Pored dvije kamere koje služe kao retrovizori, svaka kabina mašinovođe ima i jednu prednju kameru za praćenje situacije ispred voza. Osim toga, u svakom vagonu se koriste dvije kamere za rad u zatvorenom za nadzor sigurnosti putnika. Sistem se zasniva isključivo na mrežnim kamerama kompanije Axis. „Axis kamere su robusne i pružaju visoku kvalitetu i stabilan video signal kakav smo i trebali. One nadmašuju tradicionalna analogna rješenja u pogledu elektromagnetske kompatibilnosti, skalabilnosti, umreženosti i, na kraju, ništa manje bitno je i njihovo jednostavno održavanje“, kaže inženjer kompanije KONČAR – Električna vozila.

Kamere koje se koriste u sistemu su mrežne kamere AXIS PI355 i AXIS PI365 Mk II za nadzor vanjskih površina. AXIS PI365 Mk II nudi HDTV 1080p video i podršku za brzinu prikaza od 50 ili 60 fps u H.264 i JPEG formatu. To znači da ova kamera snima objekte koji se brzo kreću, kao i ljude u kvalitetnoj slici visoke rezolucije, što je izuzetno važno kada se kamere montiraju na objekte u pokretu poput vozova. AXIS 209MFD-R i AXIS P3905-R sa objektivom M12 koriste se kao kamere za nadzor u zatvorenom prostoru za putnike. Živi video se prikazuje i snima u kabini mašinovođe. Ukupno je na vozovima kompanije KONČAR instalirano gotovo 400 kamera.

Povećanje udobnosti javnog prevoza
„Videonadzor stvara mnogo ugodniju atmosferu u vozilu za naše putnike i osoblje. Prezadovoljni smo novim rješenjem za nadzor. Ono donosi novi nivo sigurnosti u naše vozove. Kada je riječ o putovanju na posao, sigurna vožnja je prioritet broj jedan, a sada možemo dati svoj maksimum da to i osiguramo“, zaključuje inženjer.

Dodatne informacije o rješenjima iz Axisa potražite na www.axis.com/transportation. Ovlaštenog distributera Axisovih proizvoda i rješenja potražite na www.axis.com/where-to-buy

 

Suprema: Kako ostvariti supremaciju nad virusom

Nije sve počelo niti će završiti s aktuelnom pandemijom. Čak i prije njenog izbijanja timovi kompanije Suprema aktivno su radili na beskontaktnim rješenjima za kontrolu pristupa, pri čemu je taj trend prvobitno potaknut širenjem sistema beskontaktnog plaćanja. Danas su prioriteti ponešto drugačiji, ali korisnici i dalje traže ista rješenja, samo iz drugih razloga. U paketu s mobilnom kontrolom pristupa i prepoznavanjem lica, u Supremi su svjesni da se važan segment tehnoloških napora mora uložiti i u povratak u predpandemijski normalan život, uključujući i nastavak poslovanja. Stručnjaci su ustanovili da je kontrola pristupa ključna u ovom segmentu, jer je ta tehnologija nadrasla svoju prvobitnu namjenu i ulogu pukog sigurnosnog alata. Ona u 2021. služi i kao sredstvo zaštite pojedinaca od zaraze i prateća zaštita kontinuiteta poslovanja.

Porast potražnje za mobilnim akreditivima
“Kao prvo, tehnološki napredak na polju senzora i procesora povećao je performanse prepoznavanja lica i smanjio troškove. Drugo, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, naši algoritmi su postali složeniji, poboljšavajući performanse uređaja”, kaže Baudouin Genouville, Supremin direktor prodaje za Evropu. Dodaje da je COVID-19 ubrzao potražnju za mobilnim akreditivima i rješenjima za prepoznavanje lica. Zbog toga su u ovoj kompaniji pozitivno iznenađeni brzinom ove promjene u 2020. godini. Zato se udio proizvoda za prepoznavanje lica u njihovoj prodaji utrostručio sa 10% u 2019. na 35% u periodu između krizne 2020. i 2021. godine.

Kao odgovor na sve izraženije zahtjeve korisnika za zaštitom od bolesti, odgovor su ponudili Supremini proizvodi druge generacije nazvani FaceLite i FaceStation F2. FaceStation F2 je kao multimodalni terminal još ranije ponudio naprednu tehnologiju prepoznavanja lica (s interno razvijenom tehnologijom Fusion), a od izbijanja pandemije je preuzeo vodeću ulogu na polju borbe protiv njenog širenja. Tehnologija Suprema Fusion Matching kombinira infracrveno i vizuelno prepoznavanje lica s algoritmom dubokog učenja kako bi se postigla izuzetna preciznost autentifikacije i spriječili pokušaji prevare sistema. FaceStation F2 je prisutan u portfoliju kompanije od novembra 2019, no Suprema mu je zbog pandemije dodala i neke posebne funkcije za borbu protiv COVID-a 19, poput otkrivanja nošenja maske, provjere tjelesne temperature i autentifikacije korisnika čak i kada nose masku.

Beskontaktni pristup osvaja sve
Tokom pandemije rad na daljinu postao je nova norma za mnoge zaposlenike. Međutim, u Supremi navode da su prepoznali da, uprkos tome, još postoji mnogo poslova koji zahtijevaju fizičko prisustvo na licu mjesta. To se u prvom redu odnosi na građevinske kompanije, bolnice, domove zdravlja, fabrike i srodna preduzeća. Te su organizacije brzo počele tražiti prikladna rješenja koja su im zatrebala, posebno ona za otkrivanje povišene tjelesne temperature. Prema podacima Sharp Healthcarea, groznica je navedena kao ključni simptom za detekciju zaraze COVID-om u čak 78% slučajeva. To je navelo stručnjake kompanije da ponude odgovor na rast potražnje u ovom segmentu, a prvi korak je bio integracija namjenske kamere za mjerenje tjelesne temperature TCM10 s uređajima koji su, također, povezani s platformom FaceStation 2 ili FaceStation F2. U Supremi istraživanje i razvoj metoda za suzbijanje koronavirusa otišli su u pravcu kreiranja specifičnog firmwarea koji omogućava otkrivanje ispravnog nošenja maske na licu, jednako kao i autentifikaciju lica na kojem se nalazi maska. To znači da lica koja se podvrgavaju kontroli identiteta uopće ne moraju skidati masku jer će ih Supremin FSF2 prepoznati i odobriti i uz ovakvu vizuelnu prepreku.

“Dobili smo dosta pozitivnih povratnih informacija, ali najbolja koja je došla do nas je ona po kojoj je asmag.com uvrstio Supremin softver (BioStar2) i tehnologiju mobilnih akreditiva (SMAC) u najviši rang svjetskih proizvođača. Prema istraživanju sa 550 čitalaca asmaga, Suprema je izabrana za rješenje br. 1 kao softver za kontrolu pristupa i mobilne akreditive. Ovo je rezultat godina ulaganja u istraživanje i razvoj i posvećenosti našim kupcima i mi ćemo nastaviti ići ovim putem”, kaže Genouville.

Mobilnim pristupom za sigurnije okruženje
Kontrola pristupa u tzv. novoj normalnosti uključivat će pregled ljudi na ulazima u zgrade radi pridržavanja higijenskih mjera, a najsigurniji način provođenja ovih mjera jeste izvoditi ih bez fizičkog kontakta, odnosno koristeći rješenja za beskontaktnu kontrolu pristupa. Ipak, nijedan uređaj ili rješenje za kontrolu pristupa s beskontaktnom funkcijom ne može samostalno zadovoljiti različite potrebe velikog broja objekata. Zato organizacije moraju birati tehnologije iz portfolija za beskontaktnu kontrolu pristupa kao što su one za prepoznavanje lica i integraciju termalnih kamera. Isto važi i za mobilni pristup kao ključnu beskontaktnu tehnologiju u usponu.

Tako se platforma za mobilni pristup Mobile Access kompanije Suprema našla u centru napora za suzbijanje pandemije. Ova tehnologija korisnicima omogućava da svoj pametni telefon koriste kao ključ za pristup vratima i objektima, pri čemu telefon služi kao akreditiv umjesto pristupne kartice. Pored praktičnosti korištenja i smanjenja troškova u odnosu na fizičke kartice, ovaj pristup je i “zdraviji” jer je riječ o beskontaktnom sistemu kod kojeg je dovoljno prisloniti telefon na RFID čitač i vrata će se otvoriti bez potrebe za dodirivanjem potencijalno zaraženih površina. Istovremeno, izdavanje i opoziv pristupnih akreditiva odvijaju se znatno lakše jer se cijeli postupak premješta na mrežu. Suprema Mobile Access skraćuje i period izdavanja kartica direktnim slanjem linka za preuzimanje aplikacije putem e-maila. Kao bonus, korištenje pametnog telefona kao akreditiva za pristup smanjuje rizik od gubitka komponenti i troškova njihovog održavanja.

Pandemija mijenja biometriju i sisteme plaćanja
Pandemija je poslužila i kao katalizator za uspon postojećih, ali još nedovoljno etabliranih tehnologija. U kompaniji Suprema skreću pažnju na važan trend po kojem bi prepoznavanje lica moglo postati glavna metoda biometrijske autentifikacije u budućnosti. Otisci prstiju i dalje imaju važnu ulogu jer su brzi, jednostavni, tačni i pristupačni. Istovremeno, pitanje je vremena kada će prepoznavanje lica preuzeti vodstvo u segmentu biometrijske autorizacije. COVID-19 je ubrzao i plaćanje kreditnim karticama i beskontaktnim tehnologijama u vidu kartica ili telefona. U Supremi se pitaju da li će, npr., Evropljani ponovo koristiti gotovinu u svijetu koji nas čeka nakon prolaska pandemije, i to nakon što su već navikli na pogodnosti beskontaktnog plaćanja. Zato se u Supremi već pripremaju na postpandemijski svijet u kojem će rješenja koja su se dokazala tokom pandemije zadržati korisnike i u budućnosti.