27 Aprila, 2026
image
Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 24)

Vertikalna tržišta

Li-ion Tamer iz Honeywella: Spriječite požare izazvane baterijama u data centrima

Neplanirani prekidi rada u podatkovnim centrima mogu uzrokovati ozbiljnu finansijsku, operativnu i reputacijsku štetu. Kako bi ih izbjegli, mnogi operateri UPS sistemima pridaju veliku važnost, ali istovremeno moraju upravljati rizikom od kvarova njihovih litij-jonskih baterija.

Piše: Siniša Pintarić, menadžer za razvoj poslovanja, Honeywell Fire & PA/VA rješenja – istočna Jadranska regija; E-mail: sinisa.pintaric@honeywell.com

Sistemi za neprekidno napajanje (UPS) su ključni za rad podatkovnih centara. Ipak, lokalni izvori su bili i ostali najčešći uzrok prekida napajanja, pri čemu se većina incidenata koji vode do zastoja vjerovatno mogla spriječiti. Litij-jonske baterije zamijenile su stare ventilom regulirane olovno-kiselinske verzije (VRLA) i za to postoji dobar razlog. Ako pogledamo period od deset godina, bile su 31% jeftinije od tradicionalnih VRLA baterija zbog nižih troškova održavanja i zamjene, do 70% su manje i 60% lakše te rade pouzdanije na višim temperaturama. To ih čini idealnim za UPS uređaje u podatkovnim centrima. S druge strane, kapitalni izdaci za litij-jonske baterije su dvostruko veći u odnosu na VRLA baterije. To znači da je trošak od potencijalnog kvara u startu mnogo veći.

Termički pobjeg, lančana reakcija unutar baterije

Još jedan koncept kojeg menadžeri podatkovnih centara moraju biti svjesni je termički pobjeg. Riječ je o gotovo nezaustavljivoj lančanoj reakciji unutar neispravnih baterija. Usljed mehaničkih ili termičkih kvarova, nepravilnog korištenja, prekomjernog punjenja ili unutrašnjeg kratkog spoja ćelija baterije se počinje razgrađivati. To povećava temperaturu i brzinu raspadanja. Rezultat je brzo zagrijavanje ćelije, koje raste sve dok ona ne izgubi stabilnost i ne pukne. Pri tome se sva preostala toplinska i elektrohemijska energija oslobađa u okolinu, što rezultira brzim, katastrofalnim i često eksplozivnim požarom, koji je izuzetno težak za gašenje.

Samozapaljenje litij-jonske baterije

Prema studiji Instituta za istraživanje protivpožarne zaštite Underwriters Laboratories, požari koje izazivaju litij-jonske baterije predstavljaju ozbiljne izazove jer se tokom termičkog pobjega oslobađaju eksplozivni gasovi i pare, formira se i raspršuje oblak pare, a mjere gašenja požara su nedovoljno efikasne. Termalni požari mogu imati ozbiljne posljedice: curenje toksičnog plina, požare, eksplozije i obustavu rada.

Li-ion Tamer

Gotovo je nemoguće zaustaviti uznapredovali proces termičkog pobjega, a posljedice mogu biti katastrofalne. Zato je u tom slučaju zadatak otkriti rane znakove kvara baterije i zaustaviti cijeli proces prije nego što preraste u problem. Li-ion Tamer je osmišljen da pruži napredniju zaštitu sistema baterija i može se instalirati na širokom rasponu integracijskih tačaka u podatkovnim centrima. Otpadni plin se najprije formira kao gas koji se stvara unutar pojedinačnih ćelija usljed egzotermnih reakcija koje nastaju zbog problema u bateriji ili vanjskih faktora. Oslobađanje ovih plinova je prva faza otkazivanja baterije i oni se samostalno šire sve dok ona ne počne ispuštati dim i pređe u fazu termičkog pobjega. Sposobnost detekcije plinova podržana je signalom koji šalje rano upozorenje o eventualnom kvaru ćelije. Tako je moguće blagovremeno poduzeti mjere koje mogu pomoći u ublažavanju posljedica kvara baterije. Li-ion Tamer je dizajniran za detekciju i zaštitu za potrebe pojedinačnih modula, kao i integriranih rješenja na nivou prostorije.

ONLINE ČLANAK: Kliknite ovdje da saznate više o našim rješenjima za podatkovne centre.

 

Univiewov projekat u Srbiji: LED rješenja za Balkan Bet kladionice

Balkan Bet je jedan od najvećih lanaca kladionica u Srbiji, s više od 120 poslovnica. Kompanija se odlučila za nadogradnju postojećeg sistema displeja i prelazak na naprednije LED rješenje u zatvorenom i na otvorenom

Piše: Tsing Tang, direktor za Istočnu Evropu, Zhejiang Uniview Technologies; E-mail: tangsiqing@uniview.com

Balkan Bet u okviru svoje osnovne djelatnosti ima vlastitu proizvodnju i nudi kvote za sportsko klađenje. Osim toga, u svakom trenutku u ponudi je više od 350 standardnih igara za fudbalske utakmice i više od 400 specijalnih igara za druge sportove. Kompanija se odlučila za nadogradnju postojećeg sistema displeja i prelazak na naprednije LED rješenje u zatvorenom i na otvorenom, počevši od jednog probnog objekta. Pored standardnog LED ekrana od dva kvadratna metra Balkan Bet je za unutrašnji LED ekran tražio i kockasti displej s neprimjetnom vezom između četiri pravougaona ekrana i ukupnom površinom od oko pet kvadratnih metara. Za vanjski LED ekran bilo je neophodno osigurati otpornost na vodu i veću svjetlinu. Odabir je pao na rješenja kompanije Univew, jednog od vodećih svjetskih proizvođača u oblasti IP videonadzora, koji ima za cilj da postane globalni dobavljač proizvoda i rješenja za profesionalne ekrane.

LED modeli KS serije

Zato je Uniview implementirao IP65 Module Ingress zaštitu i ponudio veću svjetlinu kao garanciju stabilnosti i prilagodljivosti u vanjskom okruženju. Osim toga, klijent je tražio kvalitetan proizvod s jednostavnim održavanjem zbog specifičnog okruženja za instalaciju. Uniview i partnerski distributer kao rješenje su odabrali LED MW7225-M, pristupačni modul s vrhunskim prikazom za rad u zatvorenom iz XM serije, kao i standardni model za vanjske prostore LED MW7504 iz KS serije. MW7225-M je isplativo modularno LED rješenje za unutrašnje prostore s kristalno jasnim prikazom piksela. Prilikom izrade se koriste precizni materijali kao što su LED sijalice vrhunskog brenda i sistem napajanja i kontrole. Model mora proći i 680 strogih testova tokom izrade LED ekrana, sve sa detaljnim certifikatima koji potvrđuju stabilnost i pouzdanost. Zahvaljujući dizajnu koji ne uključuje kućišta, modularno LED rješenje može se postaviti direktno na zid s tankim čeličnim okvirom i kvalitetnim odvođenjem topline. Istovremeno, kompaktna i standardna veličina modula garantuje fleksibilno spajanje. Budući da je veličina jedinice modula manja, spajanje je dovoljno fleksibilno da se može izvesti i pod uglom od 90°.

Impresivno vizuelno iskustvo

Neprimjetno spajanje i savršeni efekat prikaza korisnicima pružaju doista impresivno vizuelno iskustvo. Za bolju zaštitu očiju gledalaca Uniview LED je opremljen tehnologijom zaštite vida, poboljšanja slike i niske svjetline s visokom skalom sive. Osim toga, jednostavno održavanje prednjeg displeja i hot plug funkcija znatno poboljšavaju efikasnost održavanja i čine instalaciju praktičnijom. U sklopu projekta za Balkan Bet sa četiri bočna LED zida, dva sistema za slanje vizuelnog signala se koriste za prikaz dvije različite slike s obje strane četiri zida, što u potpunosti ispunjava zahtjeve partnera.

Security 50: Najvećih pedeset kompanija u sigurnosti

Predstavljamo vam ovogodišnju Security 50 rang-listu. Uprkos usponima i padovima koje je industrija sigurnosti doživjela proteklih godina, prisustvo i rangiranje vodećih kompanija ostalo je konzistentno, osim što se pojavila nova, Motorola Solutions, čiji će utjecaj na sigurnost u budućnosti biti sve veći
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Deset najuspješnijih kompanija, na osnovu njihovih prihoda u 2020. godini, su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Axis Communications, Motorola Solutions, Uniview Technologies, Tiandy Technologies, Allegion i TKH Group. Hikvision i Dahua su lani ostvarili prihod od 8,3 milijarde dolara, odnosno 3,8 milijardi, što je, uprkos pandemiji, rast od 7,73 i 1,21 posto u odnosu na 2019. Zaista, snažno kinesko domaće tržište pruža neophodnu podršku i hranjive sastojke potrebne da njihove kompanije napreduju.

Motorola Solutions debitant među prvih deset
Kako smo kazali, treba istaći da među prvih deset imamo i debitanta – Motorolu Solutions – koja se nalazi na petom mjestu Security 50 liste. Kompanija je u 2020. ostvarila 927 miliona dolara prihoda od prodaje sigurnosne opreme, što je rast od 30,75 posto u odnosu na 2019. godinu.

Taj rast ne iznenađuje s obzirom na njeno povećano prisustvo u sigurnosnoj areni. Motorola je počela kao proizvođač radioopreme. No, kako bi proširila svoje proizvodne linije i dosegla različite vertikale i tržišta, tokom godina kupovala je jednu sigurnosnu kompaniju za drugom: Avigilon 2018. godine, IndigoVision u junu 2020, Pelco u augustu 2020, Openpath u julu 2021. i sada Envysion u novembru 2021. Sada, s rješenjima za videonadzor i kontrolu pristupa koja dopunjuju njenu radioopremu, Motorola Solutions je postala veliki igrač u sigurnosti i nastavit će utjecati na industriju.

Osim Motorole, druge novopridošlice su: Smartsens Technology, Intelbras, Gallagher, Foctek Photonics i BlueSky Technologies. Osim Intelbrasa (Brazil) i Gallaghera (Novi Zeland), ostale su kineske kompanije. Vrijedi spomenuti da je opseg Security 50 istraživanja ove godine proširen kako bi uključio domaće ili multinacionalne kompanije koje su uvrštene na javnu berzu, odnosno javna dionička društva. Kao takve, uključene su i kompanije kao što su Smartsens i BlueSky, obje fokusirane na kinesko tržište.

Uskoro se očekuje preslagivanje kineskih kompanija
Kineske kompanije i dalje dominiraju na Security 50 listi. Ove godine ih je šesnaest, a njihov zajednički prihod za 2020. čini ogroman udio u ukupnim prihodima pedeset najvećih kompanija.

Međutim, primijetili smo da su se neke kineske kompanije preusmjerile na rješenja koja nisu sigurnosna. Infinova se, naprimjer, sada uglavnom fokusira na digitalne usluge, pri čemu sigurnost predstavlja manje od 50 posto njenog poslovanja. U inostranstvu je prodala March Networks tajvanskoj Delti, a planira prodati i kompaniju Swann. Kedacom se u međuvremenu fokusirao na videokonferencijska rješenja i sve se više udaljava od sigurnosti. Reorganizacija kineskih proizvođača na Security 50 sljedeće godine je gotovo očekivana. Određene kompanije koje su bile u prošlogodišnjem istraživanju nisu bile u mogućnosti da potvrde svoje finansijske izvještaje, pa stoga nisu bile u ovogodišnjem rangiranju.

Pad veći od rasta
Još jedan uočljiv dio ovogodišnjeg istraživanja je veliki broj kompanija koje prijavljuju pad prihoda za 2020. Uprkos činjenici da je ukupan prihod pedeset najvećih kompanija za 2020. bio 25,12 milijardi dolara, što je rast u odnosu na 24,39 milijardi u 2019, više od polovine kompanija, njih 28, prijavilo je pad u prošloj godini. Do sada se u Security 50 istraživanju nije dogodilo da više kompanija prijavi pad prihoda nego rast.

Iako bez presedana, prilično je očekivano s obzirom na posljedice koje je pandemija ostavila na društvo. Budžeti su bili ograničeni, potrošnja smanjena, a projekti odgođeni, što je znatno utjecalo na sigurnosnu industriju. “Očekivali smo da će tržište doživjeti znatne poremećaje u 2020. zbog problema u lancu nabavke, finansiranju projekata i prosto zaustavljanja rada velikog broja firmi. Iako smo očekivali blagi pad prihoda u 2020, logično je da će uglavnom neprekinut rast najvećih kompanija u protekloj deceniji primiti udarac”, rekla je Danielle VanZandt, industrijska analitičarka za sigurnost u kompaniji Frost and Sullivan.

Uprkos tome, neki od deset najvećih proizvođača i dalje su pokazali otpornost na krizu, bilježeći visok rast ili profit. U tome je osiguravanje pravilnog upravljanja lancem nabavke bilo ključno. “Pandemija je i dalje izazov za cijelu industriju sigurnosti i uzrokuje promjene u obrascima potražnje na tržištu i nestašice u opskrbnom lancu. Kako bismo odgovorili na ove izazove, iskoristili smo inovativne tehnologije, proizvode i rješenja da bismo zadovoljili različite zahtjeve tržišta te blisko sarađivali s partnerima i dobavljačima širom svijeta kako bismo održali stabilnost i integritet u našem lancu nabavke”, rekao je Keen Yao, potpredsjednik Hikvisiona.

“Suočena sa složenim promjenama na tržištu, Dahua je uložila maksimalan napor da na različite načine osigura realizaciju projekata. S jedne strane, držali smo se različitih istraživačko-razvojnih strategija kako bismo osigurali stabilnu zamjenu i nadogradnju proizvoda, a s druge, održali smo stabilnost snabdijevanja sirovinama povećanjem zaliha i jačanjem strateške saradnje s dobavljačima. U međuvremenu, Dahua je nastavila s tehnološkim inovacijama, uz kontinuirano ulaganje u osnovne tehnologije, postavljanje novih ciljeva i ubrzan razvoj novih proizvoda”, rekao je Fu Liquan, predsjednik kompanije Dahua Technology.

Problematika opskrbnog lanca
“Nije tajna da su lanci opskrbe u svakoj industriji poremećeni ograničenjima rada u različito vrijeme na različitim tržištima. Aktivnosti koje je Axis preduzimao decenijama da izgradi snažan lanac snabdijevanja – uključujući postojanje više dobavljača ključnih komponenti i proizvodnih centara blizu dobavljača – pomogle su nam da ublažimo neke poremećaje. Ali definitivno smo preduzeli daljnje korake da ojačamo naš lanac nabavke zbog pandemije, blisko sarađujući s našim dobavljačima širom svijeta kako bismo podržali njihovo poslovanje s nama i pronalazeći nove metode transporta kako bismo smanjili rizik od prekida isporuke”, rekao je Ray Mauritsson, izvršni direktor Axis Communicationsa.

Također je važno ponuditi rješenja koja su kupcima potrebna tokom pandemije. “Primijetili smo povećanu potrebu kupaca za beskontaktnim iskustvima na početku pandemije. Allegion je brzo reagovao i ponudio niz novih ili izmijenjenih rješenja za vrata kako bi omogućio lakši pristup bez potrebe za hvatanjem kvaka i drugih rješenja koja su omogućila automatizaciju otvaranja. Kako je pandemija napredovala, Allegion se fokusirao na razvoj i komercijalizaciju rješenja koja bi korisnicima omogućila da manuelnu kontrolu vrata jednostavno zamijene automatizacijom. Ova rješenja ne nude samo beskontaktnu upotrebu već i veliku pogodnost – i podržavaju dugoročnu viziju Allegiona o ʻbesprijekornom pristupu i sigurnijem svijetuʼ”, rekao je Vince Wenos, tehnički direktor Allegiona.

Oporavak industrije neminovnost?
Što se tiče ove i sljedeće godine, oporavak je sasvim izvjestan jer se projekti vraćaju kako pandemija jenjava. “Ova je godina više bila godina prilagođavanja i oporavka za industriju, s mnogim dobavljačima koji su nudili rješenja prilagođena za borbu protiv pandemije, nove primjene već postojećih tehnologija i rješenja koja mogu omogućiti lakši povratak na posao nakon ponovnog otvaranja. Mnogi projekti koji su tokom blokade u 2020. bili zaustavljeni su nastavljeni i polako se dovršavaju, a mnogi klijenti koji su lani možda imali problema s budžetom vjerovatno su uvidjeli da opet mogu nastaviti ulagati. Zbog toga očekujemo da će industrija zabilježiti godišnji rast od 3-5 posto. Iako ovo nije ista stopa kao prije pandemije, dobar je početak za vraćanje na put kojim je industrija koračala. Očekujemo da će se rast polako vratiti na istu stopu od 7 do 10 posto do kraja 2022”, rekla je VanZandt.

Poslovanje kompanija u prvom polugodištu 2021. već daje tračak nade. “Dobra vijest je da je u prvoj polovini ove godine Dahua Technology ostvarila 2,09 milijardi dolara ukupnog operativnog prihoda, uz rast od 37,27 posto u odnosu na isti period lani; neto profit je iznosio 254 miliona dolara, uz povećanje od 20,03 posto u odnosu na isti period prošle godine”, rekao je Fu nastavivši: “S akumuliranim iskustvima ovih godina, Dahua je napravila sveobuhvatan iskorak ka obogaćivanju svoje ponude, od nuđenja pametnih proizvoda i rješenja za pametne domove sve do rješenja za velike pametne gradove. S razvojem vještačke inteligencije i drugih tehnologija zahtjevi za pametnim rješenjima će se povećati, a to će biti vrlo važna tačka rasta za Dahuu.”

“Primjećujemo na tržištu veće zahtjeve za sigurnošću i vjerujemo da će nove tehnologije pomoći u razvoju inovativnih proizvoda i rješenja koja će zadovoljiti različite potrebe kupaca. I da, uvjereni smo u rast industrije i našeg poslovanja. Postoji velika tržišna prilika za poslovne korisnike u smislu digitalne transformacije, smanjenja troškova i povećanja efikasnosti, a vidimo i solidnu potražnju na tržištu malih i srednjih preduzeća za konvergentnim i inteligentnijim rješenjima”, rekao je Yao.

Zaključak
Zaista je 2020. bila anomalija u različitim industrijama, uključujući sigurnost. Ovo je primjetno i u ovogodišnjem Security 50 istraživanju, gdje je više kompanija prijavilo gubitke nego dobitke. Ali s fleksibilnošću, inovativnošću i stavom okrenutim ka budućnosti, mnoge od tih kompanija pokazale su otpornost i prebrodile potres, koji se, nadamo se, bliži kraju. Također treba napomenuti da je, baš kao i druge industrije, sigurnost zauvijek promijenjena pandemijom i sada se brine ne samo za sigurnost ljudi već i za njihovo zdravlje, digitalizaciju i rad na daljinu. Uz agilnost i brzu reakciju, sigurnosne kompanije sigurno će se brzo prilagoditi ovoj promjeni paradigme i to s uspjehom.

Ostali sadržaj na temu SECURITY 50 možete čitati na ovom linku.

Rast i stabilnost sektora uprkos pandemiji

Kao i ranijih godina, strukovna zaštitarska komora Hrvatski ceh zaštitara (HCZ) u saradnji sa časopisom Zaštita izradila je analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi i obrta unutar sektora privatne zaštite prema šiframa N80.10 i N80.20 u Republici Hrvatskoj
Priredila: Redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske, a prvenstveno je usmjerena na poslovanje zaštitarskih firmi i obrta koji se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih. Analizu je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ) uz konsultacije s HCZ-om, a rađena je prema podacima Financijske agencije (FINA) kojima raspolaže EIZ u periodu 2010–2020. za trgovačka društva i obrte iz sektora N80.10 i N80.20 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. (u nastavku: NKD).

Ovim dokumentom nisu tretirane fizičke osobe (obrti) koje djeluju unutar djelatnosti N80.10, unutrašnje službe za zaštitu imovine i lica, firme koje posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20 te firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Njome su ponovo obuhvaćena dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehnička i fizička zaštita. Kriterij za ulazak kompanije na listu 30 najvećih bio je uslov da su bile aktivne na tržištu u 2020. godini, što je utvrđeno na osnovu podataka FINA-e.

Pokazatelji poslovanja djelatnosti privatne zaštite
Tabela 2 prikazuje skraćeni račun dobiti i gubitka za sektor privatne zaštite i ukupne privrede u periodu 2018–2020. Iz nje je vidljivo povećanje ukupnih prihoda od 2014. do 2019. i u ukupnoj privredi i u privatnoj zaštiti. Međutim, usporedimo li 2020. s 2019. godinom, vidljivo je stabiliziranje ukupnih prihoda u privatnoj zaštiti s praktički istim ukupnim prihodom u obje godine, dok je ostatak privrede zabilježio pad od 6,6%, što govori o većoj stabilnosti sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Udio ukupnih prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi je relativno malen (0,33%) i ustalio se približno na vrijednosti iz 2013. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i podršku države tokom zatvaranja cjelokupne privrede uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Primjetan je rast bruto dobiti u 2019. te pad u 2020, s tim da je pad dobiti u periodu 2019–2020. izraženiji u privatnoj zaštiti (9,3%) u odnosu na ukupnu privredu (6,1%). Nakon rekordnih gubitaka sektora privatne zaštite iz 2018. godine, pokazatelj pada znatno je manji u posljednje dvije analizirane godine (2019. i 2020) te se vratio na nivo iz 2014. i 2015. U prošloj godini, u odnosu na 2019, gubici su manji u privatnoj zaštiti za 18,8%, dok su se u ukupnoj privredi povećali za 41,7%. Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po preduzeću, sektor privatne zaštite bilježi kontinuirani pad od 2014. do 2020. U odnosu na 2019, kada je prosječan broj zaposlenih iznosio 75,9, u 2020. ova vrijednost iznosi 74,1, što je smanjenje od 2,3%. Također, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru je stagnirala na nivou od oko 3.500 kuna (477 eura) u periodu 2012–2017, nakon čega počinje rasti, pa u 2020. dostiže vrijednost od 4.169 kuna (569 eura), što je povećanje od 2,4% u odnosu na 2019. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi koja bilježi konstantan rast od 2012. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.

Fizička zaštita
Top 30 preduzeća prema kriteriju broja zaposlenika u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u Tabeli 2. Za ovih 30 firmi rađena je analiza svih ostalih pokazatelja. Kada je u pitanju broj zaposlenih, od ukupnog broja zaposlenih u sektoru fizičke zaštite u 2020. od 12.121 radnika, trideset najvećih poduzeća zapošljava njih 11.258 ili čak 92,9%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih Securitas Hrvatska i Sokol zapošljavaju ukupno 4.379 zaposlenika u 2020. ili 36,1% cijelog sektora. No, iako je broj zaposlenih u sektoru fizičke zaštite imao tendenciju kontinuiranog rasta do 2016. godine, ukupan broj zaposlenih je u 2020. manji u odnosu na 2019. za 3%, dok je u 2019. u odnosu na 2018. porastao za 3,4%. Trideset najvećih kompanija bilježi konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, posebno od 2017. godine, dok ostala preduzeća bilježe konstantan pad broja zaposlenih u istom periodu.

Ukupan prihod
Od ukupnog prihoda od 1.466.645 hiljada kuna (oko 200 miliona eura) u 2020. trideset najvećih firmi ostvarilo je 1.354.812 hiljada kuna (blizu 185 miliona eura) ili 92,4% (87,2% u 2019; 86,1% u 2018), što ukazuje na rast udjela najvećih kompanija. Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti, Securitas Hrvatska i Sokol, ostvarila su ukupno 539.918 hiljada kuna (73,6 miliona eura) prihoda u 2020. ili 36,8% cijelog sektora. Ukupni prihodi sektora u 2020. u odnosu na 2019. manji su za 4,7, dok su u 2019. u odnosu na 2018. porasli za 7,7%. Vrhunac rasta prihoda zabilježen je u 2019. (1.538.536 hiljada kuna ili 209.824.447 eura) te počinju opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije COVID-a 19. Trideset najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

Od ukupne bruto dobiti/gubitka u 2020. trideset najvećih ostvarilo je 89,3% (61,5% u 2019) dobiti u odnosu na kompletan sektor. No, ukupna dobit je u 2020. u odnosu na 2019. pala za čak 23,1%, iako je do 2017. godine bila prilično konstantna. Podaci kažu da 30 najvećih preduzeća bilježe konstantan rast dobiti u cijelom promatranom periodu, a posebno od 2017.

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom
Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti u 2020. iznosio je 121 hiljada kuna (16.501 eura), što je u odnosu na 2019. pad za 20,1%, dok je u 2019. taj prihod bio veći u odnosu na 2018. za 7,9%. Zanimljivo je da su dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u sektoru fizičke zaštite, FINA GS i Klemm sigurnost, zabilježili povećanje ovog pokazatelja u 2020. za 7,8% u odnosu na 2019, odnosno 14% u odnosu na 2018, kao i da je ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti bio relativno konstantan na nivou od oko 91 hiljada kuna (12.410 eura) do 2018. Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u sektoru fizičke zaštite u 2020. iznosila je 3.892 kuna (531 eura), što je u odnosu na 2019. tek neznatno povećanje od 0,9%, dok je u 2019. povećanje spram godine ranije iznosilo tek 0,2%. Dva najveća preduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposlenom u ovom sektoru su FINA GS i Klemm sigurnost.

Tehnička zaštita
Kada je riječ o trideset vodećih preduzeća, prema kriteriju broja zaposlenika u podsektoru tehničke zaštite (Tabela 3), vidljivo je da od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti u 2020. (1.222 radnika) ove firme zapošljavaju čak 70,4% (69,2% za 2019; 69,8% za 2018), dok dva najveća preduzeća po ovoj osnovi, Eccos inženjering i Alarm automatika, zapošljavaju gotovo petinu cijelog sektora. No, ukupan broj zaposlenih je manji u 2020. u odnosu na 2019. za 4,5%, dok je u 2019. u odnosu na 2018. porastao za 4,4%. Zanimljivo je da 30 najvećih firmi bilježe isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, dok ostala preduzeća bilježe konstantan rast broja zaposlenih, ali u manjem obimu.

Ukupan prihod podsektora
Od ukupnog prihoda u prošloj godini 30 najvećih kompanija ima udio od 78,2%, što je nešto manje nego u 2019. i 2018. godini (81,8% – 82,9%), što ukazuje na njihov relativno konstantan udio. U ovom sektoru prednjače dva najveća preduzeća, Alarm automatika i Eccos inženjering, sa četvrtinom ukupnih prihoda u 2020. Inače, ukupni prihodi su u 2020. u odnosu na 2019. ipak povećani za 7,5%, što je pokazatelj da pandemija nije previše uzdrmala sektor, a 28 drugih najvećih preduzeća također bilježe isti trend. Dva najveća preduzeća po ukupnoj bruto dobiti u tehničkoj zaštiti, Tehnozavod Marušić i Eurokod Pisačić, učestvuju u ukupnoj dobiti sektora sa 27,4%. Inače, bruto dobit se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za čak 19,9%, i ovaj trend prati sve kompanije s liste.

Prihodi po zaposlenima
Ukupan prihod po zaposlenima u tehničkoj zaštiti u 2020. iznosio je 803 hiljade kuna (109.513 eura), pa i tu imamo povećanje u odnosu na 2019. i 2018. godinu. Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenima u tehničkoj zaštiti su Aling i Securus, a prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2020. iznosila je 6.918 kuna (943 eura), što je u odnosu na 2019. povećanje od 12%, odnosno 17,9% u odnosu na 2018. Dva najveća preduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposlenom u tehničkoj zaštiti su Vidikom i Aling, a prosječnu platu prati konstantan rast svih ovih godina.

Zaključak
Na kraju možemo reći da je sektor privatne zaštite Republike Hrvatske, uprkos prilično turbulentnoj 2020. godini i svim izazovima koje je pandemija COVID-a 19 donijela, ipak pokazao stabilnost, a svakako da raduje i rast kada su u pitanju ukupni prihodi kompanija, pa i prihoda po zaposlenima.

Zdravije zgrade za pacijente i osoblje

Veliki je uspjeh koji su zdravstvene ustanove postigle u sprečavanju širenja zaraze. On svjedoči o ključnoj ulozi koju te ustanove imaju u osiguravanju najboljih mogućih ishoda za pacijente. Zdraviji prostori u zgradama dopunjuju zdravstvene usluge koje se u njima pružaju, iskorištavaju podatke za optimizaciju procesa, donose finansijske uštede i čak pomažu u spašavanju života
Piše: Siniša Pintarić, menadžer za razvoj poslovanja, Honeywell Fire & PA/VA rješenja – istočna Jadranska regija
E-mail: sinisa.pintaric@honeywell.com

Pandemija španske gripe od 1918. do 1919. godine ubila je više od 50 miliona ljudi. “Medicinari su otkrili da su se teško bolesni pacijenti s gripom koji su njegovani na otvorenom brže oporavili od onih koji su se liječili u zatvorenom. Čini se da je kombinacija svježeg zraka i sunčeve svjetlosti spriječila smrt pacijenata i širenje zaraze među medicinskim osobljem”, opisuje dr. Richard Hobday iskustvo koje je donijela tadašnja pandemija.

Nova rješenja za stare probleme
No, fokus na svježi zrak i danas je aktuelan. Prilagođavanje grijanja, ventilacije i klimatizacije za dovođenje veće količine svježeg zraka, poboljšanje ventilacije i filtracije, upravljanje temperaturom, vlažnošću i CO2 te primjena strategija korištenja pritiska mogu pomoći u poboljšanju kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru. Oko 51% zaposlenih u anketi kompanije PWC izjavilo da se ne žele vratiti na posao ako postoji opasnost da će se zbog toga razboljeti. Zato su ovi faktori posebno važni za zdravstvene ustanove. Efikasna izmjena zraka smanjuje količinu hemikalija i nivo ugljičnog dioksida i izbjegava recikliranje čestica u zraku. Tako je moguće kreirati sigurnije okruženje i, u kombinaciji s filterima i kontrolom pritiska, pomoći da se određene zone unutar zgrada kvalitetno izoliraju od štetnih utjecaja.

Praćenje sigurnosti i poboljšanje kvaliteta zraka
HVAC sistemi s UV tehnologijom za prečišćavanje igraju ključnu ulogu u osiguravanju odgovarajućeg kvaliteta klimatiziranog zraka, kao i u uklanjanju opasnih zagađivača iz zraka u kritičnim zonama bolnice. Precizna kontrola protoka zraka je stoga neophodna, zbog čega bolnice, istraživački centri i institucije koriste proizvode poput Phoenix Controls Venturi Valve sistema. On se koristi za efikasnije i preciznije upravljanje protokom zraka u kritičnim okruženjima. U zdravstvenim ustanovama ovaj sistem kontrolira i stabilizira dovod zraka uz održavanje ispuha i praćenje dovoda zraka kako bi se osigurao usmjereni protok.
Tako se omogućava kreiranje prostora s pozitivnim i negativnim pritiskom, uz jednostavno prebacivanje s neutralnog pritiska po potrebi, što može pomoći u procesu kreiranja i opremanja privremenih izolacijskih prostorija i zona za medicinske tretmane.

Održavanje objekata
Prevencija i kontrola širenja infekcija jedna je od primarnih zadaća i briga zdravstvenih ustanova. Ipak, troškovi održavanja objekata moraju biti usklađeni s potrebama onih koji direktno komuniciraju s pacijentima. Njima su potrebni kreveti, mašine, lijekovi i potrošni materijal. Efikasni sistemi za održavanje higijene su tu od suštinskog značaja i njihova implementacija može pomoći da se smanji potreba za angažmanom timova za kreiranje biološki sigurnih okruženja. Tako se smanjuje rizik po njihovo zdravlje i ometanje procesa pružanja medicinskih tretmana. Ovo je oblast u kojoj je bolje spriječiti nego liječiti. Sprečavanje nakupljanja patogena smanjuje vjerovatnoću da će objekti biti prinuđeni obustaviti rad zbog dubinskog čišćenja, što se može postići ugradnjom pasivnih sistema za čišćenje pomoću ultraljubičastih zraka. UVC je alat za dezinfekciju površina koji može pomoći u prevenciji širenja ili uništavanju virusnih, bakterijskih i gljivičnih organizama.

Inteligentno praćenje resursa
Centralizacija sistema kontrole i nadgledanja resursa i sistema unutar objekata odvija se preko objedinjenog korisničkog interfejsa, čime se korisnicima omogućava da prepoznaju rizike prije nego što oni postanu problemi. Kontrolne ploče na sličan način omogućavaju upotrebu integriranih lokacijskih sistema u realnom vremenu (RTLS) za praćenje fizičkih resursa i ljudi.
To se radi nadogradnjom tradicionalnih sistema zaštite koji uključuju praćenje kontakata i zalutalih pacijenata. Istovremeno, senzori i videoanalitika mogu otkriti da li korisnici unutar zgrade nose maske i da li se pridržavaju propisa o socijalnoj distanci.

Cyber i tehnička sigurnost
Rješenje za lociranje u stvarnom vremenu i srodne tehnologije su ključni alat kada je u pitanju zaštita osjetljivih zona unutar zdravstvene ustanove. Njihova primjena može ograničiti pristup sigurnosno osjetljivim zonama, kao što su operacijske sale i sobe za oporavak te prostori za skladištenje medicinskih sredstava, lijekova i radiološkog materijala. Od ključne je važnosti da takve mjere u isto vrijeme ne ometaju kretanje ovlaštenog osoblja. Opcije biometrijske kontrole, kao što je IDEMIA MorphoWave, rješavaju ovaj problem. One mogu regulirati pristup osjetljivim područjima i ponuditi provjeru identiteta za manje od jedne sekunde po korisniku, a sve se odvija uz održavanje protoka ovlaštenog osoblja kako bi se omogućio blagovremeni pristup svakoj željenoj zoni.

Centralizirana kontrola pristupa ključna je komponenta u arhitekturi povezanih bolnica. Tako je moguće brzo i jednostavno proširiti postojeći sistem instaliranjem biometrijskih čitača gdje god su oni potrebni. Povlačenje podataka iz objedinjene baze podataka smanjuje troškove i složenost instalacije, dok primjena biometrije kao alternative akreditivima na kartici ili tagu može unaprijediti sigurnost. Također, izgubljene kartice više nisu izvor rizika koji može omogućiti pristup neovlaštenim korisnicima.

Protivpožarna zaštita
Pomaganje pacijentima, osoblju i posjetiocima da se zaštite od požara i sigurnosnih incidenata važna je za zdravstvene ustanove. To je posebno važno za pacijente koji su nepokretni ili zdravstveno ugroženi, jer je njihova mobilnost i sposobnost reagovanja znatno smanjena. Kada se dogodi požar, za pravovremeno suzbijanje vatre jako je važno da integrisani sistem pruži rano upozorenje. Prioritet je rana i pouzdana detekcija i verifikacija, kojima se izbjegava evakuacija zgrade i ometanje pacijenata. Ovi sistemi također detektuju ostale opasnosti poput curenja kisika i otrovnih plinova. Kvalitetan protivpožarni sistem može smanjiti broj lažnih i alarma koji nisu opasni po život. Time se sprečava bespotrebna panika i zbrka, što, u konačnici, utječe na povjerenje i pouzdanje pacijenata. Izvan same detekcije i prevencije, razglas i glasovni alarm mogu ukazati na, potvrditi i komunicirati hitne slučajeve svih vrsta. Instrukcije mogu biti ranije snimljene ili se puštati uživo, tako da će pacijenti, osoblje i posjetioci pravovremeno dobiti jasne i koncizne informacije.

 

Milijun korisnika Ajax sustava

Kada na tržište stigne nešto novo, neuobičajeno i drugačije, uspjeh nikada ne izostane. Zahvaljujući posebnom dizajnu, praktičnosti i lakoći korištenja, Ajax sigurnosni sustav u kratkom je vremenu postao “ljubimac” krajnjih korisnika, ali i instalatera tehničke zaštite, kojima omogućuje jednostavnu i brzu instalaciju, uz brojne uštede u održavanju i eliminaciju lažnih alarma
Piše: Lana Klobas, voditeljica marketinga veleprodaje, Alarm automatika
E-mail: lana@alarmautomatika.com

Kako je ovaj sustav tako strelovito dostigao brojku od milijun korisnika diljem svijeta? U Ajaxu kažu: tajna je u fokusu na korisničko iskustvo. Vratimo li se u 2015. godinu, kada kreće Ajaxova priča, fokus je bio da se korisniku maksimalno olakša upravljanje sustavom. Osmišljene su praktične mobilne aplikacije za daljinsko postavljanje i kontrolu, razrađena je instalacija na način da bude maksimalno pojednostavljena te je razvijena i zaštićena bežična veza kako bi se osigurala pouzdanost. Takav pristup danas Ajaxu omogućuje gotovo nevjerojatni rast broja korisnika. Prije samo godinu dana ta je brojka bila 500.000, a danas već milijun korisnika. Promatramo li evoluciju Ajax sustava, vidljivo je da njihova usmjerenost na kupca izravno utječe na uspjeh proizvoda, u smislu usporedbe rasta korisnika s uvođenjem novih uređaja u liniju proizvoda.

Evolucija Ajaxa
Ajax nije samo idealno rješenje za dom ili ured. Sustav je dizajniran da fleksibilniji bude i za profesionalnu upotrebu. Linija proizvoda Ajax omogućuje korisniku izgradnju sveobuhvatne sigurnosti bez obzira na veličinu prostora ili njegovu lokaciju. Za potrebe kompleksnih projekata inženjeri kontinuirano razvijaju specijalizirane značajke, koje kasnije postaju dostupne svim korisnicima. Danas, zahvaljujući širokom rasponu uređaja i scenarija automatizacije, sustav je instaliran u bolnicama, tvornicama, poslovnim centrima, proizvodnim lancima i bankama diljem svijeta.

Kako funkcionira
Ajax bežični alarmni sustav je baziran na EN50131 Grade 2 komponentama koje se međusobno mogu kombinirati i slagati u sustav čija primjena tada postaje zaista širolika. Uređaji bijele ili crne boje uklopit će se u gotovo svaki dekor prostora u koji se ugrađuje. Postavljanje, upravljanje i nadzor sustava vrši se u potpunosti putem pametnog telefona, uz do unaprijed instalirane baterije s trajanjem do sedam godina. To ga čini jednostavnim za instaliranje i korištenje. Spajanjem na internet putem LAN-a i/ili mobilne podatkovne mreže sustav se može osobno nadzirati ili povezati s dojavnim centrom. Temelji se na pametnom telefonu vlasnika koji se koristi za sve instalacijske parametre i konfiguraciju. Alternativno, ukoliko je potrebno, mogu ga konfigurirati i njime upravljati instalateri. Komunikacija između uređaja je bežična veza naziva “Jeweller” (protokol koji je razvio Ajax) i dometa do 2.000 metara.

Besplatna mobilna apikacija i vizualna verifikacija
Osnovna komponenta sustava je Hub, središnji uređaj koji komunicira sa svim ostalim uređajima u instaliranom sustavu. To je jedini uređaj koja mora biti napajan električnom mrežom, a u sebi kao backup ima bateriju koja omogućava do 15 sati rada u slučaju nestanka električne energije. Hub ima ethernet priključak i utor za SIM karticu kao dodatnu vezu u slučaju nedostupnosti konekcije na internet putem mreže. Od perifernih uređaja za uključenje/isključenje sustava, osim mobilne aplikacije, koriste se numerička tipkovnica, koja se može montirati na zid, i Keyfob (daljinski), koji omogućava brzo uključenje/isključenje sustava i aktiviranje panik-alarma. Jednom instaliran i podešen, sustav se može uključiti/isključiti pomoću besplatne mobilne aplikacije, tipkovnice ili daljinskog. Hub se u mobilnu aplikaciju dodaje skeniranjem QR koda ili unosom 20-heksadecimalnog identifikatora, a zatim se i svi ostali uređaji jednostavno dodaju skeniranjem QR koda ili upisivanjem pripadajućih kodova. Na Hub 2 Plus se može spojiti do 200 uređaja i 200 korisnika, a Ajax Pro mobilna aplikacija omogućava veliku fleksibilnost prilikom podešavanja sustava, kao i prikaz jačine signala sa statusom baterije svih spojenih uređaja. Aplikacija se na Hub povezuje preko Ajax Clouda, koji koristi Amazon web servise i prilagođena je instalaterima koji trebaju mogućnost upravljanja s više sustava i lokacija.

Zahvaljujući konstantnom tehnološkom razvoju svojih proizvoda i prilagodbi korisniku, Ajax je uveo posebnu liniju vanjskih i unutarnjih detektora pokreta s kamerom, koji uz pomoć vizualne verifikacije sprječavaju nepotrebne intervencije (u slučaju da korisnik zaboravi deaktivirati alarm). Ovi specijalni detektori fotografiju sumnjivog događaja emitirat će na mobilni telefon korisnika za manje od devet sekundi, a, za razliku od nadzornih kamera, neće ugroziti privatnost korisnika jer kameru aktivira isključivo alarmnim događajem.

Najnagrađivaniji bežični alarmni sustav u Europi
Posebnost Ajax protuprovale prepoznala je i struka, koja već godinama nagrađuje ovaj sustav nizom posebnih strukovnih priznanja i nagrada. Ovo ga čini najnagrađivanijim bežičnim sustavom u Europi. Kao proizvođač, Ajax je nedavno u Europi otvorio novu tvornicu, dok istovremeno premašuje brojku od milijun korisnika širom svijeta. Kao vlasnik FCC i IC certifikata Ajax sustavu je omogućen skori ulazak na nova tržišta s frekvencijskim pojasom od 915 MHz. Generalno, on ima sve najbolje značajke alarmnih sustava iz prošlosti, riješio se žica, dodao vlastite inovativne tehnologije i implementirao korisnicima prilagođenu kontrolu putem mobilne aplikacije. Uz sva ova poboljšanja korisnici uvijek znaju da su njihovi domovi sigurni. Kompletnu ponudu Ajax uređaja i više informacija moguće je pronaći na web-stranicama ili kontaktirajući tvrtku Alarm automatika, regionalnog lidera u industriji tehničke zaštite i ovlaštenog uvoznika i distributera Ajax proizvoda.

Održan šesti Adria Security Summit

Ovogodišnjem Adria Security Summitu powered by Intersec prisustvovalo je gotovo 1.300 ljudi. Prema strukturi posjetilaca, najviše je bilo članova višeg menadžmenta, odnosno osnivača, vlasnika, izvršnih ili direktora odjela u kompanijama, a zatim regionalnih ili lokalnih menadžera i direktora prodaje i distribucije – ukupno oko 67%.
Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

 

Kada je u septembru 2019. okončan Adria Security Summit u Skoplju, niko nije mogao ni pretpostaviti da će se samo nekoliko mjeseci poslije svijet potpuno promijeniti. Već je u januaru naredne godine počela pandemija novog koronavirusa, koja je do danas prošla kroz četiri vala. Ograničen je bio protok ljudi i roba, projekti su otkazivani ili odgađani, obim traženih usluga smanjivan, a kompanije su se borile da zadrže radnike. Dovelo je to i do jedne nepredviđene situacije: svi su fizički događaji bili otkazani. Kao odgovor na to, sastanci, edukacije i konferencije ubrzo su se preselili u virtuelni prostor, što je donekle nadomjestilo izostanak živog razgovora. No, kako će mnogi ustvrditi, to jednostavno nije isto i svi su željno iščekivali priliku da se ponovo okupe i dogovaraju nove projekte.

Rizik se isplatio
Bio je to poticaj zbog kojeg smo, uz veliku podršku dugogodišnjih sponzora i partnera, odlučili riskirati i prvi u regiji pokušati organizirati veći događaj konferencijsko-izložbenog tipa. Svjesni da lako može doći do otkazivanja ukoliko se broj novozaraženih naglo poveća i uredbom ograniči broj ljudi u zatvorenim prostorima, odabrali smo Beograd kao mjesto održavanja zbog visoke stope vakcinisanih, dostupnosti zdravstvenih usluga i otvorenosti za poslovne događaje, kao i riješenosti Vlade Srbije da, koliko god bude moguće, izbjegne uvođenje oštrijih mjera. Tu je i za događaje ovakvoga tipa presudna saobraćajna, smještajna i prostorna infrastruktura. BelExpo centar sa 3.500 m2 prostora pružio nam je dovoljan kapacitet da okupimo veliki broj ljudi, dok je pet tehnički adekvatno opremljenih konferencijskih dvorana bilo idealno da u njima predavanja, seminare, prezentacije i radionice održi više od 50 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Uz oficijelni konferencijski program, održane su i 34 radionice, na kojima su kompanije držale seminare o svojim rješenjima i projektima.

Naravno, stvari nismo prepuštali slučaju te smo, slijedeći zdravstvene preporuke, učinili sve u našoj moći da se posjetioci osjete sigurnim. Redovno smo obavještavali zainteresovane o svim promjenama u vezi s epidemijskom situacijom, na ulazu se mjerila tjelesna temperatura posjetilaca, dezinfencijska sredstva su bila dostupna, a gostima izvan regije na licu mjesta smo omogućili besplatno testiranje na koronavirus, čak i prije povratka u svoje zemlje. Takva nastojanja znatno su doprinijela opuštenijem poslovnom ambijentu, za koji smo dobili mnoge pohvale.

Struktura posjetilaca
Uprkos svim izazovima, broj profesionalaca iz oblasti sigurnosti nadmašio je i naša očekivanja. Adria Security Summitu prisustvovalo je između 1.200 i 1.300 ljudi, odnosno oko 600-700 svaki dan. Najveći broj (63,93%) došao je iz zemlje domaćina Srbije, a zatim iz Bosne i Hercegovine (9,65%), Sjeverne Makedonije (4,92%), Hrvatske (4,55%), Slovenije (3,28%), Crne Gore (2,73%), Rumunije (1,82%) te ostalih zemalja, poput Albanije, Bugarske, Češke, Njemačke, Italije, Mađarske, Slovačke, Ukrajine i drugih (9,11%). Prema strukturi posjetilaca, 35,53% je bilo članova višeg menadžmenta (osnivača, vlasnika, izvršnih i direktora odjela) u kompanijama, 31,58% regionalnih ili lokalnih menadžera i direktora prodaje i distribucije, 24,12% članova srednjeg menadžmenta (menadžera ključnih kupaca, projektnih menadžera, menadžera za razvoj poslovanja, konsultanata), 7,46% pripadnika tehničkog osoblja (inžinjeri, programeri), a ostatak su činili administrativno osoblje te predstavnici vladinih agencija, medija i akademici. Kada je riječ o oblastima sigurnosti, među posjetiocima je najviše bilo onih koji posluju u domenu kontrole pristupa (22,44%), videonadzora (21,45%), cyber sigurnosti (11,54%), vatrodojave (11,54%), ICT, IoT i automatizacije (10,71%), pametnih rješenja (8,28%), mobilnosti (3,67%), dok su ostatak od desetak posto činili stručnjaci iz fizičke sigurnosti, građevinarstva i arhitekture, komunikacija, finansija itd.

Veliki broj izlagača
Naši su sada već tradicionalni sponzori prepoznali odlučnost da se Adria Security Summit zaista i održi te su u velikom broju podržali događaj. U izložbenom dijelu učestvovale su i svoja rješenja predstavile 74 regionalne i međunarodne kompanije, tek desetak manje nego u pretpandemijskoj godini, što je pokazatelj da potencijal Summita za sklapanje novih partnerstava i ugovora nije opao.

Svoje proizvode i rješenja su ove godine predstavili: DBS i Ingram Micro (dijamantni sponzori), Alarm automatika, Dahua Technology, G4S, Konica Minolta i ZKTeco Europe (platinasti), Hikvision, Kodeks, Motorola Solutions i Vanderbilt i ComNet (zlatni) te Aco, Advanced, Advancis, Ajax, Antenall, Asmag, Avi-tek/Vuwall, AVS Electronics, AxxonSoft, Bettini Video & DEA Security, BS Projekt, CCTV Centar Master, ClearOne, Comtrade System Integration, CP SECURITY, Damiba, Delta Electronics, Division Visual Solutions, Dobergard, Flek Security, Fonestar, Fratelli Comunello, Genetec, IDIS, Inim Electronics, IP Way, Johnson Controls (Tyco), Jupiter, Lunatronik, Macchina Security, Megasec, Messe Frankfurt, Modepack, Nedap Identification Systems, Network Optix, Nikob, Ogradni sistemi, ORG. Tend (frogblue Adria), Partizan, Petković Tim Security, Prima sistemi, Privredna komora Srbije, Protekta, Samsung, SBT, Schenker, Schneider Electric, Secure Logiq, SICURIT Perimeter Protection Systems, Sion Net, Spica International, SPSC Group, Suprema, SysTeh, Teledyne FLIR, Teletek Electronics, Tenzor Group, Tesla sistemi, TRS Services, UltraVision, VCA Technology, Videotec, VIVOTEK, Vucomm, Zarja Elektronika i Zodax (srebreni).

Noviteti
Dvije su, u organizacijskom smislu, najveće novine. Prva se tiče naše Connect2b platforme, koja je prvi put iskorištena i za online dogovaranje sastanaka za fizički event nakon što je već bila u upotrebi za virtuelni Security Summit. Riječ je o inovativnoj platformi na koju su trenutno registrovana 3.782 sigurnosna profesionalca iz čak 103 zemlje, što joj daje ogroman potencijal za povezivanje što većeg broja učesnika u prodajnom lancu. Connect2b ima i vlastiti Marketplace, na kojem kompanije mogu predstaviti svoje proizvode, usluge, držati seminare i konferencije, tražiti investitore i zaposlenike, sklapati partnerstva i otvarati tendere, i sve to tokom cijele godine. S trenutnim povećanjem broja sudionika, platforma će u skorijoj budućnosti postati izuzetno koristan alat za učesnike u prodajnom lancu da povećaju svoju vidljivost i unaprijede poslovanje na evropskom tržištu sigurnosti.

Druga važna novina jeste da su prvi put magazin a&s Adria i ASIS International, najveća svjetska organizacija menadžera sigurnosti, organizovali prvu obuku ASIS School of Enterprise Security Risk Management, koja je uključivala teorijsku i praktičnu obuku polaznika. ESRM je strateški pristup upravljanju sigurnošću koji povezuje sigurnosne prakse organizacije s njenom ukupnom strategijom, koristeći globalno utvrđene i prihvaćene principe upravljanja rizikom. Edukacija je prvenstveno bila namijenjena menadžerima korporativne sigurnosti, kao i osoblju službi unutrašnje zaštite lica i imovine te zaštitarskih agencija. Voditelji programa su bili Paul Mercer, generalni direktor HawkSight SRM-a, Rachelle Loyear, menadžerica za inovacije i razvoj proizvoda u G4S-u, i Marko Šukilović, certificirani stručnjak za zaštitu i ESRM evanđelista. Učesnici su dobili certifikat o pohađanju, koji će im olakšati da naknadno steknu najnoviji ASIS Essentials of Enterprise Security Risk Management (ESRM) certifikat.

Dio najveće evropske porodice
Adria Security Summit je od 2017. godine partner Messe Frankfurta, najvećeg evropskog organizatora sajmova, konferencija i manifestacija, koji upošljava 2.500 radnika na 30 lokacija i ostvaruje godišnji prihod od oko 661 milion eura. Messe Frankfurt je organizator nekih od najznačajnijih svjetskih sajmova sigurnosti kao što su Intersec i Secutech. Njihovo iskustvo u organizaciji poslovnih događaja Summitu daje dodatnu vrijednost. Otuda naš event nosi prošireni naziv – Adria Security Summit powered by Intersec.

Partneri i prijatelji projekta
Uz naš događaj opet su tradicionalno bile gotovo sve regionalne komore i strukovna udruženja. Ovogodišnji domaćin bila je Privredna komora Srbije, a ostali partneri su: Messe Frankfurt, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Komora za privatnu bezbjednost Republike Sjeverne Makedonije, Rumunska asocijacija za sigurnosnu tehnologiju ARTS, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), mađarski SecuriForum, ASIS International te Centar za analizu rizika i upravljanje krizama. Podršku su nam dali i prijatelji iz medija: asmag.com, a&s Polska, Bizbook, ekapija, European Elite Business Hub, In Security, My Dear Drone, PC Press, Secsolution, Revista Alarma te magazin Zaštita.

 

Cyber sigurnost u prehrambenoj industriji

Kompanije i fabrike koje se bave proizvodnjom hrane sve se više oslanjaju na automatizaciju, što dovodi do većeg rizika od cyber napada. Jedan od glavnih problema je taj što regulativa ne ide u korak s automatizacijom. Tako, recimo, FDA, američka vladina agencija koja se bavi ovim pitanjima, uopšte ne razmatra zaštitu od hakerskih napada kao dio sigurnosti u prehrambenoj industriji
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Jedna od oblasti o kojoj se i ne razmišlja baš mnogo kada je u pitanju cyber sigurnost jeste prehrambena industrija. Ljudima uglavnom ne pada na pamet da bi hakerski napadi mogli na neki način imati veze s proizvodnjom hrane. Razlog je to što su ti procesi uglavnom daleko od očiju velike većine ljudi. Međutim, s obzirom na porast učešća industrijske automatizacije i srodnih tehnologija u prehrambenoj industriji, riječ je o oblasti koju ozbiljno treba imati u vidu prilikom osmišljavanja nacionalnih strategija cyber odbrane, jer i jeste riječ o potencijalnom problemu koji može zahvatiti cijele države.

Nedovoljno shvaćena problematika
Naime, u slučaju ozbiljnijeg cyber problema, napadači bi, naprimjer, mogli iskoristiti propuste u uređajima povezanim s industrijskim IoT-om kako bi hakirali kontrole za sigurnost hrane i time uzrokovali proizvodnju namirnica koje mogu izazvati masovno trovanje – naprimjer, neadekvatno obrađenog i zatrovanog mesa. Drugi primjer bio bi potencijalni napad na vodovodne sisteme kojim bi se zatrovala voda koju konzumiraju građani. To ne mora samo podrazumijevati napade na kritičnu infrastrukturu neke zemlje i organizacije koje je kontrolišu nego i na privatne kompanije koje plasiraju flaširanu vodu na tržište.

Kako to može funkcionisati, pokazuje jedan od pokušaja takvog napada koji se desio 2019. godine u Ellsworthu u Kansasu. Napadač je, naime, daljinski pristupio računaru koji kontroliše jedno od vodovodnih postrojenja u Post Rock Water Districtu kako bi ugasio sisteme za prečišćavanje i dezinfikovanje vode, čime ju je učinio nepitkom. To je bio bivši zaposlenik fabrike, Wyatt Travnichek, koji je ove godine i formalno optužen za pokušaj izazivanja masovnog trovanja. U cijeloj priči najbizarnije je to što je on bio u mogućnosti to uraditi jer kompanija nije blokirala njegove digitalne akreditive ni mjesecima nakon što je napustio posao. Čitava situacija je stoga mogla biti spriječena da je njegov bivši poslodavac slijedio osnovne procedure i principe cyber sigurnosti.

Najčešći sigurnosni propusti
Ono što odgovorni često ne shvataju, a niti mnogo razmišljaju tome, jeste činjenica da sigurnost koja je koncentrisana isključivo na opipljive stvari poput vrata i ograda nije i nikada neće biti sveobuhvatna sve dok se ne poradi i na zaštiti automatizacijske tehnologije. Jer, uz novo doba industrijskog interneta stvari, potrebno je više od običnog antivirusa i firewalla da bi cijeli pogon bio zaštićen od cyber napada. Međutim, mnogima to nije baš najjasnije, uprkos slučajevima poput napada Petya virusom, koji je, zarazivši više od 2.000 kompanija, u napad uključio i prehrambene kompanije poput proizvođača grickalica Mondelez iz Sjedinjenih Američkih Država i fabrike čokolade Cadbury u australskoj državi Tasmaniji. Sigurnosni stručnjaci navode nekoliko osnovnih sigurnosnih propusta zbog kojih je prehrambena industrija u svakodnevnoj opasnosti od cyber napada: zastarjeli firewalli, slabe sigurnosne konfiguracije, nesiguran udaljeni pristup, propusti u operativnom sistemu, nedostatak obuke zaposlenih u kompanijama te sigurnosne politike koje su pune mana ili, jednostavno rečeno – pogrešne.

Vrste napada
U skladu s prethodno spomenutim, primarni problem i prijetnju predstavljaju napadi kojima se ciljaju industrijski sistemi kojima se kontroliše proces proizvodnje, pakovanja i održavanja sigurnosti hrane. Danas se takvi napadi mogu provesti zlonamjernim softverom kojim je moguće izazvati zastoj u proizvodnji hrane kako bi se izazvale negativne društveno-ekonomske posljedice po ciljano društvo ili, još gore, izazvalo masovno trovanje stanovništva. Malwareom je moguće izmijeniti fabričku recepturu kako bi se stvorio toksičan proizvod. Ova vrsta napada predstavlja sve ozbiljniju prijetnju u sektoru zbog većeg oslanjanja fabrika u prehrambenoj industriji na automatizacijske sisteme za proizvodnju i skladištenje hrane.

Industrijski IoT uređaji koji se implementiraju u takve sisteme kako bi poboljšali analitiku i održavanje također su potencijalna tačka napada, budući da napadi mogu obuhvatiti sve nivoe kontrole proizvoda koji nastaje u fabrici. Dalje, prehrambena industrija je podložna hakerskim napadima kojima se ciljaju podaci korisnika i kupaca, budući da online prodaja hrane – naročito zahvaljujući pandemiji COVID-a 19 – postaje sve popularnija. To znači da proizvođači hrane sada počinju baratati i većim količinama korisničkih bankovnih i ličnih podataka, te stoga napadači često ciljaju ovu industriju s ciljem krađe bankovnih podataka kupaca.

Učestalost napada
Danas se manje-više ignoriše činjenica da se prehrambeni sektor nalazi na drugom mjestu po broju cyber napada, odmah poslije maloprodaje. Nešto manje od polovine svih ukupnih cyber napada otpada na maloprodaju, a na prehrambeni sektor četvrtina svih napada, navodi Trustware Global Security. Još kad se uzme u obzir da neke od najvećih kompanija u svijetu rade u oba sektora, onda bi i isprepletenost sektora, sistema i tehnologija zaista trebala dovesti do rasta zabrinutosti u ovoj oblasti. U takvim pokušajima napadači ubacuju malware u web-sajtove proizvođača ili vanjske web-sajtove koje oni koriste za online trgovinu kako bi ukrali podatke o bankovnim karticama. Također, iako sami proizvođači u prehrambenoj industriji najčešće ne čuvaju takve podatke, primijećen je trend hakiranja njihovih sistema u pokušaju da se ipak dočepaju tih podataka, čime se također mogu izazvati poremećaji u operacijama.

I konačno, ucjenjivački softver ili ransomware predstavlja još jednu rastuću prijetnju za proizvođače hrane. Pandemija koronavirusa je rezultirala velikim opterećenjem prehrambenih lanaca, budući da su mnogi ljudi zabrinuti za dostupnost hrane i određenih proizvoda usljed mogućnosti blokada i karantina. Zbog takve situacije na tržištu hakerska zajednica, a što se posebno odnosi na cyber napadače koje sponzorišu određene države, izuzetno je zainteresovana za napade na ovaj sektor zbog toga što oni mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama. Naime, napad ucjenjivačkim softverom u ovoj oblasti može dovesti do krađe esencijalnih korporativnih podataka, kao i podataka o milionima korisnika. Proizvodnja se u tom slučaju obustavlja te dolazi do poremećaja u lancu snabdijevanja hranom. Usljed takve blokade proizvodnje može doći do isteka roka trajanja hrane u fabrikama, što može izazvati nesagledive gubitke te negativno utjecati i na poslovanje partnerskih kompanija.

Kako se zaštititi?
Prva i osnovna stvar koju svaka kompanija u prehrambenom sektoru treba uraditi jeste usvojiti stroge cyber sigurnosne standarde, na sličan način na koji se i HAACP-om kontroliše proizvodnja i sigurnost hrane. Proizvođači u ovoj industriji bi trebali implementirati procedure kojima će se na redovnoj bazi testirati njihovi sistemi na potencijalne hakerske napade. U skladu s time, potrebno je promijeniti kulturu svih radnika i unaprijediti je tako da zaštita kompanijskih sistema bude visoko na listi prioriteta svih zaposlenika, od nižih nivoa do najvišeg menadžmenta. To može biti od ključne važnosti, kao što pokazuje i primjer s početka teksta u kojem je bivši zaposlenik neovlašteno pristupio sistemima za prečišćavanje vode zahvaljujući tome što njegova kompanija ni nekoliko mjeseci nakon prestanka radnog odnosa nije blokirala njegove digitalne akreditive. Međutim, zahvaljujući tome što proizvođači hrane obično imaju manju zaradu u odnosu na druge biznise koji se bave proizvodnjom, njihovi IT sigurnosni timovi su obično manji te imaju manje finansijskih resursa i opreme na raspolaganju. Stoga su cloud rješenja najisplativija opcija u ovom sektoru.

Osim toga, proizvođači bi trebali biti stalno posvećeni certificiranju svojih sistema i procedura u skladu s najnovijim standardima, uključujući i redovne sigurnosne nadogradnje. Budući da bilo kakav poremećaj proizvodnog procesa može rezultirati milionskim gubicima, ali i plasiranjem otrovnih i pokvarenih proizvoda na tržište, proizvođači se moraju pobrinuti da se sve promjene na proizvodnim uređajima adekvatno prate i provjeravaju. Također, standardne sigurnosne prakse trebale bi podrazumijevati i redovno pravljenje sigurnosnih kopija svih bitnih podataka, uz čuvanje odvojenih verzija backupa, kako bi se izbjeglo kontaminiranje sigurnosnih kopija malwareom.

Manjak ozbiljnosti
Industrijski standardi generalno zahtijevaju zaštitu cijele industrijske tehnologije od hakerskih napada. No, u kontekstu hrane i pića ta problematika još nije dovoljno obrađena, iako tehnološki napredak ne izostaje u ovom segmentu. I dalje se veliki naglasak stavlja na opasnost od toga da do potrošača ne dođu proizvodi kontaminirani “tradicionalnim” načinima i, kako stvari stoje, izgleda da će tako i ostati još neko vrijeme, pogotovo što i dan-danas preovladava mišljenje da prehrambena industrija i nije u nekoj posebnoj opasnosti od cyber napada, te da, ukoliko do njega i dođe – novčana dobit po hakere neće biti nešto posebno velika. Međutim, ako imamo u vidu napad na kompaniju za preradu mesa JBS iz maja ove godine, kojim su blokirane brojne klaonice i fabrike u SAD-u, negativne posljedice protegle su se čak do australskog tržišta mesnih proizvoda. Napad je bio izveden pomoću ransomwarea, a JBS je na kraju hakerima morao platiti 11 miliona dolara u bitcoinu. Zaključak koji se nameće je jednostavan: promjene u ovoj industriji su neophodne.

Agroterorizam
Pored fabričke proizvodnje hrane, slična situacija se počinje javljati i u poljoprivredi, s obzirom na sve učestaliju primjenu savremenih naprednih tehnologija u procesu proizvodnje hrane. Oprema kojom barataju veliki poljoprivrednici uključuje postrojenja za naprednu obradu žitarica i druge hrane, RFID tagove za označavanje životinja, njihovo praćenje pomoću GPS-a, kao i informatičke sisteme za upravljanje operacijama i povećavanje profitabilnosti. Zbog toga je poljoprivredni sektor više nego ikada izložen cyber napadima, pri čemu poseban rizik dolazi od hakera aktivista, koji bi mogli, naprimjer, napasti velike stočarske kompanije s ciljem protesta protiv nehumanog tretiranja životinja. Cyber sigurnost je generalno nešto o čemu poljoprivrednici ranije nisu morali razmišljati, ali s upotrebom nove tehnologije dolazi i opasnost od napada. Recimo, analize američkih cyber stručnjaka pokazuju da se konkurentne zemlje žele cyber špijunažom dočepati tehnologije za genetsku modifikaciju biljaka i poboljšavanje njihovih sjemena. Također, dobro organizovani napad na poljoprivrednu mašineriju za obradu hrane može poremetiti izvoz žitarica i mesnih proizvoda. Međutim, većina stručnjaka slaže se da agroterorizam za sada ne predstavlja preveliku opasnost, mada je moralo doći do bržeg i boljeg implementiranja cyber sigurnosnih praksi radi blagovremene prevencije potencijalnih napada.

Postpandemijske teme: Višestruka upotreba sistema za upravljanje posjetiocima

Krajnji korisnici i njihove organizacije sve više se suočavaju s novim svijetom nakon pandemije COVID-a. Oni moraju uspostaviti ravnotežu između ponovnog otvaranja za posjetioce i zaštite zdravlja i sigurnosti osoblja. Za taj zadatak kvalitetan sistem upravljanja posjetiocima je i više nego poželjan
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Iako pandemija još nije okončana, krajnji korisnici u različitim dijelovima svijeta aktivno se uključuju u ponovno otvaranje ohrabreni smanjenom stopom broja zaraženih i masovnim aktivnostima na planu vakcinacije. New York je, naprimjer, sredinom ljeta dozvolio da ugostiteljski objekti, poput restorana i barova, mogu početi raditi punim kapacitetom. Velika Britanija je još u maju najavila ublažavanje ograničenja, gdje je većina poslovnih subjekata u zatvorenom prostoru ponovno otvorena.

Upravljanje posjetiocima
Kada se poslovni subjekti u konačnici ponovo otvore, neizbježan je kontakt s armijom posjetilaca. To može biti prilično izazovno, jer oni mogu biti zaraženi ili izloženi koronavirusu. Zbog toga je upravljanje posjetiocima postalo važnije nego ikada za organizacije krajnjih korisnika u vremenu nakon pandemije COVID-a 19. “Kompanije koje vraćaju fizička radna mjesta imaju najveću odgovornost da osiguraju zdravlje i sigurnost zaposlenih tako što će svi posjetioci najprije proći kroz postupak provjere, koji uključuje pitanja iz oblasti zdravstva, a u vezi s COVID-om, provjeru temperature, beskontaktne radne procese i procese samostalne prijave posjetilaca. Sve se radi kako bi se ograničila interakcija sa zaposlenima”, kaže Debbie Pendleton, operativna direktorica STOPwarea. “Kompanije će morati razmotriti hoće li i dalje dopuštati slobodne ulaske posjetilaca ili ne. Mnoge će zahtijevati njihovu registraciju prije dolaska kako bi ih mogle unaprijed autorizirati, provjeriti i odrediti ko će se zateći na licu mjesta u svakom trenutku”, kaže ona. Na ovaj način, jednom kada se pojave, posjetioci će biti u potpunosti provjereni i autorizirani za dolazak.

Promjena strukture radnog mjesta također čini upravljanje posjetiocima jako važnim u ovom trenutku. “U budućnosti predviđamo pojavu složenih radnih mjesta, s većim naglaskom na hibridnim, odnosno fleksibilnim rasporedima radnog vremena i sve većoj upotrebi privremeno ili ugovorno angažiranih lica. To znači da više neće biti kritične mase ‘poznatih’ ili ‘sigurnih’ pojedinaca, nego da će se formirati fluidna grupa osoblja koje ima različite radne rasporede. Fizička i logička sigurnost morat će usvojiti ʻpristup bez povjerenjaʼ prema kojem se svi posjetioci tretiraju kao izvor rizika”, kaže Roger Lall, zamjenik direktora marketinga proizvoda u Traction Guestu.

VMS može pomoći
U ovim okolnostima sistemi za upravljanje posjetiocima mogu igrati važnu ulogu u pomaganju krajnjim korisnicima da ponovo otvore objekte, a istovremeno ponude i sigurno i zdravo okruženje. “Ovakvim sistemima dajete posjetiocima, izvođačima radova i osoblju garanciju da vaša organizacija ozbiljno shvata zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Praktično neprimjetan VMS će se integrisati s postojećim sistemima te minimizirati prekide aktivnosti i poboljšati svakodnevno vođenje operacija”, kaže Hadleigh Ford, izvršni direktor SwipedOna. “Sigurnost zaposlenih i njihovo povjerenje su najvažniji i do njih je moguće doći samo kroz dobro osmišljen sistem koji mora biti lako dostupan, omogućiti koordinaciju timova i ne smetati u odvijanju svakodnevnih poslova”, kaže Leela Voges, direktorica marketinga proizvoda u Envoyu. Sistemi za upravljanje posjetiocima mogu pomoći zaposlenima da na siguran način dovode goste i kolege na radna mjesta, dok će alati za praćenje kontakata, koji potvrđuju usklađenost sa zdravstvenim smjernicama i mjerama na radnim mjestima, osigurati da svako bude siguran i zaštićen na licu mjesta.

Organizacije krajnjih korisnika s različitih vertikalnih tržišta mogu imati dodatne koristi od sistema za upravljanje posjetiocima, posebno u vremenu iza pandemije. “Upravljanje posjetiocima putem rješenja koja koriste QR kodove posebno je korisno u zgradama koje redovno imaju brojne posjetioce i moraju upravljati pristupom unutar zona s različitim nivoima ograničenja. To može biti zajednička zgrada u kojoj se, naprimjer, nalaze zone s radnim stolovima za freelancere ili studente, kao i uredi u start-up firmama. Tamo se mora osigurati da određeni ljudi mogu ući isključivo tokom radnog ili vremena predviđenog za učenje, kao i da uredi ostanu sigurni i zaštićeni”, kaže Derek Wang, globalni menadžer proizvoda u Axis Communicationsu. “U bolnicama se isto rješenje može iskoristiti kao multiplikator pozitivnog učinka kroz smanjenje zajedničkih dodirnih tačaka (naprimjer u korištenju tastatura) na kojima se klice i bakterije mogu prenositi između posjetilaca, pacijenata i osoblja. U svijetu koji nas čeka nakon pandemije, u kojem trgovci smiju ponovo otvoriti svoja vrata, kontrola pristupa integrisana s procesima upravljanja posjetiocima može ponuditi temelj za produženo radno vrijeme bez prisustva osoblja”, dodaje on. Uz jedinstveni sistem zasnovan na IP-u, prodajni objekti bi mogli nuditi ispisani QR kod na ulazu, pri čemu se kupci mogu prepoznati pomoću elektronske identifikacije za ulazak u trgovinu.

Od beskontaktnih do prilagođenih sistema
Današnji sistemi za upravljanje posjetiocima su evoluirali i sada predstavljaju više od pukih rješenja koja zamjenjuju nekadašnje evidencije uz korištenje olovke i papira. Konkretno, ovi sistemi danas nude različite funkcije koje zadovoljavaju potrebe korisnika u periodu nakon pandemije. Tri su ključne funkcije koje će odrediti njihovu upotrebljivost u vremenu pred nama. Svi sigurnosni sistemi danas se podvrgavaju naporima da ih se pretvori u beskontaktne platforme. Sistemi za upravljanje posjetiocima tu nisu izuzetak. Kod beskontaktnih sistema prijava se vrši s korisnikovog ličnog mobilnog uređaja. Oni moraju biti dovoljno jednostavni za upotrebu, ali i dovoljno složeni da repliciraju funkcionalnost potpuno opremljenog sistema za upravljanje posjetiocima.

Integracija sa sistemima za praćenje zdravstvenih parametara
Mnoge organizacije razvile su sisteme praćenja zdravstvenih parametara svojih posjetilaca. Oni se sada mogu integrisati sa sistemom za upravljanje posjetiocima. “Kompanije danas žele slijediti preporuke, poput onih Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kada je u pitanju praćenje temperature svakog posjetioca. One mogu automatski upravljati primanjem posjetilaca na osnovu postavljanja prilagodljivog praga dozvoljene tjelesne temperature. Ako osoba ima tjelesnu temperaturu koja ide preko određenog praga, sistem za upravljanje posjetiocima će automatski blokirati njihovu prijavu”, kaže Pendleton.

Napredne mogućnosti prilagođavanja
Sistemi za upravljanje posjetiocima su prilagodljivi kako bi odgovorili različitim potrebama i zahtjevima vremena koje dolazi iza pandemije. “Alati za upravljanje posjetiocima administratorima moraju pružiti mogućnosti prilagođavanja. Sve se mora uraditi kako bi se odgovorilo na buduće zahtjeve, od kojih su neki trenutno nepoznati. Naprimjer, korporativni klijenti su tokom pandemije koristili našu platformu za rješavanje zahtjeva iz oblasti zdravstvene kontrole zaposlenih, kao što su zdravstvene potvrde, dokazi o vakcinaciji i upravljanje kapacitetima. Vodeći ponuđači sigurnosnih tehnologija morat će omogućiti jednostavne izmjene svojih alata kako bi organizacije mogle izaći na kraj s novim izazovima poput provjere valjanosti zdravstvenog osiguranja, statusa tokom rada od kuće i ostalih zahtjeva koje će tek trebati definisati u budućnosti”, kaže Lall. Integrisanjem VMS-a s drugim sistemima unutar zgrada i na radnim mjestima kroz uvođenje beskontaktnih funkcija menadžeri objekata moći će utjecati na smanjenje širenja virusa.

Kako beskontaktni sistemi pomažu organizacijama?
Za početak, oni štite zdravlje zaposlenika i posjetilaca. Ostvarivanje pristupa bez fizičkog kontakta sa sistemima kontrole pristupa znatno smanjuje širenje opasnih klica. S poslovne strane, to dovodi do skraćivanja perioda bolovanja i veće produktivnosti jer se na radnim mjestima osigurava kontinuitet radnih aktivnosti. Pri tome, menadžeri mogu u svakom trenutku znati gdje i kada pristižu posjetioci pomoću trenutnih obavijesti o njihovom dolasku. Isto važi i za prijave i odjave svakog zaposlenika. Zaštita zdravlja počinje od recepcije. Beskontaktni sistemi se lako programiraju za slanje obavještenja u stvarnom vremenu preko glasovnog poziva, tekstualne poruke, e-maila, Slacka, Microsoft Teams i Google Hangouts platformi. Praćenje kontakata pomaže menadžerima da prate jesu li posjetioci možda bili u kontaktu s oboljelima od koronavirusa ili osobom koja ima povišenu temperaturu. Istovremeno, ovi sistemi se povezuju s platformama za vođenje evidencije o radnom vremenu koje prate sve osobe koje dolaze na svoja radna mjesta i odlaze s njih. Posjetilac se prijavljuje kada stigne na radno mjesto, na kiosku se prikazuje QR kod, a posjetioci šalju tekst koda da započnu postupak prijave. Cjelokupna prijava se obavlja s njihovog uređaja, bez potrebe za preuzimanjem aplikacije.

Izazovi u upravljanju posjetiocima
Organizacije se suočavaju s nizom izazova u upravljanju posjetiocima. Jedan od najvećih je provođenje politika ulaska i izlaska kako bi se zadovoljili složeni zahtjevi upravljanja rizicima u kompanijama s više lokacija, smatra Brian Phillips, direktor globalne sigurnosne strategije u Traction Guestu. “Objektima se mora proaktivnije upravljati u skladu sa državnim propisima za svaku regiju i nivoom tolerancije na rizik za svaku organizaciju u datom trenutku. Kada se primijene na odgovarajući način, sistemi za upravljanje posjetiocima omogućavaju kompanijama da se sigurno i efikasno fokusiraju na produktivnost vremenu kada se posjetioci i zaposlenici vraćaju na svoja radna mjesta”, kaže on.

Primjena beskontaktnih sistema
Bilo da je riječ o papiru, dodirnom ekranu ili tastaturi, svaki interfejs nosi opasnost od zaraze. Uz stalnu higijenu koja je bila u prvom planu tokom pandemije, i beskontaktne funkcije danas postaju sve važnije. Omogućavanje posjetiocima da se prijave koristeći vlastite uređaje umjesto dodirivanja zajedničkih površina pomoći će u smanjenju mogućnosti za prijenos virusa. Iako beskontaktno upravljanje posjetiocima nije nov koncept, danas mu se zasigurno posvećuje mnogo više pažnje zbog iskustva iz pandemije. Podrška za korištenje QR kodova za beskontaktnu prijavu posjetiocima može pomoći u stvaranju besprijekornog korisničkog iskustva koje isključuje fizički kontakt, uz omogućavanje posjetiocima da se prijave pomoću vlastitih uređaja. Gregory Blondeau, izvršni direktor Proxyclicka, napominje da je ta firma zabilježila nagli rast potražnje za beskontaktnim sistemima za upravljanje posjetiocima. Razlog za to je činjenica da se iPadi, kiosci za tablete i drugi fizički interfejsi danas povlače iz upotrebe kako bi se izbjegao nepotreban kontakt s izvođačima radova i posjetiocima.

Integracija sa drugim sistemima
Kreiranje besprijekornog iskustva upravljanja posjetiocima uključuje integraciju drugih sistema, kao što su kontrola pristupa, parkiranje i praćenje zdravstvenih parametara. Naprimjer, ako se neka kompanija odluči na primjenu funkcije provjere temperature, sistem upravljanja posjetiocima bi se morao integrisati s navedenim alatima kako bi se uspostavila standardna procedura odgovora na dobijene rezultate, objašnjava Matt Harris, direktor tehnologije za radna mjesta u kompaniji Envoy.
Druge integracije, poput sistema za kontrolu pristupa i Wi-Fi mreža, mogu automatski ograničiti pristup resursima zgrade prije nego što se izvrše potrebne provjere, dodaje Harris. Evidencija kontrole pristupa menadžerima objekata može pružiti i dodatne podatke u svrhu praćenja kontakata. Phillips ukazuje na važnost stalnog ažuriranja kontrolnih listi za putovanja i procjene simptoma. “Globalnim širenjem i prijenosom koronavirusa sve više zemalja gotovo svakodnevno prelazi s upozorenja o niskom riziku putovanja na ona s višim rizikom. Organizacije moraju biti svjesne situacije koja se brzo razvija kako bi osigurale tačan i efikasan uvid u situaciju s koronavirusom”, kaže Phillips.

Upravljanje posjetiocima u oblaku
Primjena digitaliziranih sistema za upravljanje posjetiocima se širi, no nakon pandemije COVID-a 19 će morati biti još efikasnija i fleksibilnija. “Danas više nego ikad menadžerski timovi moraju održavati kontinuitet poslovanja uspostavom procedura za održavanje sigurnosti osoblja. To će voditi daljoj digitalizaciji radnih mjesta, što bi trebalo uključivati primjenu softverskih rješenja u oblaku kako bi se što više smanjio rizik po zdravlje radnika”, objašnjava Blondeau. Prednosti sistema za upravljanje posjetiocima zasnovanog na oblaku uključuju lakšu integraciju s postojećim alatima i tehnologijama, daljinski pristup, manje održavanja, visok nivo sigurnosti i veću skalabilnost.

Sigurnosni odgovor na izazove transporta

Tekuća godina je izazovno razdoblje u kojem se države i kompanije utrkuju s vremenom kako bi isporučile što više vakcina protiv COVID-a 19 u svaki kutak svijeta. Ovo je pravi herkulijanski zadatak zbog kojeg čak i sama pomisao na njega zadaje noćne more logističkim planerima i sigurnosnim menadžerima
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Problematika proizvodnje i transporta vakcina je po mnogo čemu specifična. Danas sve više kompanija proizvodi vakcine za COVID-19. Većini su potrebne i hladnjače, dok nekima, poput Pfizerove, trebaju i rashladni objekti koji podržavaju izuzetno niske temperature. Osim organiziranja logistike, kompanije i državna tijela moraju brinuti i o sigurnosti vakcina. Budući da je riječ o resursima velike vrijednosti u aktuelnom trenutku pandemije, njihova krađa ili uništavanje izvor je velike zabrinutosti koja se mora otkloniti. Već smo vidjeli naznake ovih problema kada su bočice s vakcinom kompanije Moderna ukradene iz Državne bolnice Florida u gradu Chattahoocheeu početkom ove godine. U nastavku teksta dajemo pregled potencijalnih prijetnji sigurnom transportu vakcina protiv COVID-a 19 i načina na koje se državne vlasti i sigurnosni sektor moraju boriti s njima.

Tehnologija i dobre prakse
Da bismo razumjeli važnost zaštite lanca opskrbe vakcinama, dovoljno se upoznati s karakteristikama logističke rute kojom one dolaze do mjesta za javnu imunizaciju. Prva tačka na tom putu je proizvodno postrojenje s čijih pokretnih traka silaze. Nakon toga se zračnim putem transportiraju do distributivnih centara, a to znači da je iduća faza kopneni transport do skladišnih prostora. Na njima je neophodno osigurati cjelodnevni fizički i videonadzor, a prije nego što se dragocjene doze pošalju do centara za masovnu vakcinaciju.

Države širom svijeta provode planove vakcinacije, a iako se zemlje i zdravstvene organizacije nalaze u različitim fazama ispitivanja, regulatornog pregleda i odobravanja vakcina, sve one imaju zadatak da koordiniraju njihovu nabavku, logistiku i distribuciju. Javne institucije, humanitarne organizacije, privatne i multinacionalne kompanije na globalnom nivou rade zajedno kako bi osigurali brzu i efikasnu primjenu sigurnosnih programa prilagođenih potrebama različitih aktera u opskrbnom lancu. Dok farmaceutske kompanije i dalje danonoćno rade na što bržoj proizvodnji, neophodna je i državna podrška, kao i izgradnja snažnih i pouzdanih partnerstava sa zainteresovanim stranama iz svijeta sigurnosti. Svima njima su važni ključni koraci koji zahtijevaju pažljivo planiranje za sigurno i efikasno vakcinisanje zajednica širom svijeta.

Potencijalne prijetnje za transport
Verghese Thirumala, izvršni direktor kompanije Maxitulin, smatra da su primarna prijetnja u prvoj fazi distribucije vakcina teroristički napadi. To je zato što u većini zemalja prvom fazom transporta upravlja država, s namjerom da se osujeti mogućnost pojave crnog tržišta. Teroristi mogu ciljati zone i rejone transporta ili skladištenja vakcina kako bi nanijeli što veću štetu.

“U većini slučajeva rizik od napada je najviši na posljednjem kilometru isporuke. Obično bi se vakcine premještale iz proizvodnog pogona na odlazni aerodrom, s kojeg se šalju na odredišni aerodrom, a potom u distribucijske centre. Iz distribucijskih centara se dalje šalju na masovnu upotrebu. Udruženje za zaštitu transportirane imovine (TAPA) prijavilo je 58 slučajeva farmaceutskih krađa između novembra 2019. i novembra 2020. godine”, kaže Thirumala. Neke zemlje kao što su Meksiko, Brazil, Indija, Italija, Rusija i SAD poznate su po prijetnjama po farmaceutski sektor, što može biti faktor koji treba uzeti u obzir kada je riječ o vakcinama protiv COVID-a 19.

“Drugi izazov koji primjećujem je nagli porast elektronske trgovine tokom trajanja karantina, što je dovelo do toga da logistički radnici budu izloženi većoj količini stresa, a kada su oni pod stresom, sigurnost na lokacijama poput skladišta možda neće biti toliko kvalitetna koliko bi trebala biti”, kaže on. Ove prijetnje nisu ograničene samo na vakcine. Povećava se i potražnja za špricama i svim pratećim materijalima koji se odnose na vakcinaciju, a to su resursi koje kriminalne organizacije na crnom tržištu mogu pokušati otuđiti jer je njima lako raspolagati.

Šta da rade menadžeri logistike?
Postoje neka osnovna pravila. Vozila koja prevoze vakcine trebaju biti opremljena GPS uređajima za praćenje (lokatorima), treba nadgledati potrošnju goriva kako bi se izbjeglo zaustavljanje na benzinskim pumpama koje su izvor potencijalnih prijetnji, a videonadzorni sistemi moraju biti prisutni unutar i izvan vozila. “Druga kritična stavka je osigurati pouzdanost samih vozača, jer samo provjereni i obučeni vozač može biti ovlašten za prijevoz vakcina protiv COVID-a. Osim toga, kriminalci mogu pokušati oteti pošiljku koristeći mobilne ometače. Pokretni ometač često je uređaj na baterijski pogon koji može prekinuti komunikaciju između komandnog centra i kamiona”, smatra Thirumala.

Thirumala preporučuje da se pri transportu predmeta velike vrijednosti koristi više lokatora. To mogu biti standardni lokatori koji rade na baterije. Jedan se mora postaviti na vrh kontejnera i on bi trebao raditi na solarnu energiju. Oni su nešto otporniji na ometanje. “Treba instalirati i RFID Bluetooth lokatore, male uređaje koje možete postaviti u četiri ili pet različitih dijelova vozila. Ako neko uspije oteti vozilo, sigurno će ih isključiti. Ovi Bluetooth uređaji za praćenje koriste RFID ultravisoki frekvencijski opseg i mogu pomoći u identificiranju posljednje praćene GPS lokacije”, kaže on.

Zabrinutost zbog crnog tržišta vakcina protiv COVID-a 19 danas možda nije previše izražena, ali će svakako biti u fokusu u narednim mjesecima. Sigurnost transporta i skladištenja vakcina je značajna oblast na koju bi se integratori i proizvođači rješenja morali fokusirati.

Uloga hladnog lanca u podršci transportu vakcina
Hladni lanac je isporuka proizvoda u strogo kontroliranom okruženju s određenom temperaturom, a u njegovom osiguravanju ključnu ulogu će imati internet stvari i vještačka inteligencija. U vremenu distribucije vakcina protiv COVID-a hladni lanac je ove godine postao prepoznatljiv koncept o kojem se mnogo govori. Srećom, danas vještačka inteligencija i internet stvari mogu odigrati značajnu ulogu u širenju njegove funkcionalnosti.

Sada se čini da je završna faza u borbi protiv COVID-a u velikoj mjeri ovisna o vakcinama koje je na tržište izbacilo nekoliko velikih farmaceutskih kompanija. Ranije se češće razgovaralo o sigurnosnom aspektu prijevoza vakcina, a danas je jednako važan aspekt njihovog čuvanja na niskim temperaturama tokom cijelog procesa isporuke. Tu hladni lanac igra presudnu ulogu. Ova tehnologija omogućava držanje proizvoda u strogo kontroliranom okruženju, što je čini idealnom i prijeko potrebnom za određene vertikale.

“Među raznim implementacijama nadzora hladnog lanca, nekoliko njih je vrijedno spomenuti i detaljno analizirati. Prvi je zdravstveni sektor zbog vrlo strogih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za njegove potrebe. Naprimjer, temperatura određenih vakcina i lijekova mora se neprestano nadzirati, počevši od kliničke laboratorije do konačnog odredišta u ordinaciji ljekara”, kaže Tomasz Mazan, menadžer proizvoda u kompaniji AVSystem. “Ništa manje važan nije hladni lanac u maloprodaji i prehrambenoj industriji. Postoji više vrsta svježih i smrznutih namirnica (poput voća i povrća, mesa, ribe i mliječnih proizvoda) koje su dovoljno osjetljive da ih držanje izvan hladnog lanca može ne samo pokvariti nego i, što je još gore, izazvati ozbiljne zdravstvene probleme”, dodaje on.

Vrijednost tržišta
S obzirom na sve veću važnost isporuke putem hladnog lanca, potražnja za njim će sigurno rasti. Prema prognozama kompanije MarketsandMarkets, globalno tržište hladnog lanca je u 2020. vrijedilo 233,8 milijardi američkih dolara, a danas se predviđa da će doseći vrijednost od 340,3 milijarde dolara do 2025. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,8 posto.

Važan segment tog rasta vjerovatno će se odnositi na isporuku vakcina protiv COVID-a. “Distribucija se iz dva razloga oslanja na hladni lanac čak i u većoj mjeri nego ranije. Prvo, sada se bavimo farmaceutskim proizvodima koji su od presudne važnosti u ograničavanju i završetku aktuelne pandemije. Drugo, vakcine na bazi mRNA tehnologije (kompanija Pfizer i Moderna) izuzetno su osjetljive na uslove skladištenja u svakoj pojedinačnoj fazi transporta. Zamrznute vakcine moraju se držati na temperaturi između -60 i -90 stepeni. Nakon što se odmrznu, moraju se držati na temperaturi između 2 i 8°C i iskoristiti u roku 120 sati. Na sobnoj temperaturi taj interval je još kraći i iznosi samo šest sati”, kaže Mazan.

“Vakcine protiv COVID-a, poput onih koje su napravili Pfizer i Moderna, oslanjaju se na logistiku hladnog lanca. Vrlo je vjerovatno da će kratkoročno doći do rasta potražnje za hladnim lancima, ali to ne možemo nužno uzeti kao uzrok ili pokazatelj na duže staze. U najmanju ruku možemo očekivati da će važnost hladnih lanaca biti izraženija među širom populacijom”, kaže Naveen Joshi, direktor kompanije Allerin.

Kako AIoT pomaže hladnom lancu?
Nekada se hladni lanac prvenstveno osiguravao “ručnim” praćenjem temperature. To je dovelo do raznih poteškoća. Naprimjer, vozači kamiona ili dostavno osoblje mogli su pogrešno očitati mjerače temperature ili, još gore, unositi lažne vrijednosti kako bi formalno pokrili propuštena očitanja. Tu IoT senzori i vještačka inteligencija mogu igrati ključnu ulogu. “Jasno je da se za određene vrste robe (poput vakcina) ne možemo osloniti na netačne podatke. Rješenja na bazi interneta stvari omogućavaju logističkim kompanijama, apotekama i medicinskom osoblju da koriste najrelevantnije informacije, uz povjerenje koje pružaju senzori i sistemi. Sve uključene strane imaju koristi od rada sa 100 posto preciznim podacima i mogu jednostavno prilagoditi svoje procese u skladu s tim kako bi povećale efikasnost i sigurnost”, kaže Mazan.

“Internet stvari dodaje veći nivo vidljivosti i kontrole ne samo robe koja se prevozi već i ostalih komponenti lanca opskrbe, maksimizirajući efikasnost i efektivnost hladnih lanaca”, kaže Joshi. Internet stvari se vrti oko senzora koji generišu podatke za što detaljniju poslovnu inteligenciju. Senzori i drugi uređaji igraju važnu ulogu i u hladnom lancu. Naprimjer, temperaturni senzori automatski bilježe temperature u intervalima koje je korisnik unaprijed definisao. “Kako je rečeno, temperaturni senzor je apsolutno nužan. On je efikasan samo ako se svim stranama uključenim u lanac opskrbe može potpuno vjerovati u pogledu internih procedura, posebno onih za osiguranje kvaliteta. Zbog toga bismo se trebali više oslanjati na tehnologiju i koristiti naprednija rješenja za praćenje dodatnih faktora poput senzora sunčeve svjetlosti i vremena potrebnog za otvaranje vrata ili dodatnih senzora (ili markera osjetljivih na temperaturu) po svakoj seriji doza”, kaže Mazan.

Čarolija u ispravnom shvatanju
Tehnologije prijenosa variraju, ovisno o proizvođaču. “Dok 5G mreže ulaze na tržište, i dalje postoji mnoštvo efikasnih rješenja za povezivanje koja koriste etablirane standarde, kao što su LTE-M ili još češće korištenih LTE (4G) mreža. Ono što je danas važno nije samo mrežni sloj komunikacije. Za uređaje interneta stvari važan je i komunikacijski protokol. Kao efikasnija opcija u odnosu na MQTT, LwM2M danas osvaja tržište polako ali sigurno”, kaže Mazan. Ipak, prava čarolija je u vještačkoj inteligenciji, koja može “shvatiti” podatke prikupljene u okviru logistike hladnog lanca. To će krajnjim korisnicima pomoći da optimiziraju i planiraju sva buduća poboljšanja.

“Vještačka inteligencija definitivno može dodati vrijednost logistici hladnog lanca. Svaka komponenta u hladnom lancu koja uključuje ponavljajuće zadatke ili obradu podataka može se ojačati uz pomoć vještačke inteligencije. Kao jednostavan primjer, ona se može koristiti za obradu informacija koje generišu senzori i izradu detaljnih izvještaja za analizu. Vještačka inteligencija se može upotrijebiti i za upravljanje aktuatorima u hladnom lancu, poput onih koji regulišu rashladne sisteme, kako bi se rad hladnog lanca učinio automatiziranijim”, kaže Joshi.

Izazovi u hladnom lancu koji koristi AIoT
Primjena AIoT-a u hladnom lancu podložna je istim izazovima kao u drugim IoT aplikacijama. Jedan je postojanje različitih protokola. Uređaji koriste različite jezike za komunikaciju, što otežava njihovu primjenu. Drugi splet izazova odnosi se na sve komponente softverskog rješenja za obradu podataka, analitiku, vještačku inteligenciju i prezentaciju rezultata različitim zainteresovanim stranama uključenim u logistiku hladnog lanca. “Logistika vakcina uključuje medicinsko osoblje, vozače, tehničare itd. Što više profila imate, to će vaše konačno rješenje biti složenije. Da bi se pozabavili svim mogućim aspektima pristupa podacima i učinili ih što bolje usklađenim s profilima osoblja, tu u igru ulaze platforme za podršku aplikacijama. Naš pristup se temelji na izgradnji i primjeni zrelih rješenja za svaku vertikalu. U isto vrijeme, naša platforma omogućava vam da prilagodite finalna rješenja u hodu, ako bude potrebno”, kaže Mazan.

 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.