Pаndеmiја izаzvаnа virusоm SARS-CoV-2 potaknula je rad na daljinu, što je postao sigurnosni izazov firmama i zaposlenicima, ali i prilika za cyber kriminalce.

Globalno istraživanje Kasperskyja iz aprila 2020. ukazalo je na zabrinjavajuću činjenicu da je tek nešto više od polovine zaposlenih za rad od kuće opremljeno korporacijskim uređajima (55%), a nešto manje (53%) VPN zaštitom veze kako bi se sigurno povezivali na korporativnu mrežu. Isto istraživanje pokazalo je i da se više od četvrtine (27%) zaposlenih koji rade od kuće već susrelo s e-mail porukama na temu COVID-19 infekcije koji su sadržavali maliciozne fajlove.

“Cyber kriminalci su počeli koristiti novonastalu situaciju kako bi napade učinili uspješnijim. Tehnikom socijalnog inžinjeringa, tematika COVID-a poslužila je prvenstveno pokretanju physhing kampanja i učestalijim napadima trojancima usmerenim na krađu bankarskih podataka korisnika. Nedugo zatim uslijedio je niz DDoS i ransomver napada na bolnice, Svjetsku zdravstvenu organizaciju ili kompanije koje su se bavile razvojem vakcine protiv COVID-a. Bili su usmjereni na krađu podataka, ali i onemogućavanje njihovog normalnog funkcionisanja. Konačno, cyber kriminalci su napore usmjerili i na one koji rade od kuće, pa je broj napada na protokole za rad na daljinu globalno porastao za 242%, što je ogroman skok”, rekao je Miroslav Koren, generalni direktor Kasperskyja za Istočnu Evropu.

Prema istraživanju te kompanije, u Srbiji je tokom 2020, a u odnosu na prošlu godinu, došlo do primjetnog pada u broju napada na računare (-30,64%), kao i do pada u ukupnom broju detekcija malvera za mobilne uređaje (-32,62%). Kada je riječ o bankarskim trojancima, njihova aktivnost je manja u odnosu na proteklu godinu. Međutim, zabilježen je znatan porast u trećem kvartalu 2020. u odnosu na isti period prošle godine, čak 67,10%. Jedna od najzanimljivijih činjenica je da je, u odnosu na prošlu godinu, broj korisnika u Srbiji koji su bili pogođeni ransomverom ove godine porastao za čak 143,16%, s najvećim zabilježenim porastom u prva tri meseca ove godine (257,65%).

“Iako razvijenije ekonomije nude lukrativnije ciljeve i njihove kompanije predstavljaju najveće i najzanimljivije mete, iste te kompanije su uložile ogromne resurse u svoju zaštitu. Jedan od najefektivnijih modela zarade sajber kriminalaca jeste upravo targetiranje kompanija sa nižim stepenom zaštite, prvenstveno putem softvera za iznudu ili ransomwarea. Otud i ne čudi da je u prethodnom periodu rast ove vrste pretnji i u Srbiji u porastu od 70%, dok je broj korisnika koji su bili napadani porastao čak za 143%”, kaže Dragan Davidović, menadžer prodaje kompanije Kaspersky.

(informacija.rs)

Još jedna prestižna nagrada stiže na police KING ICT-a. Ta je hrvatska kompanija dobila Dell Technologies Channel Services Delivery Excellence nagradu za 2020. godinu.

Kako navode iz Della, priznanje se dodjeljuje za izvanredne performanse u isporukama te predanost kupcima i kompaniji Dell Technologies. U čitavoj EMEA regiji samo je 18 partnera dobilo ovu nagradu, a KING ICT je jedini dobitnik iz Jugoistočne Evrope.

“Raduje nas što imamo tako predanog i educiranog partnera koji može pružiti najviši nivo tehničkog znanja i stručnosti za naš cijeli portfolio”, poručuju iz Della.

Povećanje sigurnosti građana, monitoring i nadzor važnih gradskih saobraćajnica, parkova, ustanova i institucija osnovni su ciljevi uvođenja videonadzora koji se do kraja ove i tokom naredne godine planira u Nišu. Bit će instalirano više od stotinu kamera.

“Dogovoreno je da grad Niš pokrije 70 najznačajnijih lokacija sa 100–120 kamera kako bismo unapredili uslove življenja i poslovanja svih nas. Sada su pod video-nadzorom raskrsnice i parkovi, ali ono na čemu ćemo insistirati jeste da, pre svega, Čair i Tvrđava budu pokriveni kamerama”, kazala je gradonačelnica Dragana Sotirovski nakon sastanka s načelnikom Policijske uprave Niš Slavišom Virijevićem.

Videonadzor na raskrsnici ulica Milojka Lešjanina i Kneginje Ljubice u funkciji je skoro godinu dana, dok kod Crvenog pevca postoji od 2015. godine. Taj sistem se pokazao kao dobar, jer je od njihovog postavljanja broj prekršaja mnogostruko manji.

Namjenskim sredstvima Savjeta za bezbjednost Grada Niša za Policijsku upravu također je nabavljena vrijedna kompjuterska i oprema za alkotestiranje.

“To su sredstva koje je trebalo utrošiti do kraja godine i grad ih je iskoristio za kupovinu kompjutera, štampača i opreme za merenje alkohola u krvi, koju smo danas predali policiji. Grad će naredne godine obezbediti određena tehnička sredstva za merenje buke, a radi se i na donošenju gradskih pravnih akata u cilju suzbijanja buke iz ugostiteljskih objekata”, kazala je Sotirovski.

(niskevesti.rs)

U Prnjavoru, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine u blizini Banje Luke, u završnoj fazi je realizacija projekta videonadzora na postavljanju 46 kamera, koje će doprinijeti sigurnosti na području Općine.

Načelnik Prnjavora Darko Tomaš je precizirao da je ukupna vrijednost projekta oko 146.000 eura (290.000 maraka), a kamere će biti postavljene na 23 lokacije.

“Već je instalirano i u funkciji oko 40 kamera, video-nadzor u tom dijelu radi, a potrebno je postaviti i ostatak opreme. Za ovaj projekat Vlada RS-a izdvojila je 150.000, a ostalih 140.000 maraka Opština”, kazao je Tomaš.

Čelni čovjek Prnjavora je ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Draganu Lukaču zahvalio za nabavku dva nova vozila za potrebe njihove Policijske stanice, a dogovorena je i pomoć u prijenosu vlasništva s Općine na MUP jednog objekta koji u njenom krugu već koristi Policijska stanica Prnjavor.

“U narednom periodu ćemo uputiti zahtjev Opštini, a Skupština bi trebala donijeti odluku da se vlasništvo prenese u nadležnost Stanice policije. Ovaj objekat će poslužiti za obuku i bolju funkciju policije u Prnjavoru”, rekao je novinarima Lukač.

U Maglaju, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine, postavljene su videonadzorne kamere na ključne pozicije s ciljem povećanja sigurnosti građana.

Kamere su instalirane na kružnom toku, na raskrsnici u sjevernom dijelu grada kod Prve osnovne škole Maglaj, na gradskom mostu, na južnom ulazu u grad kod benzinske pumpe Energopetrol, na semaforima kod Karingtonke, na Omerdinom polju i Bijeloj Ploči. Na taj način su kamerama pokriveni svi ulazi i izlazi iz Maglaja.

Ukupno je postavljeno osam kamera na sedam lokacija, a sistem videonadzora uvezan je s Policijskom stanicom Maglaj, gdje će se vršiti 24-satna kontrola.

Ovaj projekat Općina Maglaj je realizovala radi povećanja sigurnosti građana i njihove imovine, javnih površina te saobraćaja.

(maglaj.ba)

E-Savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija otvoreno je do 1. decembra, a mjesec poslije očekuje se objava izvještaja nakon provedenog e-savjetovanja.

Kao propisana procedura u donošenju Zakona, e-Savjetovanje obavezuje na davanje odgovora na postavljene prijedloge, sugestije i obrazloženja. Stručnjaci i firme koje posluju u ovoj oblasti pozvani su da učestvuju u savjetovanju i daju mišljenje na novu zakonsku uredbu.

Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija možete pročitati na: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15334

Sistem videonadzora u Kragujevcu trenutno je u fazi testiranja, a u rad je pušteno šest kamera, rečeno je u lokalnoj samoupravi. Nakon toga slijedi kalibracija sistema, koji bi u punom kapacitetu trebao raditi krajem godine.

Riječ je o projektu koji se finansira sredstvima od naplaćenih saobraćajnih kazni. Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja, grad je obavezan da 30 posto tih sredstava opredijeli za podizanje sigurnosti saobraćaja.

Rezultat toga je projekat videonadzora vrijednosti 26,9 miliona dinara.

On podrazumijeva 37 kamera, od kojih je 26 već postavljeno na autobuskim i taksi stajalištima.

“Njihov primarni zadatak je da nadgledaju bezbednost saobraćaja na tim mestima zato što tu ima dosta uključenja i isključenja iz saobraćaja, a s druge strane da kontrolišu i nelegalan linijski taksi prevoz putnika. Sistem je automatizovan i ima mogućnost da automatski očitava tablice i na osnovu tog podatka kreira prekršajne prijave”, pojasnio je Vladimir Dobi, član Gradskog vijeća za investicije i upravljanje projektima.

Preostalih 11 kamera, koje su također postavljene u gradu, služit će za nadgledanje opće sigurnosti saobraćaja u smislu gužve ili saobraćajnih nesreća i prekršaja.

“Celokupan sistem video-nadzora razvija se u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. S obzirom na to da mi kao gradska uprava nemamo pravo da se bavimo takvim poslovima, nakon puštanja u rad sistem predajemo na upravljanje MUP-u, koji će nam dostavljati informacije vezane za komunalne delatnosti u nadležnosti grada”, istakao je Dobi.

Realizacija projekta nastavit će se i naredne godine postavljanjem pet kamera za kontrolu brzine. Vrijednost projekta je između 45 i 50 miliona dinara. U toku je izrada idejnog rješenja i definisanje lokacija u gradu. Grad planira da tim projektom aplicira kod ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj kako bi dobio bar polovinu potrebnih sredstava.

Područje Mrkonjić Grada, općine na zapadu Bosne i Hercegovine, do kraja godine bit će pokriveno videonadzorom. Za ugradnju 46 kamera iz općinskog budžeta izdvojeno je 32.000 eura, izjavila je načelnica Divna Aničić.

“Projekat je značajan sa bezbjednosnog aspekta. U toku su pripreme tenderske dokumentacije i tehničkih stvari, tako da očekujemo da se realizuje u toku ove godine”, rekla je novinarima Aničić.

Načelnik Policijske uprave Mrkonjić Grad Milan Milekić istakao je da će videonadzor mnogo olakšati rad policijskih službenika i da će se stepen sigurnosti biti podignut na viši nivo.

“Zahvaljujem se načelnici koja je prepoznala značaj sistema video-nadzora. Područje Opštine biće pokriveno sa 46 kamera na 14 lokacija”, naveo je Milekić.