Joost van der Willik, izvršni direktor Nedap Identification Systemsa
Kompanija Nedap Identification Systems, jedan od lidera u daljinskoj identifikaciji i bežičnim rješenjima za detekciju vozila, imenovala je Joosta van der Willika za novog izvršnog direktora.
“Nedap već dugi niz godina nudi najsavremeniju tehnologiju različitim tržištima i vertikalama. Drago mi je što mogu udružiti snage s globalnim timom profesionalaca koji žele dosegnuti nove visine inspirišući našu partnersku mrežu i klijente koji svakodnevno koriste našu tehnologiju”, kazao je Joost van der Willik, generalni direktor Nedap Identification Systemsa.

Van der Willik je prije ovog imenovanja radio u Nedapovom odjelu prodaje, a diplomu magistra poslovne administracije stekao je 2007. godine.

Od osnivanja 1929. godine Nederlandsche Apparatenfabriek (Nedap) izrađuje pametne tehničke aplikacije i prodaje ih širom svijeta. Sa sjedištem u Groenlu u Holandiji, Nedap upošljava oko 680 radnika i posluje na globalnom nivou.

Kritična infrastruktura prolazi kroz dosad neviđenu radikalnu transformaciju, potaknutu brzim usvajanjem pametnih operativnih tehnologija. Cyber sigurnost rastući je dio te evolucije. ABI Research, konsultantska kompanija koja se bavi davanjem strateških smjernica o najutjecajnijim transformativnim tehnologijama, predviđa da će do 2023. na zaštitu kritičnih infrastruktura globalno biti utrošeno 125 milijardi dolara.
Među najvećim ulagačima u sigurnost su proizvođači odbrambenih sistema (Lockheed Martin, BAE Systems, Harris, Northrop Grumman), industrijski OEM-ovi (Honeywell, Siemens, Airbus, Rockwell, Boeing), tehnološki giganti (IBM, Amazon, Microsoft, Verizon) te energetske kompanije (Shell, Total , Exxon).

Tri su glavna faktora koji potiču bolju digitalnu sigurnost u sektorima poput komunalnih usluga, transporta i zdravstvene zaštite: digitalna transformacija i povećana povezanost operativnih tehnologija, zatim demokratizacija cyber napada na kritičnu infrastrukturu te sazrijevanje tržišta za industrijsku i IoT sigurnost.

“Povezane operativne tehnologije omogućile su optimizaciju i veću efikasnost decenijama starih sistema, smanjenje troškova i znatno poboljšanje operaterskih radnji”, rekla je Michela Menting, direktorica istraživanja u ABI Researchu. No, s druge strane, pojavile su se nove ranjivosti i prijetnje tehnologijama koje su prije fizički bile odvojene od ranjivih mreža. Prvi specijalizirani napadi na industrijske kontrolne sisteme dogodili su se prije više od deset godina, a alati i metode napada danas su dostupni čak i najobičnijim cyber kriminalcima. Srećom, industrija cyber sigurnosti djeluje paralelno kako bi zakrpila rupu između IT-a i OT-a. Kao rezultat toga, sigurnosna rješenja za industrijske kontrolne sisteme i internet stvari brzo sazrijevaju i postaju dostupnija i pristupačnija. “Dakle, iako je sigurnosno osoblje u kritičnim infrastrukturama suočeno sa sve većim brojem prijetnji, ono također ima veći izbor i podršku u smislu digitalne zaštite njihovih operativnih i informacijskih sistema. Budžeti za sigurnosne sisteme znatno su veći, što su ohrabrujuće vijesti za one sektore koji su dugo zaostajali u digitalnoj sigurnosti”, objasnila je Menting.

Međutim, ova pozitivna kretanja suočavaju se s nekoliko prepreka koje pogađaju ključne infrastrukture: usporavanjem koje proizvode vlade u vezi s nacionalnim cyber sigurnosnim strategijama, naročito u SAD-u i EU, nastavkom otpora regulaciji kibernetičke sigurnosti i dijeljenju informacija unutar sektora, kao i ignorisanjem cyber sigurnosnih prijetnji unutar privatnog sektora, što dovodi do njegove apatije spram tog pitanja. Mnogi dioničari smatraju cyber sigurnost jednokratnim ulaganjem umjesto stalnim investiranjem. “Dakle, iako su trenutna ulaganja za zaštitu znatno veća nego prije samo nekoliko godina, još ima prostora za dalje investiranje”, zaključila je Menting.

Potrošnja na sigurnosni hardver, softver i usluge dosegnut će cifru od 133,7 milijardi dolara do 2022. godine, procjene su International Data Corporationa (IDC).
Iako se pretpostavlja da će potrošnja blago padati do kraja izvještajem obuhvaćenog perioda, tržište će ipak rasti objedinjenom godišnjom stopom od 9,9 posto. Rezultat je povećanje potrošnje za čak 45 posto u odnosu na 92,1 milijardu dolara u 2018. godini.

Najveći udio i najbrži rast na globalnom nivou ostvarit će segment sigurnosnih usluga: 40,2 milijarde dolara uz 11,9% stopu rasta. U okviru toga najveći dio činit će upravljive sigurnosne usluge s gotovo 50 posto, a ostatak uglavnom integracija i konsultantske usluge. Sigurnosni softver je druga po veličini kategorija s očekivanom potrošnjom od 34,4 milijarde dolara u 2018. U okviru toga, softver za zaštitu korporativnih mreža prilikom pristupanja s udaljenih lokacija držat će najveći udio, a slijedi softver za provjeru identiteta i kontrolu pristupa te softver za upravljanje sigurnošću i rizicima.

Najveća ulaganja u bankarstvu

Kada je riječ o vertikalama, bankarski sektor će najviše investirati u sigurnosna rješenja s 10,5 milijardi dolara u 2018. na 16 milijardi 2022. godine, pri čemu će se više od 50 posto odnositi na sigurnosne usluge. Proizvodnja gotovih proizvoda s 8,9 milijardi na drugom te vladin sektor sa 7,8 milijardi na trećem mjestu slijedit će sličan obrazac s polovinom ukupne potrošnje na usluge. Industrije s najbržim rastom potrošnje na sigurnost bit će telekomunikacije (13,1%), državna i lokalna uprava (12,3%) te industrija eksploatacije prirodnih resursa (11,8%).

“Ulaganje u sigurnost je prioritet u svakoj industriji, jer se kompanije pokušavaju zaštititi od velikih cyber napada i ispuniti sve strožije zakonske odredbe”, rekla je Eileen Smith, voditeljica programa u istraživačkoj kompaniji IDC. “Iako su sigurnosne usluge važan dio njihovih investicijskih strategija, one također ulažu i u infrastrukturu i aplikacije potrebne za suočavanje sa sve većim rizicima.”

SAD, UK i Kina najveća tržišta

Najveće tržište za sigurnosna rješenja su Sjedinjene Američke Države s ukupnom potrošnjom od 39,3 milijarde dolara ove godine. Velika Britanija drži drugo mjesto u 2018. sa 6,1 milijardu, a slijede Kina (5,6), Japan (5,1) i Njemačka (4,6). U SAD-u najviše novca za sigurnosne sisteme uložit će industrija proizvodnje gotovih proizvoda te vladin sektor, u UK-u bankarstvo i proizvodnja, a u Kini telekomunikacije i bankarstvo. U narednih pet godina najveći rast ostvarit će Kina s prosječnom godišnjom stopom od 26,6 posto. U Azijsko-pacifičkoj regiji slijede Malezija i Singapur sa 21,1, odnosno 18,2 posto.

Iz perspektive veličine kompanija, gotovo dvije trećine potrošnje na sigurnost u 2018. odnosi se na velika i veoma velika preduzeća. Velika (500-999 zaposlenih) i srednja preduzeća (100-499 zaposlenih) ostvarit će najveći rast ulaganja u sigurnost sa stopom od 11,8%, odnosno 10%. Međutim, i manje će firme sa 10-99 zaposlenih također doživjeti solidan rast (8,9%) uz potrošnju od preko osam milijardi dolara u 2018.

Podaci korisnika gotovo svih pakististanskih banaka prodaju se na Dark Webu. Rezultat je to najveće hakerske kampanje pokrenuta protiv banaka u toj zemlji. Procenjuje se da su ukradeni finansijski podaci više od 8.000 vlasnika računa iz najmanje deset banaka.
Prema prvobitnoj istrazi, koju je provela Federalna agencija za istrage, utvrđeno je da su “gotovo sve” banke u Pakistanu pretrpile napad. Šef te agencije kapetan Muhamed Šoaib izjavio je da je agencija svim oštećenim bankama uputila pisani poziv na sastanak sa šefovima i onima koji su zaduženi za sigurnost. Dodao je da će banke biti odgovorne ako se identificiraju slabe sigurnosne prakse kao ključni uzrok krađe podataka.

Kapetan Šoaib je također izjavio da hakeri nisu u Pakistanu, da su uspjeli ukrasti velike količine novca s računa korisnika te da je sasvim očigledno da banke moraju poboljšati svoje sigurnosne sisteme kako bi spriječile slične napade.

Još nije jasno kada je došlo do kompromitiranja sigurnosti, ali Federalna agencija za istrage tvrdi da trenutno istražuje više od 100 slučajeva.