Francuska Nacionalna komisija za informisanje i slobodu (CNIL) kaznila je Google novčanom kaznom od 56,8 miliona eura u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) zbog kršenja obaveza vezanih za transparentnost i informisanje korisnika, ali i zato što kompanija nije dobila saglasnost korisnika za obradu podataka u svrhu personalizacije oglasa.

Novčana kazna francuskog nadzornog organa uslijedila je nakon žalbi koje su podnijeli “None Of Your Business” (NOYB) i “La Quadrature du Net” (LQDN) 25. i 28. maja 2018. protiv Googlea “jer nema važeću pravnu osnovu za obradu ličnih podataka korisnika svojih usluga, posebno u svrhu personalizacije oglasa”.

GDPR je evropska uredba o zaštiti privatnosti i podataka korisnika koja je stupila na snagu 25. maja 2018. NOYB ju je brzo iskoristio i podnio četiri žalbe, protiv Googlea, Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, istog dana kada je stupila na snagu, a zbog njihove upotrebe “prinudnog pristanka”.

CNIL je pokrenuo istragu kako bi provjerio usaglašenost Googleovih postupaka obrade podataka s GDPR-om i francuskim Zakonom o zaštiti podataka tako što je “analizirao obrazac pretraživanja korisnika i dokumente kojima on ili ona mogu imati pristup prilikom kreiranja Google profila tokom konfiguracija mobilne opreme koja koristi Android”.

Istraga je dovela do zaključka da je gigant pretrage prekršio dvije odredbe GDPR-a tako što korisnicima nije omogućio lahak pristup osnovnim informacijama koje se tiču njegovih usluga, ali i tako što nije legalno dobijao saglasnost korisnika za obradu podataka u svrhu personalizacije oglasa.

Prema CNIL-u, iako Google objavljuje sve informacije koje zahteva GDPR, kompanija veoma otežava svojim korisnicima da ih pronađu i, u više slučajeva, ta informacija nije jasna niti sveobuhvatna.

Osnovne informacije, kao što su svrha obrade podataka, periodi pohrane podataka ili kategorije ličnih podataka koji se koriste za personalizaciju oglasa prekomjerno su rasuti kroz nekoliko dokumenata, s linkovima na koje je potrebno kliknuti za pristup dopunskim informacijama. Relevantne informacije su dostupne samo nakon nekoliko koraka, što podrazumijeva ponekad do pet ili šest koraka.

Drugo, iako Google kaže da traži saglasnost korisnika prije obrade podataka namenjenih za personalizaciju oglasa, CNIL je utvrdio da to nije slučaj s obzirom na to da korisnici nisu dovoljno informisani tokom ovog procesa i da pristanak nije ni “specifičan” niti “nedvosmislen”, kao što zahtijeva GDPR.

U međuvremenu, YouTube, koji je u vlasništvu Googlea, također je predmet žalbe koju je podnio NOYB zbog kršenja odredbi o “pravu na pristup”, koje je opisano u članu 15 Uredbe, za šta bi maksimalna kazna mogla iznositi 3,87 milijardi eura.

Qognify je i definitivno dogovorio kupovinu On-Net Surveillance Systemsa (OnSSI) i OnSSI-jeve kompanije – Seeteca.

Okupljanjem ovih nagrađivanih tehnoloških portfolija pod jednim krovom – uključujući Qognify Visionhub, OnSSI Ocularis i Seetec Cayugu – Qognify je postao jedna od najvećih svjetskih kompanija posvećenih rješenjima u oblasti softvera za upravljanje videom, videoanalitike, PSIM-a i upravljanja kritičnim incidentima. Qognify ima finansijsku podršku globalne investicijske firme Battery Ventures.

Smješten u Pearl Riveru u New Yorku, OnSSI je osnovan 2002. godine s ciljem razvijanja sveobuhvatnog i inteligentnog softvera za upravljanje IP videom (VMS). Danas je ova kompanija prisutna u više od 100 zemalja, u kojima se organizacije i institucije u oblasti edukacije, državne uprave, zdravstva, proizvodnje, maloprodaje, javne zaštite, transporta i komunalija oslanjaju na njena Ocularis i Cayuga VMS rješenja. S obzirom na Qognifyjev dokazani pedigre u razvoju uspješnih projekata za finansijske kompanije, infrastrukturu javnog prijevoza, velike međunarodne aerodrome i luke, kao i projekata pametnih i sigurnih gradova širom svijeta, ova akvizicija znači da je kompanija uspostavila dominantnu globalnu poziciju na tržištu velikih i srednje velikih kompanija.

Seetec GmbH je pionir IP videotehnologija i danas je vodeći pružalac VMS softverskih rješenja u Evropi. Ova njemačka kompanija postala je dio OnSSI-ja 2015. godine i ima 100 zaposlenika koji rade u uredima širom kontinentalne Evrope, Dubaija, Skandinavije i Velike Britanije.

Direktor i predsjednik Qognifyja Steve Shine povodom ovoga izjavio je sljedeće: “OnSSI-jeva i Seetecova rješenja prati zasluženo izvrsna reputacija u sigurnosnom sektoru. Ovo je savršeno vrijeme da se kombinuju naše kolektivno ljudstvo i tehnologija iz oblasti sigurnosti kako bi se povećao broj ciljnih tržišta na kojima možemo poslovati. Partnerstvo također uveliko povećava broj kupaca i partnera za ovaj kombinovani biznis. Ovo je za sve nas veoma uzbudljiv dogovor.”

Peter Karlströmer imenovan je za direktora odjela za sigurnosne usluge u Evropi kao jedan od menadžera grupacije Securitas. Dužnost će preuzeti najkasnije do 4. marta 2019. godine.

Karlströmer dolazi iz kompanije Cisco Systems, u kojoj je vodio poslovanje s telekomunikacijskim operaterima na području Evrope, Bliskog Istoka, Afrike i Rusije. Ranije je vodio poslovanje na području Skandinavije, zemalja Beneluksa i Baltika. Prije nego što se 2012. pridružio kompaniji Cisco, Karlströmer je 15 godina sarađivao s kompanijom McKinsey & Company, obavljajući vodeće poslovne funkcije širom Evrope, Bliskog Istoka i Afrike.

„Veoma mi je drago što Peteru mogu poželjeti dobrodošlicu u Securitas. On posjeduje kompetencije i široko međunarodno iskustvo. Njegova ličnost i jake liderske vještine značajno će doprinijeti napredovanju Securitasa. Peter će biti važan dio našeg tima”, kaže Magnus Ahlqvist, predsjednik i izvršni direktor Securitasa.

Peter Karlströmer ima 47 godina i magistrirao je poslovnu administraciju, ekonomiju i elektrotehniku na Univerzitetu Lund. Novu dužnost će obavljati u sjedištu Securitasa u Stockholmu.

Kompanija Smiths Detection je od Uprave za sigurnost saobraćaja (TSA) Sjedinjenih Američkih Država dobila narudžbu za isporuku CTX 9800 sistema za otkrivanje eksploziva, koji će se koristiti za provjeru prtljaga. Sistemi koji koriste kompjuteriziranu tomografiju (CT) bit će raspoređeni na američkim aerodromima kao nadogradnja sigurnosne opreme ili u sklopu poboljšanih sigurnosnih mjera.
CTX 9800 3D CT tehnologija služi za otkrivanje i identificiranje eksploziva. Skeneri se mogu ugraditi u prilagođena mrežna rješenja i ponuditi operativnu efikasnost i uštedu energije. Pored certifikata koji mu je dodijelila TSA, sistem CTX 9800 posjeduje i odobrenje Evropske konferencije o civilnoj avijaciji jer ispunjava zahtjeve Standarda 3.

„TSA nastavlja koristiti CTX 9800 EDS kao nadogradnju ili proširenje sistema za kontrolu na aerodromima i to je pokazatelj da je Smiths Detection lider u primjeni kompjuterizirane tomografije za sigurnost u avijaciji. Ova nova narudžba CTX 9800 EDS sistema će omogućiti zaštitu putnika na još više američkih aerodroma, čime će se osigurati da kontrola ide u korak sa stalnim rastom broja putnika“, kaže Shan Hood, predsjednik kompanije Smiths Detection.

Ovom poslovnom aranžmanu prethodi narudžba vrijedna 70 miliona dolara u okviru koje je TSA u junu 2018. nabavila CTX 9800 sisteme za otkrivanje eksploziva za deset aerodroma širom Sjedinjenih Američkih Država.

Dvadeseta godina poslovanja KING ICT-a pamtit će se po rastu poslovanja i portfolija. Završavajući drugo desetljeće poslovanja, KING ICT broji 480 zaposlenih. Uspostavljena partnerstva sa svjetskim IT kompanijama i potvrda postojećih omogućuju pristup aktuelnim tehnologijama koje korisnicima pružaju kvalitetnu uslugu. Proširenje poslovanja na međunarodna tržišta poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije, Azerbejdžana, Kuvajta i Katara, posebno u području cyber sigurnosti, potvrđuje visok kvalitet rada stručnjaka KING ICT-a.

Uspješnom poslovanju u prilog idu i brojke: u usporedbi s prošlom godinom, predviđeni rast prihoda u 2018. veći je od 20%. KING ICT bilježi ekspanziju poslovanja u granama poput sigurnosti, energetike, građevinarstva i transporta. Slijedeći viziju integratora industrijskih rješenja po principu ključ u ruke, dio prihoda ostvaruje na projektima iz domena energetske efikasnosti, izgradnje naftnih postrojenja, industrijske automatizacije i regulacije, što nisu tradicionalni ICT prihodi.

Godina na zalasku označuje i završetak rada na projektima u tim domenama. Među najznačajnijima je Projekat dogradnje rezervoarskih prostora za sirovu naftu s pripadajućom sigurnosnom i nadzornom opremom Terminala Omišalj za JANAF. Za HEP Elektru implementirano je SAP IS-U industrijsko rješenje za informatizaciju obračuna, izračuna isplate i naplate računa. Ovu godinu je obilježila i velika promjena u hrvatskom bankarskom sektoru pripajanjem Splitske banke OTP banci, koja sada posluje kao jedna banka (OTP Banka), a u čijoj je integraciji pomogao i KING ICT.

Internacionalizacija poslovanja i cyber sigurnost

Prema posljednjim podacima, svakih 39 sekundi dogodi se po jedan hakerski napad. Do 2020. godine prosječna šteta koja nastaje hakerskim napadom na bazu podataka preći će vrijednost od 150 miliona dolara. Alarmantne brojke ukazuju na sve veću potrebu za stručnjacima za cyber sigurnost u IT sektoru, na što je KING ICT već spreman.

U području usluga za zaštitu podataka (DLP – Data Loss Prevention) u 2019. KING ICT ulazi s najkompetentnijim timom stručnjaka. Uspješno realizirani projekti potvrđuju njegovu vodeću ulogu u sigurnosnom području. To je potvrdio i McAfee, vodeća američka kompanija za sigurnost softvera, svojim statusom stručne specijalizacije “McAfee DLP Service Delivery Specialization” i pozivom KING ICT-u na učešće u vijeću “McAfee Device to Cloud Data Protection – Product Advisory Council”, koje se održalo na ovogodišnjoj centralnoj konferenciji MPOWER u Rimu. Aktivnim učešćem u Vijeću KING ICT će imati priliku izložiti svoje prijedloge i tako oblikovati buduće McAfee proizvode.

U Hrvatskoj i regiji naglasak je na implementaciji sigurnosnih rješenja, poput sprečavanja gubitka podataka u bankarskom sektoru i pravosuđu. Na međunarodnom tržištu KING ICT učestvuje u realizaciji projekata u telekomunikacijskom sektoru, odbrambenoj i naftnoj industriji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Azerbejdžanu, Kuvajtu i Kataru. U 2019. planirana je ekspanzija poslovanja na Južnoafričku Republiku i Saudijsku Arabiju, također u sektoru cyber sigurnosti.

Projekti koji su obilježili 2018.

Zračna Luka Split

Među projektima sa sigurnosnim aspektom ističe se veliki infrastrukturni projekt Zračne luke Split, u kojoj je ugrađen sistem za sigurnosni pregled prtljage. Riječ je o projektu koji predstavlja kontinuitet uspješnih implementacija različitih sistema za aerodromu u Zagrebu, Dubrovniku i Prištini, kroz koje je prošlo više miliona putnika, uključujući izazovne mjesece za vrijeme turističke sezone.

Sistemi za nadzor i rano otkrivanje požara

KING ICT je dio velikog projekta inteligentnog sistema za videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Dalmaciji, čiji je nosilac bilo preduzeće Odašiljači i veze, a u fazi završetka implementacije sistema za nadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Hercegovini, u sklopu projekta HOLISTIC (Holistički model integralne zaštite od šumskih požara).

IT sistem Hrvatskih šuma

Među infrastrukturnim projektima svakako se ističe modernizacija i obnova mrežne opreme Hrvatskih šuma za 235 lokacija širom Hrvatske, što će omogućiti centralno upravljanje i nadzor nove WAN infrastrukture. U sklopu tog projekta obnovljena je i postojeća firewall infrastruktura te nadograđen sistem za zaštitu od naprednih cyber prijetnji.

Digitalizacija transporta

Digitalizacija je obuhvatila i transport. U punu produkciju ušao je i Sistem za prodaju i rezervaciju karata za Hrvatske željeznice, koji je integrisao pet kanala prodaje (POS blagajne, mobilne terminale, kartomate, web-stranicu i pametne telefone) u jedan integralni sistem. Rješenje je podrazumijevalo i primjenu infrastrukturnih rješenja za sigurnost i neprekidno poslovanje.

Videonadzor granica i saobraćajnica

U Bosni i Hercegovini KING ICT je za Automoto klub implementirao videonadzor cesta i graničnih prijelaza te je više od 50 kamera postavljeno na saobraćajnice u BiH. Provedena je implementacija sigurnosnog DLP sustava za BH Telecom, a nastavljena je realizacija e-Servis projekata, čime je nastavljena digitalizacija Ureda koordinatora za reformu javne uprave (PARCO). Uza sve projekte, KING ICT je i ove godine dobio veliko priznanje – među prvim je IT kompanijama u BiH s Industrijskom sigurnosnom dozvolom Ministarstva sigurnosti, koja omogućuje realizaciju poslova s oznakom „tajno“.

Američka tajna služba objavila je da je počela s testiranjem tehnologije za prepoznavanje lica u i oko Bijele kuće kako bi se sumnjivi subjekti identificirali na vrijeme, čime bi se spriječilo da predsjednika dovedu u opasnost.
Dokument koji najavljuje ovu funkciju objavljen je krajem novembra i opisuje test tokom kojeg su sigurnosni snimci napravljeni u oblasti oko Bijele kuće uspoređivani s bazom fotografija zaposlenika koji su pristali da učestvuju. Test je počeo 19. novembra, i potrajat će do 30. augusta 2019. godine, a sva poklapanja lica sa snimaka s onima iz baze podataka bit će čuvana i provjeravana. Snimci posjetilaca i slučajnih prolaznika za sada neće biti uzimani u obzir jer je važno da svi subjekti koji učestvuju u testu prije toga daju pristanak.

Tehnologija za prepoznavanje lica već se koristi na određenom broju američkih aerodroma, a očekuje se da se program proširi i na druga javna mjesta. Ipak, ovi sistemi i dalje prave greške, budući da pogrešno identificiraju subjekte. To se dogodilo tokom jednog testa iz 2017. godine, kada je 28 članova Američkog kongresa nepravilno identificirano, budući da su se njihova lica poklopila s licima prijestupnika iz policijske arhive.

Izvor: The Verge

Prema najnovijem istraživanju kompanije IHS Markit, prihodi od prodaje inteligentnih uređaja za automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR) dosegnut će 800 miliona dolara do 2022. godine uz složenu godišnju stopu rasta od 16,4 posto.
ANPR uređaji se sve više koriste, a s time je povećan raspon ponuđenih funkcionalnosti. Napredak u videoanalitici i procesorskoj snazi, koji se koriste u modernim ANPR uređajima, preoblikuje to tržište, kaže se u IHS-ovom istraživanju.

(R)evolucija u industriji

Uređaji za kontrolu brzine sada imaju više funkcija nego ikada ranije, kao što su detekcija pojaseva u vozilima i detekcija kaciga za motocikliste. Napredni algoritmi u tim uređajima oslanjaju se na tehnike mašinskog učenja i dubokog učenja za analizu snimaka vozača kako bi se prepoznalo koriste li pojas ili kacigu. Ovaj proces prepoznavanja je veoma složen, jer ANPR kamera treba, naprimjer, razlikovati pojaseve unutar slike s mnogo šuma u pozadini, kao što su refleksije svjetlosti od vjetrobranskog stakla automobila, sjene te prepreke poput zaštite od sunca. Napredni algoritmi omogućavaju preciznu detekciju objekata u realnom vremenu.

Detekcija opasne vožnje, koja može utvrditi vozi li automobil iza vatrogasnog vozila ili vozi li po sredini između dvije saobraćajne trake, važna je dodatna funkcija analitike pogonjene vještačkom inteligencijom (AI).

Detekcija prolaska kroz crveno svjetlo je još jedna funkcija ANPR uređaja koja je u velikoj mjeri imala koristi od napretka u analitici. Tradicionalno je postojala potreba za dva odvojena uređaja na jednoj lokaciji – jednog za čitanje registarske tablice, a drugog za snimanje prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu. Savremeni uređaji s poboljšanom analitikom su sve sposobniji da oba zadatka obavljaju istovremeno, što pomaže u smanjenju troškova sistema i bržem slanju kazne za prekršaj.

Analitika se sve više ugrađuje u kamere za automatsko prepoznavanje registarskih tablica. One ne zahtijevaju softver za obradu podataka, što smanjuje ukupne troškove sistema i olakšava njegovo usvajanje u mnogim industrijama. Povećanje procesorske snage omogućava ANPR uređajima da budu mnogo kompaktniji, što dodatno pojednostavljuje instalaciju. Napredak u videoanalitici ima veliki utjecaj na moderna ANPR rješenja, što je dovelo do povećanja njihovog usvajanja u sistemima kontrole pristupa i na parkinzima u hotelima, bolnicama i aerodromima.

Više podataka, više briga za privatnost

Iako napredna analitika mnogo obećava, regulatorna i praktična razmatranja su dvije glavne prepreke za šire usvajanje ANPR sistema.

Na regulatornom nivou, zabrinutost zbog ugrožavanja privatnosti će igrati važnu ulogu. Kako ANPR sistemi prikupljaju sve više podataka, a dodatni se uređaji raspoređuju na više lokacija nego ikada prije, zabrinutost zbog privatnosti vozača je velika. Ljudi se pitaju zašto ih snimaju, gdje se te slike pohranjuju i koliko su sigurne. Ovim pitanjima će se proaktivno morati baviti proizvođači i instalateri kako bi se spriječila reakcija javnosti protiv ovih tehnologija.

Na praktičnom nivou, najveća prepreka za njihovo usvajanje i dalje je cijena. U zemljama gdje su troškovi rada prilično niski i koncepti pametnih gradova nisu dovoljno razvijeni agencije za provedbu zakona i dalje preferiraju ručne provjere.

Prema naprijed

Napredne analize transformišu ANPR uređaje u višenamjenske sisteme detekcije, koji se dobro uklapaju u koncept sigurnih i pametnih gradova, uprkos mnogim konkurentnim tehnologijama. Sljedeća faza za ANPR sisteme, prema IHS Markitu, jeste integracija prepoznavanja lica s prepoznavanjem registarskih tablica. Iako su ove dvije funkcije već bile objedinjene u nekim sistemima za kontrolu pristupa, ovakvu vrstu kombinovane detekcije i dalje vrše dvije odvojene kamere, uglavnom zbog uglova instalacije i drugih praktičnih faktora. Međutim, u budućnosti poboljšanja u funkcijama kamere i analitičkim algoritmima mogla bi otvoriti vrata spajanju ova dva sistema u jedan, što bi značajno poboljšalo mogućnosti ovih uređaja.