Moć logičkog prosuđivanja, vježbe inteligencije i kreativna maštovitost

Posjedovati moć ispravnog prosuđivanja, zapravo, znači u prosjeku donositi više dobrih odluka nego onih loših. Dva su veoma bitna faktora koja utječu na dobro prosuđivanje i donošenje ispravnih odluka. Prvi faktor je spremnost za donošenje odluka, a drugi je da se većina odluka donesenih na temelju logičkog prosuđivanja i iskustva pokaže ispravnim. Sa druge strane, loše odluke najčešće nastaju kao rezultat loših procjena, temeljenih na raspoloživim podacima koji su u suprotnosti sa stvarnim stanjem na terenu

Redakcijski tim
redakcija@asadria.com

Istražitelj mora biti u stanju preuzeti različite uloge i prilagođavati im se veoma brzo i prikladno. Bez obzira da li se radi o ulozi voditelja vatrogasne jedinice, starog ratnog prijatelja, „lošeg momka“ u ispitivačkom timu ili tek poznanika, svaka od tih uloga od istražitelja zahtijeva visok stepen svestranosti. Jedan je od osnovnih preduslova koji istražitelju osigurava učinkovitost je sposobnost pretvaranja, odnosno glume.

Preuzimanje različitih uloga

Međutim, učinkovitost istražitelja uveliko je ovisna i o njegovoj sposobnosti da donosi ispravne odluke. Ispravno prosuđivanje, ustvari, je donošenje ispravnih odluka u većini situacija. Kada neko tvrdi da ima moć ispravnog prosuđivanja, on, zapravo, tvrdi da u prosjeku donosi više dobrih nego loših odluka. Međutim, postoje dva bitna faktora koja utječu na dobro prosuđivanje i donošenje ispravnih odluka. Prvi faktor je spremnost osobe da donosi odluke. Mnogi ljudi, uključujući tu i one na rukovodećim funkcijama, kada trebaju donijeti važnu odluku, proživljavaju to uglavnom teško i sa dosta neugode. Međutim, odlika učinkovitog istražitelja je da odluke donosi čvrsto i bez mnogo predomišljanja. Drugi faktor je da bi se većina odluka koje su donesene na temelju iskustva, intuicije i naakumuliranog znanja trebala pokazati ispravnim. Dakle, u ovome slučaju govorimo o većini odluka, a ne o svim odlukama. Loše prosuđivanje je nešto lakše prepoznati, ali i definisati. Loše odluke nastaju kada se procjene vrše suprotno raspoloživim podacima. Preopteretiti avion, a zatim s njime pokušati poletjeti sa suviše kratke piste također je stvar loše procjene i primjer je loše odluke, baš kao i pokušaj istražitelja da se sam u mračnoj ulici upusti u avanturu hapšenja kriminalca za kojega se zna da je i naoružan i opasan. Pouzdan pokazatelj lošeg prosuđivanja, a zatim i donošenja loših odluka je i ponavljanje iste greške više od jednoga puta. Jasno je kako ne postoji istražitelj koji nikada nije pogriješio, no isto tako je poznato i to da dobar istražitelj sebi zasigurno neće dopustiti ponavljanje iste greške dva puta.

Vježba logičkog prosuđivanja

Logična osoba je osoba sposobna da rezonuje konzistentno. U istražiteljskom radu logika je neophodna za donošenje razumnih zaključaka na temelju nekih ranijih događaja. Logičkim razmišljanjem moguće je sagledati odnose između prošlih, sadašnjih i budućih događaja.

Uzmimo za primjer kako je otkriveno da su tokom proteklih šest mjeseci određene količine titanija prokrijumčarene iz fabrike. S obzirom na dostupnost materijala i postojeće kontrole, logično je da je titanij prokrijumčaren iz fabrike od strane zaposlenika. Zbog činjenice da titanij ima relativno malu tržišnu vrijednost, odnosno da nije materijal pogodan za ličnu preradu i upotrebu, nameće se logičan zaključak da kradljivac ima kupca, odnosno da ima nekoga ko je zainteresiran za kupovinu titanija, bilo da se bavi njegovom preprodajom, preradom ili proizvodnjom. Sljedeći logičan korak istražitelja bio bi da identifikuje i kontaktira glavne legalne dobavljače titanija u navedenom području kako bi:

• identificirao industrijske grane i kompanije koje redovno kupuju titanij,
• utvrdio da li su redovni kupci titanija možda smanjili nabavku istoga a zadržali proizvodnju na istom nivou ili je čak eventualno i povećali, i
• u zavisnosti od nivoa profesionalnosti, informirao legalne dobavljače da su na tržištu u opticaju određene količine ukradenog titanija i zahtijevao od njih da ga izvijeste ukoliko dođu do bilo kakve informacije vezane za pojavu ukradenog titanija u regularnim trgovinskim tokovima. To bi, naprimjer, bili neki razumni koraci, poredani njihovim logičnim slijedom.

Inteligencija

Bez sumnje, učinkovit istražitelj mora imati inteligenciju veću od prosječne. Većina osobina koje smo obradili ranije kroz seriju članaka na ovu temu, kao što su snalažljivost, razumijevanje ljudi, komunikacijske vještine, osjetljivost, inicijativa, skepsa i logičko prosuđivanje, podrazumijevaju agilnost uma koja prevazilazi prosjek. Jednostavno rečeno, dobar istražitelj ne može biti prosječno inteligentan, on mora biti iznadprosječno pametan. Jedan aspekt inteligencije bitan za istražitelja je mentalno podsjećanje, odnosno pamćenje. Sposobnost pamćenja sitnih detalja, čak i onih naizgled nepovezanih sa aktuelnom istragom, može pomoći da se uspostave logičke veze koje će nam omogućiti rješavanje slučaja. Takvi podaci mogu uključivati ​​imena, događaje, lica, automobile, izreke ili prijestupnički modus operandi. Istražitelj mora imati veoma razvijenu moć pamćenja.

Kreativna maštovitost

Kreativnom maštovitošću je moguće zakoračiti i preko granica stvarnog i očiglednog. Popularna igra puzzle nudi i jednu korisnu demonstraciju, koja govori u prilog ovoj konstataciji. U lijevom donjem uglu slike 1 nalazi se kompletan valjak. Na koji način je moguće takav valjak izrezati iz samo tri poteza tako da na kraju imamo osam podjednakih dijelova valjka?

Interesantan je, naprimjer, i sljedeći zadatak: kako, uz dodavanje samo jedne linije, rimski broj 9 (IX) načiniti jednakim engleskom broju šest (SIX)?

Zadatak: ? + IX = SIX

Rješenje: Umjesto upitnika (?) potrebno je upisati slovo „S“, koje je, zapravo, i predstavljeno jednom linijom – krivom.

Dakle, u tom slučaju postavljena „jednačina“ ipak ima smisla: S + IX = SIX.

Ovakve i slične vježbe dovoljno ilustrativno govore o mogućnosti da se na stvari gleda i iz drugačije perspektive, što, zapravo, možemo smatrati i demonstracijom kreativne maštovitosti. U praktičnom smislu, policijska administracija na izvjestan način upire prstom u samu suštinu ove osobine: otkrivanje činjenica vezanih za krivično djelo na drugi način, odnosno zahvaljujući sredstvima različitim od direktnog razgovora i ispitivanja fizičkih dokaza, neizostavno zahtijeva aktivnu i praktičnu maštovitost, kao i sposobnost istražitelja da se stavi u položaj kriminalca i promišlja onako kako bi u tom trenutku i pod istim okolnostima razmišljao i sam kriminalac. Drugim riječima, uspješan istražitelj mora biti u stanju razmišljati i kao kriminalac. Šta bi bio vaš sljedeći potez da ste na mjestu kriminalca? Gdje biste sklonili dokaze kada biste bili suočeni sa istim problemom sa kakvim je suočen i stvarni kriminalac? Gdje biste se zaputili da ste na njegovom mjestu? Dakle, kada razmotrimo sve spomenuto, dolazimo do zaključka da je veoma teško i zamisliti praktično sprovođenje istrage bez kreativnog maštanja kao sastavnog dijela ukupne istražne strategije.

Osjećaj za profesionalizam

Istražitelj, posebno onaj koji je angažovan na rasvjetljavanju kriminalnih djela (a najveći broj istražnih radnji u privatnom sektoru odnosi se upravo na takva djela), uvijek je “na sceni” i pod lupom. Bez obzira bili na dužnosti ili ne, sve što rade, način kako to rade, sve što kažu i način kako to kažu – se odražava na sliku istražiteljske profesije. Kao i drugi profesionalci, tako i istražitelji moraju održati visoke standarde svoga ponašanja. Jedno dobro pravilo koje slijedi vjerovatno je već dobro poznato među istražiteljima: “Sve što radite na poslu, sve što čujete na poslu, sve što vidite na poslu i što razgovarate na poslu – sve to treba ostati upravo tamo – na poslu”. Međutim, diskrecija je samo jedan aspekt profesionalizma koji se očekuje od istražitelja. Zbog činjenice da je rad istražitelja gotovo uvijek pod lupom, kvalitete kao što su ljubaznost, osjećaj za fer igru, blagost, urednost, prijatnost i poniznost zavrijedit će poštovanje i divljenje kako prema istražitelju kao pojedincu tako i prema svim profesionalcima u ovome sektoru kolektivno.