Online forum: Regionalno tržište sigurnosti u doba pandemije

Jadransku regiju očekuje recesija usljed pandemije koronavirusa. Tržište sigurnosti, iako nije među najpogođenijim sektorima, suočava se s izazovom zadržavanja klijenata i radnika, naplate usluga te otežane nabavke sigurnosne opreme
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemija koronavirusa ostavila je velike posljedice na globalnu ekonomiju. Mnogi su sektori pogođeni, a pojedine vertikale, poput turizma, ugostiteljstva i transporta, suočile su se s najvećim padom aktivnosti posljednjih decenija. Broj ljudi širom svijeta kojima je otkazan radni ugovor mjeri se u desecima miliona, a samo je u Sjedinjenim Američkim Državama više od 36 miliona ljudi ostalo bez posla, najviše od Velike depresije. Uz stotine hiljada preminulih širom svijeta, cijeli će svijet osjetiti i ekonomske posljedice uvedenih zdravstvenih mjera i privremeno zaustavljenih privrednih aktivnosti.

Jadranska regija, iako je prošla s manjim posljedicama od susjedne Italije ili nešto dalje Španije, također prolazi kroz težak period. Deseci hiljada su ostali bez posla, broj oboljelih u trenutku pisanja teksta i dalje raste u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, određene zdravstvene mjere još su na snazi, izvoz je opao u svim zemljama, a regiju nesumnjivo očekuje – recesija. Kako bismo saznali u kakvom je stanju regionalno tržište sigurnosti, odlučili smo početkom maja organizovati online forum, u kojem su učešće uzeli predstavnici regionalnih komora i kompanija. Kakvo je stanje u sedam zemalja naše regije, kakve su mjere bile uvedene, jesu li države na vrijeme pomogle firmama i na koji način, koliki su pad poslovanja imala preduzeća koja posluju na tržištu sigurnosti, je li bilo prekida projekata i investicija, da li su morale snižavati cijene usluga te kakve su procjene za našu industriju u skorijoj budućnosti – bila su pitanja o kojima smo razgovarali na prvom regionalnom online forumu u organizaciji magazina a&s Adria.

Sjeverna Makedonija
Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Sjevernoj Makedoniji zabilježen je 26. februara. Netom pred objavu ovog broja magazina, odnosno 7. juna, ukupan broj zaraženih iznosio je više od 2.900, a 151 osoba je preminula. U zemlji se još ne smanjuje broj novozaraženih, koji je od početka juna utrostručen, premašujući više od stotinu dnevno. Zaustavljen je obrazovni proces, zatvoreni su tržni centri, biblioteke, kasina, otkazani masovni javni događaji i uveden je policijski sat.

Dio javnosti smatra da se vlast dobro postavila i da se sve drži pod kontrolom, dok drugi smatraju da su mjere simbolične, kaže Sanja Kermetcieva, sekretarka Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatno obezbjeđenje. Država je uvela niz socio-ekonomskih mjera, ali posljedice se već osjete budući da je naplata PDV-a u četvrtom mjesecu, do 15. aprila, bila manja 80 posto. “Zatvorene su firme i smanjen je obim proizvodnje u fabrikama. 80 posto firmi je pogođeno krizom, dok je svaki četvrti radnik dobio manju platu. Vlada je kreditirala minimalnu platu 250 eura i odgođeni su krediti kod komercijalnih banaka. Ekonomsko stanje je složeno i ozbiljno”, kaže Kermetcieva. Komora je, uz donaciju zaštitne opreme za sve članice, provela i interno istraživanje: u četvrtom mjesecu kompanije nisu imale angažman za 15 posto radnika, a oko 3,5 posto zaposlenih u agencijama za fizičku zaštitu je prekinulo rad ili na njihov zahtjev ili zato što im je redovni ugovor prestao. Menadžeri se pokušavaju prilagoditi stanju, ali već primjećuju pad naplate i problem nelikvidnosti.

Makedonski distributer Wizard Systems nije bio izuzetak. “Imali smo problema s dobavljačima, porasle su cijene aviotransporta, što je uticalo na cijenu proizvoda. Sad se traže rješenja iz videonadzora. Dahua i MOBOTIX imaju dobra rješenja. A klijenti traže i neka koja nismo imali u portfoliju, poput rampi i njihove integracije s videom”, kaže Toni Stojanovski, generalni menadžer Wizard Systemsa. Tokom ove krize njihovi su partneri ugrađivali MOBOTIX termalne kamere na makedonskom aerodromu. “Imamo dobra iskustva s njemačkim brendom s kojim radimo. Ti sistemi rade perfektno, nemaju greške u mjerenju, a čak ne koriste ni kalibratore. Inače, da bi termalna kamera radila kako treba, trebaju da se dobro podese parametri. Bilo bi dobro da se integriše kalibrator black body, koji smanjuje grešku do 0,2 stepena. U ponudi imamo i Dahuin paket, koji nudi i kalibrator”, kaže Stojanovski.

Crna Gora
Crna Gora je 24. maja, 68 dana nakon prvog zabilježenog slučaja korona virusa, postala prva evropska država bez oboljelih od Covida-19. U praksi to znači da se epidemija zarazne bolesti odjavljuje kada tokom dva prosječna vremena inkubacije ne bude novoregistrovanih slučajeva obolijevanja. Za vrijeme pandemije vlada je obustavila rad škola i vrtića, ugostiteljskih, zanatskih, sportskih objekata, kao i međugradskog prijevoza. Uvedeno je ograničenje kretanja te obaveza nošenja maski u svim javnim zatvorenim prostorima. Većina ovih mjera postepeno je ukinuta, a država je do sada usvojila dva paketa mjera pomoći građanima i privredi vrijedna 175 miliona eura. Da je vlada pravovremeno reagovala, smatra Srđan Laković, predsjednik Inženjerske komore Crne Gore. “Veći izazov je prevazilaženje posljedica ovog virusa. Crna Gora je dominantno turistička zemlja i ta grana najviše trpi, a zabrinjavajuće je da imamo i 3.000 novonezaposlenih. Osim toga, mala preduzeća su najpogođenija. Prihodi su smanjeni, ali svi su se nekako konzervirali u ovom periodu i teško da će se vratiti na period prije Nove godine”, kaže Laković. Raduje ipak činjenica da nema najava otkazivanja većih investicija, sve se trenutno provode u nekom obimu, a posljednjih su godina raspisani veliki tenderi za tehničku zaštitu, što je dobra prilika za dobavljače i instalatere. Ističe i da nabavka sigurnosne opreme nije predstavljala problem za firme u oblasti tehničke sigurnosti.

Kosovo
Gotovo 1,3 milijarde eura ulaganja u privredu, posredstvom zajma i fiskalnih poticaja za sljedećih pet godina, predviđeno je paketom kosovskog Ministarstva finansija za ekonomski oporavak od pandemije. Paket s 11 mjera fokusirat će se na podršku svakom biznisu koji je tokom pandemije imao pad aktivnosti. Od zaštitarskih firmi vlada je tražila da provjeravaju poštivanje uvedenih mjera, poput nošenja maski i održavanja distance, naročito u maloprodaji. U najvećoj kosovskoj zaštitarskoj kompaniji kažu da u ovom periodu nisu izgubili ugovore te da su neke radnike morali poslati na plaćeno odsustvo. “Neki su klijenti tražili da im se odgodi plaćanje, ali mi smo im nastavili pružati zaštitu i intervenciju u slučaju alarma. U jednoj instituciji nismo mogli uvesti kontrolu pristupa jer nam ponuđač nije mogao isporučiti opremu, a drugi projekt o isporuci videonadzora nismo mogli završiti jer klijent nije htio izvoditi radove tokom mjera fizičke distance. Inače, iako je povećan zahtjev za rješenjima, u svim se vertikalama smanjuju ulaganja u ovom vremenu”, rekao je Granit Hasani, generalni direktor Besa Securityja, dodavši da je u svakoj krizi šansa za firme da preoblikuju usluge i postanu još jače.

Srbija
Najveći broj zaraženih koronavirusom u regiji bilježi Srbija sa 11.823 slučajeva, prenosi Tanjug. Ukupno je do 7. juna preminulo 249 osoba. U proteklih mjesec dana uslijedilo je znatno popuštanje mjera. Starije osobe mogu izlaziti van, uspostavljen je gradski prijevoz, otvaraju se pojedine zračne linije, a dozvoljeno je okupljanje do 1.000 ljudi na otvorenom prostoru, a u zatvorenim najviše 100 osoba. “Gotovo 2.000 firmi je delimično obustavilo proizvodnju, čime je pogođeno 120.000 ljudi. Ali vlada je preduzela mnoge mere: isplatu minimalne zarade svim zaposlenim tri meseca, odgađanje poreza i doprinosa za april, maj i juni, moratorijum za otplatu kredita, kao i kredite kojima je država garant po kamatnoj stopi 1 odsto za dalja ulaganja. A svim starijim od 18 godina isplatiće se po 100 evra”, kaže Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Komora je tokom krize aktivno sarađivala s ministarstvima privrede, finansija i unutrašnjih poslova na olakšavanju rada firmama iz sektora sigurnosti u izdavanju saglasnosti i radnih naloga, nabavci zaštitne opreme, traženju donacija itd.

Iz ugla distributera opreme, koji se ne bavi ugradnjom, Vladimir Kos, direktor IP Waya, kaže da su podnijeli lakši udarac jer su lako prešli na rad od kuće. “Bila je strahovita panika među firmama, nabavke su stale, trebalo je neko vreme da kompanije shvate da su ovo nove okolnosti i bojim se da ćemo se s ovim u budućnosti morati češće sretati i da ćemo morati promeniti neke navike. Otežano je plaćanje u ovom periodu, mada smo zadržali odnose sa svim firmama i partnerima. Što se tiče dobavljivosti robe, a radimo projektnu prodaju i poznati kupci su u pitanju, mi ili već imamo pripremljenu robu ili uskoro stiže, i tu nismo imali problema”, rekao je Kos. U protekla dva mjeseca u IP Wayu bilježe povećanje interesovanja za nove tehnologije, pogotovo termoviziju, analitičke programe za socijalno distanciranje i kontrolu pristupa, koje će, kako kažu, biti neophodne u narednom periodu.

Bosna i Hercegovina
Vlada entiteta Federacija BiH je, nakon više od dva mjeseca, krajem maja ukinula stanje prirodne nesreće, a odluka je stigla nakon ublažavanja niza mjera: ukidanja samoizolacije, otvaranja granica, pokretanja putničkog i javnog saobraćaja, ukidanja ograničenja kretanja mlađima i starijima i dr. Vlasti u Republici Srpskoj također su ukinule vanredno stanje. Prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, u zemlji je od početka pandemije, proglašene 17. marta, registrovano više od 2.600 slučajeva zaraze koronavirusom, a preminulo je 160 osoba. “Kriza je izazvala velike poremećaje u obavljanju naše djelatnosti. Privatna zaštita je radila manjim kapacitetima, tako da će fakture biti manje. Tržni centri, male radnje i trgovine nemaju prihode i to će otežati plaćanje usluge. Najveći broj je tražio razumijevanje – da se odgodi plaćanje. Većina otpuštenih su oni koji su bili zaposleni na određeno, ali većina je pokušala zadržati zaposlenike”, kazao je Muris Prnjavorac, predsjednik Upravnog odbora Komore agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine FBiH, dodavši da će mali broj njihovih članica moći aplicirati za sredstva vlade, jer kao niskoakumulativna djelatnost nisu imali pad prihoda veći od 20 posto, što je kriterij za dodjelu pomoći.

“Ja sam očekivala da će biti mnogo veći pad prihoda i da ćemo imati mnogo veće probleme od onih koje smo imali. Otprilike je pad prihoda deset posto. Veliki projekti koje smo započeli – klinički centar i željeznice – su stali. Nismo imali problem s nabavkom opreme, vjerovatno su i dobavljači bili spremni za ovo. Bilo je čekanja kada je u pitanju projektna oprema, ali najbitnije je da nismo imali oboljelih jer smo odmah formirali krizni štab i preduzeli sve mjere. Ponosna sam na to što kompanija s 1.400 radnika nije dala nijedan otkaz ugovora o radu”, kaže Dragana Kosić, direktorica Sector Securityja. Klijentima su ponudili nove usluge, poput termalnih kamera u svrhu zdravstvene zaštite, ali je zainteresovanost bila mala, prvenstveno zbog cijene. Inače, u Sectoru su dobijali zahtjeve za korigovanjem cijena i postojećih usluga, ali ne veliki broj, i to samo od poslovnih partnera koji nikako nisu radili ili veoma malo. “U takvim slučajevima smo sagledavali situaciju i razmatrali u kojem pravcu da smanjimo cijenu ili smo čak davali besplatnu uslugu. Partnerski smo nastojali da prevaziđemo situaciju”, ističe Kosić.

Hrvatska
Javnost i privrednici u Hrvatskoj generalno su zadovoljni reakcijom vlade na ovu pandemiju. Brzo uvedene zdravstvene i ekonomske mjere dovele su ranog smanjenja ili čak prestanka pojave novih slučajeva zaraženih te do prijeko potrebne pomoći privrednicima. “Cijela regija je u mnogo boljoj situaciji od Evrope i mislim da križni stožeri rade dobar posao. Naš posao je da što prije vratimo tvrtke na normalan put. Nismo isto pogođeni, neke su vertikale pogođenije (turizam, avio, transport, nafta i gas), a nemaju ni svi jednake mogućnosti (ljudske, finansijske, organizacijske resurse). U Hrvatskoj je dobra situacija, pogotovo za male biznise. Vlada je tu dobro reagirala. Mikrofirme do milion eura prometa i do deset zaposlenika imaju mogućnost otpisa svih potraživanja i još 5.700 kuna za poreze i doprinose”, kaže Boris Popović, vlasnik Alarm automatike. S njim se slaže i Ivan Funčić, dopredsjednik za tjelesnu zaštitu u Hrvatskom cehu zaštitara, koji dodaje da je kriterij za dodjelu pomoći vlade bio da prihod mora pasti više od 20 posto, ali i da je dopušteno da pad ne bude na nivou cijele firme, nego u jednom segmentu, što je, kako navodi, iskoristilo dosta zaštitarskih preduzeća.

Ipak, kao izrazito turistička zemlja, u kojoj udio prihoda od turizma iznosi 19,8% BDP-a, ekonomski udar će sigurno biti znatan. Svjetska turistička organizacija očekuje da će broj putovanja pasti od 20 do 30 posto u odnosu na rekordnu 2019, što će dovesti do smanjenja prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi dolara. Stoga Hrvatska, koja je lani od stranih turista ostvarila 10,5 milijardi eura prihoda, može očekivati manjak od 2,1 do 3,2 milijarde eura. Stanje u toj, ali i drugim granama već se počelo reflektirati i na tržište sigurnosti. “Mi smo se suočili s odgađanjem i prekidanjem ugovora. Najveći prioritet svih nas je da se posvetimo našim postojećim klijentima i pronađemo neke nove. Kada je riječ o operativnom radu i nabavci opreme, tu smo imali problema, pogotovo s dobavljačima iz Kine, ali se polako vraćaju. Jedan je problem logistički, a drugi nedostatak komponenti, tako da se cijene povećavaju opreme”, kaže Popović, koji naglašava da je problem kapitalni jaz – primanja su otežana, a dobavljači traže da im se prije plati i ne žele isporučiti robu, što otežava poslovanje. Kako bi u krizi prepoznali i priliku, u Alarm automatici su osmislili i ponudili nove usluge: brojanje osoba u javnom prijevozu pomoću videonadzora, kontrolu ulaza s mjerenjem temperature, rješenja za socijalno distanciranje u maloprodaji, rješenja za komunikaciju preko zatvorenih površina (interfoni) te rješenja za staračke domove i bolnice.

“U sigurnosti svi više-manje funkcioniraju, neki segmenti posla su znatnije pali. U fizičkoj zaštiti smanjena je količina usluga u jednom dijelu, npr. banke i aerodromi nisu radili, ali su traženi dodatni ljudi u trgovinama. Tehnička zaštita je imala veće smanjenje obima, a očekujemo i smanjenje investicija. Problem su tržišne cijene usluga. Klijenti nemaju raspoloženja da plate neke dodatne angažmane, budući da su pogođeni krizom, pa i prema tvrtkama su intenzivniji pritisci da smanje cijene usluga”, kaže Funčić. Hrvatski ceh zaštitara se aktivno uključio u pomaganju članicama da lakše posluju u ovim vremena. Komunikacija s MUP-om na izdavanju posebnih propusnica izvršena je brzo, a izdali su preporuke u vezi s novim tehničkim rješenjima – mjerenjem temperature, kao i preporuku za šire građanstvo kako se ponašati u ovim uvjetima.

Slovenija
Slovenija je kraj epidemije proglasila već 15. maja, uz početak primjene s krajem tog mjeseca. Kao i u Hrvatskoj, vladine mjere su prihvaćene s pohvalom. Slovenija će uložiti čak tri milijarde eura za pomoć građanima i privredi, među kojima je i podjela turističkih vaučera od 200 eura građanima, čime Vlada želi sa 345 miliona eura potaknuti potrošnju u pogođenom turizmu. Javni život je normaliziran. No, privrednici su pred izazovom kako se opet vratiti normalno u ured i nastaviti proizvodnju, smatra Tone Stanovnik, suosnivač i direktor Špica Grupe, te dodaje da postoje tri stuba na osnovu kojih ih se može nagovoriti: higijena, detekcija visoke temperature i distanca. U Špici su to nazvali beskontaktnom ekonomijom. Stoga su razvili rješenja na bazi onih koje već imaju: tehnologijom prepoznavanja lica mogu da zamijene autorizaciju otiscima prstiju i izbjegnu tačke koje ljudi intenzivno dotiču, integrisanjem termalnih kamera s njihovom kontrolom pristupa sprečavaju potencijalno oboljele od ulaska u objekte te, na kraju, pomoću telefona ili taga zaposlenici mogu međusobno održavati distancu, odnosno znati je li neko od njih imao dodira s virusom. Uz to, razvili su i softversko rješenje za praćenje rada zaposlenika od kuće. “Treba gledati unaprijed kako ćemo prevazići ove izazove. Naše su države interesantne jer mogu brže reagirati i to nam daje snagu da ćemo prvi izaći iz ovoga i na taj način dobiti kvalitetnu prednost”, zaključuje Stanovnik.