Menadžment sigurnosti Security Services

Uloga sigurnosnih odjela unutar organizacija

Zaštitna uloga sigurnosnih odjela temelji se na prevenciji. Ona obuhvata prevenciju vršenja krivičnih djela i nastanka gubitaka primjenom strategije i filozofije sprečavanja kriminalca u njegovoj namjeri da uspješno realizira krivično djelo

Piše: Semir Kapetanović
E-mail: redakcija@asadria.com

Sigurnosni odjel unutar organizacije u prvom redu ima ulogu tijela zaduženog za čuvanje imovine kompanije, proizvoda, robe, opreme, ugleda i uposlenika. Ova zadaća nije ograničena samo na imovinu i uposlenike nego se odnosi i na lica koja ne rade u kompaniji, bez obzira jesu li u pitanju gosti, kupci, posjetioci ili druge osobe koje su pozvane u prostorije kompanije. To znači da sigurnosni odjel ima ulogu čuvara cjelokupne imovine i svih lica koja se u određenom trenutku zateknu u prostoru koji pripada organizaciji.

Ova zaštitna uloga obuhvata pružanje usluga određenoj organizaciji. Dakle, uloga sigurnosnog odjela u odnosu na organizaciju može se definirati kao uslužna. Vrijednost navedenih usluga mjeri se u odnosu na to šta se nije desilo, tj. šta je spriječeno, u odnosu na ono šta se, zapravo, desilo. Tu spada, npr., period unutar kojeg nije došlo do provala u prostorije kompanije, u kojem nije bilo velikih krađa inventara, opreme, podataka ili dokumentacije, u kojem nisu zabilježeni slučajevi silovanja, krađe ili napada na pripadajućim parking-prostorima kompanije, stepenicama ili bilo kojoj drugoj lokaciji koja pripada organizaciji. To znači da se zaštitna uloga sigurnosnih odjela temelji na prevenciji. Tu spada prevencija vršenja krivičnih djela i pojave gubitaka primjenom strategije i filozofije sprečavanja kriminalca u njegovoj namjeri da uspješno realizira krivično djelo. U skladu s tim, neke organizacije umjesto sigurnosnih odjela osnivaju odjele za sprečavanje i kontrolu gubitaka. To je usklađeno sa shvatanjem da se sigurnost može lahko identificirati kao zaštitna usluga prevencije i kontrole.

Zaduženja sigurnosnih odjela

Konkretne zadaće koje obavlja neki sigurnosni odjel uveliko zavise od specifičnosti same kompanije, poput objekata koji se osiguravaju, vrste djelatnosti, imovine, sadržaja, osoblja, interakcije na svim nivoima, općeg okruženja i ugleda same organizacije. Ipak, postoje neki općeniti zadaci kojima se bavi svaki sigurnosni odjel u organizacijama. Tu, u prvom redu, spadaju hapšenje i predaja na dalju obradu svih osoba koje čine krivična djela spram imovine, opreme, proizvoda i drugih materijalnih dobara koja pripadaju kompaniji. U tu svrhu sigurnosni odjeli kreiraju i donose planove vršenja fizičke zaštite unutar samog objekta. Ovi odjeli se bave i kontrolom pristupa unutar objekata, provjerom biografije uposlenika prije upošljavanja, kao i praćenjem njihovog ponašanja nakon zapošljavanja. Isto važi i za kontrolu i zaštitu povjerljivih dokumenata i informacija. Sigurnosni odjeli vode i održavanje kontakata sa lokalnim, državnim ili nacionalnim tijelima za provedbu zakona. Njihovo polje odgovornosti uključuje kontrolu i nadzor parkinških prostora, te prevenciju i smanjenje kriminaliteta pomoću održavanja tzv. sigurnosnog prisustva i vidljivosti u vidu patroliranja i korištenja za to posebno obilježenih vozila (ako postoji potreba za vršenjem patrola putem vozila). Osim toga, pripadnici ovih odjela nose posebno obilježene službene odore, koje ne moraju biti bazirane na uniformama vojnog tipa. Ovi odjeli su zaduženi i za provedbu programa kontrole pristupa koji se primjenjuju na nivou kompanija, a organiziraju i obuku iz ove oblasti. Jedan od važnijih zadataka sigurnosnih odjela jeste i vršenje istraga u vezi sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima koje se počine unutar prostorija kompanije, bilo da su one usmjerene na organizaciju ili ne, u šta spadaju i fizički napadi na osobe. U okviru istih zaduženja nalazi se i vođenje izvršnog programa zaštite, koji obuhvata sigurnosne usluge tokom situacija pobune, prirodnih katastrofa, štrajkova, eksplozija i sl. U tom smislu, uposlenici ovih odjela vode i programe zaštite u slučaju prirodnih katastrofa. Izvan sfere vanrednih situacija, vode se i redovne sigurnosne analize rizika na nivou kompanije i, po potrebi, angažiraju zaštitari, agenti, istražitelji i konsultanti u ovoj oblasti. Tu spada i nabavka usluga koje se tiču uništavanja dokumentacije, transporta dragocjenosti i korištenja detektora laži. Konačno, sigurnosni odjel ima ulogu internog savjetnika i konsultanta za rukovodeće strukture u vezi sa svim pitanjima koja se tiču oblasti sigurnosti i zaštite.

Specijalne usluge koje pružaju sigurnosni odjeli

Nabrojane dužnosti i obaveze sigurnosnih odjela ni u kom slučaju ne pokrivaju sva zaduženja za koje navedeni segmenti poslovnih organizacija snose odgovornost u konkretnim situacijama. Navedeno samo potvrđuje ranije iznesenu tezu da je primarni zadatak ovih odjela zaštita kompanije (ljudi i imovine) od napada ili gubitaka. Ova generalna uloga dijeli se na više manjih segmenata koji se u organizacijama nerijetko zanemaruju, odnosno na tri kategorije usluga: a) specijalne, b) edukativne i c) menadžerske usluge.

U segmentu specijalnih usluga zadatak sigurnosnih odjela je doprinošenje ostvarivanju poslovnih ciljeva kompanije. Rukovoditeljske strukture kompanije utvrđuju ove ciljeve, koji najčešće korespondiraju sa njihovim ličnim stremljenjima. Zbog toga pružanje usluga kompaniji podrazumijeva bivanje na usluzi njenom menadžmentu. Voditelji sigurnosnih odjela koji razumiju logiku pružanja najšireg mogućeg spektra specijalnih usluga znaju da to znači i usklađivanje sigurnosne funkcije sa cjelokupnim poslovanjem kompanije i njenim uspjehom. Postoji više vidova ovih specijalnih usluga. Jedna od njih je osiguravanje doma menadžera kompanije. Razlog za to je činjenica da se sami menadžeri nerijetko odlučuju na angažman sigurnosnog osoblja kompanije u ulozi savjetodavca, a nauštrb traženja istih usluga od policije, sigurnosnih konsultanata i sl. Domovi menadžera na ovim nivou su često atraktivne mete za pljačku u odnosu na kuće običnih uposlenika, zbog čega je potrebno preduzeti dodatne mjere. Među posebnim uslugama sigurnosnih odjela spada i pružanje pomoći prilikom vođenja istraga. To uključuje situacije poput praćenja registarskih tablica osoba koje udare automobile u vlasništvu menadžera ili utvrđivanje izvora s kojeg je on dobio prijeteće pismo, a sve uz asistenciju policije. Ove usluge ne moraju biti ograničene na visokopozicionirana lica, odnosno potrebu za aktivnostima ovog tipa može imati i neko na nižem stepenu rukovodne hijerarhije. Ovaj tip usluga može podrazumijevati i pružanje usluga tjelohranitelja ili pratnje.

Kurirske usluge

Uposlenici sigurnosnih odjela mogu, privremeno ili trajno, biti angažirani kao vozači rukovodećeg osoblja. Isto tako, oni mogu biti dio pratnje gostiju kompanije ili pratiti menadžere tokom posjeta rizičnim lokacijama. To važi i za zaštitu članova porodice menadžera i druženje sa gostima u posebnim prilikama. Osim navedenih, tu su još i uloge kurira ili osiguravanja kurirske pratnje, a sigurnosni odjeli mogu biti uključeni i u pružanje usluga u nepredviđenim situacijama. Većina uposlenika ovih struktura svoje redovne zadatke obavlja tokom 24 sata. Zbog mogućnosti cjelodnevnog vršenja komunikacije uposlenici ovih odjela menadžmentu kompanije mogu ponuditi jedinstvenu uslugu ukoliko se dese nepredviđene situacije. Svaki menadžer koji se uključi u odgovarajući sigurnosni plan može dati podatke o svom imenu, prezimenu, spolu, datumu rođenja, adresi i broju telefona i učiniti isto za svoje članove porodice, uz upute kako se do njih može najlakše doći. U slučaju nepredviđenih situacija, uposlenici ovih odjela mogu odmah stupiti u kontakt sa navedenim osobama. Zbog toga u korištene podatke treba uvrstiti i brojeve telefona kućnih ljekara, lokalnih policijskih stanica, spasilačkih i vatrogasnih službi, kao i zdravstvenih ustanova. Među kontakte se mogu uvrstiti i informacije o susjedima ili najboljim prijateljima i kolegama. Na taj način sigurnosni odjeli u nepredviđenim situacijama postaju informativni centri za upućivanje i koordinaciju rada hitnih službi, obavještavanje nadležnih tijela i usmjeravanje toka informacija.

Related Posts

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *