18 Aprila, 2026
image
Home Articles posted by a&s Adria (Page 313)

Građani Lokerena sigurniji uz Sonyjeve 4K kamere

Policija u belgijskom gradu Lokerenu sada može pružati efikasnije odgovore na incidente zahvaljujući videonadzornom rješenju nadograđenom sa 120 Sonyjevih sigurnosnih kamera, koje uključuju i robusne SNC-VM772R mini dome kamere.

Lokeren se, kao i svi drugi urbani centri, suočava s kriminalom, vandalizmom i antisocijalnim ponašanjem na ulicama, u javnim objektima i na otvorenim površinama. Općinska policija se sve donedavno pouzdavala u analogne sigurnosne kamere za detekciju i blagovremeno reagovanje na incidente. Međutim, ograničena rezolucija i kvalitet slike tih kamera često je sprečavala procesuiranje pojedinaca budući da nisu mogli biti uspješno identifikovani.

Odgovarajući na zahtjeve građana da se poboljša njihova sigurnost, šefovi policije i gradski političari obećali su nadograditi svoje videonadzorne mogućnosti. Posebno je bila hitna potreba da se poboljša tačnost prepoznavanja sumnjivih osoba uhvaćenih na kamerama – što je po noći ili tokom oblačnog vremena bio još veći izazov.

“Imali smo samo jedan izbor kada smo usporedili kvalitet slike Sonyjevih kamera s drugim poznatim brendovima na tržištu”, tvrdi Emiel De Smet, stručnjak za sigurnost. “One imaju detaljniju i jasniju sliku – a to je ključni faktor u nadzoru.”

Tačnije, SNC-VM772R 4K mini dome kamera ima znatno bolju sliku u uslovima slabog osvjetljenja. Njen veliki Exmor R CMOS senzor omogućava hvatanje veće količine svjetla od običnih senzora. To ovoj kameri omogućava da jasno “vidi” sumnjive aktivnosti u uslovima skoro potpune tame, u kojima manje osjetljive kamere imaju problema.

Ovo kompletno nadzorno rješenje radi na Genetec Security Center platformi, koja upravlja sa 120 planski smještenih Sonyjevih kamera, koje 24 sata dnevno snimaju ulice u gradskom centru, kao i javne objekte poput Lokerenove policijske stanice, biblioteke i gradske vijećnice.

Nove kamere policiji daju jasniju sliku kriminalne aktivnosti na gradskim ulicama, pomažući u identifikaciji sumnjivih osoba čak i po noći te u uslovima slabog osvjetljenja. Otkada su postavljene, gradska policija je uočila smanjenje kriminalnih aktivnosti.

 

a&s Adria 142

Održan Intersec 2019

Intersec Dubai, jedan od vodećih svjetskih sajmova sigurnosti i zaštite, ove je godine privukao 1.212 izlagača iz 54 zemlje. Ova godišnja trodnevna manifestacija održana je u Međunarodnom kongresnom i izložbenom centru u Dubaiju

Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Sajam sigurnosti i zaštite Intersec 2019 posjetilo je 36.000 posjetilaca iz 126 zemalja, što je povećanje za 23% u odnosu na prethodno izdanje. Uz 1.212 izlagača, šest izložbenih sekcija, 15 državnih paviljona, posebnu zonu posvećenu dronovima i novi Future Security Summit, Intersec je bio najbolji sajam do sada, a obilježila su ga i nova poslovna partnerstva te predstavljanje inovativnih proizvoda. U organizaciji kompanije Messe Frankfurt Middle East, Intersec 2019 je održan u objektu površine 60.000 m2 u Dubaiju, pri čemu je najveća sekcija bila ona posvećena protivpožarnoj zaštiti i evakuaciji s ukupno 431 izlagačem. Komercijalna sigurnost je sljedeća po veličini sa 375 izlagača, a prate je zaštita na radu i očuvanje zdravlja na poslu (142 izlagača), cyber sigurnost (120 izlagača), državna sigurnost i organi reda (90 izlagača) te fizička i perimetarska sigurnost (54 izlagača).

Uloženo mnogo napora
Andreas Rex, direktor Interseca, kaže: “Uložili smo mnogo napora da ovo izdanje Interseca postane najsveobuhvatnije do sada, posebno u smislu jačanja raznolikosti naše izlagačke ponude i zanimljivije organizacije same konferencije. Istovremeno smo vratili poboljšane popularne sadržaje kao što je izložbeni prostor za demonstracije na otvorenom. Mnogi izlagači su iskoristili Intersec 2019 ne samo kao priliku da najave važna strateška poslovna partnerstva nego i da predstave najnovije proizvode za globalno tržište. Reakcija posjetilaca je svakako bila najprivlačniji aspekt ovogodišnje manifestacije, a kako nam se približava Dubai Expo 2020, očekujemo da će 22. izdanje Interseca 2020 biti još uspješnije.“

Sajam Intersec održan je uz podršku mnogih institucija u Dubaija, a tu je i 35 međunarodnih i državnih partnera, profesionalnih udruženja i neprofitnih institucija koje su učestvovale u ovom događaju. Među učesnicima sajma našlo se i skoro dvije trećine od 50 najboljih svjetskih proizvođača u sektoru sigurnosti. Tu je 17 od 20 vodećih kompanija, među kojima su bili Hikvision, Dahua, ASSA ABLOY, Bosch Security Systems, Axis Communications, FLIR Systems, Hanwha Techwin, Tiandy Technologies, Avigilon, Infinova, Optex, VIVOTEK, CP Plus, Nedap, Raysharp, Milestone Systems i Kedacom. Svi su predstavili najnovija rješenja, od usluga za pametne gradove zasnovanih na vještačkoj inteligenciji (AI) i pametnih proizvoda za kućnu sigurnost do najnovijih HD IP kamera i analitičkog softvera, koji se koriste u vertikalama poput bankarstva, maloprodaje, ugostiteljstva i sektora nafte i plina.

Predstavljanje proizvoda
Tako je, naprimjer, Avigilon predstavio novu verziju softvera Avigilon Control Center 6.14., koji dolazi u paketu s poboljšanim mogućnostima tehnologije za pretraživanje prema izgledu, većom sigurnošću i kvalitetnijim performansama. Kanadska kompanija je prezentirala i svoju tehnologiju za pretraživanje prema izgledu, koja koristi AI i duboko učenje za pretraživanje višesatnog zabilježenog materijala. Paul Such, zamjenik direktora sektora prodaje za Evropu, Bliski Istok i Afriku u Avigilonu, kaže da tehnologija za pretraživanje prema izgledu korisnicima omogućava brzo pronalaženje određene osobe ili vozila na više lokacija koje su povezane istim ACC klijentom. „Predstavit ćemo i Avigilonovu tehnologiju detekcije neobičnih pokreta (UMD) kao naprednu AI tehnologiju koja će donijeti potpuno novi nivo automatizacije za potrebe videonadzora“, kaže Such. On navodi da je već dostignuta kritična masa u pogledu količine snimljenih videopodataka i da su jasna ograničenja ljudske koncentracije da se efektivno nosi s potrebom pretraživanja tako velike količine podataka.

Vještačka inteligencija i internet stvari
Ovogodišnje, 21. izdanje Interseca 2019 poklopilo se s predstavljanjem trodnevnog Intersec Future Security Summita, čiji je prvi dan posvećen ključnim temama kao što su predviđanje budućnosti sektora sigurnosti, vještačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i inteligentnih sistema. Martin Gren, suosnivač kompanije Axis Communications i izumitelj prve IP kamere na svijetu, bio je među glavnim govornicima koji su iznijeli svoje poglede na budućnost globalne sigurnosne industrije. „Vidimo da sigurnosne potrebe jačaju dok nove i prateće tehnologije donose nove vidove primjene“, kazao je Gren i dodao da je vještačka inteligencija još na počecima iako je u posljednjih nekoliko godina zabilježila ogromna poboljšanja. „Svi očekuju da će se industrija promijeniti zbog AI-ja i dubokog učenja i to je oblast u koju Axis intenzivno ulaže. Ipak, mislim da su stvarne koristi od njih još nekoliko godina ispred nas“, rekao je on.

Fire i Drone Zone
Ovogodišnji događaj obilježila je i jednodnevna konferencija Intersec Fire, na kojoj su bili predstavljeni globalni trendovi u oblasti protivpožarne zaštite i njihov utjecaj na region Bliskog Istoka. Dan kasnije otvoren je i Forum Regulatorne agencije za sigurnosnu industriju Dubaija (SIRA), na kojem su predstavljene najnovije informacije o zakonu o sigurnosti i industrijskim propisima u Dubaiju. Ove godine vraćen je Drone Zone sektor posvećen dronovima, zatim prostor za žive demonstracije i paviljon posvećenom sigurnosnom projektovanju u zgradama.

Nova partnerstva
Sajam su obilježile i ključne teme kao što su pametni i sigurni gradovi, kao i potpisivanja ugovora o saradnji i razumijevanju, kakav je onaj između Smartworlda, sistem-integratora iz Emirata, i kompanije Honeywell Building Solutions kao jednog od globalnih lidera u sektoru umreženih zgrada. Obje strane su se obavezale da će raditi na podizanju digitalno transformisanih, održivih, sigurnih i efikasnih zgrada širom te zemlje. Jako pozitivne reakcije posjetilaca sajma Intersec 2019 dolaze u vrijeme kada na Bliskom Istoku nastavlja jačati potražnja za sigurnošću i zaštitom od požara.

 

Projekat firme Lunatronik: Za bezbednost Nectara brine se Partizan Security

Na osnovu akta o proceni rizika u planiranju sistema tehničke zaštite i dogovora s nadležnim službama kompanije Nectar, ugrađen je sistem video-nadzora u objektu te fabrike za preradu voća i povrća u Bačkoj Palanci

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik
E-mail: bata@klt.rs

Na tenderu s više krugova odlučivanja rukovodstvo fabrike „Nectar“ izabralo je ponudu firme Lunatronik iz Beograda kao najbolju po kriterijumu „najbolji kvalitet za uloženi novac“, s opremom britanskog brenda Partizan Security. Objekat je deo kompleksa zgrada proizvodnog i skladišnog tipa, koji se prostire više od 80 hiljada metara kvadratnih. Radno vreme je od 00:00 do 24:00 sata svakim danom, a objekat je obezbeđen ogradom čitavom dužinom kruga.

Više od 110 kamera
Na osnovu akta o proceni rizika u planiranju sistema tehničke zaštite i dogovora s nadležnim službama kompanije, izvršena je ugradnja odgovarajućeg sistema video-nadzora u objektu fabrike za preradu voća i povrća „Nectar“ u Bačkoj Palanci. Tom prilikom ugrađeno je više od 110 kamera COD-VF3CH Super HD v4.1 AHD, od čega preko 60 unutrašnjih i 50 spoljašnjih kamera rezolucije od 2 i 4 MP u mini dome i bullet kućištu. Takođe, izvršena je ugradnja i 9 hibridnih DVR uređaja ADH-16A Super HD v3.4 AHD za kamere rezolucije 4 MP s ukupno 96 TB skladišnog prostora, koje omogućava čuvanje snimaka do 30 dana. Svi DVR uređaji i kamere se napajaju centralno iz osam zaštićenih REC ormana, koji su opremljeni UPS uređajima za neprekidno napajanje s akumulatorima od po 42 Ah i povezani nezavisnom mrežom optičkih kablova za daljinski pristup. Na taj način je obezbeđeno da sve kamere imaju i stalno i rezervno napajanje nezavisno od lokalnih izvora 230 V, koji mogu biti nepouzdani. Za optimalan kvalitet slike postavljeno je više od osam hiljada metara koaksijalnih kablova RG59 s paricom za napajanje 2 x 0,75 mm.

Lunatronik prevazišao sve prepreke
Na svim DVR uređajima moguće je programirati automatsko slanje e-mail poruke u slučaju problema kao što je: gubitak video-signala ili neki problem sa hard diskom. Dežurno obezbeđenje preko VMS softvera prati kamere na monitorima veličine 43 inča. Ovlašćeni direktori mogu na svojim računarima da posmatraju određene kamere, u zavisnosti od potrebe i dobijenih ovlašćenja. Pristup DVR uređajima spolja preko interneta je zabranjen zbog politike bezbednosti kompanije.
„Iako je ovaj objekat Nectara vrlo kompleksan i zahtevan, licencirani stručnjaci Lunatronika su prevazišli sve probleme u hodu i u predviđenom roku instalirali vrhunski sistem video-nadzora koji obezbeđuje višestruke koristi – i preventivnu bezbednosnu funkciju i analizu kritičnih događaja i praćenje i usavršavanje postojećih proizvodnih i kontrolnih procesa“, istakao je savetnik za bezbednost Miloš Čeković, ne skrivajući zadovoljstvo urađenim. Nakon uspešno završenog posla u Bačkoj Palanci, izvršeno je i unapređenje i optimizacija sistema video-nadzora u Arilju, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja.

 

Ateïs Magellan / Magellan Compact: Napredno rješenje za rad u otežanim akustičkim uslovima

Magellan interkomunikacijski sistem namijenjen je prijenosu glasa u komplikovanim šalterskim okruženjima, u kojima je važna ne samo ušteda prostora pri integrisanju sistema nego je potreban niz naprednih i automatiziranih mogućnosti koje poboljšavaju kvalitet i razumljivost prijenosa

Piše: Dženan Šabanović, menadžer za razvoj poslovanja za Jadransku regiju, ATEÏS Europe
E-mail: dzenan.sabanovic@ateis.ch

Magellan Compact je digitalni šalterski interkomunikacijski sistem koji omogućava jasan i jednostavan prijenos govora na informativnim šalterima, kasama i pultovima na kojima staklo za razdvajanje klijenata od šalterskih službenika ometa njihov međusobni razgovor. Ovaj sistem omogućava istovremenu komunikaciju u oba smjera te je pogodan za upotrebu na mjestima s ograničenim prostorom koja zahtijevaju savršen prijenos glasa i govora čak i u najkompleksnijim akustičkim uslovima. Kombinovanje ovog sistema s indukcijskom petljom omogućava čak i ljudima sa slušnim poteškoćama da bez problema čuju osobe s druge strane stakla.

Prednosti i mogućnosti sistema
Osim što omogućava istovremenu dvosmjernu komunikaciju i jasan prijenos glasa, Magellan Compact ima i funkciju blokiranja jeke i neželjene buke. Ona se zasniva na analizi programa integrisanog u sistem koji koristi odgovarajuće algoritme kako bi prepoznao i eliminisao smetnje iz signala, a to važi za oba kanala odvojeno ili istovremeno, zavisno od okruženja i potreba. Sav prijenos i prilagođavanje zvuka se obavlja potpuno digitalno, pomoću insertiranog procesora za obradu digitalnog signala. To omogućava napredne funkcije poput automatskog variranja i podešavanja glasnoće na zvučnicima u zavisnosti od jačine pozadinske buke, pri čemu procesor za obradu signala mjeri nivo buke u prostoriji preko mikrofona na strani klijenta ili zaposlenika te automatski povećava jačinu glasa na svakom od kanala u cilju održavanja optimalne glasnoće i kako bi obje strane mogle lako razumjeti svog sagovornika.

Pored toga, Magellan Compact pruža odvojeno programiranje glasnoće razgovora na zvučnicima i na strani klijenta i na strani zaposlenika, pri čemu sistem ima ugrađen i limiter zvuka, koji smanjuje jačinu glasa ukoliko neko od učesnika u razgovoru govori preglasno ili preblizu mikrofonu. Kao dodatna opcija postoji i mogućnost povezivanja BME indukcijske petlje s mikrofonom za osoblje kako bi se olakšala komunikacija s ljudima koji imaju slušne poteškoće. Međutim, BME je opcionalan i sistem ga ne mora imati da bi se postavio na šalter.

Jednostavnost korištenja
Kako bi Magellan Compact bio lak za korištenje, podešavanje svih opcija se vrši preko PC softvera instaliranog na laptopu, koji je USB-om povezan s centralnim uređajem. Radnik koji je zadužen za razgovor s klijentima na raspolaganju ima dugme za uključivanje i isključivanje interkomunikacijskog sistema, kao i dugme za brzo povećavanje glasnoće zvuka za 6 decibela, pri čemu na uvid ima i indikatorske lampice, ukoliko prikaz nivoa jačine zvuka nije dovoljan. Također, kao što mu i samo ime govori, riječ je o kompaktnom sistemu koji ne zahtijeva mnogo prostora za integrisanje. Pri tome su njegovi zvučnici i mikrofoni otporni na vandalsko ponašanje, što ih čini pogodnim za upotrebu na vanjskim i sigurnosno osjetljivim lokacijama. Sistem ima širinu frekventnog opsega od 8 KHz i podržava rad na temperaturi od -10 do +40 stepeni te je otporan na vlagu i umjereno prskanje vodom u skladu s IP23 standardom.

Komponente sistema
Magellan Compact se sastoji od kompaktnog stonog mikrofona za osoblje (PMUC) te mikrofona na strani klijenata (MC ili MCU), sa zvučnicima s obje strane stakla (HPU), kao i opcionalnom BME indukcijskom petljom.

PMUC je kompaktni centralni uređaj s integrisanom elektronikom za digitalnu obradu govora, a sadrži zvučnik i pričvršćeni mikrofon u obliku guščijeg vrata te na sebi ima svu dugmad potrebnu za započinjanje razgovora preko Magellan Compact interkomunikacijskog sistema. Osoblje na raspolaganju ima i LED statusni indikator, koji pokazuje je li sistem aktivan, zatim indikator statusa BME indukcijske petlje, kao i indikator koji pokazuje je li aktivirano dodatno pojačavanje zvuka.
MC ili MCU je jednosmjerni mikrofon s elektretskom ćelijom, koji se postavlja na klijentskoj strani šaltera i otporan je na pokušaje oštećivanja.
HPU je zvučnik koji se postavlja na zid ili sto na strani s koje se nalaze klijenti ili kupci. Također je otporan na oštećenja te ima prednju stranu od obojenog čelika.
BME indukcijska petlja (opcionalna komponenta) omogućava da ljudi koji koriste slušna pomagala mogu lako učestvovati u razgovoru preko Magellan interkomunikacijskog sistema. Ova indukcijska petlja u obliku četvrtastog okvira ispunjava zahtjeve EN 60118-4 standarda za osobe sa slušnim poteškoćama.
Magellan softver omogućava praktično i lako podešavanje opcija te potpuno konfigurisanje Magellan interkomunikacijskog sistema na lokaciji gdje je integrisan.

Compact i standard verzije u ponudi
Pored Compact verzije, Ateïs u ponudi ima i standardni Magellan interkomunikacijski sistem koji ima slične karakteristike kao i manja verzija, ali sadrži odvojenu centralu (UC1), za razliku od kombinovane centrale i mikrofona za osoblje u Compact sistemu. Stoga standardna verzija sistema ima odvojen manji stoni mikrofon (MAS) za osoblje s dva dugmeta za kontrolu komunikacije i pratećim indikatorima. Obje varijante sistema također imaju i automatski stand-by način rada te podržavaju ulazni signal maksimalne jačine od -18 dBu, što omogućava garantovanu jasnoću i razumljivost nakon obrade signala. Maksimalna izlazna snaga i u Compact i u standardnoj verziji je 4 W po kanalu, što bi trebalo biti dovoljno i za veoma bučna okruženja.

Ateïsov Magellan digitalni šalterski interkomunikacijski sistem omogućava lako razumljivu i optimalnu komunikaciju na šalterima s obje strane stakla bez obzira na nivo pozadinske buke, čime se istovremeno povećava i nivo sigurnosti osoblja koje radi na šalterima. Ovaj sistem stoga predstavlja napredno i fleksibilno rješenje pogodno za upotrebu u nizu situacija, od efikasne komunikacije na malim šalterima koji su smješteni jedan uz drugi kao što je slučaj u poštama, željezničkim stanicama i bankama, pa do komunikacije na zahtjevnim vanjskim lokacijama, naprimjer na šalterima smještenim uz cestu kao što su oni za kontrolu posjetilaca na kapijama.

 

Cjelovito rješenje za IKEA tržni centar u Portugalu

Boschevi stručnjaci za sigurnost objekata revolucionarnim rješenjima opremaju IKEA MAR tržni centar u portugalskom Algarveu. Ti stručnjaci se brinu za to da se svaki posjetitelj osjeća opušteno i zaštićeno tijekom kupovine

Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

Svake godine tisuće turista dolaze u Algarve na jugu Portugala, gdje uživaju u suncu i plažama te hrle na popularne lokacije za odmor kao što su Lagos i Albufeira. Međutim, kada im dosadi sunčanje, Algarve nudi i niz drugih aktivnosti kojima se ljudi mogu baviti – bilo da je riječ o dugim šetnjama ili odlasku u šoping, za svakoga se može naći ponešto. Oni koji bi se radije pozabavili ovom drugom aktivnošću imaju priliku to učiniti u IKEA MAR Shoppingu, IKEA-inom tržnom centru sa stotinjak prodavnica. Brojni posjetitelji svaki dan obilaze ovaj tržni centar i tako predstavljaju izazov kako za radnike na kasama tako i za sigurnosnu tehnologiju, koja mora glatko i precizno funkcionirati. Upravo zbog toga su arhitekti i projektanti IKEA MAR tržnog centra odlučili koristiti umrežena, pametna sigurnosna rješenja Bosch Building Technologiesa.

Učinkovito, intuitivno i logično strukturirano rješenje
“Naš kupac je želio potpuno integrirano rješenje čiji se sustavi mogu kontrolirati preko jednog sustava za upravljanje”, opisuje ovu suradnju Luis Gomes, prodajni menadžer za područje Iberije u Bosch Building Technologiesu. Umreženi sustavi koji komuniciraju jedan s drugim moraju olakšati brzo i točno mjerenje u hitnim situacijama. Kupac je također zahtijevao mogućnost učinkovitijeg zakazivanja aktivnosti sigurnosnog osoblja, kao i intuitivne i jasno strukturirane sustave koji bi mu olakšali posao. Bosch je s kupcem i partnerima tijekom dvije godine kreirao harmoničnu sigurnosnu sliku, koja se sastoji od sustava videonadzora, javnog razglasa, dojave vatre i provala te kontrole pristupa. Ovaj projekt uključuje 1.100 plafonskih zvučnika i 390 kamera, a tržni centar je opremljen s ukupno 4.000 protupožarnih senzora te 520 senzora za signalizaciju provala i kontrolu pristupa.

Donošenje informiranih odluka
Boschev inteligentni videoanalitički softver u svakoj kameri procesira sliku u stvarnom vremenu i prepoznaje sumnjive aktivnosti na temelju posebnog algoritma. U slučaju opasnosti softver može sve relevantne informacije proslijediti osoblju, kojem su one što prije potrebne kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere. Naime, gotovo je nemoguće da jedna osoba stalno prati video sa svih 390 kamera. “Inteligentna videoanalitika i cjelovito rješenje znatno olakšavaju svakodnevni posao sigurnosnog osoblja. Istodobno, kupac ima manje troškove – a svi šopingholičari se mogu osjećati zaštićeno”, kaže Luis Gomes.

Izazovi razmjene podataka u pametnim gradovima

Dijeljenje podataka je neizbježna pojava u pametnim gradovima i gradskom nadzoru. Iako odabir “idealnog” sistemskog okvira za dijeljenje podataka može predstavljati izazov, to se uz saradnju svih uključenih strana može uraditi tako da bude korisno za sve njih

Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Pametni gradovi postali su realnost ponajviše zahvaljujući internetu stvari. To je rezultiralo prikupljanjem velike količine podataka, od kojih većina biva neiskorištena. Implementiranje dobrog sistemskog okvira za dijeljenje podataka u pametnim gradovima kako bi se oni dijelili između različitih organizacija i institucija omogućit će gradovima da postanu pametniji, sigurniji i efikasniji. Kada je u pitanju gradski nadzor, dijeljenje podataka postalo je bitan dio omogućavanja pristupa neophodnim informacijama za sve relevantne strane u ovoj oblasti. Međutim, prepreke za njegovo provođenje su vladine regulative i zabrinutost o zaštiti privatnosti. Radeći transparentno i u skladu s regulativama, pametni gradovi mogu implementirati sistemski okvir za dijeljenje podataka od kojeg imaju koristi građani, kompanije i grad kao cjelina.

“Idealan” sistemski okvir
Savršen sistemski okvir za dijeljenje videonadzornih podataka u pametnim gradovima trebao bi biti osmišljen tako da donosi prednosti i ekosistemu pametnog grada i strankama uključenim u taj proces. Te stranke se protežu od raznih vladinih agencija i organizacija do kompanija, zajednica i stanovnika grada. Sistemski okvir bi svakom učesniku u razmjeni podataka trebao omogućiti da zadrži kontrolu nad svojima podacima. Istovremeno, okvir treba biti uvezan s različitim sistemima koji su pod kontrolom aktera razmjene podataka. “U pametnom gradu sistemski okvir za razmjenu podataka mora imati ugrađene sigurnosne dozvole kojima se može ući u trag i koje vlasnicima omogućavaju da dijele različite vrste podataka, zavisno od agencije ili osobe koja im pristupa. Pristup svim dijeljenim podacima mora se moći upratiti radi inspekcija, uz potpunu transparentnost svih strana koje su imale dodira s njima, te se mora moći otkriti kada i pod čijim ovlaštenjem im je pristupano”, kaže Giovanni Gaccione, šef odjela za prakse u oblasti prava i javne zaštite u Genetecu.

Kako savjetuje Stuart Rawling, marketinški direktor u Pelco by Schneider Electricu, bitno je da svaka općinska organizacija ima strukturiranu politiku vezanu za ovo, uz informacije i savjete iz svih institucija. “Ove institucije, kako interno tako i eksterno, moraju uskladiti razumijevanje dijeljenja podataka i pravnih implikacija. Najbolje prakse trebale bi početi od liste podataka koje je prihvatljivo dijeliti (npr. lista osoba s kriminalnim dosjeom), a ne od crne liste podataka koji se ne smiju dijeliti (npr. broj socijalnog osiguranja). Na ovaj način početna tačka je da se ne dijele podaci za koje bi se subjektivno moglo reći da nisu osjetljivi, ali koji bi se kasnije mogli pokazati kao takvi”, kaže on. Ron Grinfeld iz Odjela za razvoj globalnog poslovnog marketinga za korporativnu sigurnost u FLIR Systemsu predlaže dizajn zasnovan na API-jima koji bi omogućio podatkovne integracije ne samo s novoimplementiranim digitalnim/podatkovnim sistemima nego i sa starijim sistemima.

Javno i privatno djeljenje
Osim toga, savršen sistemski okvir trebao bi podržavati veliki protok podataka koje prikupljaju razni senzori te omogućiti i javno i privatno dijeljenje podataka. “Ovaj sistemski okvir bi se trebao moći proširiti s tradicionalnih gradskih korisnika i omogućiti podršku za nove tipove kreatora vrijednosti i stranki”, dodaje on. Prema Fan Yangu, menadžeru za vertikalna rješenja u Hikvision Digital Technologyju, inteligentni sigurnosni uređaji imaju bitnu ulogu u pametnim gradovima u pogledu snimanja relevantnih objekata i informacija. Ti uređaji šalju podatke u centralu kako bi se analizirali i pohranili u strukturirane baze videopodataka. “Ovi korisni podaci će se prikazati na zahtjev u okviru različitih sistema u pametnom gradu, kao što su oni u saobraćaju, javnoj sigurnosti, upravljanju gradom i okruženjem itd.”, kaže Yang. Kada je u pitanju videonadzor, budući da se video prebacuje u baze podataka i zatim kombinuje s algoritmima koji se koriste u različitim industrijama, Yang ističe da ti podaci mogu pomoći u inteligentnim operacijama, menadžmentu i pružanju usluga. “Prema tome, neophodna komponenta idealnog sistemskog okvira trebala bi uključivati inteligentne AI uređaje za snimanje podataka te centar za analizu i pohranu podataka i otvoreni sistem za dijeljenje podataka”, dodaje on.

Izazovi u pronalaženju “idealnog” okvira
Regulative na federalnom, državnom i lokalnom nivou mogu predstavljati izazove za implementiranje sistemskog okvira za dijeljenje podataka, što uključuje i zabrinutost javnosti zbog potencijalnog ugrožavanja privatnosti. Međutim, prema Gaccioneu, sam gradski nadzor se ne susreće s mnogo prepreka pri dijeljenju podataka sve dok se poštuju određeni protokoli za zaštitu privatnosti i podataka te ako se podaci snime na javnim lokacijama. Razlog za ovo je taj što se većina snimljenog materijala u gradovima, ako ne i sav materijal, odnosi na javne lokacije. “Privatnost i regulative ulaze na scenu kada neko kombinuje te videopodatke s ličnim podacima, što od generičkog javnog videa stvara video o nekome ili nečemu. Dijeljenje videonadzora prije dodavanja ličnih podataka omogućava lakšu distribuciju i saradnju”, kaže Gaccione.

GDPR je početkom ove godine podigao mnogo prašine u medijima zbog načina na koji mijenja oblast zaštite privatnih podataka i jednakosti ljudi širom Evrope. Ipak, regulative koje sadrži nisu sasvim nove. “Mnoge zemlje u Evropskoj uniji i ostatku svijeta već decenijama su imale regulative o zaštiti podataka i privatnosti pojedinaca. Međutim, ponekad su praktično bile neprovodive u drugim državama – GDPR je istaknuo i zacementirao posljedice njihovog nepridržavanja na širem međunarodnom području. Ovo je donijelo prisilnu promjenu ponašanja na globalnom nivou iako se regulative primjenjuju samo na građane Evropske unije. Jedna od komponenti GDPR-a je pravo pojedinca da podaci o njemu budu uklonjeni iz relevantnih baza podataka. Kako bi se pridržavalo ovoga u oblasti gradskog nadzora, moraju postojati procedure za adekvatno odgovaranje na te zahtjeve i njihovo istraživanje te za reakciju na njih zasnovanu na radnim protokolima organizacije”, objašnjava Rawling. Rizici povezani s prikupljanjem, dijeljenjem i zloupotrebom podataka također predstavljaju veliki izazov – to uključuje pravne i cyber sigurnosne rizike te druge upade koji mogu dovesti do gubitka i krađe podataka. “Osim toga, kompetitivni rizici su također izazov, pri čemu se u dijeljenim podacima mogu naći kompetitivni faktori i informacije koje mogu upasti u pogrešne ruke”, kaže Grinfeld. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, on preporučuje da se sistemski okvir za dijeljenje podataka izgradi na arhitekturi koja može ispuniti ciljeve idealnog okvira, ispunjavajući potrebe za kontrolom podataka, dijeljenjem i otpornošću na hakerske napade.

Prednosti i budućnost
Jedna od prednosti sistemskog okvira za dijeljenje podataka bila bi veća svijest o sigurnosti i javnim operacijama koje se odvijaju u stvarnom vremenu. “Drugim riječima, riječ je o korištenju konsolidacije podataka radi stjecanja boljeg uvida u to šta se dešava u stvarnom vremenu, što omogućava bolje donošenje odluka i efikasnije upravljanje sigurnosnim događajima”, kaže Grinfeld i napominje da će korištenje velikih podataka u budućnosti postati trend. To će uključivati pametno procesiranje konsolidovanih podataka, što bi moglo pomoći u detektovanju i analiziranju raznih obrazaca, nepravilnosti, trendova i ponašanja koja imaju direktan utjecaj na ciljeve povezane sa sigurnošću i javnom zaštitom. “Spomenuti način korištenja podataka može donijeti razne prednosti, počevši od sposobnosti identifikovanja problematičnih slučajeva korištenja podataka do efikasnijeg rada vlada i općinskih agencija širom grada. Gradovi će htjeti da postoji sposobnost predviđanja sigurnosnih događaja prije nego što do njih dođe, što bi im omogućilo da u pojedinim slučajevima potpuno spriječe njihovo izbijanje, dok bi u drugim slučajevima postigli bolje ishode. To je budućnost prema kojoj svi idemo”, kaže on. Iako se mnogi sistemski okviri za dijeljenje podataka danas vrte oko ideje masovne pohrane podataka, Gaccione vjeruje da taj cilj za sada nije realan za većinu organizacija. Međutim, on bi mogao biti dio naše budućnosti. “Vjerujem li da ćemo jednog dana imati ‘skladište’ ili ‘jezero’ podataka po gradu? Naravno, nadam se da hoćemo, ali stvarnost je da svaki akter drugačije čuva podatke. To ima manje veze s tehnologijom nego sa specifičnom situacijom u kojoj se koriste podaci”, kaže on.

Sistemski okviri za budućnost
Kada je riječ o gradskom nadzoru, Yang vjeruje da će kontinuirani razvoj i napredak vještačke inteligencije, velikih podataka i cloud računarstva u budućnosti učiniti prikupljanje podataka preciznijim i efikasnijim. “Efikasno prikupljanje podataka će omogućiti brže generisanje izvještaja, koji se mogu dijeliti u različitim područjima pametnog grada. Osim toga, to će čitavom sistemu omogućiti da se brže prilagođava i podešava”, smatra Yang. U budućnosti će dijeljenje podataka biti veliki dio pametnih gradova i gradskog nadzora te će od velikog značaja biti poznavanje načina kako da se ono iskoristi. Iako postoje ograničenja koliko se podataka može dijeliti i s kime, uz adekvatan sistemski okvir mogućnosti su neograničene.

Detaljniji pogled na dijeljenje podataka i gradski nadzor
Potpredsjednik marketinga u CNL Softwareu Adlan Hussain govorio je o nekim neophodnim komponentama “idealnog” sistemskog okvira za dijeljenje videonadzornih podataka koje mogu omogućiti njegov pozitivan utjecaj na gradski nadzor. Prema njemu, budućnost videonadzora u pametnim gradovima bit će izgrađena oko partnerstava i memoranduma razumijevanja između određenog broja aktera unutar gradova. “Ove inicijative za implementaciju okvira će zahtijevati platformu koja omogućuje višesistemsku integraciju, nezavisno od toga ko je proizvođač sistema. One će također omogućiti postepenu integraciju tehnologija koje se nadopunjuju, kao što su prepoznavanje registarskih tablica, prepoznavanje lica i videoanalitika”, kaže Hussain i navodi sljedeće komponente kao neophodan dio idealnog sistemskog okvira za dijeljenje podataka te objašnjava na koji način će one pozitivno utjecati na pametne gradove:

• Konsolidacija videa: Programi sigurnih gradova se provode u fazama, a jedna od prvih je integracija tehnologije unutar velike organizacije u gradu – to se obično odnosi na policijske snage. Njihova želja je da uvežu svoje različite videosisteme. Naprimjer, grad Atlanta u saveznoj američkoj državi Georgiji je proteklih godina uložio u određeni broj nadzornih sistema kako bi policiji i profesionalcima u oblasti javne sigurnosti omogućio pristup vizuelnim podacima mnogo prije nego što interventni timovi stignu na mjesto događaja.
• Prikupljanje podataka: Instantni pristup velikom broju “očiju na terenu” brzo postaje ključni dio nadzornih centara. To se zatim proširuje na druge tehnologije u cilju održavanja reda i zakona na osnovu kvalitetnih podataka, pri čemu su oni ključni faktor proaktivnog korištenja nadzora.
• Saradnja: Jedna od najefikasnijih metoda povećanja kvaliteta podataka dostupnih vladinim agencijama je implementacija centra za integraciju kamera. Ovaj model pomaže u smanjenju troškova osiguravanja videa za sve uključene agencije.
• Javno-privatno partnerstvo (JPP): Hussain ističe da su u CNL-u uočili da se njihovi kupci prebacuju na PPP.
• Prediktivni nadzor: Mogućnost primjenjivanja analitike na podatke o određenim događajima, što omogućava bolje predviđanje incidenata i korištenje resursa u cilju adekvatnog odgovora na njih.

Kako gradove učiniti sigurnijim i pametnijim?
Svi znamo da dijeljenje podataka gradove može učiniti sigurnijim i pametnijim, ali kako? Genetecov šef Odjela za prakse u oblasti prava i javne zaštite Giovanni Gaccione navodi primjere toga gdje se nalazimo danas, a gdje bi nas u budućnosti dijeljenje podataka moglo odvesti. On objašnjava da danas, nakon što se desi saobraćajna nesreća, hitna služba dobija poziv od nekoga ko je bio uključen u nesreću ili joj je svjedočio. Nakon toga policijski tim se šalje na teren da izvrši uvid u događaj i napravi izvještaj o njemu. Policija će zatim imati pristup kamerama u području u kojem je došlo do nesreće te će moći pregledati njen video. Poslije toga policija će početi sastavljati sliku incidenta i istraživati ga.

Zamislimo da će u budućnosti postojati zajednički sistem Ministarstva saobraćaja i policije. Kada hitna služba dobije poziv od nekoga ko je učestvovao ili svjedočio saobraćajnoj nesreći, operaterov sistem automatski prosljeđuje video snimljen na lokaciji incidenta i u vrijeme kada je do njega došlo. “S obzirom na to da Ministarstvo saobraćaja dijeli pristup svojim sistemima za autobuse i vozove, možemo vidjeti i snimak s ostalih kamera oko mjesta incidenta. Snimak s autobusa s kamerama koji je bio blizu mjesta događaja automatski se prosljeđuje na ekran operatera. Na videu s tog autobusa operater ili policija mogu vidjeti više detalja o incidentu, kao i eventualni broj registarske tablice i smjer kretanja počinioca. Sistem zatim može početi prosljeđivati video s kamera koje su dio javno-privatnog partnerstva, kao i s kamera s autobuskih stanica i raskrsnica. Na taj način se omogućava uvid u čitav film o incidentu, kao i u dodatne podatke o osumnjičenima”, kaže on. Isti podaci s kamera se zatim mogu podijeliti s brojnim drugim agencijama, a ne samo s agencijom koja je postavila kameru, dodaje on. “Iste kamere s odgovarajućim sistemskim okvirom mogu pomoći gradovima da poberu brojne prednosti. Ukratko, suština je to da video ili podaci neće više biti alat policije ili Ministarstva saobraćaja nego alati gradova, pri čemu će pomoći u ostvarivanju sigurnijih i pametnijih urbanih zona”, zaključuje Gaccione.

 

Pametniji gradovi uz navođeno parkiranje

Kako se vlade širom svijeta sve više okreću ideji pametnih gradova, a upravljanje saobraćajem u njima postaje glavni problem, tako i rješenja za pametno navođenje saobraćaja postaju sve bitnija. U ovom članku ćemo se pozabaviti stanjem na ovom tržištu, kao i tehnologijama povezanim s trenutnim trendovima

Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Budući da broj vozila širom svijeta raste, sve je teže upravljati saobraćajem. Srećom, automobilska industrija jedna je od onih koje ubiru najveću korist od tehnoloških inovacija koje omogućavaju različitim uređajima da postanu pametniji i efikasniji. Zahvaljujući rastu industrije vozila, parkiranje je postalo veliki problem. Međutim, industrija pametnih parkinga posljednjih je godina mnogo napredovala. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, očekuje se da će vrijednost tržišta pametnih parkirališta za putnička vozila do 2021. dostići cifru od 5,3 milijarde dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od gotovo 18 posto tokom perioda od deset godina. Glavni faktori koji potiču ovaj rast su zabrinutost zbog sve većih saobraćajnih gužvi u urbanim područjima, ograničena dostupnost mjesta za parkiranje te strožije regulative vezane za emisije štetnih plinova. Ono što također pogoduje razvoju ovog tržišta je i činjenica da određeni broj vlada širom svijeta prepoznaje značaj efikasnog upravljanja parkiranjem. Među rješenjima koja čine ekosistem pametnog parkiranja, jedno koje se ističe odnosi se na sisteme za navođeno parkiranje. Jednostavno rečeno, sistem za navođeno parkiranje pomaže ljudima da izbjegnu vremenski zahtjevan i stresan proces potrage za slobodnim mjestima na parkiralištima. Međutim, postoje i dodatne prednosti i mogućnosti za sistem-integratore koji su zainteresovani da ovo rješenje uključe u svoj portfolio.

Prednosti rješenja za navođeno parkiranje
Prema Haraldu Schmittu, direktoru njemačke kompanije MRS-Traffic, tri su glavne prednosti kvalitetnog rješenja za navođeno parkiranje: smanjeno vrijeme pronalaska slobodnog mjesta za parkiranje, smanjenje emisija štetnih plinova zbog efikasnije navigacije te praćenje statusa svih mjesta za parkiranje. Iako je ovo suštinski opis čitavog rješenja, važno je znati kako se postižu navedeni ciljevi. Menadžerica nacionalne prodaje u novozelandskom Smart Parking Technologyju Rebecca Grainger objašnjava na koji način funkcioniše njihovo rješenje.

“Pametno parkiranje ima razne opcije navođenja kako bi vozači mogli pronaći dostupne lokacije za parkiranje, kao i pojedinačna parking-mjesta uz ceste. Naša aplikacija u stvarnom vremenu prikazuje informacije o navođenju i lokaciji svakog parkirališta na kojem su ugrađeni naši senzori. Aplikacija koristi Google mape, što znači da ljudi mogu isplanirati cijeli put do parkinga na jednostavan i efikasan način. Drugi način navođenja koji možemo ponuditi podrazumijeva lokalnu signalizaciju dostupnosti mjesta za parkiranje u stvarnom vremenu i usmjeravanje do dostupnih mjesta. Na višespratnim parkiralištima također imamo senzore iznad parkinga koji mijenjaju boju u zavisnosti od statusa zauzetosti svakog od mjesta za parkiranje”, kaže Grainger. Ona dodaje da svako od ovih rješenja ima značajne prednosti za operatere parkirališta, lokalne zajednice, posjetioce i okruženje, uključujući smanjenje zastoja u saobraćaju na prometnim ulicama, smanjenje zagađenja, eliminisanje potrebe da se zapošljavaju timovi nadzornika parkinga, povećanje sigurnosti na cestama budući da se vozači verbalno usmjeravaju do dostupnog parkinga te bolje slijeđenje propisa za parkiranje.

Ispunjavanje želja i potreba
Ovdje je ključni faktor taj da je prilikom implementiranja ovakvog rješenja lako postati previše fokusiran na ispunjavanje potreba i želja kupaca. Međutim, za ovu industriju bi dugoročno bilo dobro sagledati širu sliku. Prema Pauliusu Vezelisu, šefu poslovnog razvoja u kompaniji Pixevia iz Litvanije, očigledno je da je spomenuto rješenje praktično za vlasnike automobila, ali njegove prednosti sežu i dalje od toga. “Prije svega, pametno navođeno parkiranje ljudima štedi vrijeme potrebno za pronalazak slobodnog mjesta, što zauzvrat smanjuje emisiju ugljik-dioksida, budući da automobili ne moraju kružiti naokolo. Druga prednost pametnog parkiranja je smanjenje saobraćaja u gradu zato što, statistički, oko 40 posto prometa, naročito u gradskom centru, čine automobili koji traže mjesto za parkiranje. Pametni parking pomaže u smanjenju emisija ugljik-dioksida u cijelom gradu, jer se saobraćaj efikasnije odvija, a na cestama se nalazi manje automobila”, kaže on.

Tehnologija iza ovog rješenja
Prema Haraldu, četiri su glavne komponente sistema za pametno navođeno parkiranje. Riječ je o bežičnom magnetnom senzoru, kameri, indukcijskoj petlji i radaru. S druge strane, Vezelis je mišljenja da savremena napredna rješenja koriste samo kamere za nadgledanje parkirališta i njihovih ulaza i izlaza, u kombinaciji s grafičkim procesorima koji obrađuju informacije. “Možete koristiti postojeće starije sigurnosne kamere na parkingu ili nove kamere. Postoji nekoliko opcija za procesiranje videa: možete ugraditi grafičke procesore u svoj server i procesirati podatke lokalno ili slati video s kamere u oblak da se tamo procesira”, kaže Vezelis. Grainger ovo dalje objašnjava dodajući da se tehnološke komponente u sistemima za navođenje u njenoj kompaniji mogu svesti na mrežu senzora, promjenjivu signalizaciju, aplikaciju i mapu. Sve ove komponente sistema programirane su i rade preko firmine platforme koja se nalazi na Google cloudu te su operaterima dostupne na uvid preko softvera.

Grainger objašnjava i da senzori mogu biti smješteni u zemlji, na tlu ili iznad njega, osim brojača automobila i ALPR kamera. IoT gatewayi ugrađeni u svaki uređaj omogućavaju umrežavanje velikog broja uređaja, kao i stvaranje područja otvorene povezivosti. Signalizacijski sistemi u stvarnom vremenu prikazuju informacije o dostupnosti mjesta za parkiranje i kapacitetu parkirališta te usmjeravaju saobraćaj radi njegovog boljeg protoka. Mobilne aplikacije omogućavaju plaćanje i navođenje u stvarnom vremenu. Ova pametna tehnologija za parkiranje također uključuje mapu koja se može ubaciti na web-stranice i koja omogućava posjetiocima da isplaniraju putovanje do određene lokacije ili kompanije. Kao i u slučaju ostalih aktuelnih tehnologija, ne može se poreći uloga koju u sistemima za navođeno parkiranje ima vještačka inteligencija (AI). Startupi kao što je američki Streetline osmislili su rješenja koja za navođeno parkiranje i analitiku u stvarnom vremenu koriste mašinsko učenje.

Glavne karakteristike
Vezelis ističe četiri glavne mogućnosti koje AI i rješenja za navođeno parkiranje s kamerama obično imaju. To su:
• Laka implementacija – nema potrebe da se senzori postavljaju svugdje ili da se grade rampe s namjenskim LPRN kamerama.
• Isplativost – jedna kamera može pokriti 100 parking-mjesta i istovremeno prepoznavati registarske tablice.
• Veća sigurnost – vrhunska rješenja nude sigurnosne obavijesti o neuobičajenom ponašanju na parkiralištima. Naprimjer, o nelegalnom okupljanju po noći, sumnjivom ponašanju pored automobila i nelegalnom parkiranju.
• Veće zadovoljstvo kupaca – AI i sistemi s kamerama ne samo da pomažu u pronalasku slobodnog mjesta za parkiranje nego imaju i opciju za pronalaženje vašeg automobila, budući da sistem ne samo da detektuje zauzeta mjesta nego zna i koji se automobil nalazi na kojem mjestu.

Grainger, pak, dijeli mogućnosti sistema u dvije kategorije. “Prvo, prednosti za korisnika uključuju jasnu i preciznu signalizaciju, koja u stvarnom vremenu prikazuje stanje ispunjenosti parkirališta”, kaže ona. “Ovo omogućava veću efikasnost, naprimjer pri parkiranju na višespratnom parkingu moguće je preskočiti spratove koji su potpuno ispunjeni, a kada (vozači) dođu na sprat na kojem ima slobodnih mjesta, mogu vidjeti koja su to tačno mjesta dostupna tako što će pratiti sistem navođenja iznad parkinga u potrazi za zelenim svjetlom. Još jedna prednost za korisnika je dokazana činjenica da efikasno parkiralište s dobrim osvjetljenjem i funkcionalnim sistemom navođenja obeshrabruje antisocijalno ponašanje.” Druga kategorija se tiče prednosti za operatere, budući da korištenjem podataka sa senzora prikupljenih preko cloud platforme mogu definisati poslovna pravila i isplanirati rad parkinga kako bi povećali njegovu efikasnost.

Izazovi i poteškoće u provedbi
Grainger objašnjava da glavne poteškoće s kojima se njena kompanija suočava, a koje mogu otežati montiranje sistema, nastaju zbog terena na kojem se nalazi parking, lokacije i vremenskih uslova. Ovo može uključivati gradove s izuzetno brdovitim terenom, parkinge na lokacijama kao što su pristaništa na kojima se ne mogu bušiti rupe ili područja na kojima ima obilnih sniježnih padavina. “Međutim, nakon više od 15 godina specijalizacije u razvoju opreme za parkiranje, pametni parking sada na raspolaganju ima izbor različitih senzora, tako da se većina, a možda i svi zahtjevi lokacije mogu ispuniti te se izazovi mogu prevazići”, dodaje ona. Vezelis ističe da je generalno prilično lako montirati i početi koristiti pametni AI parking-sistem zasnovan na kamerama. “Samo povežite postojeće kamere s, recimo, Pixevijinim cloudom i spremni ste za rad. Ponekad poteškoće nastaju ako parkiralište ima neobično okruženje ili oblik. Postavljanje takvog sistema može biti problematičnije na parkiralištima koja imaju vrlo kompleksan oblik s mnogo uglova i malih džepova s jednim ili dva mjesta za parkiranje. Drveće također predstavlja prepreku – ako ima previše drveća na sredini parkirališta, možda će biti potrebne dodatne kamere kako bi se vidjelo šta se nalazi iza njega. Te dodatne kamere inače ne bi bile potrebne”, kaže on.

Kvalitet u prvom planu
Kada je u pitanju ponašanje kupaca, Schmitt ističe da bi tržište trebalo biti svjesno činjenice da jeftini proizvodi neće donijeti dobre rezultate. “Koliko para toliko muzike. To znači da mnogi kupci pokušavaju nabaviti najjeftinije rješenje. Kada ono ne odgovara, kupci misle da pametni sistemi parkiranja ne rade dovoljno dobro. Na ovom tržištu treba kupovati visokokvalitetne proizvode od dobavljača koji također pruža podršku tokom faze planiranja i projektovanja”, kaže Schmitt. Tu je i činjenica da je samo rješenje još u fazi razvoja. Greg Mason, potpredsjednik tehničke prodaje u TIBA Parking Systemsu, kaže da je trenutno glavna stvar koju treba imati u vidu trošak zbog vlasnički zaštićenog softvera. On se trenutno razvija u malim koracima, što ga čini skupim. “Mislim da vertikalni efekt vlasnički zaštićenog softvera smanjuje povrat investicije kod ljudi koji ga kupuju. Dakle, dolazi do negativne povratne reakcije na današnjem tržištu. Imate visoke troškove s malim povratom investicije. A proizvodnja hardvera usljed toga postaje ograničena. Treba nam da dođemo do efikasnije pozicije na kojoj je povrat investicije veći i koja je zasnovana na dijeljenim informacijama i podacima, što će povećati prodaju i potražnju”, kaže Mason.

Šta sistem-integratori trebaju znati
Ako bi sistem-integratori znali s kim se udružiti u ovoj industriji, to bi uveliko doprinijelo učvršćivanju njihovog prisustva na tržištu. Da ne govorimo o tome da će tehničke vještine koje se koriste u sigurnosnoj industriji, naročito one vezane za kamere, biti od koristi i u ovom sektoru. “Prije svega, trebali bi se fokusirati na pronalazak dobrog partnera koji poznaje izazove koji prate takve sisteme i koji ima praktično iskustvo u njihovoj implementaciji. Drugi korak bi bio da što prije započnu pilot-projekte sa svojim klijentima kako bi im pokazali da to nije bauk i da može biti od velike koristi za vlasnike parkirališta. Osim toga, veoma je korisno posjedovati i znanje o različitim vrstama kamera, infracrvenoj svjetlosti, pozicioniranju kamera i prijenosu videa, kao i vještine povezane s navedenim”, objašnjava Vezelis. Ukratko, potencijal rasta ovog sektora ne može se ignorisati, naročito zato što bi se ovakvi sistemi mogli posmatrati kao integralni dio pametnih gradova. Vodi se debata o tome treba li se fokusirati na kamere ili na senzore, ali u savršenom slučaju najbolje bi trebala raditi njihova kombinacija.

Šta je u trendu: kamere ili senzori?
U ovoj fazi bilo bi teško identifikovati specifične trendove koji se šire na tržištima u različitim regionima. Naprimjer, Paulius Vezelis, šef poslovnog razvoja u kompaniji Pixevia iz Litvanije, ističe značaj kamera u odnosu na senzore. “Trenutno je glavni trend korištenje pametnog parking-sistema s kamerama. Nema više senzora na tlu na svakom parking-mjestu”, kaže Vezelis. “Do vjerovatno najveće promjene na tržištu došlo je zbog napretka u oblasti vještačke inteligencije. Napredak na tom polju rezultirao je uveliko poboljšanim mogućnostima neuralnih mreža da razumiju i koriste podatke s jednostavnih sigurnosnih kamera koje se koriste za određene zadatke na pametnim parkinzima kao što su navođenje ili prepoznavanje registarskih tablica. Prije su vam trebale specijalizirane kamere na ulazima da detektujete brojeve na automobilima ili namjenski senzori na svakom mjestu za parkiranje, ali sada se sve to može postići pomoću nekoliko jednostavnih sigurnosnih kamera.”

S druge strane, Harald Schmitt, direktor njemačkog MSR-Traffica, ističe da korištenje optičkih senzora postaje manje popularno u odnosu na senzore na tlu, ne samo zbog veće tačnosti podataka nego i zato što optički senzori nisu u skladu sa sve većom zabrinutošću zbog privatnosti podataka. “Pojedinačna detekcija pomoću magnetnih senzora je najveći trend. Zahvaljujući brojnim godinama iskustva, ova tehnologija je najbolja na ovom tržištu i nudi najveću tačnost podataka. Kamere, naprimjer, mogu biti problematične zbog nove Opće regulative o zaštiti podataka (GDPR). Također, na optičke senzore mogu utjecati osvjetljenje, tama, snijeg itd.”, spominje Schmitt.

Osim ovoga, bitno je naglasiti da je rast popularnosti koncepta sistema za pametno navođeno parkiranje potaknut i rastom broja inicijativa kao što su pametni gradovi. Štaviše, Rebecca Grainger, menadžerica nacionalne prodaje u Smart Parking Technologyju, kaže da su trenutno rastući trendovi u oblasti pametnog parkinga digitalizacija i utjecaj pametnih gradova. To je logično budući da se ljudi sve više navikavaju na umrežene uređaje te žele još veći nivo praktičnosti u svim aspektima svojih života.
“Korisnici postaju mnogo obavješteniji te sve više koriste tehnološke opcije koje njihovu svakodnevicu čine lakšim. Parking je velika komponenta toga; štaviše, do 30 posto svih vozača na gradskim cestama u potrazi je za mjestom za parkiranje. Odgovorili smo na to ne samo tako što smo omogućili da naša aplikacija i navođenje pomažu ljudima da brže pronađu odgovarajući parking nego smo našu tehnologiju dizajnirali tako da bude prilagodljiva i intuitivna. Korištenjem naše cloud centrale, mjesta za parkiranje se mogu podesiti tako da imaju različite parametre i vremenska ograničenja”, kaže ona.

 

Najvažniji tehnološki trendovi u 2019.

Od potencijala 5G tehnologije do sve moćnije vještačke inteligencije (AI) naše umrežene živote sve više oblikuje uspon transformativnih tehnologija. Iako su one već dovoljno snažne same po sebi, danas se međusobno konvergiraju kako bi suštinski promijenile način na koji ostvarujemo interakciju sa svijetom, poslujemo i komuniciramo

Izvor: IHS Markit
E-mail: redakcija@asadria.com

Kako se konvergencija nastavlja, danas se nekada zasebne industrije prožimaju na sasvim nove načine i donose jednako nove mogućnosti i izazove. Transformativne tehnologije temeljno mijenjaju načine funkcioniranja kompanija i svakodnevni život ljudi. Kako ove tehnologije postaju pametnije i sofisticiranije, a tržišta evoluiraju, nove industrije su već spremne za transformaciju. Brzina kojom se ove tehnologije etabliraju je sve veća. U nastavku pročitajte koje je to ključne trendove u 2019. godini, koji će imati veliki utjecaj na komercijalna i potrošačka tržišta, izdvojila istraživačka kompanija IHS Markit.

1970-te
Razvoj IP protokola: e-mail je uveo instantnu komunikaciju u poslovne procese
1980-te
Kablovska televizija: Cjelodnevno emitiranje vijesti promijenilo je način konzumacije sadržaja
1990-te
Litij-jonske baterije: Prenosiva elektronika uvela je revoluciju u dostupnost tehnologije
2000-te
Povećana mrežna propusnost i pojava aplikacija:
– Pojavili su se poslovni modeli za streaming sadržaja
– Sadržaji se prilagođavaju konzumaciji preko mobitela
– Pojava poslovnog modela aplikacijskih platformi
2010-te
Litij-jonske baterije i povezivanje na daljinu
– Prodor električnih vozila mijenja tržišnu potražnju za naftom
– Internet stvari i srodne tehnologije postaju dostupne na više tržišta
2019. i dalje
Konvergencija vještačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i oblaka (cloud)

1. TREND: SVEPRISUTNI VIDEO
Sveprisutnost videa dovodi do značajnih promjena u industriji jer se sve veći broj tržišnih igrača bori za pažnju potrošača i postizanje profita, a kompanije se moraju prilagođavati situaciji kako bi se nosile s rastućom potražnjom.

1. Automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR) je tehnologija za automatsko čitanje registarskih tablica vozila.
Predviđa se da će na globalnom tržištu prihodi od prodaje integrisanih (inteligentnih) kamera rasti po složenoj godišnjoj stopi od 16,4% od 2017. do 2022. godine.
2. Automobilska industrija
Globalne isporuke automobilskih displeja će porasti za 11% u odnosu na cifru od 164 miliona isporučenih uređaja u 2018.
3. Digitalno oglašavanje
Za 2018. IHS Markit je predvidio da će cjelokupna industrija digitalnog oglašavanja zabilježiti rast prihoda od 23,8% u odnosu na godinu ranije.
4. Mobiteli
Kumulativni broj pojedinačnih isporuka pametnih telefona u prva tri kvartala 2018. godine na globalnom nivou je premašio milijardu uređaja. Broj isporučenih savitljivih AMOLED ekrana će do 2015. dostići cifru od 50 miliona.
5. Videonadzor
U 2018. godini je isporučeno oko 108 miliona mrežnih kamera. Za svjetsko tržište softvera za videoanalitiku predviđa se rast od 14,9%, kao i dostizanje vrijednosti od 564,5 miliona dolara do 2022.
6. AR/VR tehnologija
Potrošačka izdvajanja za aplikacije i sadržaje namijenjene virtuelnoj (VR) i umjetnoj (AR) realnosti će u 2019. godini premašiti sedam milijardi dolara.
7. Streaming sadržaja uživo
Udio sadržaja na internetu koje kreiraju korisnici će do 2022. iznositi čak 20%.
8. Sigurnost domova
Potrošačko tržište videonadzornih sistema će u 2018. godini vrijediti više od milijarde dolara.
9. OTT video
Broj pretplata na online videoservise koje nude OTT provajderi i tradicionalni ponuđači sadržaja će se više nego udvostručiti između 2017. i 2022. godine. U posljednoj godini ovo tržište će vrijediti nešto manje od milijardu dolara.
10. TV
Tradicionalni TV i online video zajedno generišu više od 500 milijardi dolara prihoda godišnje. Predviđa se da će ovi godišnji prihodi između 2017. i 2022. godine rasti uz godišnju stopu od 4,9%.
11. Mreže
Video sve više dominira IP saobraćajem. Do 2020. godine na video će otpadati 75% saobraćaja u fiksnoj i 66% saobraćaja u bežičnoj mreži.
12. Dronovi
Gotovo 60% profesionalnih dronova opremljeno je kamerama.

Faktori rasta
Neki od najvažnijih faktora rasta su: uspon online ponuda i platformi, uključujući tehnologije novih i jakih tržišnih igrača, veće korištenje mobilnih umreženih uređaja sposobnih za snimanje i prikazivanje videa, napredak na planu mrežnih i prijenosnih tehnologija za dijeljenje videosadržaja te općenito nagli rast količine sadržaja koje kreiraju korisnici i videozapisa na društvenim platformama. Sektor medija, televizija, kućna kina, društveni mediji i igre imaju bitnu ulogu u širenju videa, iako ovaj trend utječe i na druge industrije kao što su sigurnost, obrazovanje i zdravstvo. Ovi sektori se sve više oslanjaju na videotehnologiju.

Infrastruktura, mrežni kapacitet i korisničko iskustvo
Budući da mrežna infrastruktura sadašnje generacije nije opremljena za podršku brzom razvoju videosaobraćaja, ulaganje u mrežu sljedeće generacije je neophodno za podršku vrhunskom korisničkom iskustvu unutar masovne korisničke baze. 5G će biti transformativna tehnologija za video jer će omogućiti širokopojasni pristup na mobilnim uređajima. To će omogućiti streaming profesionalnog videa i sadržaja koje kreiraju korisnici u do sada neviđenom obimu.

Sadržaj i monetizacija
Kako bi ostvarili efikasan povrat uloženog, pružaoci usluga, emiteri i platforme koje se bore za dio prihoda od videa trebaju pravu kombinaciju kvalitetnog sadržaja. Usluge sadržaja, mogućnosti i poseban mrežni pristup za video mogu se monetizirati na različitim nivoima, ali video može poslužiti i za neke šire ciljeve. Za telekomunikacijske i velike tehnološke kompanije, video može privući korisnike cijelog spektra usluga koje zajednički omogućavaju rast prihoda i zarade i jačaju lojalnost korisnika. Video bi, stoga, trebao biti pozicioniran kao primarni alat za podizanje ukupne vrijednosti ponude.

Zaštita privatnosti i podataka
Sve češće snimanje videosadržaja pomoću pametnih telefona, nosivih uređaja, dronova ili satelita rezultirat će prikupljanjem, pohranom i potencijalnim dijeljenjem sve većeg broja privatnih slika građana. Istovremeno, napredak na planu vještačke inteligencije i mašinskog učenja omogućava identifikaciju zasnovanu na prepoznavanju lica, što potencijalno ugrožava privatnost ljudi. Stoga će država i njena regulatorna tijela morati preuzeti ključnu ulogu u zaštiti građana, uz primjenu odgovarajuće politike, zakonskih rješenja i alata za sprečavanje kršenja privatnosti i zaštitu podataka.

Zajedničke strategije medija i telekoma u 2019.
Medijske kuće i telekomunikacijske kompanije osjetile su se ugroženim poslovanjem kompanija kao što su Netflix, Amazon, Google, Facebook i Apple. Zbog toga je došlo značajnog rasta aktivnosti na planu spajanja i akvizicija u ovim sektorima, odnosno objedinjavanja i širenja ključnih igrača na ovim tržištima. Tokom 2019. počet će se osjećati posljedice velikih poslovnih aranžmana koje su sklopili AT&T i Time Warner, Disney i Fox, Vodafone i Liberty Global, Comcast i Sky. Novonastali i ojačani industrijski lideri će postepeno početi predstavljati svoje strategije.

2. TREND: RUBNO RAČUNARSTVO (EDGE)

Rubno računarstvo uglavnom se odnosi na obradu koja se tradicionalno izvodi u cloud okruženju. Ona se danas odvija „bliže“ izvorima podataka sa senzora ili interfejsima koji povezuju čovjeka i mašinu, što mijenja načine implementacije mreža i razvoja uređaja i kreira nove izvora prihoda jer računarski resursi postaju dostupniji krajnjem potrošaču.

Ključna aplikacija rubnog računarstva je distribucija videosadržaja, koju je 92% ispitanika navelo kao bitan i zanimljiv segment.
Rubne lokacije koje koriste telekomunikacijske kompanije nalaze se na razdaljini od 5 do 20 milisekundi od korisnika kojima se pružaju usluge, dok su rubne lokacije OTT operatera i distributera sadržaja preko interneta smještene na udaljenosti od 20 do 50 milisekundi.
82% operatera planira koristiti uCPE za izvršenje VNF funkcija na korisničkim lokacijama
97% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju pametnih centralnih ureda (smart CO)
85% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju centra podataka u blizini centralnog ureda
70% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju centra podataka koji se ne nalazi u blizini

Faktori rasta
Ključna aplikacija rubnog računarstva je isporuka videosadržaja. Zatim treba istaći rad u realnom vremenu i niže latencije za radna opterećenja, kao i sigurnosne aplikacije kod kojih je vrijeme ključni faktor, otpornost na situacije kada mrežna veza nije dovoljno kvalitetna ili nije dostupna, prikupljanje podataka i mogućnost njihovog filtriranja kako bi se uskladile potrebe skladištenja, umrežavanja i računarstva, funkcije sigurnosti i zaštite privatnosti su centralizirane i poboljšane, posebno u domenu interneta stvari, kod kojeg krajnji čvorovi nisu nužno pogodni za to.

Pružaoci usluga, provajderi usluga u oblaku i kompanije koje se bave internetom stvari posebno se fokusiraju na rubno računarstvo. Ova tehnologija utječe i na cijeli lanac vrijednosti, od proizvođača poluprovodnika, preko proizvođača originalne opreme (OEM) do segmenata kao što su mediji, sigurnost i igre.

Evolucija rubnog računarstva
Nova tehnologija rubnog računarstva predstavlja moćan skup lokacija za upravljanje aplikacijama i one se mogu nalaziti bilo gdje. Naprimjer, umreženo vozilo predstavlja „rubni“ sistem na točkovima. Uz veliki broj potencijalnih ciljnih lokacija, neka rubna rješenja se razvijaju za potrebe obrade manje količine podataka za manji broj korisnika, dok su ostala rješenja sveobuhvatna i služe za obradu velikih skupova podataka za potrebe većeg broja korisnika. Tu spadaju i centri podataka koji su smješteni u velikim gradskim centrima. Novi specijalizirani čipovi manje snage će napajati rubne uređaje. Iako mnogi izjednačavaju rubno računarstvo s 5G tehnologijom, aplikacije za njega već postoje, za razliku od veoma malog broja primjena 5G tehnologije danas. Kako se svijet interneta stvari širi i uključuje sve više uređaja (njih oko 20 milijardi, prema procjenama kompanije IHS Markit), obim podataka koji će se kreirati u budućnosti u potpunosti će promijeniti sadašnju paradigmu centraliziranog oblaka.

Prepreke široj primjeni rubnog računarstva
Glavna prepreka za efikasnu primjenu rubnog računarstva je potreba za velikom propusnošću. Važno pitanje je i potreba smanjenja količine saobraćaja u pojasu za slanje podataka pomoću analitike. Na taj način se podaci mogu oblikovati i filtrirati već na rubnim uređajima. Tehnički zahtjevi i visoki troškovi također predstavljaju prepreke za primjenu rubnog računarstva, navode ispitanici. Mnoge aplikacije na „rubu“ mreže zahtijevaju kreiranje novog softvera. Ipak, trenutno ne postoje zajednički aplikacijski programski interfejsi (API) za programere aplikacija za ovaj vid računarstva. Istovremeno, zajednička platforma za programiranje je neophodna za kvalitetno rubno računarstvo. Stanoviti potencijal nudi otvorena Eclipse platforma za API-je i mikroservise. Važno pitanje je i način na koji operater može voditi, nadzirati i kontrolisati hiljade rubnih lokacija jer za to ne postoje standardni softverski paketi.

3. TREND: VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA (AI)

Kako vrijeme prolazi i tehnologija ubrzano napreduje, vještačka inteligencija će na kraju ući u sve industrijske domene i transformirati naš svijet. Mašinsko učenje, neuronske mreže i duboko učenje su samo neke od stavki koje se razvijaju ispod AI kišobrana. Razvoj novih algoritama i metoda za poboljšanje efikasnosti i sposobnosti rješavanja problema proizvod je dovršenosti konkretnih aplikacija i uspona tzv. velikih podataka. Da bi se AI u potpunosti razvio, neophodno je da mnoge komponente i faktori rasta sazriju, napreduju i ostvare uspjeh.

Faktori rasta
Među faktorima rasta ovog segmenta posebno se ističu: sposobnost mašina da postanu nezavisnije i autonomnije i uče iz svog okruženja, nagli rast upotrebe podataka pogodnih za prikupljanje i analizu preko brojnih platformi, od mobilnih do onih u oblaku, elektronika visokih performansi je sposobna obraditi ogromne količine podataka i ponuditi strukturirane spoznaje, dostupnost srodnih transformativnih tehnologija dovela je do pravog buma: umreženost, internet stvari i oblak. Sveprisutnost vještačke inteligencije ne poznaje granice. Svaka industrija i cijelo društvo će imati koristi od AI-ja, ali se toj revolucionarnoj tehnologiji potrebno i prilagoditi. Automobili, potrošačka elektronika, sigurnost, obrazovanje i zdravstvena zaštita se sve više oslanjaju na AI.

Rubno računarstvo ili oblak?
Brzina razvoja vještačka inteligencija, a posebno u domenima kao što su mašinsko i duboko učenje, pomogla je širenju ove tehnologije na više industrija. Tu možemo uključiti potrošačku elektroniku, zdravstvo, proizvodnju i automobilsku industriju. Danas se nalazimo na početku prave industrijske revolucije. AI tehnologija se danas može implementirati na krajnjim uređajima, na rubu mreže ili u oblaku. I njene hibridne kombinacije su pogodne za određene primjene. Svaki pristup dolazi u paketu s poželjnim slučajevima upotrebe, specifičnim zahtjevima i potrebama.

AI tehnologija u oblaku će omogućiti pristup većoj računarskoj snazi, koja će biti dostupna za analizu podataka i primjenu složenijih algoritama (kao što je duboko učenje) što bliže lokaciji na kojoj se prikupljaju podaci. Ipak, u vezi s tim postoje i potencijalni problemi koji se tiču privatnosti, latencije i stabilnosti. Kvalitetnija implementacija AI algoritama na samom uređaju ili na rubu mreže smanjit će potencijalne rizike i ponuditi druge prednosti koje zahtijeva širok spektar aplikacija. Očekuje se da će cloud tehnologija imati ogromnu prednost kod omogućavanja pristupa obuci za potrebe vještačkih neuronskih mreža (ANN) ili određenih tipova dubokog učenja na mreži jer je u oba slučaja potrebna centralizacija podataka i masovna računarska obrada.

OSTALI TRENDOVI

Šta nam donosi 5G tehnologija?
Prema istraživanjima koje je provela kompanija IHS Markit, 82% mobilnih operatera već uveliko vrši testiranja i probe povezane s 5G tehnologijom. To se posebno odnosi na područja Sjeverne Amerike i Azije, u kojima tamošnje države planiraju uskoro početi s implementacijom ove tehnologije. Većinu operatera s tehničke strane najviše zanimaju ultraniska latencija koju nudi 5G, kao i cijene po bitu i veći mrežni kapaciteti. Svaki od ovih tehničkih aspekata trebao bi donijeti poboljšanje mrežnih performansi – nižu latenciju, veće kapacitete i znatno bolju mrežnu propusnost, a sve to uz niže cijene po bitu. Najzahtjevnija oblast za implementaciju 5G tehnologije bit će radio, a prate je transportni sektor i menadžment, navode ispitanici.

Blockchain tehnologija za veće uštede i efikasnost
Iako je riječ o mladoj tehnologiji, blockchain poslovnom svijetu nudi veliki potencijal za ostvarivanje ušteda i podizanje nivoa efikasnosti u pratećim procesima. Poslovna vrijednost ove tehnologije skočit će sa 2,5 milijardi američkih dolara u 2017. na dva biliona dolara u 2030. godini. To se posebno odnosi na sektore kao što su finansije, zdravstvo, lanci snabdijevanja i logistika, upravljanje identitetima, maloprodaja i prodaja preko interneta. U finansijskom sektoru blockchain će izmijeniti način na koji pristupamo prekograničnom plaćanju, trgovanju dionicama, upravljanju vrijednosnim papirima i drugim finansijskim uslugama. Kako je u pitanju sektor vrijedan više stotina milijardi dolara, i najmanje uštede koje blockchain donese imat će ogromnu vrijednost. U zdravstvu primjena blockchaina je već počela i danas se koristi kao podrška u borbi protiv krivotvorenja lijekova, kvalitetnijem upravljanju medicinskih podacima, medicinskim istraživanjima i sistemima naplate i potraživanja. Samo u ovom sektoru primjena blockchaina bi do 2013. godine mogla dostići vrijednost od 134 milijarde dolara. Blockchain će naći svoje mjesto i u segmentu upravljanja identitetima, gdje se do 2030. očekuje implementacija projekata u vrijednosti od 200 milijardi dolara.

Digitalni asistenti sve više koriste AI tehnologiju
U današnjem umreženom društvu digitalni asistenti čine naše živote lakšim i utiru put ka kreiranju tzv. pametnih zajednica. Istovremeno, oni nude i ogromne mogućnosti za zaradu kako za velike tako i za male firme. Napredak u oblasti digitalnih asistenata će kreirati i nove vidove njihove primjene, koje će biti manje povezane s kvalitetnim korisničkim iskustvom, a više s rastom prihoda i smanjenjem troškova. Vještine prepoznavanja svakodnevnog jezika omogućit će poboljšanje korisničke podrške i interakcije jer će ponuditi personaliziranu povratnu informaciju o novim ponudama i proizvodima prema potrebama pojedinačnih korisnika.

Internet stvari: jednostavnije kreiranje aplikacija
Platforme za razvoj aplikacija (AEP) su segment interneta stvari koji olakšava upravljanje podacima. Iako su ponuđači ovih rješenja u početku nudili funkcije od koristi za cijeli internet stvari, veliki broj njih danas kreira platforme namijenjene pojedinačnim vertikalama poput umreženih vozila, pametnih gradova i industrijske automatizacije. Prema predviđanjima IHS Markita, broj uređaja za internet stvari koji koriste AEP platforme će do 2022. godine porasti za 38%. Razlog za to je sve veća prihvaćenost ovih uređaja u različitim sektorima, kao i izražena težnja korisnika da razvoj interneta stvari sve više eksternaliziraju kako bi se mogli bolje fokusirati na svoje poslovanje.

CLIQ u misiji zaštite vodosnabdijevanja u Francuskoj

Kritičnoj infrastrukturi trebaju brave koje su provjerene, testirane i pouzdane. Elektronsko zaključavanje je ponekad pravi izbor, no u nekim slučajevima je i mehaničko zaključavanje sasvim dovoljno. Uz CLIQ mehatroničku tehnologiju zaključavanja, jedna vodovodna kompanija je objedinila oba pristupa u jedinstveni sigurni sistem kojim upravlja snažni i pametno dizajnirani CLIQ softver.

Kompanija O des Aravis je odgovorna za kaptažu, čuvanje, analizu i distribuciju vode u domove i poslovne objekte u količini od 700.000 m3 godišnje. Distribucija se odvija u regionu planine Aravis u Francuskoj. PROTEC2 CLIQ je tehnologija kontrola pristupa bazirana na ključevima i uključuje programabilne ključeve sa baterijskim napajanjem. Ona sada štiti 30 lokacija u vlasništvu kompanije. Ovi robusni uređaji za zaključavanje su pogodni za zaštitu sigurnosno osjetljivih zona, uključujući potencijalno rizične prostore sa električnim kablovima i opremom. Odgovarajući sistemi su već raspoređeni na kritičnim infrastrukturnim lokacijama širom Evrope.

Mehatronički CLIQ sistem omogućava upraviteljima postrojenja da kontrolišu, mijenjaju i prate nivo pristupa svakoj važnijoj lokaciji. Oni sada znaju ko se gdje kreće i kada. Menadžeri sada mogu pratiti aktivnosti na svim kritičnim ulazima, pri čemu se ne može desiti da nijedna vrata ostanu nezaključana.

Pošto je CLIQ fleksibilan sistem zasnovan na ključevima, kompanija O des Aravis na nekim lokacijama može zadržati i mehaničke brave kojima upravljaju isti sigurnosni ključevi i PROTEC2 cilindri.

Intuitivni softver je važan
CLIQ softver omogućio je kompaniji O des Aravis da na jednostavan i intuitivan način upravlja cijelim sistemom zaključavanja. „Softverska programerska platforma je vrlo jednostavna za upotrebu. Lako možemo dodijeliti ili poništiti prava pristupa za bilo kojeg korisnika”, objašnjava Laurent Schutz, menadžer procesa za vodu i sanitaciju.

CLIQ Web Manager softver je dizajniran da pomogne kompanijama kao što su O des Aravis da upravljaju složenim radnim procesima. Sistemski administratori mogu programirati, dopunjavati ili brisati ključeve na daljinu. S ovim softverom je lako generirati evidencije o vremenu korištenja za svaku bravu ili ključ, kako bi se pristup što detaljnije pratio. Web Manager kreira izveštaje o prisustvu osoblja i izvođača radova. Ipak, uprkos ovom broju funkcija, CLIQ Web Manager zahtijeva minimalna ulaganja u IT tehnologiju. On radi u oblaku i pristupa mu se putem enkriptirane veze sa standardnim web preglednikom.

U kompaniji O des Aravis, sveobuhvatne evidencije korištenja za bilo koju bravu ili ključ su dostupne na zahtjev. One se takođe automatski sinhronizuju kada se korisnički ključ ažurira ili potvrđuje. Ako se ključ izgubi, menadžer sigurnosti ga može odmah poništiti uz nekoliko klikova, čime se objekti i zalihe čiste vode štite od svakog tipa rizika.

„Imamo vrlo kvalitetnu komunikaciju kada je u pitanju ažuriranje softvera“, kaže Laurent Schutz. “Sve je vrlo profesionalno.”

Živimo u svijetu različitih prijetnji kojim je izložena kritična infrastruktura. Stanovnici regije planine Aravis, zimski skijaši i planinari znaju da je ova svježa planinska voda sada zaštićena zahvaljujući CLIQ bežičnoj kontroli pristupa.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.