Analiza videosadržaja (VCA), poznata i pod imenom „videoanalitika“, kreirala je poseban segment sigurnosne industrije: „inteligentnu“, odnosno „analitičku“ sigurnost. Pretvaranje proizvoda za pasivni videonadzor u proaktivna sigurnosna rješenja omogućilo je VCR tehnologiji da uvede revoluciju u način na koji promišljamo sigurnost. Ipak, put prema uspjehu i tržišnoj prihvaćenosti nije bio bez prepreka

Izvor: a&s international

E-mail: editorial@www.asadria.com

U 2006. godini inteligentni videosoftver, poznat i pod imenom analiza videosadržaja (VCA) ili videoanalitika, odabran je za proizvod godine po procjeni magazina a&s International. U to vrijeme VCA tehnologija je smatrana „proizvodom budućnosti“. Od tada pa do danas proizvođači VCA rješenja i igrači na sigurnosnom tržištu aktivno iščekuju rasplet po pitanju ove tehnologije. Godinama se u sigurnosnoj industriji postavljaju pitanja hoće li konkretno ta godina postati prekretnica za VCA? Nažalost, taj trenutak još uvijek nije došao. No, u 2014. nas očekuje nešto novo. Proizvođači vjeruju da je 2014. doista godina VCA tehnologije. Vrijednost globalnog videoanalitičkog tržišta u 2012. godini procijenjena je na 250 miliona američkih dolara. Očekuje se da će se ona u 2017. popeti na 1,3 milijarde dolara, uz godišnju stopu rasta od 38,6 posto u ovom petogodišnjem periodu, navodi se u izvještaju kompanije MarketsandMarkets (M&M).

Iako se tržište VCA rješenja suočilo sa brojnim zastojima, unaprijeđena tehnologija i trajna edukacija korisnika pomogla je ovoj tehnologiji da izađe na kraj s brojnim izazovima. Ključni faktori rasta videoanalitičkog tržišta su prelazak sa analognih na IP-bazirane videonadzorne sisteme, pojava otvorenih standarda, kao i povećanje učinkovitosti videonadzornih sistema, stoji u izvještaju kompanije MarketsandMarkets. Ipak, ovo tržište se i danas suočava s izazovima kakvi su kompleksnost, visoki troškovi održavanja i pojava lažnih alarma. Uprkos tome, proizvođači VCA rješenja i sigurnosne kompanije spremni su ponuditi garancije krajnjim korisnicima da će ova pitanja biti razriješena, kao i da prednosti videoanalitike uveliko zasjenjuju manje nedostatke.

Opstanak najsposobnijih 

U uvjetima konstantnih promjena i evolucije tržišta, na kojem je konkurencija sve veća, prilagođavanje promjenama predstavlja ključ preživljavanja. Ipak, kako VCA tehnologija postaje sve važniji segment sigurnosne industrije, načini na koje se kompanije prilagođavaju ovoj situaciji variraju tokom godina. Iako su brojne kompanije koje su osnovane na samom početku do danas prodane ili zatvorene, neke od njih su uspjele iskoristiti val promjena bez potrebe za značajnijom modifikacijom svog poslovnog modela. S druge strane, neke su pratile tehnološke promjene i naučile se prilagođavati okruženju.

Jedan od najlakših i najčešće korištenih načina za proboj na VCA tržište jeste ulazak u partnerske odnose s poznatim proizvođačima u ovoj oblasti, za šta su se mnoge kompanije već odlučile. Videoanalitika na rubnim uređajima predstavlja sve izraženiji trend u sigurnosnoj industriji. Proizvođači softvera za upravljanje digitalnim videom (VMS) su uvidjeli vrijednost uključivanja VCA tehnologije u svoja rješenja. Iako su neki od njih proizveli svoja vlastita videoanalitička rješenja, većina je ušla u partnerstvo s proizvođačima u ovoj oblasti kako bi se došlo do proizvoda s dodatnom vrijednošću.

Aleksander Jesikov je rukovoditelj prodaje u kompaniji Luxriot, koja nudi VMS rješenja sa VCA tehnologijom. Prema njemu, „zbog prirode našeg softvera postali smo svjesni da će VCA tehnologija igrati ključnu ulogu u sigurnosnoj industriji. Pošto je za nas najvažnije da korisnicima ponudimo najkvalitetnije proizvode i tehnologije, odlučili smo se da iskoristimo VCA tehnologiju tržišno etabliranog i pouzdanog partnera kao ponudu dodatne vrijednosti“.

Konja koji pobjeđuje ne treba mijenjati

Bez obzira na to da li kompanije same razvijaju svoju VCA tehnologiju ili ulaze u partnerstva s etabliranim proizvođačima, neophodno se fokusirati na činjenicu da se ova tehnologija širi sigurnosnom industrijom poput požara. Kako su prednosti VCA tehnologije u sigurnosnom kontekstu prepoznavane, sve veći broj sigurnosnih kompanija je u sklopu svog asortimana počeo nuditi VCA rješenja u vidu usluge dodatne vrijednosti. Tek nekolicina kompanija koje su se probile na VCA tržištu isključivo kao proizvođači videoanalitičkih rješenja nije morala mijenjati svoj prvobitni poslovni model i prilagođavati se situaciji. Biti uspješan isključivo kao proizvođač VCA softvera nije lahko, što je evidentno iz broja kompanija koje su u posljednjih deset godina nestale s tržišta. Ipak, neke isključivo softverske kompanije su ostvarile uspjeh koji je bio dovoljan da im omogući da se ne moraju širiti u hardverski segment. Kompanije kakve su ObjectVideo (OV), Agent Video Intelligence (Agent Vi), VCA Technology i druge su ostale vjerne svojoj prvobitnoj misiji, a to je da ostanu „čisti“ proizvođači VCA softvera, što im je jako tržišno prisustvo i omogućilo. To, ipak, ne znači da ove kompanije nisu zabilježile rast i širenje poslovanja.

Borba protiv kršenja prava

Kompanija OV je prije nekoliko godina privukla veliku pažnju nakon što je otpočela sa serijom pravnih borbi s nekim od najvećih imena u sigurnosnoj industriji zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva. Kao jedan od najvećih poslovnih subjekata u svijetu videoanalitike i samostalnih proizvođača softvera, OV je svojim tužbama doveo do toga da je veliki broj kompanija iznenada počeo sklapati ugovore o licenciranju patenata s ovim proizvođačem. Danas veliki broj najznačajnijih kompanija u sigurnosnoj branši ima potpisane ugovore o licenciranju sa OV-om, među kojima su Bosch Security Systems, Pelco by Schneider Electric, Sony, VIVOTEK, a odnedavno i FLIR Systems i Hikvision. Uspjeh OV-a na planu softvera omogućio je kompaniji da se fokusira isključivo na taj segment, bez potrebe da se širi izvan svog poslovnog fokusa. Jedna od softverskih kompanija koja se također nije morala prilagođavati situaciji je i Agent Vi. Ona je osnovana 2003. i isključivo se fokusira na izradu VCA softvera i aplikacija. Zahvaljujući provjerenom postojećem poslovnom modelu, tvrdi Zvika Ashani, tehnički direktor u kompaniji Agent Video Intelligence, ova kompanija nema potrebu da se mijenja. „Izgradili smo globalnu prodajnu mrežu za distribuciju našeg softvera i nema potrebe da se širimo na druga područja“, kaže Ashani. Pored toga, uz ekosistem tehnoloških partnera, koji uključuje proizvođače kamera i VMS softvera, ova kompanija nema potrebu da mijenja „konja“ koji se pokazao uspješnim.

Još jedna od kompanija koja je ostala vjerna svojim softverskim VCA korijenima je VCA Technology. Osnovana je prije sedam godina kao specijalizirani proizvođač videoanalitičkih OEM rješenja, a danas se fokusira na izradu VCA softvera za proizvođače kamera, softvera za upravljanje videom i digitalnih videosnimača, koji ga koriste u svojim proizvodima. U početku se kompanija VCA Technology fokusirala na sigurnost i zaštitu perimetra, ali kako se potražnja razvijala, kompanija je proširila poslovanje i u druge oblasti poput računovodstva, maloprodaje i web-aplikacija. „Do danas smo prodali 170.000 proizvoda, ali imamo na umu i šire tržište, zbog čega širimo broj podržanih platformi, koje će obuhvatiti Windows, Linux, PC i integrisane procesore“, kaže Geoff Thiel, direktor kompanije VCA Technology.

Integracija od samog početka

Kompanija SightLogix osnovana je 2004. uz ideju da softver ne može samostalno rješavati probleme, nego da se mora kombinirati s hardverom. John Romanowich, direktor i osnivač kompanije SightLogix, objašnjava da je kvalitetna integracija hardvera i softvera potrebna radi rješavanja problema identifikacije potrebnog i ignorisanja nepotrebnog. Zbog toga je kompanija SightLogix još od svog osnivanja počela integrisati videoanalitiku na rubne uređaje poput termalnih kamera za vanjsku zaštitu parametra. Integrisanjem analitike sa termalnom kamerom i primjenom visokokvalitetne obrade videa, kamere prestaju biti puki videonadzorni uređaj i pretvaraju se u cjelovita sigurnosna rješenja, navodi Romanowich.

I ostale kompanije, poput Intelligent Security Systemsa (ISS), osnovane su na sličnom principu integrisanja VCA softvera i hardvera, ali su do danas izmijenile svoj poslovni model na način da su integrisale videoanalitiku u VMS softver umjesto u hardver. Kompanija ISS osnovana je kao proizvođač digitalnih videosnimača. No, njihovi videosnimači su imali integrisanu videoanalitiku. Vremenom su u ISS-u uočili da sve više klijenata traži usluge upravljanja za potrebe videa. Zbog toga je, u skladu s potražnjom korisnika i kretanjima na tržištu, ISS prebacio fokus na VMS uz videoanalitiku kao dodatnu vrijednost koja je od tada bila integrisana s hardverom, kaže Aluisio Figueiredo, operativni direktor u kompaniji Intelligent Security Systems.

Aimetis je osnovan je 2003. godine kao kompanija koja se bavi analitikom, uz fokus na integrisanje rješenja drugih proizvođača. U to vrijeme su postojale brojne poslovne i tehnološke prepreke koje je trebalo prevazići. Kako potencijali analitike još uvijek nisu bili prepoznati, potencijalni partneri su oklijevali s investiranjem, objašnjava Justin Schorn, zamjenik direktora proizvodnje u kompaniji Aimetis. „S tehnološke strane, hardverske performanse postojećih proizvoda bile su nedovoljne da opsluže analitiku. Zbog toga se Aimetis fokusirao na kreiranje platforme za upravljanje videom od nule, pri čemu je VCA tehnologija bila ključni faktor razlike.“

„Autsajderi“ u akciji 

Iako videoanalitika u sigurnosnoj industriji ne predstavlja novinu, njeno širenje se odvijalo postepeno. Ona još uvijek nije postala standard, ali su zbog njene dodatne vrijednosti brojne sigurnosne kompanije otkupile ili razvile vlastita videoanalitička rješenja ili ušle u partnerske odnose s proizvođačima istih. U posljednjih deset godina realizirano je nekoliko značajnih akvizicija. Primjer je akvizicija kompanije March Networks, koju je 2012. izvršila Infinova, dok je Avigilon u januaru 2014. kupio VideoIQ. Osim toga, u 2013. Kastle System, poznati ponuđač usluga kontrole pristupa, kupio je kompaniju CheckVideo, koja se bavi inteligentnim videonadzorom u oblaku i rješenjima za verifikaciju alarma. Ovaj trend akvizicije kompanija koje se bave videoanalitikom ukazuje na veliki broj ponuđača cjelovitih rješenja koji su se počeli baviti VCA tehnologijom.

U 2007. godini Honeywell Security se uključio u VCA trend zahvaljujući akviziciji ActivEyea, male kompanije specijalizirane za VCA rješenja. To je Honeywellu omogućilo da svoju ponudu proizvoda namijenjenih videu obogati dodatnim komplementarnim rješenjima. Cilj akvizicije je da se „videoanalitici osigura centralna uloga unutar integrisanih sigurnosnih sistema, odnosno da tehnologija sigurnosnim menadžerima ponudi konkretne prednosti“, kaže Jeremy Kimber, direktor komercijalnog marketinga za EMEA regiju u kompaniji Honeywell Security Group. Isto tako, kompanija Tyco Security Products je 2008. izvršila akviziciju Intellivida, koji se bavi analitikom podataka za potrebe maloprodaje. Ovaj čin predstavljao je prvi ulazak na teren videoanalitike za Tyco, koji se od početka fokusirao na proizvode namijenjene maloprodaji, objašnjava Shahar Ze’evi, glavni voditelj proizvoda u kompaniji Tyco Security Products. Ipak, kompanija je posljednjih nekoliko godina radila na razvoju tehnologije kako bi postigla funkcionalnost za potrebe šireg sigurnosnog tržišta. „Mi analitiku nikada nismo tretirali kao samostalnu aplikaciju, nego kao dodatni alat koji obogaćuje našu ponudu softvera za upravljanje digitalnim videom“, objašnjava Za'evi.

I mnoge druge sigurnosne kompanije su izvršile akviziciju proizvođača VCA rješenja. Kompanija DVTel se bavi cjelovitim rješenjima za videonadzor, a 2010. je izvršila akviziciju ioimagea, ponuđača usluga videoanalitike. “Obogaćivanje naše proizvodne ponude VCA tehnologijom bilo je bitno i neophodno“, kaže Kim Loy, zamjenik direktora marketinga i direktor proizvodnje u kompaniji DVTel. „Umjesto da sami počnemo s razvojem videoanalitike, DVTel se odlučio za akviziciju kompanije ioimage, koja je odranije imala prepoznat i pouzdan brend unutar industrije.“

I druge specijalizirane kompanije, kakva je FLIR Systems, također su izvršile akviziciju manje poznatih proizvođača rješenja za videoanalitiku. Jedna od njih je Traficon, kompanija specijalizirana za razvoj softvera za obradu videa i hardvera za analizu saobraćaja. FLIR je 2012. izvršio akviziciju Traficona i tako sebi omogućio lakši prodor na tržište inteligentnih prometnih sistema.

Godina videoanalitike?  

Bez obzira na način i vrijeme ulaska sigurnosnih kompanija na tržište videoanalitike, povećani interes za istu je zasigurno dobar predznak za budućnost VCA tehnologije. Sve više proizvođača obogaćuje svoju ponudu rješenjima za videoanalitiku, a paralelno s nastavljenim razvojem tehnologije, pouzdanosti i edukacije, nema razloga da se 2014. već ne može smatrati godinom videoanalitike.

Očekivanja od nove i uzbudljive tehnologije često prevazilaze realnost. Ovo se desilo i u slučaju analize videosadržaja (VCR), poznate i kao videoanalitika, u vrijeme kada se ona prvi put javila na sigurnosnom tržištu. Očekivanja na nivou SF filmova po kojima će VCR na planu videonadzora ponuditi prava čuda negativno su utjecala na prihvaćenost i popularnost ove tehnologije. No, učimo dok smo živi, kaže izreka. Iako će uvijek postojati neke mane, prednosti videoanalitike uveliko nadmašuju njene nedostatke

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Proizvođači rješenja za videoanalitiku priznaju da ova tehnologija nikada neće biti 100% pouzdana, ali je i u životu rijetko šta zagarantirano. Prihvatanje nedostataka, privikavanje na rad s njima i razumijevanje istih predstavlja najbolji način da se istinski iskoriste prednosti koje nudi videoanalitika. Ako ovo imamo na umu, jasno je zašto je VCA tehnologija prihvaćena u okviru sigurnosne industrije. VCA tehnologija je u početku bila fokusirana na sigurnost perimetra. Dok se neke kompanije poput SightLogixa i dalje fokusiraju na sigurnost vanjskog perimetra, što je i bila prvobitna namjena VCA tehnologije, primjena videoanaltike danas se može naći u brojnim različitim aplikacijama. Danas VCA utječe na skoro svaki aspekt videonadzora. Ipak, kako bi se to postiglo, neophodne su promjene i poboljšanja ne samo tehnologije nego i pratećih faktora.

Promjene idu naprijed 

Kompjuterska obrada podataka ima značajan utjecaj na videoanalitiku, kao što utječe i na rad samih kompjutera. Slabiji kapacitet za obradu podataka znači manje mogućnosti za procesiranje algoritama. Zato je jača procesorska snaga dovela do promjene u svijetu videoanalitike. „Lokomotiva koja vuče voz promjene u svijetu VCA tehnologije je, po nama, bio sveprisutan rast procesorske snage, što je omogućilo da se sve sofisticiraniji algoritmi koriste za konkretne probleme“, kaže Eric Olson, zamjenik direktora marketinga u kompaniji PureTech Systems. “Napredak na planu procesorske snage, uključujući i računarstvo u oblaku, omogućio je analizu ogromne količine videosadržaja pomoću kvalitetnijih algoritama i uz veliku brzinu u stvarnom vremenu.“ Napredna procesorska moć i dostupnost boljih procesora omogućila je preciznije računarstvo, tvrdi Steve Viegas, direktor prodaje OEM proizvoda u kompaniji IntelliVision Technology. Pored toga, povećanje procesorske snage omogućilo je obradu velikih podataka, ističe Shiliang Pu, direktor sektora istraživanja i razvoja u kompaniji Hikvision Digital Technology, koja je izvršila „prelazak videonadzora iz sfere tradicionalnog, pasivnog nadzora u inteligentni i proaktivni videonadzor. Ovo je omogućilo značajne uštede u pogledu radne snage, troškova i uloženog vremena, kao i ojačalo sigurnost i vrijednosti koje i nisu povezane s njom“.

Masovnije korištenje IP mreža i poboljšana visina rezolucije prikaza također su doveli do promjena u segmentu VCA tržišta. „Materijal slike, njen kvalitet i rezolucija su značajno unaprijeđeni u posljednjih nekoliko godina. Zbog masovnije primjene IP mreža, postajalo je sve lakše pristupati bilo kojem slikovnom sadržaju, i to, podrazumijeva se, u digitalnom formatu“, kaže Frank Brandtner, direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Geutebruck. Još jedna kompanija u kojoj poboljšanje kvaliteta slike navode kao ključni faktor unapređenja VCA tehnologije jeste i Aralia Systems. „Kako kamere kvalitetnih specifikacija počinju popunjavati tržište, krajnji korisnici žele iskoristiti njihov puni potencijal i imati sofisticiraniju videoanalitiku“, kaže Eleanor Wright, menadžer proizvodnog razvoja ove kompanije. Nastavak rasta i sazrijevanje videonadzornog tržišta također se navodi kao jedan od ključnih faktora promjene VCA tržišta. IHS Technology prognozira da će globalno tržište videonadzorne opreme samo u 2014. zabilježiti rast od 12 posto. Ovaj dvocifreni rast osigurava postojanje velikog tržišta za potrebe razvoja trenda korištenja analitike na rubnim uređajima. IHS predviđa da će tržište videonadzornih rješenja sa VCA mogućnostima u 2014. zabilježiti rast, posebno kada su u pitanju aplikacije kod kojih je korisnicima potrebna napredna i pouzdana analitika.

Kvalitet ispred kvantiteta

Realno govoreći, u svijetu videoanalitike se već neko vrijeme ne pojavljuju nove i inovativne tehnologije. Umjesto većeg broja inovacija, na VCA tržištu se javljaju brojna poboljšanja postojeće tehnologije, što je dovelo do unapređenja njena kvaliteta, što ju je učinilo znatno pouzdanijom. Uprkos manjku „novih“ inovacija, ipak postoje određeni pravci u kojima proizvođači VCA rješenja danas djeluju. Iskorištavanje metapodataka, odnosno podataka o podacima, postaje sve popularnije kod proizvođača VCA rješenja. „Korištenje metapodataka danas omogućava primjenu novih analitičkih pravila na snimljenom videomaterijalu kako bismo, naprimjer, pronašli plavo vozilo koje je jedne večeri napustilo parking između sedam i devet sati prošle sedmice“, kaže Shahar Ze’evi, viši voditelj proizvoda u kompaniji Tyco Security Products. U slučaju korištenja metapodataka, tvrdi Olson, jedina granica je vaša mašta. „Kada shvatimo ideju videosadržaja, razne aplikacije se mogu izraditi s ciljem manipulacije podacima na različite načine i u različite svrhe, kao i njihovog pretvaranja u korisne informacije“, kaže Olson. Uvođenje 3D videoanalitike također je u fokusu interesa. Korištenjem stereokamere, odnosno kamere sa dva ili više objektiva s odvojenim senzorima, mogu se sinhronizirati oba senzora za sliku. Na taj način je moguće „doći do podataka o udaljenosti i visini, na temelju kojih se mogu prepoznati ljudi različite visine, kao i utvrditi da li se objekti približavaju kameri ili se odmiču od nje“, objašnjava Jamie Wu, voditelj marketinga u kompaniji HuperLaboratories. Ovim se postiže veća preciznost, jer na nju sada slabije utječu sjenke i promjene nivoa osvjetljenja, što ova rješenja čini posebno pogodnim za primjenu na otvorenom.

Nije sve tako sjajno

Iako je preciznost videoanalitike generalno unaprijeđena, još uvijek su prisutni problemi koji predstavljaju izazove. Prepoznavanje spola, uzrasta, težine i rase i dalje predstavlja prepreku za algoritme videoanalitike. “VCA tehnologija neće u skorije vrijeme zamijeniti ljudsko oko“, kaže Viegas i dodaje: „Ako je ljudima teško raspoznati rasu ili težinu nekog lica, to će biti jednako teško i za kompjuter.“ Achim Hauschke, direktor kompanije Riva (ViDiCore), na to dodaje da „filteri poput onih za spol i utvrđivanje starosti i dalje predstavljaju problem, ali da će uskoro sigurno postati mnogo pouzdaniji, pri čemu će se više koristiti za marketing nego za sigurnost“. Analiza ponašanja je još jedna funkcija videoanalitike koja nije dovoljno razvijena. Ona se obično traži za sportske događaje i velike stadione i zahtijevat će uvođenje značajnih poboljšanja prije nego što je se počne koristiti u skladu sa standardima koje postavljaju korisnici. Tehnologija koja bi omogućila da razlikujemo da li je neko skočio od sreće jer je njegov tim postigao pogodak ili neko nekoga napada još uvijek nije dostupna. Praćenje među kamerama je još jedna od funkcija za koju tržište mora pronaći adekvatno rješenje. Mogućnost praćenja određenog lica među nizom kamera ima očite prednosti. Ova jako atraktivna funkcija je bila tema tehničke radionice koju je u ljeto 2013. organizirao Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, no niko do sada nije bio u mogućnosti da je pretvori u upotrebljivi standard, tvrdi Olson. Iako je ova funkcija poželjna, prateća tehnologija je još uvijek u povojima i daleko od dana kada će biti spremna za korištenje.

Jedan od izazova koji je u manjoj mjeri povezan s tehnologijom jesu varijable okruženja. Promjenjivo osvjetljenje, prometne zone i prepreke mogu utjecati na preciznost i učinkovitost videoanalitike. Zbog toga je potrebno znati gdje i kada se VCA može koristiti kako bi se postigli najbolji i najprecizniji rezultati. Naprimjer, funkcija detekcije ostavljenog objekta može se koristiti u ne previše prometnim okruženjima, dok će u onim u kojima preovlađuju gužve i brzo kretanje, poput željezničkih stanica i aerodroma, postizanje preciznosti biti gotovo nemoguće. U ovim slučajevima je važno da korisnici budu svjesni da su takvi zahtjevi neosnovani, ali je jednako bitno i da proizvođači znaju kada im trebaju reći „ne“, umjesto da obećavaju neostvarive rezultate.

Još jedna od prepreka koja nema veze s tehnologijom jeste cijena infrastrukture, posebno one za korištenje na otvorenom, što je u prošlosti kočilo i videonadzorno tržište. Zbog toga proizvođači u sferi napajanja uvode određene inovacije kako bi solarnu energiju i bežičnu komunikaciju učinili održivim opcijama. Jačanjem kapaciteta za obradu videa, uz paralelno smanjenje potreba za napajanjem na rubnim uređajima, proizvođači mogu ponuditi precizne VCA sisteme za detekciju koji koriste solarno i bežično napajanje. Na taj način se otklanja potreba za većinom građevinskih radova, čime se otvara pristup ogromnom tržištu za videonadzor na otvorenom.

Kvalitetnija prihvaćenost uz prilagodbu očekivanjaEXPLORATION

Jedna od glavnih prepreka široj prihvaćenosti VCA tehnologije bila su idealizirana očekivanja od tehnologije koja nije mogla postići nemoguće. Pored ovakvih očekivanja, i proizvođači su prodali mnoštvo proizvoda uz nerealna obećanja, što je dovelo do razočarenja među kupcima. Lažni alarmi i uzbune kreirali su više problema nego što su rješavali, no proizvođači VCA rješenja su od toga vremena uložili velike napore na poboljšanju algoritama za sprečavanje pojave lažnih alarma i kvalitetnijoj edukaciji tržišta. „Na nivou industrije su uočeni problemi i ažurno je rađeno na unapređenju analitičkih senzora i algoritama“, kaže Steve Gorski, direktor za američko tržište u kompaniji Mobotix. „Danas postoje rješenja kod kojih je detaljnim pregledom videosadržaja moguće utvrditi u kojem se smjeru ljudi i objekti kreću, a da se pri tome izostave suvišni ili ponavljajući pokreti i izmjene unutar promatrane zone. Na taj način se drastično smanjuje broj lažnih alarma kod aplikacija za videodetekciju kretanja.“ Edukacija korisnika je također imala ulogu u širenju popularnosti ove tehnologije. Iako će uvijek postojati kompanije koje daju nerealna obećanja, i krajnji korisnici su danas obzirniji i svjesniji u pogledu toga gdje, na koji način i kada mogu i trebaju koristiti videoanalitiku. „Primjetan je jasan trend u pogledu kvalitetnijeg razumijevanja ograničenja i prednosti VCA tehnologije u odnosu na period prije samo godinu dana, između ostalog i zbog rastućeg broja publikacija na temu videoanalitike“, tvrdi Hauschke. „Mi u kompaniji ViDICore svaku ili drugu treću kameru prodajemo uz VCA licencu, uz uočljiv trend rasta. Čini se da će ova tehnologija postati standard u periodu 2014–2015. godine“, kaže on.

Bolje razumijevanje VCA tehnologije također pomaže krajnjim korisnicima da lakše odaberu način njene primjene i korištenja. „Iza nas su dani kada je VCA tehnologija korištena isključivo kao sistem za detekciju neovlaštenih upada“, kaže Charlie Erickson, zamjenik direktora proizvodnje u kompaniji 3xLogic. „Integratori su zajedno s organizacijama i kompanijama u kojima rade počeli razumijevati da se videoresursi na koje se oslanjaju za sprečavanje gubitka robe i sigurnost mogu iskoristiti i kao resurs od kojeg korist ima cijela kompanija.“ Primjenom ove tehnologije, odjeli za sprečavanje gubitka robe i sigurnost imaju kvalitetan uvid u samu organizaciju koja može optimizirati svoju operativnu učinkovitost i profitabilnost.

Tržišni segmenti postaju intuitivniji

Prihvaćenost među korisnicima omogućila je videoanalitici da se proširi na različite tržišne segmente. Videoanalitika je u početku uglavnom korištena za zaštitu perimetra na otvorenom, ali su u posljednje vrijeme veliki entuzijazam u vezi s njom pokazali sektori poput transporta, videonadzora gradova, ključne infrastrukture, a posebno maloprodaje. „Videoanalitika omogućava kompanijama da podignu nivo sigurnosti javnih i privatnih prostora tako što omogućava ne samo detekciju upada u objekte nego i napuštenih predmeta i neuobičajenih aktivnosti na brz i konzistentan način“, kaže Ely Maspero, voditelj proizvoda u kompaniji MarchNetworks, koja posluje u sklopu Infinove. „VCA tehnologija omogućava otkrivanje neovlaštenog rukovanja kamerom u stvarnom vremenu i promovira proaktivnije održavanje sistema tako što obavještava osoblje o ometanju rada kamere ili promjenama njene lokacije, koje inače mogu ostati neprimijećene.“

Maloprodajni sektor koristi prednosti analitike

Posljednjih godina je zabilježen značajan rast aplikacija za poslovnu analitiku, posebno u sektoru maloprodaje. „Ovaj vid analitike omogućava da se troškovi posjedovanja videonadzornog sistema rasporede u različitim odjelima unutar maloprodajnog poslovnog subjekta, jer sada i odjeli za marketing i ljudske resurse mogu iskoristiti prednosti videa“, objašnjava Gorski. Videoanalitika u maloprodaji pomaže u identifikaciji problematike usluživanja kupaca i nudi uvid u učinkovitost pozicioniranja robe na temelju obrazaca kretanja kupaca putem toplinskog mapiranja. Ona se može iskoristiti i za brzu i učinkovitu identifikaciju neuobičajenih aktivnosti, poput nepotrebnog zadržavanja, neovlaštenog pristupa zaštićenim prostorima, blokade vrata i protivpožarnih izlaza, kao i padova. Povrat investicija je važan faktor za sve koji ulažu u novu tehnologiju. VCA kompanijama u maloprodaji nudi blagovremeni povrat investicija. Naprimjer, „praćenje i brojanje ljudi u supermarketima nudi detaljne informacije (o broju ljudi, kao i vremenu, mjestu i trajanju kretanja) i predstavlja jako uspješnu analizu, uz direktan povrat uloženog“.

Nijedan tržišni segment nije zanemaren

Pored maloprodaje, videoanalitika se počela koristiti i u brojnim drugim tržišnim segmentima, poput transporta, ključne infrastrukture i videonadzora gradova. VCA tehnologija više ne predstavlja nepoznanicu u ovim sektorima, koji ostvaruju konkretnu prednost od nje. Sigurnost perimetra je segment u kojem je VCA najprije zaživjela i, uprkos činjenici da se ova tehnologija danas razgranala, ona i dalje igra ključnu ulogu u njemu. Kompanije poput SightLogixa, koje se bave isključivo zaštitom perimetra na otvorenom, nastavile su promovirati korištenje videoanalitike kao alata u kombinaciji sa hardverom kakav su termalne kamere. Na taj način se omogućuje kvalitetnija detekcija. Zbog prednosti na planu detekcije „VCA tehnologija se često smatra zadovoljavajućim primarnim metodom detekcije za sigurnost perimetra, koja je važna u kontekstu naftne, gasne i ključne državne infrastrukture i zona visoke sigurnosti“, kaže David Aindow, direktor proizvodnje i tehnologija u kompaniji Synectics. Bankarski sektor je još jedan tržišni segment koji može iskoristiti videoanalitiku, smatra Maspero. „Banke mogu smanjiti gubitke od prevara i drugih kriminalnih aktivnosti tako što će pomoću videoanalitike vršiti praćenje korisničkih usluga i efekata reklama, kao i poboljšati sigurnost bankomata, sigurnosnih ormarića, parkinga, trezora i prostorija za brojanje novca.“

Sektor ugostiteljstva također može iskoristiti prednosti VCA tehnologije radi povećanja operativne učinkovitosti, odnosno kako bi ponudio kvalitetnije iskustvo u rangu „pet zvjezdica“. Primjenom videoanalitike u kontekstu kontrole redova ili prepoznavanja registarskih tablica prilikom dolaska VIP osoba, ugostiteljski sektor gostima u svojim objektima može ponuditi vrhunsko iskustvo.

Budućnost

Videoanalitika je ostvarila veliki napredak ne planu same tehnologije i prihvaćenosti od strane korisnika, no i dalje su prisutni izazovi u vezi s određenim funkcijama. Ipak, odgovor na pitanje hoće li industrija biti u stanju da riješi spomenute izazove na zadovoljstvo krajnjih korisnika može ponuditi samo vrijeme. Proizvođači VCA rješenja ipak vjeruju da će prednosti videoanalitike prevladati nerealna očekivanja na tom planu. Sve dok korisnici dovoljno dobro znaju šta žele od videoanalitike i imaju razumna očekivanja, VCA tehnologiju ništa ne može zaustaviti na putu da u bližoj budućnosti postane standard unutar sigurnosne industrije.

Tehnološke industrije su proteklih 50 godina ne samo omogućile nego i same koristile prednosti digitalizacije. Iako ideja digitalizacije nije nova, ono što sada vidimo je novi talas transformativnih tehnologija koje imaju potencijal da značajno utječu na svijet oko nas

Izvor: IHS Markit

E-mail: redakcija@www.asadria.com

IHS Markit je identifikovao osam transformativnih tehnologija na koje treba obratiti pažnju u 2018. godini: vještačku inteligenciju, IoT, cloud, povezivost, blockchain, računarsku viziju, sveprisutni video te robote i dronove. Iako AI, IoT, računarski vid, robotika i cloud nisu nove tehnologije, one se sada spajaju na nove načine koji iz korijena mijenjaju poslovanje, pokreću inovacije, mijenjaju industrije te stvaraju i prijetnje i prilike za sve na tržištu. Otvoreni ekosistemski pristup razvoju i implementiranju ovih tehnologija može pomoći u prevazilaženju jazova između različitih vertikala.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Brz razvoj i bolja optimizacija AI-ja doveli su do njegovog povećanog korištenja u nekoliko industrija, uključujući pametne telefone, zdravstvenu zaštitu i automobilsku industriju. Trenutno se vještačka inteligencija razvija na dva načina, od kojih svaki ima svoje prednosti i mane: na nivou uređaja i na nivou clouda. Cloud AI ima na raspolaganju veću računarsku snagu, ali zato postoje potencijalni problemi u vezi s privatnošću, latencijom i stabilnošću. AI na uređajima može donekle riješiti ove probleme. Naprimjer, korisnici vještačke inteligencije ugrađene u pametne telefone mogu svoje podatke lokalno pohraniti i tako zaštititi svoju privatnost.

U septembru prošle godine Huawei je predstavio prvi svjetski sistem na čipu s namjenskim AI hardverom – Kirin 970. Nedugo poslije i Apple je predstavio iPhone X, čiji A11 procesor ima neuralni engine i AI mogućnosti zadužene za novi Face ID. Osim njih, Google također razvija MobileNets, koji pomaže uređajima da bolje detektuju objekte i prepoznaju lica. AI na ovakvim pametnim telefonima može raditi bez potrebe za mrežnom konekcijom, bez obzira na povećanu potrošnju energije, do koje dolazi zbog naprednijih algoritama. S druge strane, kineski IT giganti poput Alibabe, Baidua i Tencenta fokusirani su na cloud AI i rješenja poput računarskog vida, prepoznavanja govora i procesiranja prirodnog govora. Automobilska industrija također planira uvesti AI, s tim da je trenutni fokus djelomično na infotainmentu i naprednoj asistenciji vozačima (ADAS), dok se dugoročno očekuje da će na upotrebu AI-ja najviše utjecati autonomna i poluautonomna vozila. Za sada se AI u vozilima uglavnom odnosi na prepoznavanje govora, ali se predviđa da će se do 2025. godine drastično povećati broj i raznolikost ugrađenih AI sistema u njima.

Hardver potreban za masovno ugrađivanje vještačke inteligencije i dubokog učenja u automobilskoj industriji trenutno nije prihvatljivo rješenje zbog velikih troškova i veličine računara potrebnih za napredno procesiranje. Uprkos tome, pojedini AI elementi već su dostupni u današnjim vozilima. Riječ je o prepoznavanju prirodnog govora (BMW i7) i infotainment sistemima, kao i sistemima za virtuelnu asistenciju zasnovanu na AI algoritmima (Daimler i Audi).

INTERNET STVARI

Prema IHS Markitu, IoT prolazi kroz četiri faze implementacije: povezivanje, prikupljanje i pohranu podataka, njihovo procesiranje i analizu te na kraju monetiziranje kroz jedinstvena rješenja. Put kroz te faze će tokom ove godine biti ubrzan spajanjem povezivosti poboljšane 5G-om i bežičnim pristupom male snage (LPWA) s terenskim računarstvom i cloud analitikom. Štaviše, tehnologije blisko povezane s IoT-om postat će sofisticiranije: roboti i dronovi će omogućiti prikupljanje podataka u novim okruženjima; mašinski i sveprisutni video će pokretati nove vrste videoanalitike; AI, cloud i virtualizacija će pomoći u kreiranju korisnih uvida iz podataka koje prikupljaju terenski uređaji i mreže. Primjena AI-ja na podatke pomoći će u monetizaciji kroz uštede, veću efikasnost i tranziciju poslovnih modela s proizvoda na servis.

Spajanje IoT-a s drugim transformativnim tehnologijama stvorit će nove prilike na tržištu, i to najprije u oblasti energetike, automatizacije objekata te u logistici i transportu. Vrijednost i budućnost IoT platformi leži u analitici velikih podataka i vizualiziranju podataka. Međutim, taj segment tržišta trenutno je prezasićen s više od 200 IoT platformi, tako da će njihovi proizvođači morati uvesti napredne analitičke alate kako bi se razlikovali od ostalih. Također, doći će do povećane upotrebe terenskog računarstva, pri čemu se senzorski podaci procesiraju lokalno, kao i do spajanja i razmjene podataka s različitih izvora (npr., s autoputeva, senzora iz okruženja i kamiona za čišćenje puteva u cilju razumijevanja odnosa kvaliteta puteva, saobraćaja i zagađenja), što će potaknuti rast vertikala.

CLOUD I VIRTUALIZACIJA

Resursi koje pruža cloud mogu biti javni (dijeljeni) ili privatni (nedijeljeni) te se obično naplaćuju nakon upotrebe. Cloud servisi će kompanijama koje su nedovoljno tehnološki opremljene omogućiti korištenje mašinskog učenja i AI-ja, drastično mijenjajući njihovo korištenje i razumijevanje podataka.

Pružaoci cloud usluga stalno su u potrazi za inovacijama u svojim uslugama kroz integrisanje mašinskog učenja i AI-ja, a proizvođači hardvera su to i prepoznali. Tako su tokom 2017. neki proizvođači hardvera predstavili svoje AI proizvode, uključujući procesor za duboko učenje iz Fujitsua i samoučeći neuromorfni procesor iz Intela po imenu Loihi. Kada je u pitanju softver, postala je dostupna Googleova biblioteka otvorenog koda za treniranje modela dubokog učenja Tensor2Tensor. Proizvođači su generalno odlučili da se ne takmiče s pružaocima cloud usluga, već da uđu u partnerstva s njima kako bi se na taj način brze softverske inovacije spojile s velikom bazom korporativnih korisnika. Jedan od primjera ovoga je najavljeni plan IBM-a i VMwarea da prošire svoje partnerstvo tako što će kompanijama omogućiti proširivanje VMware okruženja na javni cloud.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…