Dvojica rumunskih hakera, Bogdan Nikolesku (37) i Radu Miklaus (37), osuđeni su na 20, odnosno 18 godina zatvora nakon što su proglašeni krivim da su inficirali 400.000 računara malverom koji je krao lozinke i finansijske informacije i pomoću kojeg su od žrtava ukrali milione dolara.

Izricanje presude uslijedilo je nakon što ih je u aprilu savezna porota u Ohiju proglasila krivim.

Nikolesku i Miklaus su od 2007. bili članovi grupe Bayrob iz Bukurešta. Grupa je razvila malver i distribuirala ga preko emailova, koje je slala u ime kompanija poput Western Uniona, Norton AntiVirusa i drugih. Kada bi korisnici kliknuli na fajlove u prilogu, na njihove sisteme instaliran je malver. Od tog trenutka malver bi sakupljao lične podatke, podatke o kreditnim karticama i korisnička imena i lozinke, isključivao alate za zaštitu od malvera i blokirao žrtvama pristup web-stranicama policije i drugima na kojima su se mogle obratiti za pomoć.

Dvojac je mogao kopirati email kontakte žrtava pomoću malvera, da bi zatim slali emailove s tim malicioznim softverom. Osim toga, malver je prisiljavao sisteme žrtava da registruju AOL naloge, a potom šalju još emailova s tih legitimnih email adresa. Njih dvojica su registrovali više od 100.000 email računa korištenjem ove metode i mogli su poslati desetke miliona emailova.

Nikolesku i Miklaus su također ubacivali lažne web-stranice u legitimne web-sajtove, kao što je eBay, kako bi presreli žrtave na tim web-sajtovima i natjerali ih da unesu korisničko ime i šifru na lažnu web-stranicu. Njih dvojica su na eBay ubacili više od hiljadu lažnih lista za automobile, motore i još mnogo toga. Oni su stavljali fotografije s malverom, a zatim su oni koji bi kliknuli na njih bili preusmjeravani na lažne web-stranice koje su izgledale kao legitimne eBay stranice. Ove web-stranice prevarile su žrtve da plaćaju “robu” nepostojećem eBay Escrow Agentu, za koga se ispostavilo da je osoba koju je dvojac angažovao da prikupi novac i preda im ga. Ova prevara rezultirala je gubitkom nekoliko miliona dolara.

Prema tvrdnjama američkog Ministarstva pravde, ovim napadima Nikolesku i Miklaus su zaradili više od četiri miliona dolara. Njih dvojica su uhapšena u Rumuniji u septembru 2016. godine, a kasnije su isporučeni SAD-u.

Treći član grupe, Tiberiu Danet, izjasnio se krivim u novembru 2018. za osam tački optužnice, a očekuje se da će presuda u njegovom slučaju biti donesena 8. januara 2020. godine.

(informacija.rs)

Marketsandmarkets je procijenio ovogodišnje tržište sigurnosnih rješenja na 257,9 milijardi dolara. Uz prosječan godišnji rast od 9% do 2024. godine, dosegnut će vrijednost 397,6 milijardi, stoji u procjeni te istraživačke kompanije.

Ključni faktori rasta tržišta sigurnosnih rješenja su rastuća stopa kriminala i terorističkih aktivnosti na globalnom nivou, povećanje svijesti potrošača o sigurnosnim problemima i spremnost na ulaganje u sigurnosne sisteme, brz razvoj bežičnih tehnologija za otkrivanje požara i povećana potražnja za “uradi sam” i špijunskim kamerama.

Očekuje se da će sigurnosne usluge za sisteme za zaštitu od požara imati najveći udio u 2019. godini. Kompanije širom svijeta povećale su izdvajanja na mjere zaštite od požara kako bi zaštitile svoju infrastrukturu i smanjile rizik od gubitka života. Novi inteligentni senzori imaju mogućnosti umrežavanja, pomoću kojih grupa senzora i detektora mogu lako komunicirati putem upravljačkih jedinica, što dovodi do veće efikasnosti sistema zaštite od požara.

Očekuje se da će sigurnosne usluge zadržati većinu udjela na tržištu sigurnosti do 2024. Sistemi videonadzora, kontrole pristupa i zaštite od požara implementirani su u različitim sektorima kao što su komercijalni, stambeni, vladin, transportni, maloprodajni te finansijski, a za njihov nesmetan i kontinuiran rad potrebne su različite usluge poput održavanja i integracije. Sigurnosni sistemi su korisni samo ako su pravilno projektovani, dizajnirani, instalirani, servisirani i održavani.

Najvišu godišnju stopu rasta ostvarit će Azijsko-pacifička regija, u kojoj vlade više zemalja usvajaju sigurnosne norme za različite sektore i gdje će njihova primjena povećati zahtjeve za sigurnosnim sistemima, a kao pokretač se navodi i tehnološki i ekonomski razvoj.

ADT, Honeywell, Johnson Controls, Bosch, Hikvision, Dahua, Axis, Secom, UTC, Assa Abloy samo su neki ključni igrači na tržištu sigurnosnih usluga.

Sve veći broj potrošača koji preferiraju efikasniji i povoljniji način osiguravanja svoje imovine uzrokovao je brzi rast globalnog tržišta sigurnosti pametnih domova. Prema istraživanju portala PreciseSecurity.com, trend širenja nastavit će se i u sljedećim godinama, a isporuka kućnih nadzornih i sigurnosnih uređaja na globalnom nivou dosegnut će više od 307 miliona jedinica do 2023. godine.

Globalno tržište pametnih kućnih uređaja ove godine bilježi gotovo 815 miliona isporuka. Prema podacima iz 2019, u narednih pet godina predviđa se prosječan godišnji rast od 14,4%, što će rezultati brojem od 1,34 milijarde uređaja u 2023.

Najveći dio toga ili 339,8 miliona jedinica spada samo u kategoriju videozabave. Međutim, ankete predviđaju da će najveći rast ostvariti uređaji za nadzor i sigurnost u domovima.

Naime, u tom tržišnom segmentu u 2018. je zabilježeno 97,7 miliona prodanih jedinica, a u narednih dvanaest mjeseci čak 156,6 miliona. Najnovija istraživanja pokazuju da će oprema za nadzor i sigurnost domova, poput pametnih brava, nadzornih kamera i videozvona, činiti 22,1% globalne isporuke pametnih kućanskih uređaja do 2023. godine, uz prosječnu stopu rasta od 18,4%.

Statistika pokazuje da kupci širom svijeta najčešće nabavljaju pametna zvona na vratima. Očekuje se da će taj relativno mlad segment tržišta pametnih domova do 2023. dostići vrijednosti 1,4 milijarde dolara na globalnom nivou.

Nedavna istraživanja pokazuju da su zvona najtraženiji pametni kućni uređaji u američkim domaćinstvima od 2019. godine. U Sjedinjenim Američkim Državama ove je godine prodato gotovo četiri miliona videozvona, a do 2023. se prognozira broj od čak 5,6 miliona jedinica. Od ostalih predmeta kupci u toj zemlji najviše su bili zainteresovani za pametne zvučnike s glasovnim pomoćnicima, pametne sijalice i pametne detektore dima.

Kompanija Genetec objavila je novo istraživanje u kojem stoji da čak 68,4% ili gotovo 7 od 10 kamera ima zastarjeli firmver (sistemski softver).

Novi firmver podrazumijeva ne samo nove funkcionalnosti već i posljednje cyber sigurnosne mjere.

“Prema podacima koje smo prikupili, više od polovine kamera sa zastarjelim firmverom (53,9%) sadrži poznate cyber sigurnosne ranjivosti. Ekstrapolirajući to na prosječnu sigurnosnu mrežu, gotovo 4 od svakih 10 kamera osjetljivo je na cyber napad“, kaže Mathieu Chevalier, vodeći arhitekt sigurnosnih sistema u Genetecu.

Pokazalo se također da gotovo jedna od svake četiri organizacije (23%) ne koristi jedinstvene šifre, oslanjajući se na istu zadatu šifru za sve kamere istog proizvođača. Time je hakerima olakšano ovladavanje cijelim sistemom nakon probijanja zaštite samo jedne kamere.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 44.763 kamere spojene na sisteme koji su dio Genetecovog razvojnog programa.

Uprkos tome što je u mnogim novim nadzornim kamerama podešeno da instalateri i krajnji korisnici prilikom instalacije moraju unijeti novu šifru ili administrativne podatke, u opticaju su stariji uređaji za koje nikada nisu ažurirane šifre, što može ugroziti druge kritične podatke i sisteme koji su dio iste mreže.

“Nažalost, naše istraživanje pokazuje da mentalitet ‘postavi i zaboravi’ i dalje prevladava, što dovodi u opasnost sigurnost cijele organizacije i privatnost ljudi. Potrebna je samo jedna kamera sa zastarjelim firmverom ili nepromijenjena zadana šifra da se stvori uporište za napadača da kompromituje cijelu mrežu”, dodaje Chevalier. „Ključno je da organizacije budu jednako proaktivne u ažuriranju svojih sigurnosnih sistema koliko su to u ažuriranju IT mreža.”

Tehnologija prepoznavanja lica se sve više koristi, od nadzora vlade do određenih logovanja na internetu, posebno u Kini. Novi test, o kojem je izvijestio Fortune, dovodi u pitanje tačnost takvih sistema pokazujući da ih mogu zavarati korisnici koji nose maske.

Da bi obavila test, kompanija koja se bavi umjetnom inteligencijom naručila je veoma kvalitetne 3D maske koje su oponašale lice druge osobe. Htjeli su utvrditi može li neko nošenjem ovakve maske prevariti sistem prepoznavanja lica. Istraživači su bili u mogućnosti da plaćaju s računa druge osobe putem platnog sistema AliPay i WeChat.

Tim je čak mogao prevariti sisteme na aerodromima. Na aerodromu Schiphol u Amsterdamu uspjeli su prevariti self-boarding sistem sa samo fotografijom lica druge osobe. Također, prevarili su sisteme željezničkih stanica u Kini, gdje putnici koriste prepoznavanje lica kako bi platili svoje putovanje. Svi testovi su nadgledani i izvedeni uz dozvolu.
Ovo nije prvi put da se izražava zabrinutost zbog tačnosti tehnologije prepoznavanja lica. Američka unija za građanske slobode u augustu je objavila da je tehnologija pogrešno identifikovala 26 kalifornijskih zakonodavaca, prije svega ljudi koji nisu bili bijelci. Drugi izvještaj iz Velike Britanije otkrio je da policijski sistem prepoznavanja lica ima stopu grešaka od 81%.

Sigurno je da su neki sistemi prepoznavanja lica bolji od drugih. Kneron je, naprimjer, objavio da njihov test nije zavarao iPhone X. Međutim, drugi sistemi su lako obmanuti, što može dovesti do prevara.

(Engadget; pcpress.rs)