Home Blog Left SidebarPage 311

Biometrija, mobilni pristupi, integracija, bežične brave i cloud

Prema Memooriju, kompaniji za istraživanje tržišta, globalno tržište proizvoda za kontrolu pristupa u 2018. godini poraslo je za osam posto, dostižući zaradu od gotovo 7,5 milijardi dolara. Usvajanje novih tehnologija na tržištu kontrole pristupa i u ovoj godini po svemu sudeći će biti u porastu, budući da korisnici zahtijevaju veću praktičnost i sigurnost
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tržište kontrole pristupa generalno je sporo usvajalo najnovije tehnološke trendove. Jedan od razloga je to da organizacije ne nadograđuju svoje sisteme toliko redovno koliko nadograđuju ostale tehnologije kao što su mobilni telefoni. Prema Gaoping Xiaou, direktoru prodaje za azijsko-pacifičko tržište u AMAG Technologyju, tradicionalna kontrola pristupa i dalje zaostaje deset godina za ostalim sektorima. Uprkos tome, on smatra da će podizanje svijesti o sigurnosnim prednostima novijih tehnologija dovesti do toga da tržište u 2019. godini bude otvorenije za njih. “Nove tehnologije imaju strožije regulative i mislim da će kod ljudi u narednih 12 do 18 mjeseci doći do velikog rasta razumijevanja da postoji rizik prilikom korištenja starijih platformi, kao što su beskontaktne kartice ili Mifare CSN kartice na kritičnim lokacijama, te da je potrebna nadogradnja tehnologije kako bi se omogućilo sigurno okruženje”, kaže on.

Više bežičnih brava
Direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Identiv Jason Spielfogel u ovoj godini očekuje veću upotrebu bežičnih brava: “Ne samo da su bežične brave spoj čitača i brave u istom hardveru nego i lakoća kojom se mogu postaviti i pustiti u rad uveliko prevazilazi starije metode kablovskog instaliranja sistema kontrole pristupa.” On dodaje da se ugostiteljska industrija “preusmjerila na ovo prije nekoliko godina, a sada ubrzano slijede najveći komercijalni/industrijski segmenti”.

Francois Lasnier, viši potpredsjednik u oblasti upravljanja identitetima i kontrolom pristupa u Gemaltu, ističe korištenje kontrole pristupa zasnovane na identitetima i u fizičkoj i u digitalnoj sferi kao zanimljivu pojavu u 2019. godini. “Umjesto provjeravanja svake transakcije pojedinačno, globalne platforme kontrole pristupa koje preuzimaju informacije s različitih sistema za upravljanje identitetima te donose pametne odluke na osnovu globalnih pravila za pristup korištenjem informacija i u fizičkom i u digitalnom kontekstu je nešto što očekujemo u budućnosti”, kaže Lasnier. On očekuje da će integracija autentifikacije i upravljanja pristupom u narednih nekoliko godina uzeti maha. “Autentifikacija će morati biti uže integrisana u upravljanje kontrolom pristupa kako bi se postigao nivo upravljanja rizikom koji je potreban organizacijama, a i kako bi se za krajnje korisnike smanjilo opterećenje u vidu logiranja u različite aplikacije”, kaže on.

Prema Vinceu Wenosu, potpredsjedniku tehnologije i inžinjeringa u Allegionu, ostali zanimljivi trendovi u ovoj godini uključuju: dalje populariziranje mrežnih IP rješenja, koja predstavljaju izazov za tradicionalne RS-485 arhitekture, kontinuiranu potražnju za cloud rješenjima nauštrb tradicionalnih lokalnih rješenja, rastuću inteligenciju rubnih uređaja usljed napretka glede štednje energije i energetski efikasnijeg računarstva, zatim pristup putem mobilnih uređaja i njegovu sposobnost da potakne dalju konvergenciju fizičke (tehničke) i logičke sigurnosti, kao i uključivanje naprednog mašinskog učenja i AI-ja te biometrije.

Prelazak s kartica na mobilne uređaje
Konsenzus među kompanijama u ovoj industriji je to da će u 2019. godini mobilni pristup imati centralnu ulogu. Tehnologije poput Bluetootha i PIR-a se sve više ugrađuju u čitače, omogućavajući korisnicima da svoje telefone drže u džepovima i ulaze u objekte tako što će naprosto mahnuti rukom pored čitača. IHS Markit narednih pet godina očekuje veliki rast tržišta mobilnog pristupa te procjenjuje se da će do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od preko 100 posto. Dalje, predviđa se da će otprilike 20 posto trenutno instaliranih čitača za kontrolu pristupa do 2022. dobiti podršku za pristup putem mobilnih uređaja. “Iako će okruženja s najvišim nivoom sigurnosti nastaviti koristiti kartice kao dio svog višefaktorskog sistema akreditiva, u komercijalnim, industrijskim i stambenim vertikalama doći će do prebacivanja s kartica na pametne telefone kao primarne akreditive”, kaže Jason Spielfogel, direktor upravljanja proizvodima u Identivu.

Richard Huison, menadžer za Veliku Britaniju i Evropu u Gallagher Securityju, kaže da se na pristup pomoću mobilnih uređaja više ne gleda kao na običnu novotariju te da postaje popularniji zbog praktičnosti i dodatne sigurnosti. On dodaje da mobilni pristup ima neosporive prednosti, kao što je činjenica da se može koristiti na više lokacija te da se akreditivi mogu slati preko interneta. “To je od velike koristi za kupca kada je riječ o administriranju. Time se izbjegava štampanje svih silnih kartica te njihovo katalogiziranje i praćenje nalaze li se kod prave osobe.” Francois Lasnier iz Gemalta kaže da su telefoni postali centralna tačka interakcije ne samo u pogledu identificiranja i autentifikacije korisnika nego bi i glede iniciranja pristupnih zahtjeva (fizičkih ili digitalnih) bilo lakše razviti globalna pristupna pravila te donositi odluke o pristupu na osnovu cjelokupnog korisničkog kretanja.

Osim toga, Rick Caruthers, predsjednik Galaxy Control Systemsa, kaže da je veći broj korisnika koji zahtijevaju mobilne aplikacije koje primaju notifikacije i video sa sistema kontrole pristupa radi provjere. U Gallagher Securityju vjeruju da pametni telefoni zbog svoje sveprisutnosti imaju značajnu prednost u odnosu na pristupne kartice. “Koliko ljudi će se vratiti kući ako shvate da su ostavili pristupnu karticu? Gotovo niko. Ali većina bi ako se sjeti da je ostavila mobilni telefon kod kuće. Ljudi koriste telefon za plaćanje karti za kino i rezervisanje mjesta u restoranu, pa zašto im ne bi omogućavao prolazak kroz vrata za što imaju dozvolu?”

Ovo mišljenje dijeli i Andrew Fulton, šef upravljanja proizvodima u oblasti kontrole pristupa u Vanderbiltu. “Mobilnu kontrolu pristupa sada sve više traže krajnji korisnici koji žele u svoje organizacije uključiti mobilne telefone s određenim nivoima pristupa. Mobilni telefon u današnjem svijetu predstavlja konstantu i normalno je za kompanije da to vide kao priliku da integrišu mobilni pristup u urede i različite nivoe pristupa”, kaže on. Direktor TDSi-ja John Davies kaže da, iako je mobilni pristup već raširen u stambenom sektoru, istraživanja pokazuju da neke velike organizacije već kupuju nove čitače kako bi se pripremile za mobilne identifikacijske tehnologije. Procjenjuje se da bi na čitače koji imaju podršku za mobilni pristup do 2020. godine moglo otpadati 10 posto prodatih čitača. Uprkos prednostima, postoje sektori za koje Huison smatra da neće prihvatiti mobilni pristup, kao što su britansko zdravstvo i lokalne vlasti, zbog zabrinutosti u vezi s “manjkom kontrole” nad akreditivima.

Balansiranje između prednosti i mana
Praktičnost je jedan od najvećih faktora koji potiču prelazak na ostvarivanje pristupa preko mobilnih uređaja. “Za mnoge je mnogo lakše sjetiti se svog mobilnog telefona nego bedža ili kartice. Tu je također i problem otpada, budući da plastika koja se koristi u izradi tih akreditiva može stvarati mnogo otpada – naročito ako se koristi u velikim količinama, kao što je slučaj u hotelskim okruženjima”, kaže Andrew Fulton iz Vanderbilta. Druge prednosti uključuju gotovo instantno autoriziranje korisnika, brži i praktičniji pristup te niže ukupne troškove kada je u pitanju višefaktorska autentifikacija. “Autoriziranje akreditiva je naprednije, a cijena čitača je opala. To je potaknulo više kompanija da razmisle o mobilnom pristupu za buduće projekte. Smatramo da će se tehnologija mobilnog pristupa nastaviti popularizirati i preuzeti veći tržišni udio od tradicionalnih tehnologija”, kaže Rick Caruthers, predsjednik Galaxy Control Systemsa.

Iako je pristup pomoću mobilnih uređaja praktičan, treba uzeti u obzir i to hoće li podaci o aktivnostima biti pohranjeni na mobilnom uređaju ili cloud serveru. Gaoping Xiao dodaje da se mora imati u vidu i “cijena virtuelnih akreditiva u odnosu na kartice budući da troškovi implementacije mogu biti visoki kada su u pitanju rješenja pojedinih proizvođača”. Nancy Islas, predsjednica Maxxess Systemsa, kaže da, kako bi oni bili odgovarajuća zamjena za postojeće kartice i proximity čitače, brzina i kapacitet čitača s podrškom za mobilne akreditive moraju biti barem ekvivalentni onima u postojećim uređajima.

Xiao iz AMAG-a ističe da je jedan od izazova za uredska okruženja to što se još od zaposlenika zahtijevaju da nose bedž s fotografijom kako bi se razlikovali od ostalih radnika, posjetilaca i izvođača radova. Ipak, mobilni pristup u takvoj situaciji ima jednu očiglednu prednost – praktičan je, jer mnogi ljudi većinu vremena nose svoj pametni telefon, a takav pristup je sigurniji budući da su mobiteli obično zaštićeni lozinkom. Fulton iz Vanderbilta kaže da je još jedan izazov veliki broj različitih platformi za koje su ti programi razvijeni. “Ne nose svi istu vrstu telefona – ili čak uopće ne nose mobitel. Još jedna stvar koju treba imati u vidu je kako upravljati posjetiocima i izvođačima radova koji zahtijevaju kratkoročni ili dugoročni pristup objektu, kao i to kako se upravlja privatnošću. Tačnije, ukoliko zaposlenik koristi lični mobilni telefon za pristup, koliko poslodavac može pristupati tom telefonu ako se on koristi kao akreditiv. Svi ovi izazovi se moraju riješiti i o njima se mora raspravljati prije nego što kompanija može uvesti takvu vrstu rješenja.”

Problemi s računarskom sigurnosti također se moraju riješiti, budući da se briše linija između korištenja mobilnih telefona za posao i lične potrebe. Zahvaljujući ovome, mobilni uređaji će, prema potpredsjedniku Gemalta, najvjerovatnije postati primamljiva meta za napade. “Korisnici stoga moraju biti svjesniji kakve aplikacije instaliraju. Kompanije će posvetiti više resursa cjelovitoj sigurnosti pristupa pomoću mobilnih uređaja. Mobilni uređaji imaju neka sigurnosna ograničenja te će postati centralna meta hakerskih napada kako bude rasla njihova uloga u olakšavanju naše svakodnevice. Prema tome, sigurnosni mehanizmi za održavanje visokog nivoa povjerenja uz istovremeno posmatranje mobilnog telefona kao uređaja čija se sigurnost može narušiti (politika nultog povjerenja) postajat će sve važniji”, kaže Lasnier.

Nastavak integracije videa s kontrolom pristupa
Integracija videa s kontrolom pristupa je proces koji traje godinama, a kompanije vjeruju da će se nastaviti. “Integracija će generalno biti od ključne važnosti za proizvođače proizvoda za kontrolu pristupa i videonadzor. Prelazak na video integrisan s kontrolom pristupa logičan je nastavak ovog trenda i proizvođači kod kojih to predstavlja ključni dio ponude bit će uspješniji nego oni kod kojih to nije slučaj”, kaže Andrew Fulton iz Vanderbilta. Predsjednica Maxxess Systemsa Nancy Islas kaže: “Bilo koja organizacija s NoC-om ili SoC-om odmah će iskusiti prednosti spajanja svih ključnih nadzornih sistema, kontrole pristupa, sigurnosnih sistema i dvosmjerne komunikacije u okviru jedinstvene platforme. Takav visok nivo integracije omogućava upravljanje sigurnošću i operacijama uz potpuni pregled situacije, omogućavajući (organizacijama) da koordiniraju aktivnosti interventnih timova i ljudi koje štite, zajedno s informacijama koje trebaju znati u hitnim situacijama.” Rick Caruthers kaže da profesionalci sve više traže veći nivo integracije sistema kako bi konsolidirali operacije i uvezali prethodno razdvojene mogućnosti sistema u jednu jedinstvenu platformu. “Galaxy Systems proteklih nekoliko godina podržava VMS integraciju i nastavit ćemo se širiti uz pomoć novih integracijskih partnera kako se budu pojavljivali”, dodaje on.

Iz Identiva kažu da video predstavlja jednostavan način da se vizuelno verifikuje događaj u kontroli pristupa, ali i da kontrola pristupa daje dodatne podatke koji se mogu koristiti u istragama u okviru nadzora. “Preduslov za takvu integraciju zapravo zavisi od toga kako krajnji korisnik koristi svoje sisteme, ali kad god su kamere smještene u blizini uređaja za kontrolu pristupa, njihovo neintegrisanje je gubitak investicije. A kada se jednom integrišu, one omogućavaju izuzetno brzu verifikaciju događaja te potvrdu ispravnih/pogrešnih praksi”, kaže on. Prema Vinceu Wenosu iz Allegiona, iako će i snimljeni video i prijenos uživo i dalje biti od koristi, rješenja koja mogu koristiti slike za poboljšavanje sigurnosti – naprimjer, za prepoznavanje lica u videu – najvjerovatnije će biti najpopularnija. Iz Vanderbilta kažu da rješenja koja nude i kontrolu pristupa i upravljanje videom u cloud formatu koriste mala i srednje velika preduzeća zbog cijene i ponuđenih usluga. On dodaje da druge vertikale koje bi mogle imati koristi od videointegracije su one u kojima je video bio kritična komponenta za kontrolu pristupa, kao što su zdravstvo, edukacija, finansijske usluge, visoko obrazovanje, kasina i ugostiteljska industrija. Regionalni menadžer Gallagher Securityja Richard Huison smatra da integraciju videonadzora s kontrolom pristupa više potiču proizvođači i dobavljači koji se žele istaknuti po svojoj ponudi nego stvarne potrebe tržišta. Umjesto da bude neophodna za svaku vrstu upotrebe, on vjeruje da integracija videonadzora s kontrolom pristupa treba biti zasnovana na pojedinačnim potrebama.

Širenje beskontaktne biometrijske kontrole pristupa
Očekuje se da će uloga beskontaktne biometrije nastaviti rasti, djelomično zahvaljujući naprednijoj i preciznijoj tehnologiji. Prema procjenama MarketsandMarketsa, vrijednost globalnog tržišta biometrijskih sistema će do 2023. godine dostići 41,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 20 posto. Slično tome kako se za analitiku očekivalo da će biti ključni trend više od decenije, za predviđeni eksplozivni rast biometrije govorilo se da “samo što nije”. Međutim, danas je veliki tehnološki napredak smanjio cijenu i poboljšao performanse praktično svih biometrijskih uređaja, što olakšava usvajanje te tehnologije. “U kombinaciji s promjenom u pogledu korisničkog prihvatanja mobilne biometrije radi kontrole pristupa i elektronskog plaćanja, taj napredak će potaknuti dalje uvođenje biometrijskih rješenja”, kaže Vince Wenos iz Allegiona. Direktor upravljanja proizvodima u Identivu Jason Spielfogel kaže da je kreiranje sistema kontrole pristupa koji ne zahtijeva specifičnu angažovanost korisnika oduvijek bilo Ahilova peta beskontaktnih biometrijskih sistema. Razlog je to što takvi sistemi generalno zahtijevaju od osobe da bude na tačno određenom mjestu i/ili gleda u određeno mjesto kako bi je sistem prepoznao i autentificirao. Međutim, kako tehnologije koje mogu prepoznati šarenicu oka ili lice pod kosim uglovima postaju bolje, tako se prevazilaze i te prepreke. “Kada se kombinuju sa sistemima dizajniranim da spriječe skrivanje osoba jedne iza druge, ova tehnologija ima potencijal da revolucionizira kontrolne tačke”, kaže Spielfogel.

Nove tehnologije u praktičnoj primjeni
Gemalto je nedavno s jednom od vodećih aviokompanija najavio zajednički pilot-program kako bi implementirao biometrijsko ukrcavanje. “Test će potvrditi da se potrebe i očekivanja putnika mogu ispuniti korištenjem prepoznavanja lica nauštrb tradicionalne karte, a uz zadovoljavanje pasoških pravila Službe za carinu i graničnu zaštitu SAD-a”, kaže Lasnier iz Gemalta. U Allegionu ističu da državni sektor i javna zaštita više neće biti primarne vertikale koje koriste biometrijske tehnologije te da će u obrazovanju i zdravstvu doći do veće upotrebe kontrole pristupa. “Primjene u zdravstvu će najvjerovatnije uključivati neprekinut protok ljudstva, koji poboljšava iskorištavanje osoblja i zadovoljstvo pacijenata, zatim čišći rad uz beskontaktnu kontrolu pristupa te verifikovanje identiteta za pristup podacima pacijenata i drugim podacima. Kompanije bi također mogle umnogome povećati korištenje biometrije u kontroli pristupa, pri čemu će, prema Spiceworksu, potencijalno 90 posto njih koristiti tu tehnologiju do 2020. godine”, kaže Wenos.

Direktor TDSi-ja John Davies kaže da su građevinske zone bile dobar primjer toga na koji bi način biometrijska kontrola pristupa mogla biti korisna. U takvom okruženju za radnike je bilo daleko praktičnije da koriste sistem za prepoznavanje lica ili vena u dlanu budući da bi nošenje kartice moglo biti nepraktično, a otisak prsta bi se možda teško očitavao zbog loših uslova kojima su izložene ruke radnika. Takav sistem bi također bio pogodan i za sportske dvorane ili stadione, gdje profesionalni igrači moraju ostvariti pristup privatnim prostorima bez džepova ili torbi u kojima bi nosili akreditive. Ipak, postoje prepreke za usvajanje. Richard Huison ističe povećanu svijest o privatnosti podataka nakon što je GDPR stupio na snagu. On kaže da su ljudi bili zabrinuti da ih vlast snima te da nisu znali šta država može uraditi s tim snimcima: “Ali na kraju će to zbog praktičnosti biti rastući trend, a tehnologija će biti naprednija kako bi to olakšala, zajedno s educiranjem javnosti radi eliminisanja straha.”

Prepoznavanje lica kao faktor rasta
Uprkos početnom skepticizmu korisnika, veća prisutnost tehnologije za prepoznavanje lica utabala je put za njenu upotrebu u kontroli pristupa u vidu beskontaktne biometrije. Nancy Islas ističe da je implementacija prepoznavanja lica u pametnim telefonima umnogome ublažila krivulju učenja potrebnog za njeno korištenje. Ono je sada uveliko prihvaćena u javnosti, što će dodatno ubrzati upotrebu prepoznavanja lica u većem broju okruženja. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, očekuje se da će vrijednost globalnog tržišta prepoznavanja lica do 2022. dostići gotovo 7,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 13,9 posto. Rast se pripisuje većoj potrebi za naprednijim nadzorom i nadgledanjem javnih prostora te povećanju korištenja te tehnologije u sektorima kao što je državni. Andrew Fulton ističe da su korisnici, slično kao u slučaju mobilnih akreditiva, željeli fleksibilnost u kontroli pristupa. Biometrijski čitači su im mogli pomoći u tome, uz istovremeno omogućavanje dodatnog nivoa sigurnosti za zaštitu organizacije. Iako se nove tehnologije stalno stavljaju u prvi plan, najpopularniji biometrijski sistemi su generalno najrašireniji i najpraktičniji, naprimjer prepoznavanje lica i šarenice oka.

“Vidimo da su se čitači lica proteklih nekoliko godina ubrzano razvijali, a mnogi kupci ih počinju koristiti umjesto čitača otisaka prstiju ili geometrije šaka zato što su praktičniji i vrlo sigurni. Također, mogu imati kapacitet i za 10.000 obrazaca lica kako bi se ispunila potreba za velikim brojem ljudi potrebnim u određenim okruženjima”, kaže Gaoping Xiao, direktor prodaje u AMAG Technologyju. Tehnologija prepoznavanja lica je tokom godina znatno naprednija te je sada preciznija nego prepoznavanje šarenice oka, kaže Richard Huison. “Prepoznavanje lica efikasno je usvojeno u kontrolisanim situacijama kao što je pasoška kontrola na aerodromima”, kaže on. Međutim, ističe da čak i u strogo kontrolisanim okruženjima poput pasoške kontrole procent prepoznavanja nije bio idealan. “Imamo dodatni problem ograničenja vidnog polja kamere, koja ne može snimiti određene ljude. Ja sam viši od dva metra i ne mogu pronaći kameru koja je smještena dovoljno visoko da me snimi, dok su neki ljudi u kolicima ispod 1,2 metra”, dodaje on.
Vince Wenos, potpredsjednik u oblasti globalne tehnologije i inžinjeringa u Allegionu, ističe da ulaganje u prepoznavanje lica značajno raste, posebno u Kini, budući da kompanije vide kombinaciju prepoznavanja lica i vještačke inteligencije kao značajan faktor na tržištu. “Izvještaji pokazuju da su protekle dvije godine ulaganja u biometriju prešla četiri milijarde dolara, pri čemu otprilike polovina otpada na kineske kompanije za prepoznavanje lica”, kaže on.

Više clouda i svijesti o cyber sigurnosti
Očekuje se da će u toku ove godine popularizirati cloud rješenja za kontrolu pristupa i upravljanje videom, pri čemu kompanije ističu veću želju među krajnjim korisnicima da prihvate cloud proizvode. Iako većina korisnika i dalje želi ulagati u tradicionalnija rješenja za kontrolu pristupa, prednosti oblaka, kao što su brža instalacija, automatske softverske nadogradnje, fleksibilnost i mobilnost, udaljeni servisi i bolja računarska sigurnost, potiču korisnike da pređu na njega. “Očekujemo da će u ovoj godini doći do velikog rasta u oblasti cloud kontrole pristupa, budući da ona otvara nove mogućnosti zarade za pružaoce usluga, kao i priliku za brojna mala i srednje velika preduzeća da na ekonomičan način implementiraju napredne mogućnosti kontrole pristupa. Kao rezultat toga, cloud rješenja za kontrolu pristupa će se nastaviti razvijati, uz nove mogućnosti i integracije u 2019. godini”, kaže Rick Caruthers.

Jason Spielfogel iz Identiva kaže da je prebacivanje kontrole i upravljanja sistemom kontrole pristupa u oblak logično iz više razloga, uključujući bolje upravljanje i kontrolu te veću sigurnost. “To također omogućava sistemima kontrole pristupa gotovo neograničenu prilagodljivost neopterećenu zahtjevom dodatnih panela u slučaju lokalne implementacije sistema. Trenutna situacija se zasniva na hibridnom pristupu, uz cloud kao primarni mozak sistema i lokalni backup. Kako proizvođači sistema kontrole pristupa budu nastavljali prebacivati funkcije sistema na rubne uređaje (bridgeve i čitače), to će cloud učiniti još atraktivnijom opcijom za kontrolu pristupa”, kaže Spielfogel.

IHS Markit očekuje da će se tržišna zarada industrije kontrole pristupa kao servisa do 2022. godine (ACaaS) povećati na 950 miliona dolara te da će mala i srednje velika preduzeća predvoditi usvajanje ACaaS-a. Na te kompanije je u 2017. godini otpadalo 21 posto zarade na tom tržištu. “Izmještanje kontrole pristupa u oblak krajnjim korisnicima pruža veću sigurnost, ali bez potrebe da ulažu u skupu IT infrastrukturu. Kontrola pristupa kao servis je brzorastući segment tržišta za male i srednje velike projekte (do 50 vrata). Međutim, djeluje da to još neće zaživjeti u većim projektima”, kaže direktor TDSi-ja. “Zanimljivo je da bismo uz kontrolu pristupa kao servis, koja predstavlja novu paradigmu za pružaoce usluga, mogli vidjeti i nove firme koje ulaze na tržište kao rezultat toga. Novi igrači znače veću konkurenciju, tako da će biti interesantno vidjeti kako će tržište reagovati i kako će pružaoci usluga prevazići nove izazove”, dodaje Davies.

S obzirom na to da se očekuje prelazak kontrole pristupa na cloud i IP tehnologiju, pitanje računarske sigurnost postaje važna stvar koju treba imati u vidu. Svijest o računarskoj sigurnosti bila je glavni faktor koji je poticao tehnološki razvoj u oblasti kontrole pristupa, smatraju u Gallagher Securityju. To je bilo usko povezano sa GDPR-om i djelomično s mobilnim akreditivima. Ali, Huison naglašava da je cyber sigurnost veliki problem te da su ga svjesni ljudi na sve većim nivoima. “U multinacionalnim kompanijama, specifičnim vertikalama kao što su bankarstvo te velikim korporacijama žele se pridržavati raznih državnih standarda te biti sigurni da ‘šta god je to što se ubacuje u moju mrežu’ neće olakšati hakerima ostvarivanje pristupa preko sistema za kontrolu pristupa ili videonadzor”, kaže on. Kada je riječ o malim i srednje velikim firmama, koje imaju manje znanja, stručnosti i resursa, Huison vjeruje da korisnici moraju biti uvjereni u sigurnost svoje mreže, kao i u to da li je njihova sigurnosna investicija spremna za buduće izazove i hoće li dugoročno biti “cyber sigurna”.

 

Intervju: Georgi Bajraktarov, vlasnik, Birosafe

Teško je upoređivati Birosafe s inostranim proizvođačima sigurnosne opreme budući da oni nisu naši direktni konkurenti i ne takmiče se s nama za ista tržišta. Birosafe nema serijsku proizvodnju, ali proizvodimo isključivo proizvode koji su prilagođeni specifičnim potrebama krajnjih kupaca. Po tome se razlikujemo od drugih
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Bajraktarov, posljednji intervju za naš magazin ste dali prije tačno pet godina, kada smo bili u posjeti Vašoj kompaniji u Strumici. Za one koji nisu bili u prilici pročitati ondašnju reportažu i koji ne znaju da je Birosafe jedan od rijetkih regionalnih proizvođača sigurnosne opreme, možete li i ovaj put ukratko predstaviti vašu firmu?
Bajraktarov: Birosafe je inženjerska kompanija koja je osnovana u Strumici, Republika Sjeverna Makedonija, 2001. godine. Dakle, prisutna je u poslovima proizvodnje, prodaje i montaže bezbjednosne, vatrootporne, neprobojne i bankarske opreme (bezbjednosni i vatrootporni sefovi, kutije, vrata, trezori itd.) već 18 godina. Naši klijenti su banke, ambasade, pošte, ministarstva, javna preduzeća, pravni subjekti, kao i pojedinci, a imamo svoje predstavnike i partnere u svim balkanskim zemljama. Prisutni smo na tržištima Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Kosova,. Bugarske itd.

a&s Adria: Šta se promijenilo u posljednjih pet godina? Tada ste kazali da ste bili na 40–50% proizvodnih kapaciteta, da li se to povećalo?
Bajraktarov: S obzirom na to da i dalje postoji deficit radne snage, Birosafe još ne radi punim kapacitetom. U proteklih pet godina radili smo na poboljšanju naših proizvoda i testiranju kako bismo ih učinili kvalitetnim. Kvalitet ispred količine ostaje srž našeg rada.

a&s Adria: Koje sve proizvode nudi Birosafe i za koje namjene? Da li se tu nešto promijenilo?
Bajraktarov: Asortiman naših proizvoda i dalje čine različite vrste sefova, vatrootporni ormari, protupožarna i protuprovalna vrata, oprema za banke i trezore, neprobojne zidove, šaltere, prozori, kao i metalni namještaj.

a&s Adria: S obzirom na brojne strane proizvođače mehaničkih sigurnosnih proizvoda, šta je to što Birosafeu pomaže da se izbori na tržištu? Koja je vaša prednost u odnosu na njih?
Bajraktarov: Mislim da je teško upoređivati Birosafe s inostranim proizvođačima sigurnosne opreme budući da to nisu naši direktni konkurenti. Te kompanije se ne takmiče s nama za ista tržišta. Birosafe nema serijsku proizvodnju, ali proizvodimo isključivo proizvode prilagođene specifičnim potrebama krajnjih kupaca. I to je ono po čemu se razlikujemo od drugih.

a&s Adria: Veoma važna razlika jeste i usklađenost s evropskim standardima, čiju certifikaciju vaša sigurnosna vrata i sefovi prolaze u renomiranim ECB-S laboratorijima. Koje sve certifikate posjedujete?
Bajraktarov: Još od 2009. godine, kada je Birosafe postao član Evropske asocijacije bezbjednosnih sistema (ESSA) iz Frankfurta/Maina, prošli smo kroz nekoliko kompletnih procedura i procesa testiranja i certifikacije. Postali smo nosioci brojnih sertifikata poput evropskih bezbjednosnih sertifikata koje izdaje ovlaštena kuća ECB-S iz Njemačke. Tako od 2010. imamo sertifikate EN 1143-1 (Grade II, III, IV) za sefove i trezorska vrata, EN 27001: 2013 sertifikat za sistem za upravljanje bezbjednosnim informacijama, a što je izuzetno važno za sve banke i druge institucije s kojima sarađujemo. Prije dvije godine smo uspješno testirali vrata, prozore i zidove otporne na metke, tako da sada posjedujemo i Bulletproof ECB-S sertifikate za vrata i zidove prema EN 1522 u klasama FB4, FB4+ i FB6. Lani je Birosafe uspješno prošao i vatrootporna ispitivanja za protivpožarna vrata, prema EN 1634-1 (EI2 180), tako da smo opet među Top 10 kompanija koje su uspjeli proći ovakav test vatrostalnosti vrata od 180 minuta. Isto tako, imali smo i uspješna testiranja nove konstrukcije protivprovalnih vrata prema EN 1627 – RC2, RC3, RC4, koja smo odradili u laboratoriji Instituta Giordano u Italiji.

a&s Adria: Koliko su standardi danas važni u zaštiti novca i dragocjenosti, posebno za proizvođača s ovih prostora?
Bajraktarov: Sertifikati su veoma važni za nas i našu poziciju u sektoru bezbjednosti. Oni su dokaz naše profesionalnosti i pomažu nam da se izdvojimo od drugih sličnih kompanija na tržištu. Ponoviću ono što sam i ranije govorio – mi smo zbog insistiranja na kvalitetu proizvoda izgubili dosta poslova, ali ne želimo da radimo nauštrb kvaliteta! Ako neko insistira na slabijem kvalitetu, onda mu uradimo i jeftiniju verziju opreme, ali onda nećemo staviti nikakve sertifikate niti deklaracije. Nikad ne lažemo naše kupce i u to su se oni mogli uvjeriti svih ovih godina.

a&s Adria: Je li tržište prepoznalo vaše nastojanje da svaki proizvod koji napravite bude izuzetno kvalitetan?
Bajraktarov: Kupci cijene našu otvorenost i transparentnost. Vodimo računa da ostanemo dosljedni i vjerni našem osnovnom cilju. Čak i kada nismo u mogućnosti da zadovoljimo potrebe klijenata sa finansijske tačke gledišta, mi se postaramo da im obezbijedimo najbolje moguće rješenje u smislu sigurnosti. To je jedina stvar koja je važna na kraju, i za nas i za naše klijente.

a&s Adria: Među ključnim problemima ranije ste navodili i nepostojanje velikog broja stalnih kupaca, odnosno kontinuiranih narudžbi, kao i izostanak kvalitetnih partnera u Evropi te snižavanje cijena na račun kvaliteta. Jeste li u međuvremenu uspjeli premostiti neke od tih problema te kako damping cijena u konačnici utječe na tržište sigurnosti, odnosno kojim se rizicima izlažu korisnici koji se opredijele za nestandardizirane proizvode?
Bajraktarov: I danas se svakodnevno borimo protiv istih problema. Međutim, stvari su nesumnjivo bolje u nekoliko aspekata. Sve je veći broj organizacija i klijenata koji cijene kvalitet. Ljudi su svjesniji potrebe da svoje domove i valute čuvaju i štite. Ovo je za nas veoma važno i vjerujemo da će se nastaviti trend da krajnji kupac više traži kvalitet nego nisku cijenu.

a&s Adria: Prije sedam godina osnovano je makedonsko Društvo proizvođača sigurnosnih i protivpožarnih vrata, koje se zalagalo za smanjenje nelojalne konkurencije. Koliko se uspjelo uraditi od tada, jeste li okupili glavne igrače na tržištu sigurnosti, raditi na zakonima, regulativama…?
Bajraktarov: Nažalost, moram reći da u tom segmentu nema gotovo nikakvih poboljšanja. I samo Društvo se raspalo, a od svih kompanija samo su tri bile zainteresovane za rad i nekakvo poboljšanje. Ostali su jednostavno prestali dolaziti na sastanke.

a&s Adria: Mislite li da će se situacija u poslovanju Birosafea promijeniti nakon nedavnog raficiranja Prespanskog sporazuma i otvaranja pregovora za pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u i Evropskoj uniji?
Bajraktarov: Ne vjerujem da će odmah doći do promjena. Najprije je potrebno da državni inspekcijski organi i osiguravajuća društva prihvate evropska pravila i zakone. Mislim da tek nakon toga možemo očekivati da će nastupiti vrijeme u kojem će se koristiti isključivo oprema proizvedena u skladu s evropskim standardima.

a&s Adria: Ovog septembra Adria Security Summit, najveća regionalna konferencija i izložba sigurnosti s više od 1.200 posjetilaca, dolazi u Skoplje. Mnogo je zainteresovanih kompanija i očekuje se najveći broj stručnjaka na nekom ovakvom eventu u historiji Jadranske regije. Vidite li u Summitu dobru priliku za dolazak do novih kupaca i prezentaciju Birosafea?
Bajraktarov: Adria Security Summit definitivno nudi sjajnu priliku za upoznavanje i razmjenu ideja s drugim članovima industrije. Naravno da u Summitu vidimo dobru priliku za prezentaciju naše kompanije, interakciju s potencijalnim klijentima, kao i proširenje naše mreže.

a&s Adria: Na kraju, šta možemo očekivati od Birosafea u skorijoj budućnosti?
Bajraktarov: U ovom trenutku neumorno radimo na poboljšanjima. Da bismo bili besprijekoran provajder bezbjednosnih rješenja, odlučili smo da uvodimo promjene, počevši od nas samih i našeg rada. U bliskoj budućnosti možete očekivati da nastavimo pratiti svjetske trendove u pogledu bezbjednosti i razmišljati o inovativnijim rješenjima.

Videonadzor u ekstremnim uvjetima za zaštitu transporta

Kada osiguravate neki objekat na Islandu, potreban vam je pouzdan sistem koji se može nositi s padovima temperature i slabim osvjetljenjem. Za jedno takvo rješenje korištene su Hikvisionove kamere, koje je kompanija Securitas Iceland odabrala za zaštitu luke svog klijenta Samskipa u Rejkjaviku.

Uz rad na temperaturama ispod nule i pri slabom osvjetljenju, čak i tokom dana u određenim godišnjim intervalima, kompaniji Samskip je zatrebao specijalni sistem videonadzora.

Izazov

Harbour je globalna logistička kompanija u čijem sastavu posluje i Samskip kao jedna od najvećih transportnih firmi u Evropi, s predstavništvima u 24 zemlje Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Australije. Ona upravlja širokom mrežom usluga transporta na području Islanda, zajedno s logističkim uslugama za rashladni teret i međunarodnu špediciju širom svijeta. Jedan od njihovih objekata je i luka u Rejkjaviku, s pratećim skladištima.

Kada se temperature spuste na -30°C, elektronika može prestati raditi ili čak i otkazati. To su temperature kod kojih održavanje opreme predstavlja pravi izazov jer je riječ o vrlo zahtjevnim okruženjima za tehničare koji rade vani. Najveća dubina snijega na Islandu zabilježena je u martu 1995. godine i iznosila je 279 cm na sjeveru zemlje. Iako je ovo bila najteža ikad zabilježena zima, ona predstavlja samo ilustraciju tamošnjih ekstremnih vremenskih uvjeta. Tu su i snježne oluje i snažan hladni vjetar.

Slabo osvjetljenje u zimskim mjesecima znači da se rješenja korištena na Islandu moraju osposobiti da ponude jasnu sliku čak i u ovakvim uvjetima. Tokom zime geografska pozicija Islanda dovodi do pojave jako kratkih dana – najduži dan sredinom decembra ima samo pet sati svjetla, s izlaskom sunca oko 11 sati i zalaskom između 15 i 16 sati.

Uprkos ovim zahtjevnim uvjetima, Samskipu uvijek treba detaljan uvid u sve što se dešava oko kompleksa luke, kako unutar tako i izvan njega. Konkretno, kompanija mora biti u stanju da prati proizvode i robu u skladištu.

Rješenje

Securitas je kao vodeći dobavljač PanoVu proizvoda za Island ponudio rješenje koje se sastoji od više od 150 Hikvisionovih proizvoda, uključujući PanoVu i DarkFighter kamere. Ove kamere mogu raditi na temperaturi od -30°C. PanoVu kamere nude vrhunski širokougaoni nadzor, koji može pokriti i jako prostrane terene.

DarkFighter tehnologija je popularna na Islandu jer nudi jasne i upotrebljive slike čak i u uvjetima najslabijeg osvjetljenja. Napredna funkcija omogućava operaterima da identifikuju potencijalne probleme pomoću analize ponašanja ljudi. Kamere mogu pratiti kretanje nekog proizvoda između lokacija, kao i njegovo stanje prilikom prijema i isporuke robe, čime se jačaju sigurnost i poslovna efikasnost.

Za dopunu Hikvisionovih rješenja Securitas je odabrao Seagate kao proizvođača sistema za pohranu. Rješenje je uključivalo i Seagateove Skyhawk diskove visoke stabilnosti, koji su posebno razvijeni za primjenu u oblasti videonadzora. Skyhawk diskovi za nadzor opremljeni su naprednim ImagePerfect firmverom, koji nudi vrhunsku pouzdanost i kontinuiranu brzinu prikaza. Tu je i SkyHawk Health Management softver, dizajniran za prevenciju, intervenciju i oporavak sistema. „Kamere ispunjavaju zahtjeve u pogledu analize ljudi i robe. Imamo povjerenje u Hikvision i Securitas, kao i njihove proizvode i osoblje. Znamo da će oni riješiti sve probleme i brzo reagirati na svaki problem koji se pojavi“, kaže Bergvin Þórðarson, menadžer sigurnosti u Samskipu.

Zaštita prostranih terena može biti izazov sama po sebi, što u kombinaciji s ekstremnim vremenskim uvjetima znači da korišteno sigurnosno rješenje mora biti i robusno. Hikvisionove kamere su odgovorile na izazov i ponudile naprednu sigurnost za cijeli projekat.

 

ComNet i Vanderbilt udružuju snage

Novo partnerstvo Comnet Europea i sestrinske kompanije Vanderbilt International u prvom redu se odnosi na jačanje unutrašnjih sistema, lanca snabdijevanja i logističkih struktura.

Značajan napredak koji proizlazi iz ovog partnerstva leži u činjenici da ComNet sada ima novi i potpuno funkcionalan panevropski tim za tehničku podršku klijentima širom svijeta.

„Promjene se baziraju na ComNetovom kontinuiranom rastu u protekloj godini“, objašnjava Tom Exley, generalni direktor u ComNet Europeu. „Ovaj format je osmišljen da ComNetovim klijentima pomogne da brže i efikasnije dobiju pristup tehničkoj podršci. Mi smo odlučni da naše klijente stavimo na prvo mjesto u svemu što radimo.“

Ova integracija znači da će ComNetovi klijenti imati bolji pristup većem broju zaposlenika tehničke podrške, uključujući lokalnu podršku na većini jezika. To znači da regionalni centri sada mogu raditi svoj posao efikasnije i osigurati što brže rješavanje svih tehničkih problema.

Važno je naglasiti da je ComNetov tim za tehničku podršku sada ojačan i novim menadžerima prodaje. Ova vrsta saradnje s Vanderbiltom u oblasti tehničke podrške treba rasteretiti ComNetov prodajni sektor i omogućiti mu da se fokusira isključivo na ponudu najboljih proizvoda i usluga svojim klijentima.

Novo partnerstvo omogućava ComNetu da poveća obim ponude, u šta spada i pretprodajna, prodajna i postprodajna podrška, uz mogućnost dizajniranja i implementacije cjelovitih rješenja visokih performansi, koja mogu odgovoriti na ključne izazove s kojim se suočavaju korisnici.

„Vjerujemo da će ova prilika značajno poboljšati naš model pružanja usluga podrške i omogućiti našim centrima da efikasnije rade svoj posao. To će rezultirati i učinkovitijim ciklusom upravljanja i održavanja naše baze klijenata koja se širi velikom brzinom“, navodi Exley.

Mramorna regija predvodi rast videonadzornog tržišta u Turskoj

Istraživanja pokazuju da će prihodi tržišta videonadzora u Turskoj rasti uz složenu godišnju stopu od 3,3% u periodu od 2019. do 2025. godine. Tursko tržište je u ovom segmentu u posljednje tri godine zabilježilo pad potražnje zbog zastoja u projektima izgradnje i razvoja infrastrukture u kombinaciji s padom vrijednosti valute, koja je proizvela rast cijena uvozne robe. Međutim, rastuća prijetnja terorizma i sve veća zabrinutost zbog krađa i domaćeg kriminala i dalje pokreću rast videonadzorog tržišta u Turskoj u posljednjih sedam godina.

Analitičari navode da bi rast mogao biti potaknut i većim brojem državnih inicijativa za nadzor gradova i projekte pametnih gradova. Od njih se očekuje da dovedu do šire primjene IP kamera visoke rezolucije širom zemlje. Osim toga, sve jača svijest potrošača o ulozi videonadzora za potrebe sigurnosti i praćenja u kombinaciji sa smanjenim troškovima instalacije također bi mogla rezultirati većom potražnjom za sistemima videonadzora u stambenom sektoru i manjim maloprodajnim objektima u Turskoj.

Ravi Bhandari, voditelj istraživanja i konsaltinga u kompaniji 6wresearch, smatra da „u pogledu komponenti, na segment videonadzornih kamera otpada većina tržišnog udjela. U podsegmentu analognih i IP kamera potražnja za IP kamerama raste zahvaljujući različitim tehnološkim dostignućima kao što su digitalni PTZ, integrisana videoanalitika i cloud rješenja.“

„Sve šira prihvaćenost ove tehnologije i jačanje direktnih stranih investicija u građevinskom sektoru rezultirali su povećanjem potražnje za videonadzornim rješenjima. Od svih regija u Mramornoj je zabilježen najveći broj instalacija videonadzornih kamera i to zbog obima projekata gradskog nadzora. Istanbul je tu ključni grad i on ima najveći broj instalacija nadzornih kamera u Mramornoj regiji zbog naglog rasta turizma, koji dovodi do krupnih sigurnosnih problema“, zaključuje Shefali Goel, pomoćnik direktora za istraživanje i konsultacije u 6wresearchu.

Neki od ključnih igrača na tržištu videonadzora u Turskoj koji su navedeni u istraživanju uključuju: Axis Communications, Bosch Security, CP Plus FZE, Dahua Technology, Hanwha Techwin, Hikvision, LG Innotek, Panasonic i Pelco by Schneider Electric.

Prava tehnologija kontrole pristupa čini škole sigurnijim uz manje troškova

Škole svakodnevno privlače lopove i uljeze. U jednom izvještaju se navodi da se skoro polovina britanskih škola suočila s krađom opreme u posljednje tri godine. Krađa kompjutera iz škola je dovoljno rasprostranjen problem da se njime bavila i Svjetska banka. Rješenje leži u kvalitetnijem upravljanju sigurnošću i pristupom.

Sigurnost je podsticaj i za inovacije. Bez fleksibilne sigurnosti nemoguće je realizirati nove inicijative u oblasti tehničkog obrazovanja, kao što je praksa donošenja vlastitih uređaja u školu (BYOD, Bring Your Own Device) koja se trenutno testira u Austriji i Estoniji,

U idealnoj situaciji, vrhunska kontrola pristupa bi služila kao standard za sve škole. No, izazovi su i dalje prisutni. Vrata u školama obavljaju različite uloge: neka bilježe veliki promet korisnika (glavni ulaz), dok se druga rijetko koriste. Većina direktora škola nisu tehnološki eksperti. Oni možda i žele primijeniti novu tehnologiju, ali ne znaju tačno kome se obratiti. Pogrešno odabranom sistemu mogu trebati dugotrajne intervencije. U konačnici, i budžet je pitanje koje se nadvija nad svakom odlukom.

Je li elektronska kontrola pristupa pravi odgovor?

Bez odgovarajuće sigurnosti, nijedna škola ne može garantovati sigurnost učenika. Ofsted, državno tijelo za nadzor škola u Velikoj Britaniji, aktivno provjerava školske pristupne sisteme. To samo naglašava važnost pouzdane kontrole pristupa, uključujući mjere protiv upada uljeza, zaštitu od vandalizma i automatsku evakuaciju ili zaključavanje objekta u vanrednim situacijama.

Uz mnogo vrata u zgradama ovog tipa, upravljanje mehaničkim ključevima može biti naporno. Jedna velika srednja škola mora kontrolisati ključeve za ulaz, učionice, laboratorije, prostorije za AV opremu, dramske sekcije, IT i serverske sobe, kancelarije, biblioteku, teretanu, kantinu i kuhinju, medicinske sobe, studentske ormariće, sobe za osoblje i sobe za održavanje.

Opterećenje praćenjem svih ključeva može biti ogromno. Zašto ga ne zamijeniti jednim intuitivnim softverskim sučeljem?

Elektronska kontrola pristupa otklanja sigurnosne nedostatke zaključavanja pomoću mehaničkog ključa. Sa karticama umjesto mehaničkih ključeva, lako je blagovremeno i efikasno poništiti svaki izgubljeni akreditiv. Osiguravanje pristupa novom korisniku ili poništavanje dozvole odlazećem uposleniku je jako jednostavno. Ako dođe do incidenta, administratori mogu pratiti evidenciju korištenja za određena vrata ili korisnika putem softvera. Napredne funkcije, kao što je kontrola u realnom vremenu, omogućene su zahvaljujući pravom sistemu.

Elektronska kontrola pristupa omogućava menadžerima sigurnosti da programiraju detaljne pristupne dozvole za svakog korisnika. Tako, na primjer, direktor škole ima pristup svim zonama preko jedne RFID kartice, dok osoblje za održavanje i sigurnost nema pristup kancelarijama ili prostorima za čuvanja osjetljivih podataka. Nastavnici i čistači dobijaju dozvole na osnovu ograničenog vremena, tako da mogu ostvariti pristup samo tokom radnog vremena.

Takva preciznost je gotovo nemoguća sa mehaničkim sistemom sigurnosti.

Spremni za školu

SMARTair bežični sistem kontrole pristupa namijenjen je školama. Sa intuitivnim softverom za upravljanje, akreditivima i bravama sa baterijskim napajanjem u većini konfiguracija, sistem se lako instalira i pogodan je za korištenje i osoblju koje nije prošlo tehničku obuku. Sistem podržava veliki broj korisnika i evidentira svaku interakciju, tako da se incidenti mogu efikasno istraživati.

Sistem je ekonomičniji za upravljanje od kablovskih sistema kontrole pristupa ili tradicionalne mehaničke sigurnosti. Vratima su potrebne tek minimalne intervencije prilikom ugradnje SMARTair uređaja s baterijskim napajanjem jer nema potrebe za postavljanjem kablova. Izgubljena kartica je mnogo jeftinija i jednostavnija za zamjenu od bilo kojeg fizičkog ključa. Nema potrebe da mijenjate brave već samo da izbrišete autorizaciju kartice iz sistema. Ako se vaše potrebe promijene, lako je proširiti pokrivenost na više katanaca ili kombinirati offline funkcije i rad u stvarnom vremenu unutar iste instalacije.

Softver je dostupan na računaru, tabletu ili mobilnom uređaju i daje upraviteljima lokacija potpunu kontrolu. Dovoljan je kratak pogled na ekran da se provjeri stanje vrata. Profili se mogu kreirati za različite grupe korisnika, na primjer za nastavnike, čistače i uredske menadžere. Sistem omogućava da se vrata prebacuju između režima rada otvorenog pristupa i kartica/PIN kontrole u različita doba dana. Jednako je lako upravljati sa više instalacija preko jednog sučelja ako, na primjer, administrator vodi više lokacija ili škola.

Sistem se po potrebi može prilagoditi svakoj zgradi ili vratima. Na primjer, vrijeme otvaranja može biti duže za korisnike s invaliditetom ili se na odabranim vratima može omogućiti zaobilaženje postavki privatnosti. Zahvaljujući pouzdanim mogućnostima vođenja evidencije, SMARTair softver se može koristiti i kao vaš automatizirani sistem za evidenciju prisutnih.

Bežične komponente

SMARTair uređaji odgovaraju različitim tipovima vrata. Maske za brave na baterije su robusno rješenje za većinu vrata i nude opcionalnu PIN numeričku tastaturu za dodatnu sigurnost. Zidni čitači SMARTair jednako dobro štite vrata kojim je potreban veći nivo sigurnosti i okruženja sa visokim prometom ljudi, kao što su vanjska vrata i parkirališta. Zidni čitači su pogodni za vrata opremljena protupožarnim alarmom kao što su, na primjer, ona za naučne laboratorije.

SMARTair osigurava više od vrata. Za ormariće u zajedničkim prostorijama ili svlačionicama, SMARTair brave sa integrisanim RFID čitačima rade u istom sistemu. Dakle, programabilna kartica koja otključava glavna vrata se može koristiti i kao ključ od ormarića. Isti akreditiv se može koristiti za plaćanje u kantini i dr.

SMARTair u akciji

U Danskoj je škola Vejle Friskole sebi uštedila ogromnu količinu vremena zahvaljujući prelasku na SMARTair. Upravljanje ključevima je “tražilo puno vremena, otprilike 5 sati sedmično”, objašnjava Henrik Kækel, službenik za tehničke usluge u školi. Sada su zamijenjeni mehanički ključevi, a preko 80 vrata i ormarića je osigurano pomoću SMARTair uređaja.

SMARTair je jednostavan za upravljanje. „Ranije je bilo dosta teško jer smo imali velike probleme sa ključevima koji su se gubili“, kaže Henrik Kækel. „Na upravljanje ključevima se trošilo puno vremena“.

Danas, osoblje škole troši oko 5 minuta sedmično u upravljanju svojim sistemom pristupa. „Nevjerojatno lako se koristi … potreban vam je 1 minut da unesete kod za učenika“,
dodaje Henrik.

U školi Lycée Kreisker u Francuskoj, uprava se suočila sa sličnom dilemom. Kako zamijeniti postojeće zahtjevno rješenje koje uključuje upravljanje sa dva odvojena sistema ključeva? Bezbjednost je bila najvažnija: svaki pristupni sistem mora zaštititi 2.500 zaposlenih i učenika i zadovoljiti stroge francuske propise o bezbjednosti škola.

Zidni čitači SMARTair sada kontrolišu pristup kroz glavni ulaz koji je kritična prva linija odbrane svake škole. Učionice su zaključane bežičnim bravama. Interno osoblje kojem ne treba tehnička obuka vrši osnovno upravljanje putem SMARTair softvera koji je jednostavan za korištenje. Konfiguriranje sistema je vrlo jednostavno. Tako se, na primjer, vrata mogu unaprijed programirati da ostanu otvorena između 9 i 17 sati, ali da izvan radnog vremena traže akreditive.

Saznajte kako SMARTair može zaštititi vašu školu i uštedjeti vam vrijeme i novac — posjetite https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair-schools?utm_campaign=smartair-schools-emea-en-2019-02&utm_source=PR

 

Blizu 50.000 prekršaja zabilježeno videonadzorom u Zagrebu

Prometno redarstvo Grada Zagreba, u čijoj je nadležnosti 468 kamera na 156 lokacija u gradu, sankcioniralo je 2018. godine 101.638 nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila.

Posredstvom videonadzora izdato je 48.550 obavijesti o počinjenom prekršaju, od čega je 33.216 naplaćeno nakon poslane obavijesti, a protiv ostalih počinilaca vodi se dalji prekršajni postupak.

Prihodi od naplaćenih kazni iznose 780.000 eura, a kamere su najčešće zabilježile parkiranje vozila na trotoaru, parkiranje na obilježenom pješačkom prijelazu ili udaljenosti manjoj od pet metara od pješačkog prijelaza.

Iz PUZ-a navode da na području Zagreba raspolažu s 15 kućišta za fiksne kamere, na kojima se naizmjenično koristi sedam uređaja za mjerenje brzine.

Tokom 2018. godine, uz upotrebu vlastitih uređaja za mjerenje brzine kretanja, utvrdili su 71.974 prekršaja nepropisne brzine vozila, što čini 44 posto od ukupno počinjenih svih saobraćajnih prekršaja (164.106) na području Grada Zagreba u prošloj godini.

Izvor: Tportal

Štete na željezničkoj infrastrukturi u Srbiji

U noći između 18. i 19. marta, tridesetak minuta nakon ponoći, lopov u radnom odijelu došetao je do putnog prijelaza Pijaca u Mladenovcu, jedne od sedamnaest općina u gradu Beogradu, popeo se na reflektorski stub, skinuo videokameru i odšetao s mjesta krađe, saopćile su “Infrastrukture železnice”.

Međutim, nije znao da ga snima još jedna sigurnosna kamera na tom putnom prijelazu, koji je prije tek dvadesetak dana pušten u rad.

Nedaleko odatle, na putnim prijelazima u Ratarima i Rabrovcu, više su puta ukradeni znaci drumske signalizacije. Općina Smederevska Palanka, kao upravljač putne infrastrukture, pokušava nove saobraćajne znakove na putnim prijelazima postaviti u što kraćem roku, ali čim to učine, preko noći ih lopovi ponovo ukradu, kaže se u saopćenju.

Stoga će se na tim putnim prijelazima postaviti reflektorsko osvjetljenje i videonadzor.

U okviru modernizacije željezničke infrastrukture u Srbiji, povećanju sigurnosti na putnim prijelazima daje se veliki značaj. Samo u proteklih godinu dana automatizirano je 14 putnih prijelaza. Međutim, kako je napomenuto, ukoliko nesavjesni vozači svakodnevno lome branike, a lopovi kradu sigurnosnu opremu, takvi napori ne mogu dati željene efekte.

SEECSA kreće s certificiranjem menadžera korporativne sigurnosti

Predsjednici udruženja menadžera sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji čine Upravni odbor Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), na sastanku na Brdu kod Kranja dogovorili su pokretanje projekta certificiranja menadžera korporativne sigurnosti

Certifikat će priznavati sve nacionalne asocijacije, a nosilac cjeloživotnog obrazovanja bit će SEECSA i Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj – Business Security Academy iz Zagreba.

Program će se sastojati iz šest modula: Arhitektura korporativne sigurnosti, Upravljanje rizicima, Procesne funkcije menadžmenta sigurnosti, Interna korporativna istraživanja i poslovno obavještajna djelatnost, Informacijska i kibernetička sigurnost te Krizni menadžment.

Da bi polaznici stekli Certifikat menadžera korporativne sigurnosti, morat će polagati modul po modul.

Edukacija će krenuti istovremeno u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju početkom septembra. Predavači će biti isključivo ugledni menadžeri korporativne sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Francuske, Njemačke, Izraela i SAD-a.

S obzirom da asocijacijom predsjeda dr. Dragan Trivan, predsjednik Srpske asocijacije menadžera korporativne sigurnosti, odlučeno je da će se prva konferencija menadžera korporativne sigurnosti JI Europe, održati u Beogradu početkom listopada.

NSA ugasila kontroverzni program masovnog praćenja komunikacija

New York Times je objavio da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost ugasila sistem koji analizira pozive i poruke američkih građana, koji je izazvao velike rasprave o privatnosti i vladavini prava u SAD-u.

Program je pokrenula administracija predsjednika Georga Busha kao sredstvo intenzivne potrage za pripadnicima Al Kaide nakon napada 2001. godine, a sud ga je kasnije tajno odobrio.

Javnost je saznala za ovaj program tek 2013. godine, kada je uzbunjivač Edward Snowden objavio kako vlade i privatne kompanije prikupljaju i koriste lične podatke.

Način na koji su analitičari obavještajne službe dobijali pristup telefonskim pozivima i porukama Amerikanaca je evoluirao, ali svrha je bila ista: pronalaženje saradnika osumnjičenih za terorizam. Obavještajne agencije mogu primjenjivati ovu tehniku i na podacima dobijenim na drugi način, kao što su oni prikupljeni iz mreža u inostranstvu, gdje postoji manje zakonskih ograničenja.

Kongres je obustavio i zamijenio ovaj program američkim Zakonom o slobodi iz 2015. godine, koji istječe u decembru. Zagovornici privatnosti pripremaju se za ovaj trenutak kada bi se trebalo odlučivati o produžavanju ili izmjenama programa.

Činjenica koja bi mogla biti objašnjenje za ukidanje ovog programa, a koja je isplivala u javnost u eri nakon Snowdena, jeste da masovni nadzor nad telekomunikacijama nije pomogao da se spriječi nijedan teroristički napad. Agencija je koristila metapodatke koji su otkrivali ko je koga i kada zvao, ali ne i ono o čemu se razgovaralo.

Obamina administracija na kraju je prihvatila plan za zaustavljanje masovnog prikupljanja podataka o pozivima i porukama građana SAD-a, ali je sačuvala analitičke sposobnosti programa, što je rezultiralo donošenjem Zakona o slobodi 2015. godine. Prema tom zakonu, metapodaci su ostajali u rukama kompanija, a samo uz dozvolu suda, agencija je mogla doći do evidencija o pozivima i porukama osumnjičenih, kao i ljudi koji su bili u kontaktu s njima, bez obzira na to jesu li klijenti različitih telekomunikacijskih kompanija.