2 Maja, 2026
image
Home Blog Left SidebarPage 327

Evolucija sistema za pohranu prati rast količine videopodataka

Sve više IP kamera koristi ultraHD prikaz (UHD), a u brojnim zemljama obavezno je da se videozapisi čuvaju duži period. Ovi faktori značajno utječu na pohranu podataka jer ponuđači pratećih rješenja moraju ponuditi ekonomične proizvode naprednih performansi

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Video je danas jedan od najvećih generatora podataka na svijetu. Prema podacima IHS Markita, količina podataka koje u samo jednom danu proizvedu sve nove videonadzorne kamere instalirane širom svijeta u 2015. godini iznosila je 566 petabajta. Drugim riječima, radi se o 11,3 miliona standardnih dvoslojnih Blu-ray diskova, ekvivalentu paralelnog streaminga sadržaja u UHD rezoluciji svih korisnika Netflix servisa u trajanju 1,2 sata ili o dvostruko većoj količini podataka koju pohrane svi korisnici Facebooka.

Prostor za napredak

Iako je kompanija IHS predviđala da će u 2017. godini biti isporučeno oko 98 miliona mrežnih videonadzornih kamera, tržište videonadzornih rješenja zapravo još nije zasićeno. Njega u segmentu isporuke novih kamera očekuje godišnji rast od 20% od 2014. do 2019. godine. Tome dodajemo i činjenicu da kamere sve više koriste ultra HD prikaz. Iako je IHS spekulirao da je količina prodatih 4K kamera u 2016. godini bila niska, odnosno iznosila manje od 1% od 66 miliona isporučenih mrežnih kamera, danas se predviđa da će u kalendarskoj 2018. biti prodano više od milion 4K mrežnih kamera.

Istovremeno, duži period obaveznog čuvanja videa igra važnu ulogu u količini generisanih podataka. Blog „Dynamic Network Factory“ navodi da se videonadzorni snimci obično čuvaju u intervalu od 30 do 90 dana. „To uključuje evropski kontinent, gdje se primjenjuje standard od minimalno/maksimalno 30 dana. No, to se može promijeniti u skladu s potrebama za videonadzorom određene organizacije ili kompanije. Snimci videonadzornih kamera u državnim institucijama moraju se čuvati 90 dana i to je postalo obavezno u svim dijelovima svijeta. Međutim, obavezujući propisi FDA predviđaju skladištenje podataka u trajanju 180 dana. Zbog nedavnih terorističkih napada i većeg interesa za sigurnosnu problematiku, u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Velikoj Britaniji postoji neformalna obaveza da se videonadzorni snimci s javnih površina čuvaju i u duže, naprimjer šest mjeseci“, navodi se na blogu. U IHS-u tvrde da su u mnogim krajevima svijeta danas definisani periodi tokom kojih tužilac može podnijeti tužbu. „U Sjedinjenim Državama na snazi je dvogodišnji period. U skladu s pravnim savjetima koje dobijaju, mnoge organizacije koje se plaše sudskih sporova sada čuvaju videomaterijale u najkraćem važećem vremenu radi svoje zaštite. U Sjedinjenim Državama maloprodaja i kazneno-popravni zavodi su dva sektora u kojima je ova praksa najviše zastupljena. Osim definisanih rokova za podnošenje potencijalnih tužbi, neke osiguravajuće kuće traže da se videozapisi čuvaju tokom određenog perioda kako bi se postigla usklađenost s policama osiguranja ili radi smanjenja premija“, navodi IHS.

Uspon analitičke tehnologije

Još jedan poticaj za duže čuvanje videa je uspon analitičke tehnologije, koja se može koristiti kako za sigurnost tako i za poslovnu inteligenciju. „Analitika postaje sve sofisticiranija. Cilj je da se rezultati približe realnom vremenu kako bismo mogli sprečavati incidente, a ne samo utvrđivati ko ih je počinio. Prisutan je trend povezivanja videonadzornih podataka s fizičkom sigurnošću, odnosno kontrolom pristupa. Audiopodaci i informacije dobijene pomoću drugih vrsta senzora integrišu se kako bi se stekao bolji uvid u stanje na terenu koji je pod nadzorom. Možda je najveća promjena to što se sve više analitike koristi za izvlačenje poslovne vrijednosti iz podataka, što doprinosi boljoj zaradi i unapređuje logistiku. Na taj način se sigurnosna infrastruktura sve više tretira kao investicija, a ne kao trošak“, kaže Wayne Arvidson, zamjenik direktora rješenja za analitiku, videonadzor i sigurnost u kompaniji Quantum. Svi ovi faktori imaju veliki utjecaj na sisteme pohrane. „Potražnja za videonadzorom uz visoki kvalitet prikaza, sve veći zahtjevi za analitikom i poslovnom inteligencijom, mehanizmi izrade i povrata rezervnih kopija, kao i često mijenjani državni propisi su ključni faktori koji dovode do značajnog povećanja potražnje za naprednim rješenjima za pohranu snimljenog materijala s videonadzornih kamera. Krajnji korisnici traže robusnija rješenja za pohranu svojih videozapisa, koja će im istovremeno ponuditi vrhunsku skalabilnost kapaciteta i dostupnosti podataka“, kaže Willie Ho, menadžer marketinga proizvoda u kompaniji Synology.

Važnost cijena i performansi

S obzirom na ogromne količine podataka koje generišu kamere, posebno one u velikim videonadzornim sistemima, poput onih na aerodromima ili u sigurnim gradovima, krajnji korisnici od rješenja za pohranu traže ekonomičnost i vrhunske performanse. Rješenja koja korisnicima mogu pomoći u tom segmentu su, dakle, dobila na važnosti. Veliki projekt može imati hiljade kamera koje generišu videopodatke visoke rezolucije. Čuvanje ovih podataka može biti skupo, što brine sistem-integratore i krajnje korisnike s ograničenim budžetima. „Kada su u pitanju videonadzorne aplikacije, ponuda velikog kapaciteta uz ograničeni budžet uvijek je prva bolna tačka kojom se moraju pozabaviti instalateri CCTV sistema“, kaže Jerry Wu, menadžer poslovnog razvoja za sisteme pohrane u kompaniji AIC. „Kombinacija broja kamera, propisa o čuvanju videa i povećanog broja analitičkih alata dovela je do pojave pohranjivanja sve veće količine podataka. Danas nije neobično da na pohranu otpada 50 posto ukupnih troškova videonadzornih sistema. Ovo, nažalost, korisnike često prisiljava na kompromis. Oni su prinuđeni reducirati broj kamera i kvalitet prikaza (naprimjer, koristiti SD umjesto HD ili 4K rezolucije), smanjiti broj prikazanih sličica u sekundi (naprimjer, na 8 fps u odnosu na 24 fps) i skratiti vrijeme čuvanja videa (30 dana umjesto 180 dana ili duže)“, kaže Arvidson. „Jednostavno rečeno, 4K videu treba osam puta više prostora za pohranu u odnosu na SD prikaz, brzini od 24 fps treba tri puta više prostora u odnosu na niže brzine, dok vam za period čuvanja videa od 180 dana treba šest puta više prostora u odnosu na interval od 30 dana! Jasno je zašto je potreba za velikim kapacitetima za pohranu sve izraženija. Zbog toga je korisnicima potreban sistem za pohranu podataka koji će ograničiti troškove pohrane u vrijeme kada potreba za njima raste“, ističe on. Korisnici obično obraćaju pažnju na to koliko plaćaju po gigabajtu kako bi utvrdili ukupne troškove pohrane. Jasno je da će niži trošak po gigabajtu neki sistem pohrane učiniti privlačnijim, zbog čega dobavljači rješenja koji mogu smanjiti tu cijenu imaju prednost kod korisnika.

„Za petabajt podataka možemo smanjiti trošak po gigabajtu za 0,18 USD. Gledajući iz druge perspektive, ako klijent želi pohraniti jedan petabajt podataka, mi mu možemo ponuditi kapacitet od 800 TB ili čak 500 TB za čuvanje navedene količine podataka. To možemo učiniti ne zbog nižih cijena po kojima dobijamo komponente poput hard diskova, nego zbog onemogućavanja duplikacije podataka, kompresije i drugih tehnologija koje koristimo“, kaže William Chen, viši menadžer rješenja za pohranu u kompaniji Dell Taiwan.

Gustina

Gustina ili broj uređaja za pohranu koje korisnik može postaviti u kućište također igra ključnu ulogu kod redukcije troškova. Što je gustina veća, potreban je manji prostor za kućište i cijena sistema za pohranu je niža. „Zamislite da postoje dva konkurentska rješenja koja mogu pohraniti 100 petabajta podataka. Jasno je da će rješenje kojem je potrebno upola ili za dvije trećine manje prostora biti atraktivnija opcija. Međutim, proizvođači koji žele ponuditi sistem za pohranu za što manji prostor suočavaju se i s određenim izazovima. Jedan je potrošnja energije, a drugi generisana toplota. Mi možemo prevazići takve probleme. Kada je u pitanju Dell, možemo ponuditi pohranu jednog petabajta sirovog kapaciteta u 14U kućištu“, kaže Chen.

Slojevita pohrana

Korisnici sve češće pokušavaju ostvariti uštede prelaskom na tzv. slojevitu pohranu, kod koje se sistem prema važnosti podataka pohrane dijeli na slojeve, odnosno nivoe. Važniji podaci se čuvaju u više rangiranim, pouzdanijim i skupljim sistemima i obrnuto. „Slojevito organizirano rješenje nudi ekonomičnije korištenje ukupnih kapaciteta, kao i balans performansi, kapaciteta i troškova unutar svakog nivoa. Istovremeno, riječ je o skalabilnom rješenju koje se može prilagoditi stepenu rasta i potrebama korisnika. Na taj način se štedi projektni novac za druge alate koji su potrebni za izvršavanje zadataka“, kaže Arvidson.

Performanse

Sistemi za pohranu kod velikih videonadzornih instalacija obično se sastoje od mrežne opreme, upravljačkih servera na kojima je instaliran softver za upravljanje videom (VMS) i uređaja za skladištenje podataka. Od ključne važnosti je osigurati da se odgovarajući podaci šalju na pravo odredište, bez degradiranja slike ili gubitka podataka. Tu do izražaja dolaze performanse sistema za pohranu. „Današnja infrastruktura za videonadzor i fizičku sigurnost može ponuditi skalabilnost i za više hiljada kamera visoke rezolucije koje istovremeno snimaju i analiziraju video prije njegove sigurne pohrane. Zbog toga korisnici zahtijevaju sistem za pohranu podataka koji ima kapacitet da prati više hiljada videostreamova istovremeno, uz nepromijenjenu brzinu prikaza“, kaže Arvidson. Performanse se mogu mjeriti prema različitim faktorima, od kojih je jedan latencija ili vrijeme potrebno za završetak operacije čitanja ili upisivanja. Latencija se obično mjeri u milisekundama i poželjno je da bude što niža. Na performanse također može utjecati više faktora i sistem-integratori ih moraju uzeti u obzir prilikom projektovanja sistema za pohranu visokih performansi. „Naprimjer, da li mrežna brzina iznosi 1 Gbps ili 10 Gbps? Je li server za snimanje namijenjen radu na nivou kompanije ili je u pitanju obični računar? Koristite li polje diskova za potrebe poslovnih subjekata ili samo RAID? Sve ovo utječe na performanse sistema za pohranu podataka“, kaže Chen.

Ostale stavke

Pristup pohranjenim podacima je također važan. „Pristupanje podacima trebalo bi se odvijati jednako jednostavno kao kada tražite neki dokument na C disku računara. Tako korisnici mogu dobiti informaciju kada im je ona potrebna, bez obzira na to o kojem nivou pohrane je riječ, a sve direktno preko VMS-a ili analitičke aplikacije. Time se potreba za intervencijom IT osoblja svodi na minimum. Sigurnosno osoblje i službenici organa reda mogu ostati usredsređeni na svoju misiju zaštite ljudi i imovine, a ne na upravljanje podacima“, kaže Arvidson. Još jedna od stavki na koje treba obratiti pažnju je skalabilnost, odnosno sposobnost sistema da odgovori na potrebe korisnika nakon što proširi svoj videonadzorni sistem. „Korisnik može nabaviti sisteme za pohranu isključivo za svoje postojeće potrebe, ali to ne znači da se oni neće širiti u budućnosti. Zbog toga moraju potražiti rješenje koje će biti skalabilno u odnosu na njihove potrebe u rasponu od, naprimjer, dvije do tri godine“, kaže Chen.

Zaštita od fizičkih i cyber napada

Kako incidenti s upadima u podatkovne centre ili hakerskim napadima na mrežne uređaje postaju sve češći, ponuđači rješenja za pohranu posvećuju sve više pažnje zaštiti svojih sistema od napada ovog tipa. Izvještaji o podatkovnim centrima koji su sabotirani ili obijeni su brojni. U 2006. godini operater mobilne telefonije Vodafone suočio se s prekidom pružanja usluga nakon provale u jedan od njegovih podatkovnih centara. Osumnjičeni napadači su koristili maljeve da provale u Vodafoneov podatkovni centar u Hampshireu, navodi blog Data Center Dynamics. Blog Digital Reality navodi noviji slučaj iz 2015. godine – čovjeka koji je automobilom provalio u podatkovni centar Delaware. Oba incidenta samo podsjećaju na važnost zaštite pohranjenih podataka, čak i ako su predmet napada sami uređaji za pohranu. „Fizički pristup je najvažniji. Međutim, ako dođe do fizičkog napada, najbolja zaštita su rezervne kopije podataka, posebno one koje se drže na udaljenoj lokaciji. Takozvano pravilo 3-2-1 podrazumijeva izradu tri kopije podataka na dva različita medija, pri čemu se jedna kopija čuva izvan lokacije. Sistem za pohranu kao što je naš StorNext može automatski kopirati podatke na druge medije bilo lokalno bilo izvan lokacije i/ili na oblak“, kaže Arvidson. „Što se tiče faktora jačanja fizičke zaštite podatkovnih centara, prvo se mora razmotriti korištenje sistema redundancije“, kaže Wu.

S druge strane, u kompaniji Veracity naglašavaju značaj posjedovanja sveobuhvatnog sigurnosnog sistema na nivou podatkovnog centra. „Zaštita od fizičkog napada je upravo ono što integratori sigurnosnih sistema moraju ponuditi. Za nju su projektovani sistemi za kontrolu pristupa (ACS) i svaki veliki podatkovni centar mora posjedovati jedan ovakav detaljno kontrolisani sistem u kombinaciji s videonadzorom. Tako možemo pratiti šta se dešava“, kaže Alastair McLeod, direktor grupacije Veracity. „Neminovno je da će se informacije o lokaciji određenih kućišta morati dijeliti. Zato je važno nadzirati i pratiti sve što rade i drugi inženjeri u prostorijama za čuvanje podataka. Uvijek se moraju implementirati jednostavne mjere poput zaključavanja vrata kućišta ili ladica za diskove“, zaključuje McLeod.

Cyber sigurnost

Hakerski napadi na mrežne uređaje kao što su IP kamere i mrežni videosnimači (NVR) postaju sve učestaliji. Veliki incident povezan s ovim desio se u oktobru prošle godine nakon DDoS napada na kompaniju Dyn, koja pruža internetske usluge. Posljedica napada bio je prestanak pružanja usluga na poznatim web-stranicama, uključujući Amazon, Financial Times i Netflix. Kasnije je otkriveno da su slabo zaštićeni umreženi uređaji u vidu kamera i mrežnih videosnimača korišteni kao robotski napadači nakon što su zaraženi malware programom Mirai. Zbog toga se sigurnost uređaja za pohranu ponovo našla u centru pažnje. „Proizvođači sistema za pohranu moraju pružiti podršku za algoritme ili sigurnosne funkcije kako bi garantovali sigurnost podataka i zaštitili mreže ili podatke od napada ili oštećenja. Osim toga, trebali bi iskoristiti neograničenu skalabilnost javnih pružatelja usluga računarstva u oblaku, smanjiti ograničenja za izradu rezervnih kopija i podržati jedinstveno okruženje koje je integrisano s pružateljima servisa u oblaku kao što su Microsoft Azure, Amazon S3, OpenStack i drugi“, kaže Wu. „Najbolja zaštita od cyber napada i rizika povezanih s pohranom u oblaku jeste kombinacija enkripcije i izrade offline kopija pomoću LTO trake u aktivnoj arhivi. Ovakav pristup minimizira, ako već i ne otklanja i rizik od čestih napada, poput korištenja ransomwarea“, kaže Arvidson.

CLIQ tehnologija u novom londonskom muzeju

Za izgradnju novog prostora londonskog Muzeja dizajna bili su potrebni vrhunski arhitekti, investicija od 93 miliona eura i decenija rada. Novi prostor zahtijevao je sistem kontrole pristupa prikladan za takav visokoprofilni projekat.

CLIQ tehnologija kontrole pristupa već se dokazala upotrebom u muzejima i sektoru kulturne baštine, tako da je građevinska kompanija odgovorna za izgradnju muzeja odabrala CLIQ kada se od nje zatražilo da preporuči najbolje rješenje.

Kao i brojni drugi objekti u sektoru kulturne baštine, Muzej dizajna je morao imati kontrolu pristupa dizajniranu tako da zaštiti visokovrijednu imovinu i eksponate. Uređaji su morali moći odjednom pokrivati 10 hiljada kvadratnih metara površine, uključujući tri galerije, restoran/kafić i prostor za organizovanje događaja, a sve to uz 100 stalnih zaposlenika i stotine (nekada i hiljade) posjetilaca dnevno. Objekat ima vrata različitih veličina te mora ispunjavati britanske regulative za sigurnost i izgradnju.

Kontrola pristupa za 56 vrata

CLIQ Protec2 elektromehaničke brave sada kontrolišu pristup na 56 vrata, što ih čini dijelom sigurnosnog ekosistema koji također uključuje i mehaničke brave.

CLIQ sistem kontrole pristupa je praktičan za korištenje i zasnovan je na mehaničkim cilindrima visokog nivoa sigurnosti u kombinaciji s enkriptiranim elektronskim zaključavanjem i identifikacijom. Zaposlenici nose jedan baterijski napajan CLIQ ključ, na kojem se nalaze samo odgovarajuće, unaprijed autorizovane dozvole za pristup.

“Smatrali smo da nam tradicionalni sistem s cilindarskim zaključavanjem ne bi odgovarao zato što bismo, u slučaju gubljenja ključeva, morali zamijeniti brave”, objašnjava Brian Reeves, glavni menadžer infrastrukture u Muzeju dizajna. “Uz korištenje CLIQ-a, izgubljeni ključ možemo naprosto zamijeniti ili mu otkazati pristup.” Prema tome, CLIQ tehnologija Muzeju dizajna štedi ne samo vrijeme nego i novac.

Menadžeri sigurnosti korištenjem intuitivnog CLIQ softvera mogu za svakog zaposlenika omogućiti pristup samo onim područjima koja odgovaraju njihovim zaduženjima. Mogu bilo kada promijeniti ili otkazati pristupne dozvole radnika, u slučaju da on prestane raditi ili ukoliko dobije novu poziciju. Izvođači radova dobijaju privremene programabilne ključeve, što štedi vrijeme koje se prije trošilo na njihovu pratnju unutar objekta. CLIQ također omogućava integraciju s cloud rješenjima drugih kompanija – a sve u cilju kontrole preko jedinstvenog centralnog upravljačkog interfejsa.

“Sistem nam također omogućava da provjeravamo pristup, što nam daje detaljniju kontrolu nad objektom”, dodaje Reeves. “Bilo koja kompanija koja ima kompleksnu strukturu s različitim zahtjevima pristupa ili velikim protokom osoblja zasigurno će imati koristi od korištenja CLIQ sistema.”

O CLIQ-u: CLIQ je sistem sigurnog zaključavanja s naprednim mikroelektričnim komponentama, programabilnim ključevima i cilindrima. Sistem omogućava razne kombinacije mehaničkih i elektronskih sistema kako bi se mogao prilagoditi različitim i fleksibilnim potrebama pristupa i sigurnosti. Globalno dostupan, ovaj sistem predstavlja fleksibilno rješenje za upravljanje pristupom i ključevima pogodno za sve situacije i lokacije.

O Muzeju dizajna: londonski Muzej dizajna je uz pozitivne reakcije medija 2016. godine otvoren na novoj lokaciji u Kensingtonu. Za više informacija o muzeju posjetite https://designmuseum.com

O kompaniji ASSA ABLOY

ASSA ABLOY je globalni lider u oblasti rješenja za zaključavanje, posvećen ispunjavanju potreba krajnjih korisnika u pogledu sigurnosti, zaštite i praktičnosti. Kompanija je od osnivanja 1994. godine iz regionalne firme izrasla u međunarodnu grupaciju sa oko 44 hiljade zaposlenika, operacijama u više od 70 zemalja i zaradom od prodaje od oko 5,5 milijardi eura. Grupacija u brzorastućem tržišnom segmentu elektromehaničke sigurnosti ima vodeću poziciju u oblastima kao što su kontrola pristupa, tehnologija za identifikaciju, automatizirani ulazi i hotelska sigurnost.

Honeywell: Zaštita od požara na Karwendel planinama

Profesionalna zaštita od požara na žičarama oduvijek je bila od velike važnosti i predmet je strogih regulacija, kao što je slučaj u Karwendalbahnu u njemačkom Mittenwaldu. Operater je angažovao lokalnu kompaniju radi postavljanja odgovarajućih komponenti za zaštitu od požara

Piše: Joachim Meisehen, Odjel za odnose s javnošću, Novar GmbH

E-mail: Joachim.meisehen@honeywell.com

Karwendel planine najveći su prirodni rezervat u Istočnima Alpama, a otprilike 80 posto ih se nalazi na tirolskoj strani. Distributer mesa i mesnih prerađevina iz Minhena Hans Hoffman osnovao je 1954. kompaniju Karwendelbahn za lokalno odmaralište i žičaru. Međutim, zbog građevinskih komplikacija i probijanja budžeta izgradnja je obustavljena 1958. i činilo se da će projekat propasti. Na kraju su banke, nekoliko građevinskih firmi i Općina Mittenwald kroz osnivanje Karwendelbahn AG-a preuzeli na sebe ukupne troškove u iznosu od 5,2 miliona njemačkih maraka, pa su radovi dovršeni, a prva gondola krenula je uz planinu 7. juna 1967. godine.

Korištenje tokom čitave godine

Žičara je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Karwendel planinama, a svaka od dvije gondole na sajlama u dvije trake može prenositi do 25 putnika. Žičara se brzinom od 10 m/s uspinje od stanice u dolini, koja se nalazi na 933 metra nadmorske visine, do planinske stanice na 2.244 m pod maksimalnim nagibom od 92 posto. Dva nezavisna električna motora, koja se mogu pojedinačno ili zajedno pričvrstiti na vučni mehanizam, tokom najveće gužve mogu prenijeti do 350 putnika na sat, uz 7–10 minuta po jednoj ruti. Putnici mogu uživati u pogledu na dolinu Isar i historijski grad Mittenwald poznat po proizvodnji violina, kao i na vrhove Zugspitza. Karwendelbahn se morao pridržavati standarda i ograničenja za zaštitu od požara u žičarama koje je uspostavila agencija za tehnički nadzor Vlade Gornje Bavarske. Zato je odlučio da zaštiti obje stanice tako što je u svaku postavio centrale za protivpožarne alarme, umrežene preko IP radioveze, tako da se u hitnim situacijama može donijeti odgovarajuća odluka o prijevozu žičarom.

Umrežavanje preko usmjerene radioveze

Tehnički aspekti zaštite od požara u ovoj žičari zasnovani su na kvalitetnim proizvodima cijenjenog brenda ESSER. FlexES kontrola s odgovarajućim dodacima u svakoj od stanica garant je neophodne sigurnosti. Naročito veliki izazov za alarme u okviru ovog projekta bilo je ekstremno variranje temperatura, tako da je u stanicu u dolini montiran TITANUS PRO SENS sistem za aspiracijsku detekciju dima kako bi mogao pratiti stanje u transformatorskoj prostoriji, koja omogućuje rad električne centrale. U planinskoj stanici i povezanom restoranu, koji može primiti 200 gostiju, postavljeni su različiti protivpožarni alarmi iz IQ8Quad serije, kao i ručne pozivne tačke i centrale za signalizaciju. Nadziru se i nezavisni sistemi za snabdijevanje vodom i energijom, koji omogućavaju autonomiju objekata. Bergwelt Karwendel, najviši prirodni informativni centar u Njemačkoj, smješten je odmah pored planinske stanice, što je pokazatelj posvećenosti Karwendelbahnovog tima očuvanju prirode. Građevina u obliku teleskopa, obložena panelima od ariša, izdiže se sedam metara iznad tla te je 2009. godine osvojila nagradu za prirodnu održivost Alpske konvencije.

Lech Alarm, koji je certificiran u skladu s DIN EN ISO 9001 i DIN 14675 standardima, angažovan je na planiranju, projektovanju te montiranju i puštanju u rad sistema za zaštitu od požara. Priprema kompletne dokumentacije, uključujući i mape ruta za vatrogasce i planove djelovanja, zajedno s odobrenjem stručnjaka iz VdS-a i vatrogasne ustanove, zaokružuju sveobuhvatnu uslugu kompanije. Održavanje sistema protivpožarnog alarma, 24-satna dostupnost za hitne slučajeve i saradnja s alarmnim i servisnim centrom usklađenim s VdS-ovim standardima klijentu pruža kontinuiranu sigurnost.

Mreža od ključne važnosti za žičaru

Pri projektovanju i instalaciji sistema preferirani su proizvodi dugogodišnje partnerske firme Novar GmbH, koja je više od 40 godina specijalizirana u zaštiti od požara pomoću ESSER-ovih proizvoda. Max Altstätter, direktor i vlasnik Lech Alarma, firme koja je radila i sisteme za zaštitu od požara na olimpijskoj stazi za skijaške skokove u Garmisch-Partenkirchenu, ističe specifičnost Karwendel projekta: “Kontrolni centri za protivpožarne alarme u stanicama na planini i u dolini umreženi su preko IP radioveze pomoću TCP/IP-a, koji se nikada prije nije koristio u ovom obliku u okviru tehnologije protivpožarnih alarma.” Postojećoj LANCOM usmjerenoj radiovezi koja povezuje obje stanice moglo se pristupiti preko RS232 LAN konvertera, koji je postavio Marshall Electronics iz Garmisch-Partenkirchena.

Ova mreža od ključne je važnosti za operatere Karwendel žičare. U slučaju da ipak izbije požar, bitno je znati gdje je tačno u objektu detektovan dim. Ukoliko se to desilo kod stuba za sajlu, osoblje za hitne slučajeve i njihova oprema ni u kom slučaju neće moći biti preneseni žičarom, budući da sajla može izdržati vatru samo sat vremena prije nego što se prekine. Činjenica da žičara prelazi preko autoputa i pruge na 110 KV, kao i preko 220 KV elektrovoda, predstavlja dodatnu opasnost ukoliko prekinuta sajla dođe u kontakt s objektima pod naponom. Ukoliko bi to bio slučaj, elektrovodi bi se morali blagovremeno isključiti.

Zaključak

Činjenica da u Karwendelbahnu nikada nije došlo do nesreće dodatno je istaknuta najnovijim sistemom zaštite od požara. Nakon montiranja na planinsku stanicu FACP je postao najviša FlexES kontrola u Njemačkoj. Regionalni prodajni direktor za Novar i kontakt za regionalne ESSER-ove klijente zadovoljan je izvrsnom koordinacijom pri provođenju projekta: “Primjer Karwendelbahna jasno pokazuje da su, uz inovativne proizvode, dobra saradnja između kompanija i kvalitet usluge od ključne važnosti. Ohrabrujuće je kada visokokvalitetne proizvode inovativne kompanije prati glatka implementacija kompleksnih tehnologija”, zaključuje Max Altstätter.

Bosch Building Integration sistem (BIS)

Bosch Building Integration System (BIS) softver verzije 4.2 sada nudi laku integraciju s Bosch Praesideo digitalnim sustavom javnoga obraćanja, glasovnog alarma i obavijesnim sustavom, kao i poboljšanu cyber sigurnost

Piše: Erika George, marketing, Bosch Security Systems

E-mail: erika.george@de.bosch.com

Bosch BIS 4.2, robusno rješenje za sistemski softver za vatrodojavu, protuprovalu, kontrolu pristupa i upravljanje videom sada se može lako integrirati s Bosch Praesideo sustavom, visokopouzdanim i podesivim sustavom javnog obraćanja, glasovnog alarma i obavijesnim sustavom, koji se koristi u više od 15.000 postrojenja širom svijeta. Pomoću Bosch BIS sučelja sa sveobuhvatnim zaslonom sigurnosni operateri na stadionima, industrijskim postrojenjima, aerodromima i drugdje mogu istovremeno puštati zasebne poruke ili pozadinsku muziku za odabrane zvučne zone. Unaprijed snimljene poruke mogu se također puštati automatski, a aktivira ih alarm ili neki događaj. U slučaju opasnosti, operateri mogu nadzirati povratne videoinformacije uživo, i istovremeno koristiti mikrofon i zvučnike kako bi pomogli ljudima da sigurno izađu iz objekta. Jedinstveni zaslon povećava učinkovitost operatera i omogućuje brže odgovore u slučaju opasnosti.

Olakšan posao upraviteljima

Povezivanje višestrukih Bosch Praesideo podsustava ili sustava javnog obraćanja drugih proizvođača u većim postrojenjima znatno je lakše i ekonomičnije ako se koristi OMNEO IP sučelje, a zahvaljujući visokokvalitetnom zvuku, minimalnoj odgodi i daljinskom upravljanju uređajima putem višestrukih kanala, uz upravljanje preko Bosch BIS 4.2 korisničkog sučelja, upravitelji sigurnosti će sada lakše obavljati posao. Sustav je posebno prikladan za izaslanstva ili poslovne primjene kao, npr., u vladinim uredima ili tvrtkama koje upravljaju podacima ili kritičnom infrastrukturom. BIS 4.2 također ide iznad sigurnosnih standarda kako bi poboljšao cyber zaštitu u sustavima kontrole pristupa i upravljanja alarmima. Novi OSDP (Open Supervised Device Protocol) v2 Secure Channel enkripcija za čitače i regulatore sada je spojena s enkripcijom klijentskih poslužitelja i čitača kartica kako bi se kreirala neprestana sigurnost podataka na svakom koraku procesa kontrole pristupa. Poboljšana kontrola korisničkih računa sprečava neovlašteni pristup, poboljšava zaštitu ne samo od vanjskih hakera već i protiv izrabljivanja prekršitelja koji djeluju iznutra.

OMNEO IP tehnologija

Korištenjem industrijskih i otvorenih javnih standarda OMNEO pruža buduću tehnologiju s najvišom razinom interoperabilnosti, fleksibilnosti, pouzdanosti i otpornosti. On se bazira na dvije ključne tehnologije – komponenti za prijenos medija Dante (od tvrtke Audinate) i OCA komponenti za kontrolu sustava (Open Control Architecture). OMNEO omogućuje sigurno postavljanje i kompetitivno niske troškove sustava zahvaljujući korištenju IT komponenti zajedno s nižim troškovima instalacije i održavanja.

Osiguravanje događaja na otvorenom

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa događaja stradanja ljudi, poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili onog samuzičkog festivala u Njemačkoj, pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Svaki dan se krećemo kroz masu ljudi. Gotovo u svim situacijama se uspješno probijamo kroz nju bez bilo kakvih povreda. Ipak, prostori s velikim brojem ljudi mogu biti opasni ili čak i smrtonosni. U noći 31. decembra 2014. na novogodišnjoj proslavi na promenadi Bund u Šangaju okupilo se oko 300.000 ljudi. Zbog prevelike gužve na stepeništu koje je vodilo do opservacijske platforme poginulo je 36 osoba, a 49 je povrijeđeno. Precizna procjena broja posjetilaca ključni je faktor za uspješnu kontrolu mase. Pogrešna procjena broja ljudi prisutnih na obilježavanju Nove godine u Šangaju bila je jedan od faktora koji su doveli do tragičnih posljedica. Policija je potcijenila broj prisutnih i poslala samo 700 policajaca (u odnosu na 6.000 iz prethodnih godina) da kontrolišu masu ljudi, čiji je broj narastao na 300.000. Slučajevi pojave stampeda dešavaju se gotovo svake godine, i to na muzičkim festivalima, sportskim događajima, religijskim festivalima i u noćnim klubovima. Među poznatijim primjerima jeste i onaj iz jula 2010. tokom održavanja muzičkog festivala u njemačkom gradu Duisburgu. Tada se oko milion posjetilaca okupilo na prostoru koji je predviđen za maksimalno 250.000 ljudi. Zbog toga je 21 osoba umrla od gušenja, a 510 je bilopovrijeđeno. Još jedan primjer datira iz januara 2006. godine, kada je u Saudijskoj Arabiji poginulo više od 300 hodočasnika zbog naguravanja na pješačkom mostu Jamarat, koji se nalazi u okviru rute za obavljanje hadža u Meki.

Šta je kontrola mase?

Iako su posljedice ovih tragičnih događaja iste, oni se dešavaju različitim okruženjima, zbog čega se razlikuju i prema potrebama za rasporedom snaga sigurnosti i po opremi koju oni koriste. „Moramo razumjeti razliku između kontrole mase koja se vrši pomoću alata za kontrolu pristupa, naprimjer u slučaju kontrole velikog broja navijača na zatvorenom fudbalskom stadionu, i kontrole mase na nekontrolisanom otvorenom prostoru poput ulice. Prvi tip kontrole mase realizira se uz pomoć konvencionalnih alata poput sigurnosnih kontrolnih punktova, rotacionih barijera, vrata i videonadzorakoji uključuje brojače bazirane navideoanalitici.

Drugi vid kontrole uže je povezan s projektima „sigurnih gradova“ i nosi više izazova i komplikacija jer nije jednostavno pokriti prostran teren s velikim brojem ljudi, bilo da je riječ o brojanju osoba ili analizi ponašanja“, objašnjava HagaiKatz, zamjenik direktora poslovnog razvoja i marketinga u kompaniji Magal Systems.

Uloga videonadzora

Videonadzorne kamere i danas predstavljaju glavni senzor za upotrebu prilikom kontrole mase i praćenja. „HD i mrežne IP kamere postale su trend. Videonadzorne kamere s 4K rezolucijom počele su pristizati na tržište, ali se još ne očekuje da u većoj mjeri utječu na videonadzorni segment tržišta. U njihovom slučaju cijena prijenosa, pohrane i obrade (videoanalitika) videa i dalje predstavlja ograničavajući faktor. Problem može predstavljati i pouzdanost“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star iz Singapura. Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging, smatra da je „za učinkovitu kontrolu mase i nadzor video visoke rezolucije od ključnog značaja za situacijsku orijentaciju, a isto važi i za mogućnost praćenja veće količine detalja u zonama od interesa. Danas to podrazumijeva megapikselne kamere savidnim poljem180 stepeni.“ Kamere kompanije ScallopImaging paralelno kombinuju izlazne podatke sa više senzora slike, čime se kreira kontinuirani panoramski prikaz, koji obuhvata veliki otvoreni prostor. „Primjetan je trend distanciranja od PTZ kamera, jer se nerijetko dešava da su one u vrijeme dešavanja incidenta pozicionirane drugdje i zbog toga onemogućavaju praćenje događaja. Drugi razlog za ovaj trend je činjenica da se motor u PTZ kamerama vremenom istroši“, dodaje on.

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Za razliku od stalnih sadržaja, kratkotrajni događaji poput muzičkih festivala, sportskih takmičenja ili gradskih maratona predstavljaju poseban izazov za kontrolu mase na otvorenom. Potrebna infrastruktura nije uvijek dostupna i krajnji korisnici se suočavaju s pitanjem da li da ulažu velika sredstva u infrastrukturu koja će se koristiti tek nekoliko dana. Prenosiva i bežična rješenja predstavljaju jedan od načina kakoda se ova dilema otkloni. Kompanija MicroPower Technologies iz Kalifornije nudi bežični sistem na solarno napajanje, koji se po potrebi može instalirati bilo gdje. „Ključ je u fleksibilnosti. Zahvaljujući integrisanom solarnom/bežičnom videonadzornom sistemu koji je u sklopu većeg sistema iste namjene, korisnici mogu postavljati i premještati kamere u skladu sa svojim potrebama“, kaže Dave Tynan, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompanijiMicroPower Technologies.“ Svjedoci smo rasta interesa za tehnologijama koje se mogu brzo i lahko instalirati na lokacijama na kojima postoji najveća potreba za njima. Naprimjer, umjesto instaliranja fiksnih kamera na zgradi i pokušaja dolaženja do iskoristivog snimka događaja s velikim brojem učesnika na udaljenosti nekoliko blokova, korisnici se radije odlučuju na postavljanje kamera unutar rizičnih zona. To se posebno odnosi na noćne aktivnosti, kada postavljanje kamera u blizini mjesta dešavanja pomaže da se iskoristi dostupno dnevno svjetlo. Konačni rezultat je jasniji i iskoristiviji videomaterijal.“

Prednost ovog rješenja leži u mogućnosti da se kamere postave u skladu sa neposrednim potrebama korisnika, npr. na parkingu tokom održavanja velike manifestacije, nakon čega se one prebacuju na druge lokacije za potrebe sljedećeg događaja. Pri tome se izbjegava skupo i dugotrajno postavljanje kablova. Ipak, važan faktor koji treba imati na umu jeste ograničen transmisioni radijus bežičnih kamera i kvalitet slike koja ne nudi megapikselni prikaz. Ova vrsta prenosivog rješenja pogodna je za osiguravanje definisane „zone“ i nije previše korisna ako se, primjerice, osigurava dugačka ruta nekog maratona.

Prenosiva rješenja ne koriste se samo za videonadzor. Dostupne su i privremene ograde i barijere za vozila. „Za potrebe parkiranja tokom kratkotrajnih događaja poput fudbalskih utakmica, političkih susreta, matura i dana otvorenih vrata neophodno je privremeno rješenje. Mi ga nudimo u vidu prenosivih i mobilnih barijera. One se mogu postaviti brzo i učinkovito, čak i na lokacijama na kojima se ne mogu iskopati stalni temelji“, kaže Greg Hamm, zamjenik direktora prodaje i marketinga u kompaniji Delta Scientific. „Ove mobilne barijere mogu se prebaciti do željene lokacije običnim kamionetom srednjih dimenzija. Može ih se postaviti za 15 minuta, dok se zaštitom upravlja lokalno ili na daljinu. Postavljanje, preuzimanje i upravljanje se u potpunosti vrši pomoću hidraulike. Barijere mogu zaustaviti i onesposobiti vozilo težine do 6.803 kg, koje se kreće brzinom 48 km na sat. Nakon postavljanja mobilne barijere se odvajaju od transportera i spuštaju na željenu lokaciju pomoću hidrauličkog sistema, a isti se koristi i za njihovo podizanje i spuštanje tokom obavljanja standardnih ili vanrednih aktivnosti.“

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Tradicionalne kamere koje se postavljaju na stubove i danas su najprisutniji vid videonadzora. Ipak, u dolazećim godinama tu ulogu mogu preuzeti i druge platforme. „Zračni videonadzor pomoću kamera na bespilotnim letjelicama trenutno je u usponu u kombinaciji sa unapređivanjem mogućnosti komercijalnih letjelica i padom njihove cijene“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star.“Izazov leži u segmentu prijenosa videa od letjelice do tla. Posredstvom LTE-a bi bio skup, a preko Wi-Fi tehnologije nepouzdan. Rješenje je videoanalitika pomoću rubnih uređaja na samoj letjelici. Međutim, videoanalitika za video koji pravi letjelica predstavlja još veći izazov. Za nju je potrebna stabilizacija i detekcija videa primjenom drugačijeg pristupa u odnosu na videoanalitiku koja se vrši na tlu“, objašnjava on. Još jedna od potencijalno iskoristivih kamera nalazi se gotovo u svačijem džepu, odnosno na mobitelima korisnika. „Mobilni telefoni, teoretski, nude dovoljno visoku rezoluciju koja može biti od koristi u okruženju velikog broja ljudi. Ovi mobilni uređaji mogu imati veću ulogu u kontekstu videonadzora nakon što dodatne usluge u oblaku postanu dostupne, a na mobilnim uređajima se počnu koristiti sistemi za upravljanje videom“, kaže Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging.

Prijenos informacija

Dodatni izazov u slučaju događaja na otvorenom predstavlja pouzdano i ekonomično prenošenje videostreaminga visokog kvaliteta do udaljenog sigurnosnog centra radi obrade, pohrane i pregledanja. Postoji još nekoliko mogućnosti, uključujući prijenos informacija putem kabla i namjenskih bežičnih ili 3G/LTE mreža.

„U slučaju potonjih konfiguracija kamere će se za propusnost nadmetati s civilnim mobitelima koji koriste istu mrežu“, kaže Leman. „Rješenje je u smanjenju potrebe za kontinuiranim prijenosom videa. To se može postići pomoću rubnog uređaja koji bi bio zadužen za videoanalitiku. On bi pohranjivao video lokalno i vršio streaming tek nakon aktiviranja alarma za videoanalitiku.“ Bežično umrežavanje za potrebe nadzora otklanja potrebu za kablovima, koji nisu uvijek dostupni ili jednostavni za instalaciju (bilo zbog karakteristika terena ili cijene, ako je riječ o kratkotrajnom događaju). Ipak, ovaj tip umrežavanja nešto je složeniji u odnosu na onaj putem kablova. Potrebno je savladati poteškoće koje se tiču ograničenog radijusa, prepreka (npr. kuće, drveće) i složenih konfiguracija koje uključuju veliki broj kamera.

„Kada je nedavno održan Njujorški maraton, kompanija Network Video Technologies (NVT) je osigurala koaksijalno uvezane prijenosne uređaje koji su morali ponuditi punu operativnost i na udaljenosti914 metara kako bi se osigurala adekvatna situacijska orijentacija za osiguranje ovog velikog događaja“, kaže Guy Apple, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompaniji Network Video Technologies. Transmisiona tehnologija ove kompanije omogućava instaliranje i PoE napajanje kamera, monitora i drugih IP senzornih uređaja na velikim udaljenostima, a pomoću pristupačnih koaksijalnih kablova.

Sprečavanje budućih tragedija

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa sa događaja poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili muzičkogfestivala u Njemačkoj pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama. Za nadati se da će napredak na planu videonadzora i videoanalitikeponuditi kvalitetnije načine brojanja ljudi i identifikacije kritičnih tačaka, na kojimamasovna okupljanja mogu postati još smrtonosnija.

Uloga videoanalitike

„Klasična“ videoanalitika, poput detekcije neopravdanog zadržavanja i napuštenog prtljaga nije adekvatna za prostore na kojima se nalazi veliki broj ljudi. Masa koja se kreće i stoji na jednoj lokaciji, npr. u blizini trkaće staze, kao i veliki broj torbi izazivaju aktiviranje prevelikog broja alarma da bi ova rješenja bila praktično upotrebljiva. Drugi vidovi analitike, poput praćenja i identifikacije lica, također su nepraktična za događaje na otvorenom na kojima je nemoguće kontrolisati okruženje, a i kamere ne mogu adekvatno uočavati lica. Ipak, neke videoanalitičke tehnologije mogu poslužiti za detekciju pojave gužve i agresivnog ponašanja, poput tuče u masi ljudi. Događaji ovog tipa mogu eskalirati i uzrokovati stampedo.

„U nekim situacijama ste svjesni da postoji velika vjerovatnoća da će se na i oko fudbalskog stadiona tokom utakmice javiti gužva. Isto tako, nekada će doći i do neočekivane gužve, npr. tokom demonstracija ili problema u radu aerodroma. Zbog toga je važno imati plan za obje situacije“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga u oblasti sigurnosti za EMEA regiju u kompaniji NICE Systems. „Videoanalitika je važan segment ovog procesa jer nudi ranu detekciju i obavještavanje o pojavi nepredviđenih gužvi. Mogućnost da operater uživo prati događaje, kao i da pregleda i analizira zabilježeni materijal radi utvrđivanja uzroka incidenta, predstavlja ključni vid podrške za stavljanje situacije pod kontrolu“, dodaje on.

Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research, kaže da njihova„nova videoanalitika sada nudi pouzdanu detekciju i praćenje u uvjetima urbanih okruženja s velikim brojem ljudi. Sistem može vršiti procjenu broja ljudi u stvarnom vremenu. Tu je i mogućnost identifikacije dominantnih obrazaca i statističkih podataka koji se tiču mase, kao i praćenja sumnjivih lica i drugih manje uočljivih informacija“. Osim videoanalitke za praćenje velikog broja ljudi, nove tehnologije u ovoj oblasti danas nude pouzdanu identifikaciju sumnjivog ponašanja, poput nasilja, fizičkih napada, provala itd. „Sistem za detekciju agresivnog ponašanja Instituta I2R ostvario je pouzdanost više od 90% prilikom neposrednog testiranja u okviru projekta sigurnog grada u Singapuru“, kaže Leman. Uprkos ostvarenom napretku, videoanalitika i dalje ima ograničenu upotrebljivost u situacijama koje uključuju veliki broj ljudi. Ove situacije po svojoj prirodi uključuju veliki broj detalja, što utječe na pouzdanost videoanalitike. Prema Lemanu, stepen pouzdanosti detekcije oko 70% predstavlja realističnu procjenu u ovakvim kontekstima.

Sigurnost na stadionima

Postoji nekoliko jedinstvenih faktora koji igraju značajnu ulogu prilikom osiguranja velikih sportskih događaja. Za sistem-integratore to je povezivanje različitih tehnologija i uređaja kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje događaja koji se osigurava

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Kada se MetLife stadion u američkom gradu New Jerseyu pripremao za tradicionalni turnir u američkom fudbalu prošle godine, osoblje zaduženo za osiguranje odlučilo je organizovati takmičenje kako bi pronašli najbolje rješenje, na kojem su odabrani proizvodi kompanije Arecont Vision. Naravno, tako velika takmičenja su ogroman sigurnosni rizik, ne samo zbog velikog broja ljudi koji se okupi na jednom mjestu već i zbog velike količine novca koji je u igri. Normalno je da su organizatori zabrinuti prilikom pripremanja sigurnosnog sistema za velike događaje jer sve – baš svaki uređaj i komponentu sistema – treba integrisati u jedinstven sistem koji mora ispravno funkcionisati tokom čitavog događaja.

“Zbog sigurnosnih zahtjeva koji prate sve velike sportske događaje, te osiguranja navijača koji su došli da podrže svoje timove, sigurnosni tim na stadionu MetLife želio je rješenje koje će im omogućiti da vide svako lice, stolicu i zajedničke prostorije unutar i oko stadiona sa perfektnim detaljima”, kaže Becky Zhou, potpredsjednica za Azijsko-pacifičku regiju kompanije Arecont Vision. Osim toga, željeli su da koriste kamere koje će im omogućiti da vide sve, a da ne budu previše očite posjetiocima stadiona.

Potencijalna vertikala za sistem-integratore

Tehnička kompleksnost upravljanja velikim arenama, u kombinaciji sa ključnom činjenicom da svaki pojedini uređaj mora biti integrisan za što bolje funkcionisanje sistema, čini da ovom vertikalom upravljaju profesionalni sistem-integratori. Iz njihove perspektive, ovo je odlična poslovna prilika, ali za razliku od nekih drugih vertikala, postoje jedinstveni parametri na koje se mora obratiti naročita pažnja. S obzirom na vrlo čestu međunarodnu prirodu velikih sportskih događaja, neizbježno je da sistem-integratori koji rade u ovoj vertikali imaju multinacionalno prisustvo, odnosno trebali bi podići svoje djelovanje na „globalni“ nivo. Naravno, integratori itekako paze da prilikom realizacije projekata ostave što bolji utisak kako bi proširili svoju globalnu referentnu listu.

Međutim, posjedovanje razgranate mreže samo je prvi korak ka poslovanju u ovoj vertikali. Uzimajući u obzir kompleksnu prirodu integracije uređaja, sistem-integratori moraju biti apsolutno sigurni da posjeduju resurse koji su im potrebni za realizaciju projekata. Dan Donovan, potpredsjednik za sport i zabavu kompanije Guidepost Solutions, koji je ujedno i konsultant za osiguranje stadiona Univerziteta Phoenix, na kojem se održao ovogodišnji Super Bowl, slaže se s ovim, objašnjavajući kako je odabran sistem-integrator za ovaj projekat.

“Kada je dizajn bio završen, provjerili smo izvještaje o svim dobavljačima te smo uputili zahtjeve za slanje ponuda sistem-integratorima i dobavljačima”, kaže Donovan. “Sistem-integrator je izabran na osnovu njegovog rješenja, prijašnjeg iskustva na sličnim poslovima te sistema koji su predložili, a koji je trebao zadovoljiti sve potrebe dizajna.”

Malo je kompanija koje poznaju ovaj način rada kao što ga poznaje Johnson Controls, kompanija koja je instalirala i integrisala sistem za svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. u Brazilu. Subramaniam Jeeva Subbiah, glavni menadžer za servise i tehnologiju efikasnosti građevina te kompanije, istakao je da su im stečeni ugled i prethodno završeni projekti itekako pomogli u poslovanju na tom tržištu, ali da su bez obzira na to problemi prilikom realizacije spomenutog projekta bili vrlo pažljivo rješavani. “Integracija je morala biti veoma dobro osmišljena”, kaže Subbiah. “Naprimjer, ako požarni alarm detektuje dim na stadionu, pokreće se čitav niz događaja – obavještavaju se čuvari zakona, nadzorne kamere se fokusiraju na prostor na kojem je dim detektovan, sistem grijanja, ventilacije i klima uređaja (HVAC) odmah gasi protok zraka kako bi se vatra oslabila, a kapije i vrata se automatski otvaraju, dok sistem za masovna obavještenja upozorava navijače i usmjerava ih na izlaze iz objekta.”

Prioritetizacija zahtjeva za osiguranje događaja

Prilikom pružanja sigurnosnih usluga na sportskim događajima sa velikom publikom cilj nije samo osigurati dešavanje već je potrebno omogućiti da se ljudi osjećaju dovoljno sigurnim kako bi uživali u događaju kojem prisustvuju. Naglašavajući ovu činjenicu, Andre Leitao, menadžer poslovnog razvoja za stadione i sportske dvorane kompanije Bosch Security Systems, kaže da je proaktivno djelovanje jedini način rješavanja ovog problema. Rješenja te kompanije u posljednjih nekoliko godina su instalirana na više od 1.000 stadiona, uključujući i one na kojima se igra špansko fudbalsko prvenstvo. “Nakon velikih poboljšanja infrastrukture, tehnologije i iskustva tokom posljednjih godina broj incidenata se dramatično smanjio“, kaže Leitao. “Pa ipak, s obzirom na to da stadioni nemaju problema, svjesnost o postojećim rizicima opada, a s njima i briga o sigurnosti.“ Zbog toga je definisanje i praćenje strogih standarda prioritet.

Osjećaj sigurnosti za navijače može biti ključan, ali kada je riječ o najvećim sportskim događajima, osiguranje nije ograničeno samo na stadione već i na lokacije kao što su pomoćni tereni i zone u kojima se nalaze smještajni objekti. Integratori moraju biti svjesni prirode prijetnji, procesa i standardnih operacija koje se odvijaju u svakoj od pomoćnih zona.

Glavni izazovi za sistem-integratore

Za svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine u Brazilu kompanija Johnson Controls je dizajnirala, instalirala i integrisala desetke sistema, uključujući videonadzor, kontrolu pristupa i protivpožarne alarme. Integracija više različitih uređaja u moderan sistem koji će se koristiti svakodnevno bio je glavni izazov u svim projektima. “Glavni izazovi su bili pristupačnost, kontrola gužve i sigurnost. Dizajn stadiona stavlja veliki naglasak na sigurnost gledalaca, što je posljedica nekoliko velikih nesreća koje su se desile na fudbalskim utakmicama. Energetska efikasnost i održivi dizajn također postaju sve važniji”, kaže Subbiah.

Dodatna komplikacija za ostvarivanje integracije je činjenica da stadion i njegova pomoćna infrastruktura često nisu završeni istovremeno. Čak i ako je glavni stadion spreman za upotrebu i prije roka, drugi dijelovi kao što su pomoćni stadion ili smještajne jedinice mogu biti završene u posljednji čas. Takva trka s vremenom značajno otežava posao sistem-integratorima. Na kraju, izazovi ne moraju biti samo tehničke prirode. Treba uzeti u obzir veličinu takvih manifestacija i ogroman broj strana koje učestvuju u organizaciji, pa je lahko doći do zaključka kako je broj mogućih prepreka ogroman.

Dodatna podrška proizvođača

Nekoliko proizvođača ima specifične proizvode koje preporučuju za upotrebu u ovoj vertikali, pa sistem-integratori imaju različite opcije na raspolaganju. S obzirom na to, proizvođači moraju ponuditi i servise koji će dodati vrijednost njihovim proizvodima i tako ih istaknuti na tržištu. Naprimjer, Arecont Vision će uvijek pokušati ponuditi najbolju cijenu uz podršku u pre- i postprodajnom periodu. “Kada dođe do natjecanja proizvođača, sistem-integratori i distributeri mogu uvijek pozvati Arecont Visionovo osoblje i mi ćemo se pobrinuti da dobiju najbolje uslove”, kaže Zhou i ističe kako integratori s ovom kompanijom uvijek imaju veći procent šanse za dobijanje ugovora. Govoreći u sličnom tonu, Dallmeier electronic naglašava svoju senzorsku tehnologiju sa više leća koja se koristila za osiguravanje nekoliko međunarodnih stadiona, uključujući Olimpijski stadion u Berlinu i Goodson Park fudbalski stadion u Liverpoolu. “Senzorska tehnologija sa više leća je otvorila ogromno tržište za sistem-integratore, ne samo u stadionskom sektoru već i u trgovini i industriji”, stava je Roland Meier, direktor Panomera Multifocal Sensor Systems odjela u kompaniji Dallmeier electronic.

Nekoliko proizvođača ima specifične proizvode koje preporučuju za upotrebu u ovoj vertikali, pa sistem-integratori imaju različite opcije na raspolaganju

Novi trendovi utjecat će na tržište

Jose Lopez Martin, viši potpredsjednik kompanije IndigoVision za Južnu Ameriku, ima značajno iskustvo na osiguranju sportskih događaja jer je njegova kompanija igrala važnu ulogu u osiguranju Svjetskog fudbalskog prvenstva u Brazilu 2014. godine. Prema njegovim riječima, glavna promjena tokom godina je povećanje broja kamera te upotreba tehnologija koje su potrebne da bi se svim tim kamerama upravljalo istovremeno.

“Naprimjer, prije osam godina stadioni su nadgledani sa 80 kamera, dok danas taj broj iznosi i 400 ili više. Da bi se nadgledao tako veliki broj kamera, potrebno je da imate veliki broj ljudi u nadzornim centrima ili, što je bolje rješenje, morate posjedovati inteligentnu tehnologiju koja će vas obavijestiti kada se desi nešto što zahtijeva vašu pažnju”, kaže Martin. Donovan se slaže s ovom idejom, dodavši da se perspektiva mijenja kada je u pitanju osiguravanje velikih sportskih događaja. “Tokom godina povećane su potrebe za videonadzorom tokom održavanja glavnih događaja, kako za potrebe upravljanja gužvom tako i za sprečavanje incidenata. Isto tako, bitno je i razumijevanje incidenata, što je olakšano jer se oni mogu pregledati kasnije na snimcima”, kaže Donovan.

Leitao je dodao da se ulaže dosta napora kako bi se povećala sigurnost, a da se pri tome ne kvari doživljaj posjetioca na stadionima. “Ne kvareći doživljaj posjetiocima, videonadzorne kamere se postavljaju izvan vidnog polja gledalaca, zadržavajući pri tome njihovu punu funkcionalnost (prikazujući sliku navijača) kako bi se pomoglo upravljanju gužvom i skupljajući dokaze u slučaju da se desi nešto loše”, kaže Leitao. “Operacije u realnom vremenu dobivaju sve više pažnje sa tehnologijama kao što je spajanje slika ili, još bolje, 3D pogled na stadion, koji operater može prilagođavati i time posmatrati svu publiku”, zaključuje on.

Prema nenametljivim sigurnosnim sistemima

Ukratko, dok zahtjevi za slikom više rezolucije i mrežnom propusnošću koja bi je podržala sve više rastu, ono što bi zaista napravilo razliku je inteligentna analitika, koja bi pojednostavila proces nadziranja. Međutim, postoji i bojazan da bi više kamera narušilo ugođaj gledaoca. Zbog toga su trenutno najpopularniji sistemi koji se uklapaju u okolinu i koji čine da se ljudi osjećaju sigurno. Sigurnost bi trebala, a to i radi, promijeniti svoj oblik tako da podržava doživljaj posjetilaca velikih sportskih događaja, a ne da ga ometa.

Zahtjevi koji zavise od lokacije

Kada je kineska vlada 2007. godine sklopila ugovor sa kompanijom Honeywell Building Solutions (HBS) za osiguranje stadiona Ptičije gnijezdo u Pekingu, glavni razlog za zabrinutost su bile Olimpijske igre, koju su se održavale 2008. godine. Uzimajući u obzir različite vrste uređaja koje je trebalo integrisati u sistem, te razvoj infrastrukture u zemlji, osiguranje Igara bio je prilično težak zadatak. Ali za sistem-integratore koji su bili zainteresovani za ovu vertikalu, važniji su bili specifični zahtjevi poput porasta zagađenja zraka, zbog kojeg su organizatori morali posebnu pažnju posvetiti ekološkoj strani priče, uz standardne sigurnosne mjere. “Uz tako veliki broj sportista i turista koji su iz čitavog svijeta došli u Peking, sigurnost je bila najveći prioritet na stadionima”, kaže Ding You, voditelj prodaje u kompaniji Honeywell Building Solutions u Pekingu. “Osim toga, s obzirom na to da smo vodeći proizvođač rješenja za pametne zgrade, cilj kompanije Honeywell bio je pomoći Pekingu da ostvari svoje olimpijske slogane – Zelena Olimpijada, Hi-tech Olimpijada i Narodna Olimpijada – tako što će početi koristiti tehnologije za očuvanje energije”, zaključuje You.

Bosch i Benfica od Estadio da Luza napravili stadion budućnosti

Estadio da Luz domaći je stadion renomiranog portugalskog tima Benfice, koji na jednoj utakmici okuplja 65.000 gledalaca i hiljade članova osoblja. Činjenje sigurnim velikog broja ljudi, ne narušavajući duh same igre, zahtijeva stalnu evaluaciju i razvoj.

Želeći napraviti stadion budućnosti, koji bi istovremeno omogućavao iskustvo igre i sigurnost svih prisutnih, uprava se opredijelila za kompaniju Bosch.

„Bosch nam pomaže da se to ostvari putem koherentnog tehnološkog rješenja. Naši operateri mogu vršiti nadzor putem kamera, kontrole pristupa i alarma, te puštati kristalno jasne audio ili poruke za hitne slučajeve, koristeći samo jedan interfejs. To nam omogućuje da jednostavno držimo sve pod kontrolom i činimo ljude sigurnim“, kazao je José Pedro Ribeiro, menadžer za infrastrukturu i operacije.

Tehnologija brzo napreduje kako senzori i podaci sve više spajaju fizički i virtuelni svijet putem interneta stvari (IoT). Razlog je to zašto je Boschev Sistem za integraciju objekata (BIS) već pripremljen za budućnost. Baziran na standardiziranoj platformi, BIS može jednostavno integrisati podatke sa senzora, analitiku i nove tehnologije Boscha ili nekog drugog proizvođača. Koristeći jedan intefejs na jednom ekranu, operateri na stadionu mogu nadzirati rad protivpožarnih i protivprovalnih alarma, sistema kontrole pristupa, videonadzora i zvučnih sistema.

Operateri mogu istovremeno pustiti različite poruke ili pozadinsku muziku za određene audiozone ili podesiti da se u slučaju alarma ili hitnih situacija automatski puštaju već snimljene poruke. U hitnim slučajevima operateri mogu, gledajući snimak uživo i koristeći mikrofon i zvučnike, pomagati ljudima da sigurno napuste objekat. Jedan ekran omogućuje bolji uvid u stanje na mjestu događaja, veću efikasnost operatera i brži odgovor na nastalu situaciju. Uz to, Boscheve panoramske kamere dodaju još jedan nivo sigurnosti u hodnicima i prolazima ne ostavljajući slijepe tačke.

VAR, 3D replay i GLT za sigurnu budućnost fudbala

Da, tehnologija je definitivno ušla u fudbal i povratka na staro više nama. Bolji poznavaoci prilika u ovom sportu znali su da se to moralo dogoditi. Previše je grešaka i kontroverzi, mnogo toga je u igri, a premalo kvalitetnih rješenja. Stvari bi od sada trebale biti znatno drugačije

Piše: Nermin Kabahija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Ono što smo u nekoliko navrata i sami najavljivali obistinilo se – moderna tehnologija ušla je u svjetski fudbal na velika vrata,  a 2016. i 2017. godine u tom smislu bit će zapamćene kao historijske i revolucionarne. U pripremi za nezvanično svjetsko klupsko prvenstvo FIFA Club World Cup 2016, koje svake godine organizira krovna svjetska fudbalska organizacija, istaknuto je kako će ovo biti prvi veliki događaj koji će poslužiti kao poligon za test najnovijih tehnoloških rješenja koja imaju za cilj smanjenje broja grešaka u ovom sportu. U septembru 2016. na prijateljskoj utakmici odigranoj u Bariju između Francuske i Italije FIFA je prvi put u Evropi testirala novu Video Assistant Referees (VAR) tehnologiju. Ovaj susret ostat će zapamćen kao prvi u kojem je VAR isproban, a tim povodom predsjednik FIFA-e Gianni Infantino istakao je da je FIFA s ovom tehnologijom otvorila novo revolucionarno poglavlje u fudbalu.

Šta je VAR?

Kako samo ime kaže, riječ je o naprednom sistemu digitaliziranih videopomagača čiji je osnovni cilj da budu „digitalne oči“ sudijske ekipe na terenu. Sistem je baziran na velikom broju videonadzornih kamera visoke rezolucije (FullHD 4K i 5K kamere), koje uživo prate sve što se događa na terenu, a signal se prenosi direktno u nadzorni centar. I tu dolazimo do najzanimljivijeg dijela priče. Ono što ovaj sistem razlikuje od drugih jeste što njime upravlja poseban tim stručnjaka obučenih da se bave videoanalizom u realnom vremenu, a nije isključeno da ga čine i same sudije. Na zahtjev sudije snimak je moguće pregledati iz više uglova, što daje priliku za donošenje ispravnije odluke, a na osnovu specijalnog programa ovi ljudski/virtuelni pomagači mogu uspješno analizirati ofsajde i penale, čime mogu direktno utjecati na rezultat i ishod utakmica. Sistem obuhvata i analizu ispravnosti dijeljenja prekršaja i kartona, koji također imaju veliki impakt na krajnji rezultat, te videodetekciju igrača na terenu. Sam teren je pokriven kamerama, a softver radi analize i precizna mjerenja po XY osama, tako da je mogućnost greške u odlučivanju svedena na minimum.

Za razliku od Goal Line tehnologije (GLT), gdje sudija na terenu automatski dobiva signal je li lopta prešla gol-liniju ili nije, kod VAR-a je neophodno da glavni sudija zatraži asistenciju u vidu ponovljenog snimka sporne situacije. Snimak se emituje na specijalnim monitorima ili tabletima instaliranim pored terena, a ukoliko to infrastruktura stadiona dozvoljava, i na velikim ekranima i semaforima. Sve to traje 30-ak sekundi i prilično je neobično kada je fudbalska tradicija u pitanju. No, posljedice donošenja ispravne, odnosno neispravne odluke su nemjerljive. FIFA je ovaj sistem razvila u okviru svog Quality programa i već sada ga je prihvatilo nekoliko evropskih fudbalskih saveza, među kojima su članice tzv. IFAB-a, odnosno zemalja Velike Britanije, te savezi Njemačke, Italije, Francuske, Češke i Portugala. Na nedavno održanom sastanku FIFA-e i IFAB-a donesena je odluka da se VAR implementira na terenima engleske Premier lige već od naredne sezone, a slična najava došla je iz italijanske Serije A. Treba naglasiti i to da je glavni rukovodilac i promotor VAR-a ispred FIFA-e legendarni holandski napadač Marco Van Basten, što dovoljno govori o ozbiljnosti projekta, ali i nužnosti situacije u kojoj se fudbal našao.

Zašto tehnologija?

Već neko vrijeme i sama najava uvođenja tehnologije na fudbalske terene izazivala je određene doze skepticizma, pa i averzije, kako kod nacionalnih saveza tako i kod igrača, trenera i nogometnih stručnjaka. Ipak, svi su slažu u jednom – fudbalu se nekako mora pomoći. Ovaj sport nije imun na sudijske greške, čije posljedice mogu biti ogromne. Jedan penal ili ofsajd može značiti razliku između osvajanja trofeja ili plasmana u viši ili, pak, niži nivo takmičenja, a shodno tome nekom timu može donijeti ili oduzeti milionske zarade i bonuse. Parni žuti ili crveni karton također mogu igrati presudnu ulogu u događanjima na terenu. Fudbal je u prvom redu industrija i jasno je zbog čega brojni investitori okupljeni oko tog sporta žele zaštititi to izuzetno bogato tržište. Investicija od nekoliko desetaka hiljada eura u sistem poput VAR-a nemjerljiva je spram mogućih rizika i gubitaka koje mogu proizaći iz ljudskih grešaka na terenu, pri čemu ranije uvođenje dodatnih sudija smještenih iza gola nije smanjilo broj pogrešaka.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Izazovi suočavanja s nepoznatim

Sportski događaji su uzbudljive i zabavne manifestacije. Ipak, kada se stadioni napune posjetiteljima, zaštita gledatelja, igrača i osoblja od nepoznatih izvora prijetnji postaje pravi izazov. Kombinacija odgovarajućih sigurnosnih tehnologija upraviteljima stadiona može pomoći da smanje rizik i unaprijede sigurnost

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Hiljade ljudi dolaze na stadione kako bi pratili velike sportske događaje koji privlače pažnju miliona gledatelja širom svijeta. Uz tako brojnu publiku, stadioni su postali meta za teroriste i druge napadače. U proteklih nekoliko godina desilo se više velikih terorističkih napada, gdje posebno treba istaći seriju samoubilačkih napada ispred stadiona Stade de France u Parizu u novembru 2015. godine te napad automobilom bombom ispred stadiona Vodaphone Arena u Istanbulu u decembru 2016. Ovi incidenti samo su potvrdili potrebu za boljom zaštitom stadiona. Nažalost, terorističke prijetnje i druge napade je teško predvidjeti, zbog čega je suočavanje s nepoznatim najveći izazov osiguravanja stadiona. „U razgovorima sa šefovima sektora sigurnosti na velikim stadionima primijetili smo da im jedna stvar danonoćno ne silazi s uma – kako se pripremiti za suočavanje s nepoznatim“, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls.

Šta donosi praćenje velikog broja ljudi

„Nažalost, u današnjem svijetu morate pokušati pripremiti svoj tim (stadionsko osoblje i osiguranje) za nepoznato, odnosno svoje osoblje za nešto što bi se moglo desiti na osnovu sličnih događaja iz drugih krajeva svijeta. Izvori rizika uključuju sigurnost igrača i timova, zaštitu navijača i manifestacija, kao i rano upozoravanje na incidente“, dodaje on. Primjenom holističkih sigurnosnih rješenja operateri sigurnosti na stadionima pokušavaju kreirati ambijent u kojem će posjetitelji moći prisustvovati manifestacijama bez straha. Postojanje stadiona koji mogu primiti i više od 100.000 navijača tokom svakog pojedinačnog dešavanja predstavlja ogroman zadatak i najveći izazov za sigurnost i zaštitu svake prisutne osobe. „Najveći problem kada su u pitanju ogromni objekti jeste veliki broj ljudi koji tamo dolaze u isto vrijeme. Tako se prije i poslije događaja formiraju uska grla, što predstavlja veliki i realan rizik od povećanog broja žrtava“, kaže David Chauvin, menadžer poslovnog razvoja rješenja za javnu sigurnost u kompaniji Genetec. Ovaj zadatak dodatno je otežan postojanjem velikog broja ulaznih i izlaznih tačaka, što usložnjava aktivnosti praćenja potencijalnih napadača i osoba kojima je zabranjen pristup, smatra Laura Blanc, direktor međunarodnog marketinga u kompaniji Herta Security. Uvođenje sveobuhvatnog sigurnosnog sistema je prva linija odbrane kada su u pitanju pristupi zaštiti stadiona. Odgovarajuća kombinacija videonadzora, kontrole pristupa i softvera za upravljanje videom sigurnosnim operaterima može pružiti kvalitetan uvid u sve što se dešava u njihovoj zoni odgovornosti.

Pronaći ravnotežu

Međutim, to nosi i određene izazove. „Naprimjer, pronalaženje ravnoteže između sigurnosti i zaštite objekta i ugodnog iskustva za navijače predstavlja važan izazov i problem. Pronalaženje pravog sigurnosnog rješenja (vidljivog i nevidljivog) kao segmenta posebno prilagođenih projekata predstavlja ključ uspješne organizacije ovih manifestacija za sve uključene strane, od vlasnika stadiona do samih gledatelja“, kaže Sebastian Selbt, menadžer za poslovni razvoj rješenja za stadione i manifestacije u Bosch Security Systemsu. „S tehnološke strane, postoji potreba da svaki stadion dobije mrežnu infrastrukturu koja podržava videonadzor, kontrolu pristupa i nadzor alarma, uz integraciju pomoću kvalitetnog softverskog rješenja za upravljanje. Osim toga, od ključne je važnosti ispitati vrste kamera instaliranih na stadionu. Bitno je posjedovati i odgovarajuće kamere koji mogu ponuditi vrhunski kvalitet slike i rezoluciju. Ovo je posebno osjetljivo pitanje kada imate zadatak da kontrolišete okruženje s velikim brojem ljudi“, kaže Blanc. Chauvin naglašava i izazov koji predstavlja razmjena ključnih informacija s organima reda u realnom vremenu. On ističe da pristup sistemima u privatnom vlasništvu može postati važan faktor u kriznoj situaciji. Zbog toga je, navodi, jako bitno pronaći način da se efikasno i efektivno prikupljaju isključivo najvažniji podaci u određenom ključnom momentu.

Integracija različitih sistema

Razmjena informacija je samo jedna od prednosti integracije sistema. Danas je integracija različitih sigurnosnih sistema više potreba nego pogodnost. Međutim, ona se također proširila izvan sfere sigurnosti.

Odnedavno imamo trend integracije sistema javne sigurnosti s kamerama u privatnom vlasništvu trećih strana, tvrdi Monaco. Tako se „privatne i javne organizacije podstiču da udruže snage s ciljem kreiranja sigurnije, pametnije i efikasnije zajednice“. On dodaje i da takav pristup i tehnologija omogućavaju policiji i lokalnim kompanijama da zajedno rade na tome da svoje zajednice učine sigurnijim. „Mi u Johnson Controlsu također radimo na integraciji s audio-vizuelnim sistemima kako bismo olakšali razmjenu informacija o zaštiti i sigurnosti pojedinaca. Glavna tačka svakog sigurnosnog sistema je komandno-kontrolni centar.  U ovim prostorijama nalaze se ogromni LCD monitori pomoću kojih sigurnosno osoblje može pratiti stotine CCTV kamera postavljenih širom stadiona. Ove kamere može pratiti i osoblje organa sigurnosti, tako da se u slučaju nužde može koordinirati rad interventnih timova. Dodatni sistemi javne sigurnosti uključuju tastere za hitne intervencije, kao i javne telefone za pozive u vanrednim situacijama“, kaže Monaco.

Chauvin objašnjava kako povezivanje više sistema i centara podataka preko jedinstvenog interfejsa može značajno pojednostaviti radne procese za potrebe operatera. „Umjesto da se oslanjate na različite nezavisne sisteme (npr. videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih tablica, analitku ponašanja, upravljanje posjetiteljima i usluge pratnje, kao i nove trendove kao što su praćenje pomoću dronova i korištenje društvenih mreža) koji koriste više monitora, sve relevantne informacije se u pravom trenutku mogu preusmjeriti do odgovarajućeg operatera“, kaže on.

„Brzo preusmjeravanje ključnih informacija do odgovarajućih operatera i paralelno praćenje cjeline ili dijela sistema zajedno s lokalnim policijskim organima značajno poboljšavaju uvid u stanje na terenu u samom objektu. Ovime se olakšava i saradnja s policijom jer tako možemo bolje razumjeti šta se desilo, o čemu se radi te gdje i koji resursi se moraju rasporediti. Uz automatizaciju i kompjuterizaciju naprednih radnih procesa sada je lakše upravljati velikim incidentima u realnom vremenu. Istovremeno, radni proces pripreme odgovora na incidente se također može naknadno analizirati za potrebe izvođenja obuke“, kaže Chauvin.

Objediniti sve podatke

Sistem kakav je Genetec Security Center, koji ima svoje osnovne module (video, kontrola pristupa, prepoznavanje registarskih tablica i praćenje zvuka), može integrisati senzore i podatke iz bilo kojeg vanjskog izvora. „Osim toga, naša tehnologija omogućava da se na svakoj lokaciji organima reda omogući pristup Genetec sistemu. Uz to je, istovremeno, osigurana potpuna kontrola nad dijeljenim sadržajima (alarmi, video uživo, snimljeni videozapisi, pojedinačne kamere itd.) koji se mogu razmjenjivati u bilo kojem trenutku (24 sata dnevno ili isključivo tokom manifestacija, u kriznim situacijama i sl.). Možete kontrolisati i koje su funkcije dostupne organima reda (davanje ovlaštenja za praćenje ili kontrolu na osnovu trenutnih postavki sistema)“, dodaje Chauvin. Tu je i integracija s drugim izvorima informacija kao što su sadržaji sa socijalnih medija, sistemi za automatsku identifikaciju (AIS), sistemi za praćenje vremenskih prilika i saobraćaja, tehnologije za otkrivanje oružja i prepoznavanje lica te drugi podaci o krivičnim djelima i incidentima. Oni sigurnosnom osoblju nude bolji uvid u situaciju na terenu, što može ubrzati proces sprečavanja pokušaja ulaska neovlaštene osobe ili pripreme odgovora na potencijalno opasnu situaciju. Ipak, važno je razmotriti uspostavu sveobuhvatnog sistema, koji bi objedinio različite senzorske podatke iz više izvora. On bi u pozadini koristio i mašinsko učenje za prepoznavanje potencijalnih problema efikasnije nego što su to ljudi u stanju učiniti, kaže Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Operateri na stadionu često instaliraju više različitih sistema za prikupljanje podataka i onda budu preplavljeni njihovom količinom. Podaci tako postanu neupotrebljivi jer ih se ne povezuje na pravi način.“

Dodatne mjere osiguranja 

Osim standardnog videonadzora i kontrole pristupa, stadioni uvode i dodatne mjere predostrožnosti. Dolazak na veliki sportski događaj danas više nije isti kao ranije. Prošla su vremena unošenja ruksaka sa grickalicama ili videokamerama za snimanje utakmica. Danas se ulazak na stadion odvija po strogim pravilima, a sve s ciljem zaštite svih prisutnih. „Uvođenje prakse unošenja prozirnih vrećica, kao što to zahtijeva američka Nacionalna fudbalska liga (NFL), pomaže stadionima da smanje rizik od ubacivanja vrećica koje se ne kontrolišu i u koje možete staviti eksplozivnu napravu. Tako se štite i naseljena područja u blizini samog objekta“, kaže Miller. Stadioni koriste i obučene pse za mirisnu detekciju eksploziva. Oni mogu upozoriti na prisustvo eksplozivnih jedinjenja baziranih na peroksidu. Miller smatra da ovo predstavlja potencijalno rješenje za najmanje dva problema: „Tako se olakšava kontrola vozila, ali i smanjuje rizik od postavljanja improvizirane eksplozivne naprave na ulazu stadiona prije samog početka događaja.“ Osim toga, on smatra da obavezni prolasci kroz detektore metala na svim ulazima pomažu u kreiranju sigurnijeg ambijenta unutar stadiona, kao i ponudi kvalitetnijeg iskustva za posjetitelje. Razlog za to je veći propusni kapacitet ovih uređaja i mogućnost detaljnije kontrole.

Sprečavanje napada vozilima

Sportske manifestacije koje privlače veliki broj gledatelja nose i povećani rizik od prisustva potencijalno rizičnih vozila unutar i u krugu stadiona. Jedan od najvećih izazova sigurnosti stadiona je sprečavanje terorističkih napada u njegovom krugu. Ovo je dodatno potvrđeno napadima u Parizu i Istanbulu, gdje su se napadi dogodili izvan stadiona. „Operateri pokušavaju otkriti način kako najefikasnije spriječiti zabijanje vozila u grupu ljudi ili unošenje improviziranih eksplozivnih naprava u masu ljudi koja se okuplja ispred ulaza“, kaže Miller. Razdvajanje vozila i ljudi podrazumijeva postavljanje odgovarajućih prepreka ili blokada na putevima i to ponekad i nije lahko izvodivo. Osim toga, operateri na stadionima suočavaju se s izazovom pronalaska najboljeg načina za pregled vozila koja se parkiraju u blizini objekta. „Prisutni su i rizici kada je u pitanju angažirano osoblje, kao i vođenje evidencije o vozilima u blizini parkinga u određenim vremenskim intervalima“, dodaje on.

Kako bi se izašlo na kraj s ovim rizicima, Miller navodi da je najvažniji korak koji stadion može poduzeti izrada procjene rizika i ugroženosti. Time je moguće identificirati nedostatke i rizične tačke, što može poslužiti kao osnova za donošenje konkretnih preporuka za otklanjanje ili ublažavanje otkrivenih slabosti.

Stadioni budućnosti

Navijački zanos može pretvoriti stadione u plodno tlo za međusobne obračune i bez terorističkih napada. Praćenje svih vrsta incidenata mora biti kontinuirana aktivnost na stadionima. Ažuriranje sigurnosnih rješenja je neizostavna komponenta sigurnosti stadiona. Saradnja s partnerima iz sigurnosne industrije može ponuditi nove mogućnosti za integraciju i implementaciju najnovijih tehnologija. Na taj način će operateri na stadionima biti bolje pripremljeni za svaku potencijalno opasnu situaciju u budućnosti.

Nove tehnologije za zaštitu stadiona

Stadioni su domaćini različitih manifestacija, od sportskih takmičenja i koncerata do skupova kojima je potreban visok nivo zaštite. Korištenje novih tehnologija i praćenje savremenih trendova pomažu operaterima da sigurnost stadiona podignu na maksimalni nivo

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Internet stvari (IoT) je katalizator novih tehnologija. Sve veća raširenost ove tehnologije jedan je od glavnih faktora razvoja tzv. pametnih stadiona na globalnom nivou. Prema izvještaju kompanije MarketsandMarkets, vrijednost globalnog tržišta pametnih stadiona će sa 4,6 milijardi dolara u 2016. skočiti na 17,3 milijarde dolara u 2021. Za ovaj period se predviđa godišnja stopa rasta od 30,2%. Kada je u pitanju regionalna distribucija tržišnog udjela, Evropa je predvodnik u segmentu pametnih stadiona. Rast tog tržišta pripisuje se različitim faktorima, a jedan od njih je sve veći fokus na zadovoljstvo posjetitelja i ponudu nezaboravnog iskustva za njih, navodi se u izvještaju. Ipak, za postizanje takvih ciljeva potrebna vam je pametna tehnologija. Međutim, zaštita stadiona danas predstavlja važan izazov. Uprkos prednostima čak i najboljih tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, one u današnjem svijetu jednostavno nisu dovoljne. Iako nijedna tehnologija ne može predvidjeti ili spriječiti napade izvana, stadioni danas uz postojeće mogu koristiti i nove tehnologije kako bi postigli maksimalnu efikasnost prilikom pripreme odgovora na incidente.

Maksimalno iskorištavanje tehnologije

Za rješavanje sigurnosnih problema od tehnologije je važnija implementacija procesa koji moraju što brže udovoljiti složenim tehničkim zahtjevima i stadionima ponuditi željene rezultate. Pri tome se moraju uzeti u obzir i zahtjevi koji se tiču sigurnosti, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls. „Izgradnja pametnog stadiona koji zadovoljava energetske, tehnološke, sigurnosne i operativne zahtjeve zavisi od blagovremene uspostave saradnje između vlasnika objekta i projektnih i građevinskih timova. To se mora odvijati uz razmjenu informacija o informisanim odlukama o umrežavanju, sigurnosti i interoperabilnosti, koje se donose na temelju dostupnih podataka. Ako se tokom projektne faze ovome na vrijeme posveti dovoljno stručne pažnje, možete izbjeći zamke i udovoljiti sigurnosnim potrebama stadiona. Zbog toga vlasnici stadiona i njihovo osoblje sve češće već na početku procesa imenuju jednu stranu koju zadužuju da se bavi tehnologijom“, objašnjava Monaco. Proces ugovaranja korištenja tehnologije koji primjenjuje Johnson Controls podrazumijeva preliminarno imenovanje glavnog subjekta koji će na nivou projekta biti odgovoran za različite oblasti. To su upravljanje planiranjem, projektovanjem, instalacijom, integracijom, puštanjem u rad i servisiranjem tehnoloških sistema, poslovnih aplikacija i infrastrukture za podršku. „Zaključivanje ugovora o tehnologiji može uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik i troškove izgradnje i vođenja operative. Istovremeno, tako se može osigurati da će tehnologija biti instalirana i integrisana na pravi način i s ciljem postizanja željenih ishoda“, kaže Monaco.

Prepoznavanje lica u masi

Kada na jednom mjestu imate 100.000 ljudi, korištenje efikasne tehnologije za upravljanje velikim skupovima može biti ključno za identifikaciju nepoželjnih osoba. U izvještaju kompanije KBV Research navodi se da će globalno tržište analitičkih rješenja namijenjenih velikim skupovima rasti uz godišnju stopu od 25,9% između 2016. i 2022. godine. Ovo tržište će do 2022. dostići vrijednost 1,5 milijardi dolara.„Ova tehnologija informiše korisnike o tome kako bi publika mogla reagovati u slučaju incidenta koji zahtijeva hitnu evakuaciju ili pružanje pomoći“, objašnjava Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Ove informacije mogu značajno pomoći organizatorima događaja i sigurnosnom osoblju da bolje planiraju raspoređivanje ljudskih resursa i vođenje efikasne komunikacije u hitnim situcijama“, kaže on.

Softver za praćenje masovnih okupljanja Herta Securityja može detektirati više lica u realnom vremenu. To čini pomoću više videonadzornih kamera i može se nositi s promjenama intenziteta rasvjete, praćenjem osoba u pokretu i zaklanjanjem lica, što su bitni faktori koji se javljaju prilikom masovnih okupljanja na stadionima. Laura Blanc, direktorica međunarodnog marketinga u toj kompaniji, navodi da je ovaj softver optimiziran za GPU arhitekturu i da radi dosta brže u odnosu na tradicionalne sisteme (i do 600 fps). Istovremeno, on radi s IP kamerama visoke rezolucije i protokom video podataka. Tehnologija je u potpunosti automatizirana i neinvazivna i može se nositi s promjenama izraza lica i nivoa osvjetljenja, kao i „smetnjama“ poput brade, naočala, šalova i kapa.

„Svaki put kada sistem otkrije podudarnost, to znači da je prepoznata osoba koja je prethodno registrovana u bazi podataka. Naš softver može automatski aktivirati alarme na tabletima i pametnim telefonima, a u potpunosti je skalabilan u pogledu broja kamera, veličine baze podataka i broja lokacija i instalacija“, objašnjava Blanc.

Softver koji nudi Herta koristi kamere koje su integrisane sa sistemima kontrole pristupa instaliranim na glavom ulazu u stadion. On na taj način može identificirati konkretne osobe i onemogućiti im pristup ako ih prepozna na osnovu baze podataka.

Blanc napominje kako je prepoznavanje lica savršen dodatak postojećem sistemu videonadzora jer podjednako nudi sigurnost i kvalitetnije korisničko iskustvo u realnom vremenu. „Prepoznavanje lica se također može koristiti za forenzičku pretragu snimljenih podataka. To znači da ne morate nužno imati podatke koje dobijate „uživo“. Naše rješenje za prepoznavanje lica integrisano je sa sistemima za kontrolu pristupa i nudi potpuno pouzdanu automatizaciju pristupa ulazu. Praćenje videa uživo sa sigurnosnih kamera uz provjeru podataka sa spiskova ili listi sumnjivih pojedinaca omogućava našem rješenju da ubrza sigurnosne procedure i unaprijedi sistem automatskog upozoravanja“, kaže ona. Procjenjuje se da će vrijednost tržišta za prepoznavanje lica porasti sa 3,4 milijarde dolara u 2016. na 6,8 milijardi dolara u 2021. godini. Njega će pratiti godišnja stopa rasta od 15,3% u navedenom vremenskom intervalu, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa.

Kako zaštititi stadione od dronova

Nekoliko incidenata s dronovima na stadionima doveli su do rasta interesovanja za mjere borbe protiv ove pojave i kvalitetniju zračnu zaštitu. Dronovi su na stadionima postali izvor neprijatnosti, čak i sigurnosni rizik. U maju ove godine jedan dron se srušio na teren tokom utakmice bejzbola na stadionu Petco Park u San Diegu. Iako niko nije povrijeđen, ovaj incident je skrenuo pažnju na potencijalne rizike koje dronovi nose. Jedan od načina za ublažavanje ovih prijetnji je korištenje softvera za detekciju dronova. „Stadioni i danas imaju odličnu zaštitu od prijetnji na tlu, ali su vrlo malo ili nikako zaštićeni od napada iz zraka, npr. pomoću dronova. Tehnologija dronova se brzo razvija. Lokacije masovnih okupljanja predstavljaju odličnu priliku za teroriste, ali i konkurentske ekipe koje potajno snimaju pripreme sportskih timova i navijače koji snimaju utakmice i tako krše prava prijenosa TV mreža. To predstavlja ugrožavanje sigurnosti igrača i javnosti“, kaže Oleg Vornik, generalni direktor DroneShield. Ta kompanija nudi hardverski i softverski sistem DroneSentinel, koji može detektovati prisutne dronove koristeći kombinaciju radara, radiofrekvencija, akustike, termalnih i optičkih kamera. On je sposoban i za ometanje s ciljem neutralizacije dronova, ako to sigurnosna politika stadiona dozvoljava. Sistem nudi rano upozoravanje uz detekciju i lociranje ilegalno prisutnog drona, što omogućava i blagovremenu intervenciju nadležnih organa.

Praćenje društvenih medija

Servisi za praćenje društvenih mreža našli su se na udaru u jesen 2016. godine, kada su Facebook, Instagram i Twitter onemogućili pristup svojim sadržajima kompaniji Geofeedia, koja se bavi praćenjem društvenih mreža. U to vrijeme američka organizacija ACLU je prokazala ovaj servis kao alat koji državni organi koriste za praćenje protesta u realnom vremenu. Ipak, Miller naglašava da „analitika društvenih medija postaje sve popularnija kao efikasan alat za kvalitetnije razumijevanje potencijalnih prijetnji po objekte, igrače, izvođače ili fanove“. CCICADA je skraćenica za Centar za upravljanje, kontrolu i interoperabilnost napredne analize podataka. Ta organizacija je pripremila vodič za najbolje prakse za borbu protiv terorizma na sportskim i zabavnim manifestacijama. U njemu se navodi da je „korištenje društvenih medija za potrebe zaštite stadiona u usponu i da se novi pristupi kontinuirano razvijaju. Društveni mediji mogu predstavljati efikasan način slanja obavještenja posjetiteljima neke manifestacije i prije nego što se ona održi. Nakon njenog održavanja društveni mediji mogu poslužiti kao efikasna platforma za prikupljanje podataka o nivou zadovoljstva i ocjeni iskustva posjetitelja.“ Isto tako, u ovoj organizaciji smatraju da je korištenje informacija sa društvenih medija koristan alat za vođenje istraga i procjene sigurnosnih rizika. „Praćenje posjetitelja preko društvenih medija je način da dođete do teže dostupnih informacija i uvida u stanje na terenu“, navodi CCICADA. Osim sigurnosti, korištenje analitike društvenih medija je odličan način i da se posjetitelji manifestacija iskoriste kao važan alat za promociju brendova. Stadioni će u budućnosti biti sve pametniji jer napredne tehnologije sve više pokazuju svoje mogućnosti. Osim toga, vještačka inteligencija i mašinsko učenje su sve važniji i za sigurnosno tržište i kao takvi će sigurno naći svoje mjesto u zaštiti stadiona.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.