Home Blog Right SidebarPage 174

VIVOTEK FD9387-FR-v2 kamera

Nastojeći pružiti sveobuhvatna sigurnosna rješenja, VIVOTEK, jedan od vodećih globalnih ponuđača IP videonadzornih rješenja, predstavio je prvu kameru za prepoznavanje lica s integrisanom obradom podataka. Klijentima je sada omogućeno da na snimku brzo identificiraju spol i starost ljudi, ali i detektiraju nošenje maski

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

 VIVOTEK FD9387-FR-v2 kamera za prepoznavanje lica pogodna je za automatizaciju zgrada i sisteme kontrole pristupa u bankama, prodavnicama i zgradama. Ugrađeni sistem otvoren je za integraciju s uslugama poslovne inteligencije (BI), posebno s korisničkim servisom u luksuznim trgovinama, koji šalje obavještenje u realnom vremenu kada VIP kupci uđu u radnju, čime se povećava kvalitet usluge i poštuju standardi. Efikasno se prate i otkrivaju osobe od interesa, što je ključni faktor u pametnim zgradama, jer će neovlašteni posjetitelji biti prijavljeni i evidentirani u slučaju istrage.

Karakteristike

Kamera podržava memorijske kartice s mogućnošću pohrane do 10.000 profila lica te postiže stopu tačnosti detekcije od 99%. Također može ciljati određenu osobu/lice kako bi aktivirala alarm u realnom vremenu, a njen softver i hardver ispunjavaju standarde američkog Zakona o nacionalnoj odbrani (NDAA). U softver je ugrađena i SAFR Inside AI platforma za prepoznavanje lica koju je razvila kompanija RealNetworks. U kombinaciji s moćnom obradom podataka u samoj kameri znatno je povećana efikasnost analize. Funkcije uključuju detekciju i praćenje lica u realnom vremenu, rano upozorenje na neobična lica te režim privatnosti slike za osjetljiva područja, u okviru kojeg se izbjegava dijeljenje snimaka sa trećom stranom. Štaviše, kamera je opremljena snažnom zaštitom od cyber napada s potpuno šifriranom pohranom i prijenosom podataka, čime je zaštićena privatnost korisnika.

AI u službi prepoznavanja lica

Prepoznavanje lica biometrijski identificira vektore i crte lica, uparujući ih s ranije unesenim profilima osoba. Napredak u AI tehnologijama, zasnovan na dubokim neuronskim mrežama, drastično je poboljšao preciznost ove tehnologije, otvarajući mnoštvo novih mogućnosti upotrebe. Tehnologija koristi vlasnički zaštićene AI algoritme i matematičke jednačine za kreiranje šablona pojedinca mjerenjem varijabli lica – dubine i širine nosa, dužine čela i oblika očiju. Zatim uspoređuje generisani predložak s postojećim predlošcima u bazi podataka. Ako postoji podudaranje, može se potvrditi identitet pojedinca. Prepoznavanje lica je daleko najmoćnija i najrelevantnija biometrijska tehnologija zasnovana na vještačkoj inteligenciji. Višestrukih je mogućnosti i može obavljati nekoliko zadataka uz samu detekciju i prepoznavanje lica.

Detekcija lica i izdvajanje karakteristika

Detekcija lica je prvi korak koji osnovni program (engine) poduzima kako bi potvrdio prisustvo lica u prijenosu uživo s kamere, na videosnimku ili skenirajući fotografije. Skenira se cijelo vidno polje na kojem se nalaze puna ili djelomična ljudska lica. Brza i precizna detekcija lica kritičan je prvi korak da bi cjelokupni proces prepoznavanja lica bio moguć.

Nakon detekcije lica izdvajanje obilježja lica sljedeći je korak. Osnovni program prvo izdvaja n-dimenzionalni vektorski skup (šablon) iz slike lica. Za postizanje vrlo visoke preciznosti potrebna je visoka vrijednost “n”. Kako bismo u potpunosti osigurali privatnost, na kameri se ne pohranjuju stvarne slike lica. Nakon toga se predložak lica pojedinca koristi za uparivanje ili pretraživanje.

 Uparivanje

Ako je cilj da se potvrdi nečiji identitet, odnosno odgovori na pitanje: “Da li je to osoba za koju se izdaje da jeste?”, tada algoritam za prepoznavanje lica pokreće proces podudaranja lica. Ako je predložak već unesen, mehanizam izdvaja predložak lica iz prikaza kamere uživo i provjerava da li se podudara s onim u fajlu.

Pretraživanje

Ako je cilj odgovoriti na pitanje: “Ko je ova osoba?”, osnovni program izvršava pretragu lica. Uspoređujući predložak lica pojedinca s ranije unesenim licima u bazi podataka, potvrdit će identitet osobe ako pronađe podudaranje. Najčešće se ovo koristi u sigurnosnom i nadzornom sistemu, koji koristi kameru kako bi potvrdio da osoba radi u određenoj kompaniji – ako je njeno lice ranije uneseno u bazu podataka, pretraga će potvrditi da je to ona i odobrit će joj se pristup.

Kako će prepoznavanje lica promijeniti biometriju

Tehnologija prepoznavanja lica može naš svijet učiniti boljim mjestom. Ali, da bismo to učinili, pojedincima je potrebno šire obrazovanje o njenoj etičkoj primjeni kako bi se osjećali ugodnije i prihvatili kompanije koje su otvoreno usvojile AI biometrijsku tehnologiju kao novi, siguran standard. Prepoznavanje lica i potencijal koji ima pozitivniji je napredak nego što bi neki htjeli priznati. Kompanije štite svoje zaposlenike automatizacijom sigurne kontrole pristupa uredima. Trgovci poboljšavaju korisničko iskustvo u svojim prodavnicama. Proizvođači pojednostavljuju pristup ograničenim područjima. Banke i finansijske institucije uvode mnogo jaču autentifikaciju i najsavremenije sigurnosne kontrole. I sve je to samo početak.

Prepoznavanje lica je budućnost AI biometrijske tehnologije. Industrija treba bolje educirati potrošače i razotkriti mnoge laži koje kruže o ovoj tehnologiji te objasniti njenu pozitivnu vrijednost i potencijal za dobro. Prepoznavanje lica također treba biti na odgovarajući način regulirano kako se ne bi ometalo inoviranje, a nastavile se donositi brojne prednosti.

Salto: Savremeno rješenje kontrole pristupa

Upravljanje studentima, osobljem i posjetiocima ključno je za univerzitet i to je osnovna karakteristika sistema. Da bi se to postiglo, bilo je potrebno sigurno rješenje kojim bi se kontrolisao pristup stepeništima, studentskim domovima, kapijama i prilazima koristeći standardne univerzitetske ID kartice

Piše: Mihael Pinsone Slanc, regionalni menadžer za razvoj poslovanja, SALTO Systems; E-mail: m.slanc@saltosystems.com

Clare College je drugi najstariji koledž u Cambridgeu, koji je s radom počeo još 1326. godine. Smješten samo nekoliko minuta hoda od centra Cambridgea, odlikuje ga historija akademskih postignuća i reputacija prijateljske studentske zajednice. Studentski život odvija se oko elegantnog Starog dvora iz XVII vijeka, koji se nalazi u prelijepim baštama uz rijeku u centru grada i pored historijski važnih zgrada iz XX vijeka.

Izazov

Lako i fleksibilno upravljanje studentima, osobljem i posjetiocima bio je osnovni zahtjev univerziteta. Ured za podršku korisnicima na Univerzitetu u Cambridgeu imao je zadatak da omogući jednostavan i siguran pristup nizu zgrada unutar kampusa. Kada je Clare College trebao nadograditi i modernizirati svoju kontrolu pristupa kao dio programa unapređenja sigurnosti na cijelom univerzitetu, Ured se odlučio za sigurno i fleksibilno rješenje kompanije SALTO Systems kojim se kontroliše pristup stepeništima, studentskim domovima, kapijama i prilazima pomoću standardnih univerzitetskih ID kartica.

Prethodni sistem kontrole pristupa bio je jednostavna proximity instalacija, postavljena prije nekoliko godina s namjerom da se zamijene mehanička brava i ključ. Međutim, takav je sistem već počeo zastarijevati, kako ograničenim rasponom funkcionalnosti tako i činjenicom da bi dodavanje potpuno online vrata s elektronskim bravama kao dio programa proširenja zahtijevalo žičano rješenje koje bi bilo preskupo. Upravljanje studentima, osobljem i posjetiocima je ključno za univerzitet i stoga je to trebalo biti osnovna karakteristika novog sistema. Da bi se to postiglo, bilo je potrebno sigurno rješenje kojim bi se kontrolisao pristup stepeništima, studentskim domovima, kapijama i prilazima koristeći standardne univerzitetske ID kartice. Koledž je, nakon što je već donio odluku da pređe na sigurnije Mifare kartice, trebao pristupni sistem kompatibilan s Mifare tehnologijom, koji je beskontaktan i koji bi im mogao pružiti sve što i žičani sistem, ali u kombinaciji online i offline samostalnih bežičnih formata i po nižoj cijeni.

Kombinacija online i offlice čitača

Instalaciju je izvršio lokalni SALTO-ov poslovni partner Cambridge Lock and Safe. Jedan od glavnih ciljeva bio je smanjiti vrijeme potrebno za upravljanje novim pristupnim sistemom, bez gubitka funkcionalnosti, fleksibilnosti, kontrole ili sigurnosti.

Bilo je stoga potrebno sagledati zahtjeve fakulteta iz dva ugla. Pošto Clare College koristi standardne univerzitetske ID kartice koje podržavaju Mifare sistem, bilo je potrebno ukupno 47 WRM9001 zidnih čitača beskontaktnih pametnih kartica i CU50ENSVN kontrolnih jedinica. Online čitači rade preko lokalne mreže koledža, dok offline čitači koriste SALTO virtuelnu mrežu (SVN). SVN sistem omogućava samostalnim bravama da čitaju, primaju i pišu informacije putem univerzitetskih ID kartica. Budući da se većina informacija u vezi sa pristupom čuva šifrirana na karticama, zidni čitači mogu ažurirati i primati informacije s kartica u bilo kojem trenutku, dok je s korisničke tačke gledišta uređaj koji vrši ažuriranja samo još jedan zidni čitač. Ova laka funkcionalnost otvara niz mogućnosti i pruža 90% prednosti potpuno online kontrole pristupa po cijenu samostalnog sistema.

 Praćenje kretanja korisnika

Pametne ID kartice evidentiraju historiju korištenja, što Uredu za podršku korisnicima omogućava da po potrebi prati kretanje učenika, osoblja i posjetilaca kroz offline i online dijelove sistema. Također je moguće kreirati i ažurirati potpuni pristupni profil svakog pojedinca na zidnim čitačima. Sve ID kartice koje se izgube ili ukradu mogu se brzo i jednostavno izbrisati iz sistema prostim dolaskom do čitača s ažuriranim karticama. Sistem također uveliko smanjuje broj obilazaka offline vrata, jer se podaci korisnika jednostavno prenose na kartice za vrijeme normalne upotrebe. Ova funkcionalnost može riješiti tradicionalne probleme povezane s upravljanjem ključevima, eliminirajući potrebu za zamjenom brava kada je sigurnost narušena zbog gubitka ili krađe ID kartice.

 Olakšan rad fakulteta

Druga korisna funkcija SVN-a je lakše upravljanje pristupom pojedinačnim zgradama. Svaki fakultet u kampusu može upravljati samo svojim vratima i/ili korisnicima, dok se određena vrata i korisnici mogu istovremeno dijeliti s drugim fakultetima, naprimjer glavna ulazna vrata. Ovo pruža maksimalnu sigurnost uz pogodnost i fleksibilnost zajedničke kontrole glavnih pristupnih tačaka. “Izuzetno nam je važno da se studenti, osoblje i posjetioci osjećaju sigurno i ugodno dok su na univerzitetu. Instalacijom SALTO sistema kontrole pristupa na Clare Collegeu uvjereni smo da će to biti postignuto. Njegova sofisticirana kombinacija online i offline kontrolnih tačaka pristupa zajedno sa prednostima koje daje SVN sistem omogućavaju nam da po potrebi upravljamo do 64.000 korisnika i do 64.000 vrata u jednom sistemu, što fakultet čini sigurnim i pristupačnim okruženjem za sve svoje korisnike”, rekao je Peter Johnson iz Ureda za podršku korisnicima.

Uniview RESS uređaji: Efikasnije napajanje domova

Strateškim prilagođavanjem i širenjem poslovanja Uniview se postepeno transformirao u globalnog dobavljača AIoT proizvoda i rješenja. Pohrana energije jedan je od njegovih najvažnijih razvojnih smjerova koji otvara nove mogućnosti rasta

Piše: Tsing Tang, direktor za Istočnu Evropu, Zhejiang Uniview Technologies; E-mail: tangsiqing@uniview.com

Baterijski sistemi za pohranu energije ključna su komponenta nove energetske industrije i imaju potencijal da iz temelja promijene naš svakodnevni život. Oni mogu osigurati napajanje za domove u slučaju nestanka struje, odnosno omogućiti napojno rješenje van energetske mreže. Uniview konstantno integriše energetsku elektroniku i digitalne tehnologije kako bi zadovoljio sve promjenjive zahtjeve tržišta, nadajući se da će time pružiti čistiju i održiviju energiju potrošačima širom svijeta.

Prvi sistem za stambena okruženja

Među najnovijim inovacijama kompanije Uniview je ESS SAH5B10 A EU, prvi sistem za skladištenje energije namijenjen za potrošače u stambenim okruženjima. Novo rješenje služi kao odlična opcija za one koji traže održiviji i efikasniji način napajanja svojih domova.

Uniview RESS (Residential Energy Storage System) je sistem za pohranu energije koji sprečava prekid napajanja u domu tokom nestanka struje, osiguravajući time energijsku nezavisnost. On je poput energijskog bankovnog računa na koji možemo uplatiti i s kojeg možemo povući sredstva kako nam odgovara. Skladištenjem dovoljne količine energije u baterijama, sistem može smanjiti ili eliminirati naše oslanjanje na električnu mrežu, učiniti električnu energiju pristupačnijom i učiniti nas dobro pripremljenim za neočekivane nestanke struje, hitne slučajeve i druge katastrofe. Punjenje RESS-a u periodima jeftine struje također može smanjiti mjesečne račune za struju.

Karakteristike

Kako bi zadovoljio zahtjeve tržišta, Uniview RESS nudi: jednostavnu instalaciju (može se povezati kablovima u samo tri koraka), dobar kvalitet komponenti, pametnu kontrolu i nadzor (možemo ga kontrolisati i pratiti dodirom prsta pomoću aplikacije), 7-postotno povećanje upotrebljivog kapaciteta (Uniview B10 pruža 97% nominalnog kapaciteta baterije da bi mogao biti upotrebljiv, a ostali samo 90%), 15-godišnji rok trajanja (više od 6.000 ciklusa preko 70% SOH, 3500+ ciklusa preko 80% SOH), te hibridni sistem za pohranu energije na mreži i van mreže, čime ćete minimizirati modifikaciju kućnih strujnih kola.

Višestruka upotreba

Uniview pruža visokokvalitetne, jednostavne i sigurne proizvode, u rasponu od prenosivih elektrana (Portable RESS) i prenosivih solarnih panela do stambenih sistema za skladištenje energije (RESS) za domove i preduzeća širom svijeta. Uz integrisane i primijenjene tehnologije skladištenja energije u litij-jonskim baterijama i AIoT tehnologije, kompanija je posvećena razvoju najsavremenijih ESS proizvoda koji će zadovoljiti različite zahtjeve različitih scenarija, od prijenosnih elektrana do sistema za pohranu energiju u stambenim okruženjima.

a&s Adria br.189

Lažni alarmi u protivprovali

Ako ste mislili da po utvrđivanju da je neki alarm lažan možete odahnuti, razmislite još jednom. I bez realne prijetnje, svaki lažni alarm je izvor frustracija, troškova za korisnika i nadležne službe, kao i štete po ugled proizvođača

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Svima je poznata stara priča o dječaku pastiru koji je stalno upozoravao druge na nepostojeće vukove, da mu po dolasku pravih zvijeri više niko nije vjerovao. Lažni alarmi u protivprovali rade po istom principu i prate sigurnosnu industriju od njenih prvih dana. Ipak, priča se od stvarnosti razlikuje u tome da bi vas ignorisanje ponavljajućih lažnih alarma moglo skupo koštati jer svako nepotrebno uzbunjivanje ima svoju cijenu. U nastavku teksta donosimo nove pristupe raspetljavanju vječnog “Gordijevog čvora” industrije – lažnih alarma u protivprovali.

Ćudljivi, ali esencijalni sistemi

I korisnici i sigurnosni eksperti stalno naglašavaju važnost protivprovalnih alarma za zaštitu organizacija i domova od potencijalnih opasnosti. Elektronski sigurnosni sistemi su se pokazali vrlo efikasnim u prepoznavanju prijetnji i obavještavanju vlasnika i korisnika objekata o incidentnim situacijama.

“Nažalost, glavni problem kod svih protivprovalnih sistema ostaje pojava lažnog alarma. Lažni alarm može da bude ne samo iritantan i dosadan nego korisniku sistema može doneti dodatne troškove tokom korištenja. Lažne alarme je nemoguće potpuno eliminisati, ali možemo preduzeti više koraka kako bismo taj broj sveli na minimum”, kaže Aleksandar Dobnikar, menadžer distributivne prodaje za JI Evropu u kompaniji Bosch Building Technologies. Njegovo mišljenje dijeli Ketrin Stepančić-Kontošić, voditeljica prodaje u firmi Vlado Elektronika. “Vrlo često slušamo o sigurnosnim sistemima koji prave probleme. Tu se lažni alarmi često spominju kao prvi uzrok nezadovoljstva korisnika”, kaže Stepančić-Kontošić.

U protivprovali povezivanje jednog zamršenog i reaktivnog sistema i njegovih promjenjivih postavki s interakcijama s ljudima i njihovom okolinom povećava vjerovatnoću od pojave lažnih alarma. Iako ovi sigurnosni sistemi nude ogromne prednosti u smislu zaštite života i imovine, lažni alarmi su smetnja i za organizacije i za interventne službe koje moraju odgovarati na njih izlaskom na teren.

Koliko su, zapravo, lažni alarmi česti?

Stopa lažnih alarma u protivprovalnim sistemima može varirati u zavisnosti od konkretne instalacije i njene konfiguracije, kao i faktora kao što je radno okruženje. Općenito govoreći, lažni alarmi se mogu pojaviti iz različitih razloga, uključujući slučajne okidače, kvarove na opremi i ljudske greške.

Ma kakvi razlozi bili, dovoljno ilustrativan podatak je da 98% poziva na intervencije u Sjedinjenim Američkim Državama otpada na lažne alarme, navode u Međunarodnom udruženju šefova policije (IACP). “Kada su u pitanju protivprovalni alarmni sistemi, procjenjuje se da se više od 90% svih protivprovalnih alarma pokaže lažnim”, kaže Marco Zittino, prodajni menadžer u AVS Electronicsu. Prema izvještaju Koalicije sigurnosne industrije za alarme (Security Industry Alarm Coalition), prosječna stopa lažnih alarma za stambene objekte u Sjedinjenim Državama u 2018. bila je 0,8 lažnih alarma godišnje po sistemu. S druge strane, kompanija Reolink navodi da između 94% i 98% svih aktivacija protivprovalnih sistema u Americi predstavlja lažne uzbune, što rezultira troškovima od 1,5 milijardi dolara.

Ni korisnici nisu zadovoljni, što pokazuje istraživanje Parks Associatesa u okviru kojeg je od ispitanika traženo da opišu svoja iskustva s nadzornim i alarmnim sistemima u domaćinstvima. Gotovina polovina (48%) vlasnika sigurnosnih sistema navela je da njihov sistem pokreće previše lažnih alarma. Istovremeno, najmanje 62% ispitanika potvrdilo je aktiviranje najmanje jednog lažnog alarma u godini dana.

No, je li situacija bolja kod sigurnosnih sistema opremljenih videoanalitikom? U tom smjeru je išlo istraživanje NW Systems Grupe, koje je pokazalo da je 93% srednjih i velikih preduzeća u Engleskoj prijavilo veliki broj lažnih upozorenja u CCTV sistemima koji posjeduju videoanalitičke funkcije. Prema istom izvještaju, 27% svih donosilaca odluka među ispitanicima navodi da njihovi CCTV sistemi generišu višak lažnih upozorenja upravo zbog pogrešne specifikacije ili konfiguracije softvera za videoanalitiku.

U izvještaju se navodi da su dobavljači videoanalitičkih sistema skloni davanju viška obećanja i korištenju zbunjujućih fraza u svojoj prodajnoj i marketinškoj literaturi o sprečavanju lažnih alarma. Zbog toga barem 33% ispitanih navodi zbunjenost opisima funkcija, dok 28% njih smatra i da je dovedeno u zabludu. Materijali o prodaji i marketingu obično su sadržavali popularne fraze kao što su “analitika na bazi vještačke inteligencije (AI)”, “duboko učenje”, “pametna detekcija pokreta”.

Posljedice se potcjenjuju

Lažni alarmi ne samo da uzrokuju neugodnosti vlasnicima zgrada i narušavaju reputaciju alarmnih kompanija već mogu dovesti i do znatnih troškova za lokalne zajednice u vidu nepotrebnog angažmana službi koje prve izlaze na teren u slučaju lažne uzbune.

“Pravi teret lažnih uzbuna pada na interventne službe. Svaki lažni alarm u protivprovali podrazumijeva da policijska uprava ili nadzorna stanica angažira službenika ili operatera da ispita slučaj i obično je potrebno 20-30 minuta da se situacija riješi”, kaže Zittino. Lažni alarmi koštaju američke policijske uprave oko 1,8 milijardi dolara i 64.000 radnih sati godišnje, navodi se u istraživanju Centra za policiju, prodaju i integraciju. U Velikoj Britaniji ovi troškovi se procjenjuju na oko milijardu funti godišnje.

Razlog za ovaj veliki trošak je taj što se na mjesto poziva alarma šalju patrolna vozila i osoblje jer se svi alarmi tretiraju kao događaji visokog prioriteta. Ove intervencije danas ne koštaju samo policijske uprave već mogu povlačiti i kazne koje plaćaju kompanije i korisnici. Zbog toga pitanje lažnih alarma izlazi izvan okvira individualnog izvora frustracija i uključuje i konkretnu cijenu koju korisnik snosi u ime cijele zajednice.

Zato rješenje koje može ublažiti ovaj problem ne samo da štedi vrijeme interventnim službama nego i novac korisnika sigurnosnog sistema, uz lakše preusmjeravanje resursa na autentične alarmne događaje koji zahtijevaju pažnju. Zbog toga su mnogi gradovi širom svijeta bili prinuđeni implementirati programe smanjenja lažnih alarma u svojim zajednicama. Naprimjer, u Los Angelesu već se godinama primjenjuje policijska praksa naplate kazni za izlazak na teren usljed lažnih alarma. Za licencirane korisnike alarma, prvi lažni alarm će rezultirati kaznom od 267 USD, uz povećanje od 50 USD za svaki naredni.

Pored pratećih frustracija, lažni alarmi su zbog kazni koje se primjenjuju u nekim zajednicama postali i stvarni izvori finansijskih gubitaka za svoje korisnike, što samo podiže ukupne troškove vlasništva nad sigurnosnim sistemom.

Pri tome, bezopasne pojave poput aktiviranja alarma tokom igre djece ili kretanja kućnih ljubimaca mogu obezvrijediti sigurnosni sistem na više načina jer se javlja jednako opasan fenomen – ignorisanje stvarne uzbune ili isključivanje sistema radi lažnih okidača kako bi se izbjegle kazne ili frustracije.

Zbog pojave trenda da se za lažne alarme kažnjavaju i pružaoci usluga u oblasti protivprovale, sigurnosna industrija se našla pred jedinstvenim izazovom koji traži i tehnološki i pravni odgovor. Za ovo drugo pobrinuli su se lobiji koji su u više američkih saveznih država izdejstvovali zabranu da lokalne vlasti kažnjavaju pružaoce sigurnosnih usluga. Ipak, ova pravna bitka još je u toku, a njeni ishodi će umnogome odrediti pristup industrije problemu lažnih alarma i njihovog utjecaja na lokalne zajednice.

Kažnjavanje pružalaca usluga protivprovalne zaštite umjesto korisnika

Neke države i lokalne zajednice poduzimaju inicijative da za lažne alarme kažnjavaju pružaoce usluga protivprovalne zaštite, a ne vlasnike objekata u kojima se navedena oprema koristi. Sličan sistem se primjenjuje i u američkom gradu Seattleu, pri čemu je tamošnja zajednica već zabilježila znatan pad stope lažnih alarma na osnovu naplate ovih kazni (sa 25.000 lažnih alarma na 11.000 nakon uvođenja programa). Pri tome, naplate kazni se odnose na same alarmne kompanije, od kojih se traži da budu licencirane i ponude naprednu provjeru alarma prije nego što se zatraži izlazak policije na teren. Tačnije, tamošnja policija traži dostavljanje fizičkih dokaza prije intervencije, pri čemu se kao adekvatan dokazni materijal ne smatra sama aktivacija alarma, otvaranje vrata ili prozora i sl.

Uzročnici pojave lažnih alarma

“Lažni alarmi jesu česti kod protivprovalnih sistema, ali su uzroci njihovih pojava jedinstveni”, kaže Zittino. Njegov kolega Dobnikar iz Boscha navodi da se greške uglavnom dešavaju kada je postojeći sistem zastario i prevaziđen. “To su uzroci više sile (strujni udar, grom) kod neadekvatnog uzemljenja ili kabliranja, no najčešći uzrok svih lažnih alarma se javlja kao posledica ljudske greške”, smatra on. U konačnici, uzročnici lažnih alarma u protivprovalnim sistemima se mogu zbirno opisati kao faktori tehničkog, ljudskog i prirodnog karaktera.

Korisničke greške

Korisničke greške čine oko 50% svih lažnih alarma u protivprovali, navode u AVS Electronicsu. Najčešći uzroci su nedovoljna obuka osoblja ili korisnika koji rukuju sistemom. Osim toga, ekipe za čišćenje, osoblje za održavanje ili drugi povremeni izvođači radova često ne dobijaju odgovarajuća uputstva o tome kako koristiti protivprovalni sistem. Oni ga zbog toga mogu slučajno aktivirati dok pokušavaju ući ili izaći iz zgrade. Isto važi i za korisnike koji sami obavljaju rutinske aktivnosti na održavanju sistema, npr. prilikom zamjene baterija sigurnosnih uređaja. I oni mogu slučajno aktivirati alarm za neovlašteno rukovanje ako prethodno nisu instruirani da prije takvih aktivnosti pozovu nadzorni centar.

Kako spriječiti lažne alarme zbog pogrešne instalacije?

Svaki detektor prije puštanja sistema u rad treba podesiti i testirati. Posebna opreznost je potrebna prilikom podešavanja detektora koji imaju antimasking zaštitu i onih koji koriste radar za detekciju. Noviji sistemi imaju mogućnost da se kontrolišu s udaljene lokacije i da, po potrebi, ručno ili automatski “premoste” ili onesposobe zonu ili detektor koji generiše lažne alarme. Ovo jeste brzo i efikasno rješenje, ali i veoma opasno, ako ne postoji odgovarajuća provjera ili verifikacija uzroka alarma, navode u Boschu. “Najčešće greške su nepravilna pozicija (ugao i visina) na kojoj se detektor montira, nepravilna upotreba nosača detektora i pogrešno programiranje sistema. Greška može da se javiti kod pogrešnog izbora zonskih otpornika (ili EOL otpornika). Spojevi se zbog premalih klema i malo mesta unutar detektora u većini slučajeva rade jednostavnim uvrtanjem krajeva, što zna da dovede do prekida konekcije u toku eksploatacije. Noviji detektori imaju mikroprocesor, odnosno komponente koje su osetljive na elektrostatički elektricitet, zbog čega treba izbegavati direktan dodir sa pločicom (PCB)”, navodi Aleksandar Dobnikar iz Boscha.

Neadekvatno održavanje

Alarmni sistemi su precizni instrumenti koji zahtijevaju rutinsko održavanje. Pod održavanjem se, između ostalog, podrazumijeva testiranje sistema i svih perifernih modula, zamjena potrošenih baterija (rezervno napajanje) i detektora te čišćenje i pregled kablova.

U protivnom, ako je alarmni sistem oštećen ili zapostavljen, njegovi ugrađeni detektori pokreta, senzori na prozorima i vratima te drugi terenski uređaji mogu otkriti prijetnje i tamo gdje ih nema. “Ponekad se dešava da instalater, u nedostatku odgovarajućeg alata, izbuši veću rupu na detektoru za ulaz kablova. Kroz taj otvor ulaze sitne životinje (pauk, mrav, bube) koje vrlo često generišu lažni alarm. Predlažem da svaki korisnik unapred dogovori redovan servis i pregled alarmnog sistema barem jednom u toku dve godine”, navodi Dobnikar.

Čak i naizgled bezazleni ambijentalni faktori kao što je gusta paučina na detektoru pokreta mogu aktivirati alarm u inače bezopasnoj situaciji. Ostali lažni ambijentalni okidači alarma su nevrijeme, prolazak životinja ispred senzora i pomjeranje vegetacije.

Za razliku od divljih životinja, kućni ljubimci su nešto češći okidač ponavljajućih alarma. Zato kompanije poput Boscha i Venitema nude detektore koji su imuni na aktiviranje alarma usljed detekcije pokretnih objekata ranije definirane mase. Venitem svom rješenju dodaje i softver koji analizira vrstu životinje prema njenoj veličini, uz dva nivoa razlikovanja i antimasking funkciju, koja senzore za rad na otvorenom čini otpornim na okidače u vidu insekata.

Nestanak struje ili pražnjenje baterija također je jedan od uzročnika pojave lažnih alarma. Zato su neki protivprovalni uređaji, poput Venitemovih, opremljeni nadzornim sistemom koji omogućava konstantno praćenje stanja svih instalacija.

Loš inžinjering i instalacija

Neke kompanije zanemaruju faktor kvaliteta instalacije alarmnog sistema i tako doprinose učestalosti lažnih alarma. Ako senzori na vratima i prozorima nisu pravilno postavljeni ili se određeni tip senzora pokreta koristi s pogrešnim postavkama, može doći do češćeg aktiviranja lažnih alarma. Loše instalirani i projektovani sistemi mogu uključivati i uređaje koji nisu predviđeni za konkretna okruženja, a tu je i opasnost instalacije jeftinijih komponenti unutar sigurnosnog sistema koje jednostavno ne mogu izaći na kraj sa stalnim korištenjem u odnosu na robusnije i standardizirane materijale.

Pouzdanost protivprovalnog alarma direktno je povezana s kvalitetom komponenti, njihovom ugradnjom i održavanjem. Zato je kod odabira i instalacije ovih sistema oslanjanje na kvalificirane instalatere i certificirane i proizvode karta na koju vrijedi igrati u situaciji u kojoj vam niko ne može ponuditi stopostotnu zaštitu od lažnih alarma. “Moraju se poštovati preporuke proizvođača vezano za opremu koja se koristi i ista se mora uskladiti sa zahtevom korisnika. Tipska rešenja su retka i ne treba ih primenjivati. Ovde pre svega mislim na mesto na kojem se alarmni detektor montira, pravilan izbor detektora, povezivanje sa sistemom za dojavu, postavljanje kablova, dimenzioniranje rezervnog napajanja i način rada sistema”, kaže Dobnikar.

Lažne alarme aktiviraju i ANPR kamere

Lažne alarme aktiviraju ne samo standardni senzori nego i specijalistički uređaji kakve su ANPR kamere za prepoznavanje registarskih tablica. Kako ovi uređaji moraju odobriti pristup samo za specifična vozila, lažni alarmi su najčešće posljedica pogrešnog očitanja simbola na tablicama, npr. ako kamera snimi odraz tablica u lokvi umjesto fizičke oznake na automobilu i pošalje pogrešnu poruku do alarmnog sistema. Zato ovi uređaji moraju biti postavljeni na odgovarajuću visinu, i pod ispravnim uglom udaljenosti od vozila. Vremenski uvjeti kao što su kiša ili snijeg, ali i performanse snimanja također treba uzeti u obzir kako bi se izbjegli lažni alarmi izazvani jakim farovima i potencijalnom refleksijom s obližnjih objekata.

 Vizuelna verifikacija kao rješenje?

S vremenom se izdvojila i “škola mišljenja” unutar industrije po kojoj lažne alarme treba primarno rješavati na tehnološkom, a ne pravnom bojnom polju. “Instalacija videonadzora ili mogućnost videoverifikacije alarma može donekle da reši ovaj problem, privremeno”, kaže Dobnikar.

Razvoj i integracija rješenja baziranih na AI-ju i vizuelnoj verifikaciji pojavili su se kao važni tehnološki trendovi s ciljem smanjenja lažnih alarma u protivprovali i otklanjanja potrebe za regulatornim okvirima koji povlače kažnjavanje korisnika ili kompanija. Pri tome se “verifikovani” alarmni događaj definiše kao situacija koju sigurnosni sistem najprije registrira, nakon čega nadležni operater prema standardizovanom protokolu utvrdi prisustvo osoba i veliku vjerovatnoću da je napad u toku.

Videoverifikacija se koristi za provjeru autentičnosti prijetnje prije nego što se kao odgovor na nju angažuje ljudstvo ili materijalni resursi. U kompaniji Ajax Systems navode da je za smanjenje broja alarma dovoljna i tzv. fotografska verifikacija, odnosno mogućnost da se terenski događaj koji je aktivirao alarm vidi prije intervencije. Njihova MotionCam serija, primjerice, ne traži dodatna sistemska podešavanja za ovaj vid pogodnosti i približava je i tehnički manje potkovanim korisnicima.

“Kod videonadzora sve više ljudi koristi videotehnologiju u svrhu alarmiranja i zato posvećujemo posebnu pažnju razvoju videoanalitike koja se temelji na specijalnim algoritmima za klasifikaciju potencijalnih uljeza”, navode Andrej Češek i Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjeri u kompaniji Hikvision Adriatic. Hikvisionova tehnologija AcuSense oslanja se na klasificiranje vozila i ljudi, pri čemu se sve informacije ponovo filtriraju uz anuliranje lažnih alarma s visokim postotkom efikasnosti. Ova tehnologija radi na principu algoritma dubokog i mašinskog učenja.

“Za smanjivanje broja lažnih alarma imamo i drugu varijantu – korištenje termalnih kamera u svrhu perimetarske zaštite. U tom je slučaju slika ista i danju i noću jer vremenski i svjetlosni uvjeti ne mogu uzrokovati lažne alarme, pa je detekcija vrlo pouzdana”, navode Češek i Ferhatović. U Ajaxu se, s druge strane, problem lažnih alarma tretira kao sistemski, a ne isključivo hardverski problem. Zato ova kompanija naprednijim korisnicima nudi i ručno podesive funkcije za redukciju lažnih alarma. Instalateri mogu ograničiti uvjete aktiviranja alarma na aktivaciju više sistema istovremeno ili razdvojiti uključivanje alarma na dvije faze – inicijalnu i završnu.

U tom slučaju, alarm se aktivira tek kada se uključi i drugi uređaj, dok se nehotično aktiviranje sprečava zahtjevom da pokretanje alarma zavisi od pritiska dva panik-tastera. Na kraju, lažni alarmi usljed kvarova se preveniraju tako što sistem ignoriše oštećene ili pogrešno postavljene senzore ako se oni ne vrate u početno stanje u određenom roku.

Uloga vještačke inteligencije

U Vlado Elektronici, zastupniku italijanske kompanije EL.MO., uspon vještačke inteligencije u sigurnosnom sektoru vide i kao najavu početka kraja dominacije lažnih alarma kao ključnog nedostatka protivprovalnih sistema. “Kroz ove nove tehnologije krajnjim potrošačima i sigurnosnim stručnjacima moguće je pružiti alate potrebne za jačanje performansi protuprovalnih alarmnih sistema, a da se u isto vrijeme znatno umanje mnogi problemi koji se mogu javiti nakon instalacije takvih sistema”, kaže Stepančić-Kontošić.

U saradnji s kompanijom EL.MO. Vlado Elektronika vještačku inteligenciju tretira kao alat za redukciju lažnih alarma te kao dio šireg integrisanog ekosistema. U praksi, to znači da su e-Vision videonadzorni sistemi s AI mogućnostima koje nudi EL.MO. integrisani sa PROXIMA i PREGIO serijom centrala za kontrolu upada. Kao most između njih služi interfejs nazvan D-PULSE preko kojeg alarmni događaji generisani analizom tokova videopodataka (npr. upad, prelazak linije ili ostavljeni objekat) aktiviraju alarm u kontrolnoj tabli za detekciju upada na isti način kao i senzor.

Na taj način vještačka inteligencija može precizno “protumačiti” praćenu scenu i raščlaniti njene elemente. Tako se rizik od pojave lažnih alarma u protivprovali znatno smanjuje jer će AI prepoznati pojave poput pomjeranja lišća, vremenskih pojava i kretanja životinja. “Svojevrsna pronicljivost ovih sistema omogućava napredno prepoznavanje ljudskih oblika i ponašanja, vrsta životinja i vozila”, navodi Stepančić-Kontošić, “što podržava aktiviranje prethodno definiranih scenarija automatizacije kako bi se postigao maksimalni nivo prilagodljivosti i zaštite od lažnih alarma.”

Uloga zvuka u redukciji lažnih alarma

Korištenje videa za verifikaciju alarmnih događaja prije uzbunjivanja interventnih službi može znatno smanjiti broj lažnih alarma. Ipak, video je tek dio slagalice u borbi za prevenciju lažnih alarma. Važni dokazi potrebni za verifikaciju se prikupljaju i kada je uključena audiokomponenta sigurnosnog sistema, npr. ako se čuje lomljava stakla, pucnjevi ili razgovor napadača tokom pokušaja provale. Uključivanje tehnologije audionadzora u sigurnosni sistem može pomoći interventnim službama da potvrde da li je alarmni događaj autentičan i tako osiguraju da policija reagira samo na stvarne prijetnje. Monitori za zvuk mogu uživo pratiti i snimati audiosadržaje nakon aktiviranja alarma, što korisniku omogućava da lakše utvrdi šta se događa i zašto. Tu su i dodatne informacije u vezi s lokacijom događaja i nivoom prijetnje, čime se organima reda omogućava da pripreme adekvatan odgovor u odnosu na stanje na terenu.

Je li moguće pomiriti osjetljivost i otpornost na lažne alarme?

“Komponenta koja je najviše uključena u probleme s lažnim alarmima u protivprovalnom sistemu je senzor, posebno vanjski, jer je on za razliku od internog detektora izložen vremenskim nepogodama i vanjskim faktorima”, kaže Barbara Lomartire, menadžerica marketinga i komunikacija u kompaniji Venitem.

Zato su u Venitemu prepoznali atmosferske prilike kao važan uzročnik pojave lažnih alarma, što se prvenstveno odnosi na grad, maglu, ali i sunčevu svjetlost. To se posebno odnosi na situacije u kojima se koriste PIR detektori jer su oni znatno osjetljiviji na varijacije u temperaturi i atmosferske uvjete, npr. sunčevu svjetlost koja može aktivirati lažni alarm. Njihovi detektori posjeduju tehnologiju temperaturne kompenzacije u okviru koje algoritmi za obradu automatski optimiziraju nivo detekcije prema vanjskoj temperaturi.

I drugi ponuđači protivprovalnih rješenja odgovor na problem lažnih alarma vide u usavršavanju senzorske tehnologije koja je prva linija komunikacije alarmnog sistema i vanjskog svijeta. “U kompaniji Optex nudimo širok portfolio proizvoda i tehnologija za detekciju lažnih alarma koji odgovaraju različitim tipovima lokacija, potrebama i nivoima sigurnosti”, navodi Jacek Wójcik, direktor za odnose s kupcima za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Optex.

Optexovi PIR senzori opremljeni su SMDA sistemom za multidimenzionalnu analizu, što omogućava detektoru da analizira pasivne infracrvene signale i informacije o ambijentu kako bi mogao razlikovati prave pokušaje provale od lažnih alarma izazvanih, naprimjer, promjenom temperature. “Protivprovalni sistemi često imaju vanjsku komponentu, zbog čega lažne alarme izazivaju ambijentalne pojave poput vjetra. Optex tu kao rješenje nudi optičke senzore otporne na elektromagnetne i radiosmetnje, vlagu, so, UV zračenje i udare groma, što minimizira šansu da alarm aktivira bilo koji ambijentalni faktor umjesto autentične prijetnje”, navodi Wójcik.

Informacije o uočenim objektima šalju se u stvarnom vremenu, uz mogućnost podešavanja detekcije za praćenje isključivo ciljeva koji su veći od unaprijed definirane veličine ili samo onih koji se zadržavaju u polju detekcije duže od definiranog vremena. Drugi parametri detekcije se mogu mijenjati kako bi se što fleksibilnije prilagodili mjestu instalacije i tako spriječili lažne alarme.

Na sličan pristup se oslanjaju u AVS Electronicsu. “Nudimo mogućnost konfigurisanja detektora po mjeri korisnika, što znači da ga možete prilagoditi okruženju i standardima lokacije ugradnje”, kaže Zittino.

Analitika kao odgovor na lažne alarme

Vjera u videoanalitiku kao rješenje za redukciju učestalosti pojave lažnih alarma nije poljuljana kod korisnika, navodi se u istraživanju kompanije NW Security. Najmanje 30% firmi vjeruje da softver za videoanalitiku koji koriste pomaže u smanjenju broja lažnih alarma.

I u Optexu smatraju da će dodatna redukcija lažnih alarma ići u pravcu analitike. Rješenje vide u uvođenju vanjskih PIR senzora s funkcijom inteligentne vizuelne verifikacije i tehnologije analize videosadržaja (VCA) u samoj kameri. Ovi senzori bit će u mogućnosti da nauče ignorisati efekte svjetla, vjetra, kiše ili snijega, uz toleranciju uočenih životinja kako bi se efikasno smanjio broj slučajeva lažne detekcije.

U AVS Electronicsu tvrde da će u borbi protiv lažnih alarma biti važna detekcija na bazi više tehnologija. “Mi već koristimo tehnologije bazirane na PIR i mikrovalnim senzorima. Svaku sumnju u lažni alarm otklonit će videoverifikacija i detektori s ugrađenim kamerama i mikrofonima koji će komunicirati s korisnikom ili nadzornom stanicom”, kaže Zittino.

Iako je povjerenje u analitiku kao univerzalni lijek za lažne alarme prisutno kod većine, nije mali broj ni onih koji navode da neće uložiti u analitiku čak i po cijeni nošenja s problemom lažnih alarma. Glavni razlozi zbog kojih ulaganja izostaju povezani su s nedostatkom materijalnih resursa za ulaganje u videoanalitiku i potrebom za angažmanom sistem-integratora koji im treba pomoći u odabiru i konfiguraciji analitike.

Za sada se može reći da u sektoru protivprovale vladaju dva međusobno isključujuća trenda kada je u pitanju prevencija lažnih alarma. Jedan je svijest o ulozi analitike i pravilne instalacije i konfiguracije sistema u odnosu na ambijentalne i terenske faktore, dok je drugi nesklonost prema ulaganju zbog manjka resursa i činjenice da proizvođači opreme ne koriste jasan i koncizan jezik ili nude nerealna obećanja.

Detektor kao ključna komponenta

Postoji više tipova detektora i njihov pravilan izbor je od presudne važnosti za rad alarmnog sistema. Oni uključuju detektor pokreta, PIR, mikrotalasni detektor (MW), dualni detektor (PIR+MW), detektor loma stakla, seizmički detektor, detektor vibracija i dr.

“Detektor je osnovni element svakog alarmnog sistema koji služi za prikupljanje podataka iz štićenog objekta. To je upravo onaj dio alarmnog sistema koji generiše lažni alarm, ako ne računamo sabotažu sistema”, kaže Dobnikar. Zbog toga se njegova matična kompanija Bosch u borbi protiv lažnih alarma fokusirala na komponentu detektora, odnosno njegove funkcije kao što su vrijeme odziva, osjetljivost, zona pokrivanja, otpornost na smetnje i dr.

Jedan od glavnih uzročnika lažnih alarma u protivprovali je i temperaturna kompenzacija jer većina kvalitetnijih detektora na tržištu posjeduje funkciju tzv. linearne temperaturne kompenzacije. To znači da sa povećanjem temperature raste i osjetljivost detektora. Ovakvo rješenje dovodi do pojave lažnih alarma u slučaju da ambijentalna temperatura nastavi rasti i bude veća od temperature tijela.

Umjesto toga, Bosch koristi tehnologiju dinamičke temperaturne kompenzacije. U praksi, to znači da se osjetljivost detektora povećava samo u opsegu 32,2°C – 37,7°C, što odgovara temperaturi ljudskog tijela. Ako temperatura nastavi rasti, osjetljivost detektora se smanjuje, dok će Boschev detektor detektovati razliku temperature tijela u odnosu na ambijent.

“Naš TriTech detektor u prvih deset sekundi po uključenju vrši samokalibraciju, odnosno podešavanje radnih parametara u skladu sa okruženjem. To se ne odnosi samo na temperaturu i svetlo već i na sve predmete (pokretne i nepokretne) koje detektor ‘vidi’. Ako u prostoriji postoji bilo kakav izvor smetnji (npr. temperatura), detektor će to zapamtiti i u odnosu na taj nivo signala podesiti osetljivost kako bi prepoznao provalnika”, kaže Dobnikar.

Na kraju, Bosch polaže nade i u MEMS (Micro Electric Mechanical System) senzor, koji mnogi poznaju iz mobilnih telefona ili automobila, a sada je dio najnovijeg “Commercial Series Gen2” detektora. On služi da poveća otpornost detektora na lažne alarme kada je u pitanju sabotaža (pomjeranje, udaranje i iznenadne vibracije) kao i da mnogo brže prepozna ovakve aktivnosti.

Edukacija nezanemariv faktor

Pored svega navedenog, postoji li i treći “X faktor” u jednačini lažnih alarma, a koji se ne tiče finansija, marketinga ili tehnologija? Naši sagovornici problem vide i u nedovoljnoj edukaciji korisnika o sprečavanju i posljedicama lažnih alarma.

“Glavni uzrok grešaka je, pre svega, nedovoljna obučenost krajnjeg korisnika. Najčešće je u pitanju pogrešno unesena ili zaboravljena šifra, nepridržavanje uputstva ili protokola za korištenja sistema (temperatura u objektu, otvoren prozor, AC, grejno telo, životinje)”, navodi Dobnikar dodavši kako sabotaža sistema ponekad izgleda kao lažni alarm i na ovakvu situaciju posebno treba obratiti pažnju, pogotovo ako se desi kada alarmni sistem nije aktiviran.

U kompaniji Ajax Systems odgovor na ovaj izazov vide u produbljivanju komunikacije s korisnicima preko aplikacije. “Podaci jasno pokazuju da su sami korisnici najveći generatori lažnih uzbuna. Iako je lako obučiti profesionalca za sigurnost koji od tih vještina zarađuje za život, isto ne vrijedi i za korisnika. Mi u Ajax Systemsu vjerujemo da što više interakcije ostvarujemo s našim korisnicima putem naše aplikacije i što im više vrijednosti nudimo, i oni će se osjećati ugodnije. Pozitivno korisničko iskustvo i obuka pomoći će u smanjenju broja lažnih alarma više nego sama obuka. To je moje dosadašnje iskustvo”, kaže Ilia Yashmakov, direktor prodaje za Balkan i Jadransku regiju u kompaniji Ajax.

AVS Electronics edukacije provodi s fokusom na lokalnim partnerstvima. “Znati kako koristiti alarmni sistem nije znanje s kojim se ljudi rađaju. Tu dolazi drugi korak: partnerstvo sa dobavljačem komercijalnih alarmnih sistema sa decenijama iskustva u projektovanju, instalaciji i održavanju vrhunskih poslovnih alarmnih sistema. Važan faktor je pažljivo prilagođavanje svakog komercijalnog protivprovalnog sistema, kao i posvećenost korištenju samo najkvalitetnijih dobavljača i uređaja”, kaže Zittino. Na kraju, tu su i servisni ugovori i planovi preventivnog servisiranja za održavanje zdravlja i funkcionalnosti sistema.

Bosch rješenje vidi i u općem smanjenju utjecaja ljudskih faktora na lažne alarme, zbog čega nude i obuku distributera, a ne samo korisnika opreme. “Našim korisnicima dostupna su dva tipa treninga – komercijalna i tehnička sertifikacija. Na ovaj način obezbeđujemo da svi naši partneri budu pravovremeno upoznati sa najnovijim tehničkim rešenjima i da u svakom trenutku mogu da pruže kompletnu podršku krajnjim korisnicima naše opreme”, kaže Dobnikar.

Nadu u edukaciju polažu i u Hikvisionu, posebno na nivou redovnih stručnih radionica na lokalnom nivou. Tu su i Hikvisionova akademija kao i treninzi koji se odvijaju u prostorima distributera i obuhvataju obuku o lažnim alarmima za partnere, instalatere i ostale zainteresirane stručnjake. “Razvoj tehnoloških rješenja bez prave edukacije korisnika i instalatera nema smisla i osuđena je na propast i velike teškoće u svakodnevnom radu. Preduvjet pravilnog djelovanja i korištenja tehnologije sigurno je dobra edukacija svih sudionika u lancu – od prodavača, preko instalatera do krajnjih korisnika. Oni moraju znati pravilno konfigurirati i ugrađivati naše sustave”, zaključuju Češek i Ferhatović.

Podizni stubići za napredniju zaštitu prodajnih objekata

Često se govori o elektronskim sistemima zaštite poput videonadzora i kontrole pristupa. Ipak, i neke fizičke barijere su važni elementi sigurnosti. Među njima su podizni stubići, koji danas imaju različite namjene.

Piše: William Pao; E-mail: asmag.com

Podizni stubići imaju više različitih primjena. Za vlasnike prodavnica oni mogu imati ključnu ulogu u zaštiti kupaca i osoblja od udara vozila. “Mogu se koristiti kao uređaji za razgraničenje, odnosno razdvajanje zone pokretnog saobraćaja od ostalih zona. Ponekad se mogu koristiti za razgraničavanje vozne trake od biciklističke staze ili za razdvajanje pješačke zone (naprimjer redova za prodaju karata ispred stadiona) od parkinga ili ceste. Često vidimo kako se koriste i za zaštitu kritične infrastrukture (naprimjer električne opreme) ili prodavnica od udara vozila”, kaže Joseph Hauss, predsjednik kompanije Gibraltar Perimeter Security.

Zaštita prodavnica

Zaštita maloprodajnih objekata može biti znatno unaprijeđena postavljanjem podiznih stubića. U protivnom, njihovo odsustvo može imati razorne posljedice. Kao ilustracija može poslužiti incident u kojem je, prema članku Asocijacije sigurnosne industrije, čovjek iz Chicaga 2017. godine izgubio obje noge tokom slučajnog sudara ispred prodavnice 7-Eleven ispred koje nisu bili postavljeni podizni stubići. Prema članku, čovjek je od 7-Elevena dobio rekordnu odštetu od 91 miliona dolara.

Rob Reiter, glavni konsultant u kompaniji Reiter and Reiter Consulting i suosnivač organizacije Storefront Safety Council, komentarisao je ovaj incident: “Koji je najskuplji podizni stubić na svijetu? Onaj koji nije bio instaliran na trotoaru ispred prodavnice 7-Eleven u Čikagu. Pratim problem sigurnosti prodavnica i udara vozila u zgrade u Sjedinjenim Američkim Državama još od 2010. godine. Osnovao sam Storefront Safety Council 2012. godine kako bi se fokusirao na ovaj ozbiljni javni, zdravstveni i sigurnosni problem koji je često zanemaren. Ono što smo otkrili tokom godina je da je sigurnost vrlo često zanemarena u maloprodajnim i komercijalnim zonama u kojima Amerikanci najčešće jedu, rade, zabavljaju se i kupuju.”

Hiljade povrijeđenih godišnje

Koristeći statističke podatke do kojih je došla njegova organizacija Reiter, navodi brojke koje su posebno zabrinjavajuće. “Vozila udaraju u komercijalne i maloprodajne objekte više od 100 puta dnevno ili više od 36.000 puta godišnje. Svake godine je ozlijeđeno više od 16.000 kupaca, pješaka i zaposlenih, uz 2.600 poginulih. Mnogi od ovih sudara su niskobrzinski incidenti na parkinzima koji se lako mogu spriječiti”, kaže on.

“U nedavnom pravnom sporu sa 7-Elevenom otkriveno je da se više od 6.300 udara u proteklih 14 godina dogodilo u njihovim prodavnicama koje nisu bile zaštićene podiznim stubićima. Oko 800 prodavnica bilo je pogođeno tri ili više puta, a više od 100 njih se našlo na udaru više od pet puta. Ukupno je došlo do 1,3 udara u prodavnice dnevno, odnosno oko 500 udara godišnje u nezaštićenim prodavnicama”, dodaje on.

Ovi incidenti ukazuju na važnost instaliranja podiznih stubića kod ovih objekata. “Neke od ovih zona ne posjeduju zaštitne stubiće, dok ih druge imaju, ali to može biti pogrešan stubić i zato i dalje dolazi do incidenata. Najbolja praksa je nabaviti certificirani stubić testiran na sudare od uglednih proizvođača”, kaže Hauss. “Stubići se mogu dizajnirati na estetski atraktivan način, s nekoliko dekorativnih elemenata i marketinških omotača koji se mogu koristiti kao generator prihoda za krajnjeg korisnika jer služe kao reklamni prostor.”

Odabir

Sljedeće pitanje koje se postavlja je kako izabrati pravo rješenje za stubiće za prodavnice. Prema Haussu, većina stubića je napravljena od ugljičnog čelika ili nehrđajućeg čelika koji je testiran na sudare. “Međutim, na tržištu postoje neki proizvodi koji u svom dizajnu objedinjuju patentirane materijale s kombinacijom ugljičnog ili nehrđajućeg čelika”, kaže on.

On dodaje da bi korisnik trebao prepoznati tip vozila koja mu mogu biti prijetnja, kao i lokaciju i pravac saobraćaja oko objekta. “Brine li vas samo parkiranje s ulaskom prednjeg dijela vozila i slučajno dodavanje gasa ili to što bi vozilo moglo direktno udariti u vašu zgradu pri brzini od 80 km na sat (naprimjer vozilo nad kojim nema kontrole, a kreće se velikom brzinom)? Da li imate vrijedne stvari u svojoj prodavnici koje je čine metom za napade probijanjem izloga vozilom, pri čemu će neko pokušati fizički srušiti podizni stubić s više udaraca i ostaviti ga na mjestu, a potom pobjeći u drugom vozilu? Ovo su samo neka pitanja koja treba razmotriti prilikom odabira odgovarajućeg stubića, uz prepoznavanje vrste vozila i udara za zaštitu vašeg objekta”, kaže Hauss.

Instalacija

Važna je i sama instalacija. Prema Haussu, razmak između stubića zavisi od analize vektora kretanja vozila. “Postoje zone u kojima se parkira ulaskom prednje strane vozila pod uglom od 45 stepeni, a kod drugih pod uglom od 90 stepeni. Razmak predviđen Zakonom o osobama s invaliditetom SAD-a također mora biti razmotren prilikom instalacije stubića, što može varirati od općine do općine u pogledu njihovih minimalnih zahtjeva vezano za razmak. Da li vozilo zaista može ući pod uglom od 90 stepeni? Ovo je važno pitanje u vezi s razmakom”, kaže on.

Hauss dodaje da razmak između stubića također može zavisiti od proizvođača i načina na koji su oni testirani i certificirani. “Uobičajeno je da je maksimalni razmak između stubića u rasponu od 122 do 152 cm i on će omogućiti i pravolinijsko i parkiranje pod uglom i ispuniti propise Zakona o osobama s invaliditetom, ali vi morate ustanoviti na koji je način neki proizvod testiran i certificiran”, kaže on. “Ako je proizvod testiran s razmakom od 91 cm, a instaliran na rastojanju od 122 cm, to može promijeniti nivo opterećenja, jer su prilikom testiranja obuhvaćena dva do tri stuba, ali bi samo jedan stub bio na udaru u pravoj instalaciji na rastojanju od 122 cm jer je većina vozila manja od 2,4 metra u širini. Sve počinje od angažmana stručnog konsultanta koji zna koje su opcije dostupne na tržištu, a onda stupanjem u kontakt s renomiranim proizvođačem sa sjedištem u SAD-u.”

ChatGPT fenomen: Saveznik ili slaba karika u cyber odbrani?

Kako je popularni ChatGPT nedavno doživio i svoju povredu podataka, Europol i sigurnosne kompanije su ga stavile pod lupu kao potencijalnog saveznika, ali i sumnjivo lice u virtuelnom perimetru cyber sigurnosti 

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Istraživačka kompanija OpenAI potvrdila je nedavno da je u martu 2023. svepopularni ChatGPT, bot vještačke inteligencije, posredno odgovoran za povredu podataka usljed buga koji je omogućio curenje privatnih podataka korisnika. Objelodanjene informacije uključivale su imena pretplatnika, e-mail i fizičke adrese te posljednje četiri cifre i datumi isteka kreditnih kartica.

 Curenje ličnih i finansijskih podataka 

Povreda podataka dovela je i do prekida rada ChatGPT-a, a korisnici čiji lični podaci nisu bili ugroženi mogli su barem vidjeti tuđe upite za razgovor sa vještačkom inteligencijom unutar svoje aplikacije. Kompanija OpenAI je povredu podataka pripisala bugu u Redis biblioteci otvorenog koda. Kao dodatnu mjeru kontrole štete po ugled popularnog bota, OpenAI je obavijestio javnost da će lično kontaktirati sve korisnike čiji su finansijski podaci objelodanjeni tokom incidenta. Dakle, slučaj je zatvoren i svi su sretni? Ne bi se reklo.

 Italija gasi ChatGPT, EU radi na krovnom zakonu

Da je 2023. počela loše za servis koji je uveden tek u novembru 2022. godine, pokazala je i odluka italijanske vlade da ugasi ChatGPT zbog potencijala platforme da ugrozi privatnost svojih korisnika. Početkom aprila italijanska organizacija za zaštitu podataka naredila je kompaniji OpenAI da privremeno prestane s obradom podataka tamošnjih korisnika zbog istrage o kršenju evropskih propisa o privatnosti. U obrazloženju je navedeno da je do povrede podataka došlo jer je korisnicima omogućeno da vide dijelove razgovora koje su drugi korisnici vodili sa chatbotom. Za tu vrstu masovnog prikupljanja i obrade ličnih podataka za sada nema pravne osnove, naveli su italijanski regulatori. Zbog ovakvog zadiranja u privatnost korisnika kompanija OpenAI rizikuje da se suoči sa kaznom od 20 miliona eura. Italija nije jedina zemlja čiji su se regulatori našli u neobranom grožđu kada je u pitanju brzi tempo napredovanja vještačke inteligencije i implikacija ovog trenda po društvo.

Evropska unija trenutno radi na krovnom zakonu o vještačkoj inteligenciji koji će imati i svoju sigurnosnu komponentu, uz fokus na zaštitu privatnosti korisnika. To se vidi kao srednje rješenje u odnosu na zabranu ChatGPT-a koja je danas na snazi u zemljama poput Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Rusije. Mana ovakvog pristupa je činjenica da bi evropski zakon o AI-ju mogao stupiti na snagu tek za nekoliko godina, kada će ova tehnologija već evoluirati do neprepoznatljivosti.

 Upozorenja iz Europola

Možda će zakonodavci reagirati brže ako ozbiljnije shvate upozorenja o ChatGPT-u koja je u martu ove godine iznio Europol. Prema njima, kriminalci su već dobro upoznati s mogućnostima ovakvih platformi vještačke inteligencije za svoje ciljeve. U prvom redu, riječ je o njegovom korištenju za phishing te širenje dezinformacija i malvera. Kriminalci bi kao prvi korak mogli koristiti ChatGPT da znatno ubrzaju proces istraživanja u oblastima koje ne poznaju dovoljno. Bot im tu može lako pomoći da kreiraju uvjerljive tekstove za uvlačenje žrtvi u prevarantske sheme te dati im informacije koje se tiču terorizma, cyber kriminala i ilegalnih aktivnosti. “Iako ChatGPT koristi zaštitne mjere kao što su moderiranje sadržaja i odbijanje davanja odgovora na pitanja opisana kao opasna ili pristrasna, napadači ih mogu lako zaobići pametnim instrukcijama datim AI-ju”, smatraju u Europolu. Pri tome se sposobnost chatbota da oponaša stilove pisanja nameće kao važan alat za buduće phishing napade. Zbog prividne autentičnosti pratećeg sadržaja, korisnici će biti skloniji da kliknu na lažne linkove koji traže ostavljanje ličnih podataka.

Koristeći ChatGPT, čak i napadači kojima engleski ili neki drugi jezik nisu maternji mogu kreirati besprijekorne i naizgled legitimne e-mailove. Istovremeno, kreiranje ovakvih poruka pomoću ChatGPT-a je jako brz i masovan proces, uz personalizaciju sadržaja prema imitaciji tona, stila i detalja dobijenih iz prikupljenih ličnih podataka o žrtvi.

I dezinformacije i kodovi

Sposobnost ChatGPT-a da brzo proizvede tekst koji zvuči autentično čini ga idealnom platformom za širenje propagande i dezinformacija uz relativno malo truda. ChatGPT se može koristiti i za pisanje kompjuterskog koda, posebno za tehnički manje potkovane kriminalce koji ne poznaju kodiranje, a žele ga iskoristiti za infiltraciju na željeni sajt, navodi Europol. Protivmjera je, savjetuju stručnjaci Europola, podizanje svijesti o potencijalnoj zloupotrebi ChatGPT-a kako bi se osiguralo pravovremeno zatvaranje zakonskih i tehnoloških rupa prije nego što one otvore šire prečice za cyber kriminal.

 Pozitivna strana

No, batina i u ovoj utrci u naoružanju ima dva kraja, tako da nezanemariv dio cyber zajednice vidi ChatGPT i kao saveznika u borbi protiv kriminala. Etički hakeri već koriste postojeće AI alate za pomoć u izradi izvještaja o cyber ranjivosti, kreiranje uzoraka koda i prepoznavanje ključnih trendova u velikim skupovima podataka. Ono u čemu AI, uključujući i ChatGPT, zaista može pomoći sigurnosnim timovima jeste brzina kao ključni sastojak u upravljanju ranjivostima. Isto tako, taman koliko ChatGPT može pomoći napadačima u kreiranju autentičnih phishing poruka, isti potencijal se može iskoristiti i za prepoznavanje ovih sadržaja. S vremenom će, smatraju zagovornici AI-ja, ChatGPT biti koristan alat da se utvrdi je li neki sadržaj za koji se sumnja da je phishing generisan s malicioznom namjerom ili je autentičan. Osim toga, ChatGPT već u ovoj fazi može postati i vrijedan alat u “ratnim igrama” u kojima se simuliraju hakerski napadi i odbrana od njih.

ChatGPT kao defanzivni igrač

U okviru simulacija koje je radilo više cyber kompanija, ovaj bot je, naprimjer, dao detaljne odgovore na upite o slabostima u softveru koji administratori često koriste za testiranje sigurnosti sistema, kao što je Nmap. ChatGPT je u tim situacijama čak davao i napredne sugestije o poželjnim skriptama za ažuriranje odbrane, sve uz ilustracije u vidu napisanih linija koda. Kako cyber napadi postaju češći i složeniji, AI alati kakav je ChatGPT mogu biti i dvanaesti igrač u preopterećenim IT timovima, prvenstveno jer su sposobni obraditi ogromne količine podataka i predviđati trendove na osnovu njih. Uz napredak komplementarnih tehnologija mašinskog učenja i obrade prirodnog jezika, ovaj proces će biti još brži i pomoći će u jačanju ugleda ChatGPT-a i srodnih sistema kao potpornog stuba cyber zaštite umjesto imidža distopijskog saveznika visokotehnološkog kriminala.

Intervju: Hanchul Kim, izvršni direktor, Suprema

Potražnja na tržištu za beskontaktnim sigurnosnim rješenjima nastavlja rasti i nakon pandemije. Poznata kao “jabuka svijeta sigurnosti”, Suprema je specijalizirana kompanija za sigurnosna rješenja integrisana s vještačkom inteligencijom koja ima originalne tehnologije za prepoznavanje lica i otiske prstiju. Njihovi glavni klijenti su kompanije s Fortune 500 liste, podatkovni centri, banke i javne institucije kojima je potrebna visoka sigurnost.

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Kim, možete li se predstaviti našim čitaocima?

Kim: Hvala vam na ovoj prilici za razgovor. Ja sam Kim Hanchul, izvršni direktor Supreme. Diplomirao sam na Univerzitetu u Wisconsinu u Sjedinjenim Američkim Državama. Radno i tehnološko iskustvo stjecao sam u razvoju globalnog poslovanja i softvera u južnokorejskim i stranim IT kompanijama kao što su Samsung Electronics, Motorola i Harman. Otkada sam se pridružio Supremi 2015. godine, predvodili smo agresivan rast poslovanja u inostranstvu kroz lokalne strategije širenjem partnerskih kanala i osnivanjem filijala u inostranstvu.

a&s Adria: Šta sadrži Supremin portfolio?

Kim: Suprema ima širok portfolio u svim segmentima kontrole pristupa, uključujući terminale za prepoznavanje prstiju i lica zasnovane na vještačkoj inteligenciji, Biostar 2 integrisanu platformu za pristup/pomoć/upravljanje posjetiocima i rješenja za mobilne pristupne kartice.

U septembru 2022. godine predstavili smo BioStation 3 platformu, koja može izvršiti stopostotnu beskontaktnu autentifikaciju pristupa. Odgovor je to na rastuću potrebu tržišta za beskontaktnim sigurnosnim rješenjima u eri nakon pandemije. Kako bi se poboljšalo iskustvo korisnika, BioStation 3 pruža različite opcije provjere beskontaktnog pristupa, kao što su prepoznavanje lica, mobilna pristupna kartica, QR kod i bar kod. Veličine pametnog telefona, karakterizira ga jednostavnost instalacije i skalabilnost, a može se postaviti na bilo koja vrata, od malih kancelarija do poslovnih okruženja.

a&s Adria: Recite nam više o BioStationu 3?

Kim: BioStation 3 je opremljen AI procesorom, neuronskom procesorskom jedinicom (NPU – Neural Processing Unit) i može izvršiti autentifikaciju pristupa prepoznavanjem lica na visokom nivou. Tačna autentifikacija je moguća i u slučaju promjena na licu, kao što su razne vrste i boje maski, frizura, šešira i naočala. Posjeduje interfon i RTSP (protokol prijenosa podataka u realnom vremenu), omogućavajući efikasnu dvosmjernu komunikaciju sa posjetiocima bilo kada i bilo gdje.

a&s Adria: U čemu je tajna tačne identifikacije osoba uprkos promjenama na licu poput maski, šešira, naočala itd.?

Kim: Ovo je moguće pomoću vještačke inteligencije, koja je prošla kroz masivno učenje podataka. Zabilježeni su podaci za 50.000 ljudi. Dvanaest godina je prošlo otkada smo napravili terminal za prepoznavanje lica. Godine 2010. napravio sam terminal za prepoznavanje lica pod nazivom FaceStation i tada je algoritam pamtio elemente lica. Onda sam ga pokušao prebaciti na AI. BioStation 3 stvara algoritam baziran na vještačkoj inteligenciji umjesto pamćenja. Algoritam je postao pametniji u kontinuiranom procesu učenja prikupljajući i analizirajući podatke iz različitih uglova lica akumuliranih još od 2010. godine.

a&s Adria: Jeste li ponosni na to što imate vrhunsko sigurnosno rješenje za kontrolu pristupa? Koja je razlika ili snaga Supreme u odnosu na druga konkurentska rješenja?

Kim: Mogućnost da će naši proizvodi prepoznati i pogrešno identificirati ljude je otprilike 1 naprema 10 milijardi. To je zahvaljujući algoritmu za dubinsko učenje koji smo sami razvili, i to isključivo na temelju tehnologije akumulirane tokom 20 godina. Ovaj algoritam za prepoznavanje posjeduje odličnu tehnologiju otkrivanja lažnih otisaka prstiju / lica. Razlikuje se i po tome što ima dizajn koji je dovoljno delikatan i moderan da se koristi u filmovima i dramama kao što su JTBC-jevi “Povjerljivi zadatak 2: Međunarodni” i “Privatni život”. Pruža precizno prepoznavanje lica bez obzira na rasu ili izraze lica ljudi širom svijeta, a ta stabilnost je prepoznata širom svijeta. Milijarda korisnika trenutno upotrebljava Supremine uređaje.

a&s Adria: Suprema je nedavno izabrana među 100 najboljih kompanija u segmentu fuzije vještačke inteligencije?

Kim: Tako je. Suprema je za 2023. godinu izabrana među stotinu kompanija u kategoriji “Emerging AI + X”, koju godišnje objavljuje AIIA, reprezentativno udruženje za vještačku inteligenciju Južne Koreje. “Emerging AI + X Top 100” se odnosi na rastuće kompanije za koje se očekuje da će imati veću vrijednost u budućnosti, odnosno na prvih stotinu nacionalnih kompanija koje će predvoditi inovacije kroz spajanje vještačke inteligencije (IA) i različitih industrija (X). AIIA, industrijski, akademski i AI stručnjaci su proveli kvantitativnu i kvalitativnu procjenu buduće vrijednosti tehnologije i poslovanja kompanije među 1.800 kandidata. Odabrano je 48 kompanija sa specijaliziranim rješenjima kao što su proizvodnja, finansije i medicinska njega u 11 pojedinačnih industrija te 52 kompanije koje kombinuju AI tehnologije u različitim granama industrije.

Suprema, koja pruža integrisana sigurnosna rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji, imenovana je u segmentu obrade slika i videa. Suprema je nedavno predstavila BioStation 3, opremljen AI neuronskim mrežnim procesorom baziranim na dubokom učenju koji je vodeći u industriji. To rješenje za prepoznavanje lica sa AI-jem specijalizirano je za provjeru autentičnosti beskontaktnog pristupa koja maksimizira performanse AI osnovnog programa (engine) radi preciznije provjere promjena na licu. Brzina je tako velika da je čak i na najprometnijim mjestima ljudi moguće brzo vršiti autentifikaciju. Čast mi je što smo prepoznati po jedinstvenoj tehnologiji AI algoritma i budućoj vrijednosti. Suprema će nastaviti razvijati integrisana sigurnosna rješenja koristeći AI tehnologiju kako bi uvijek živjeli sigurno i udobno bez obraćanja posebne pažnje na to.

a&s Adria: Na koja se rješenja ili proizvode Suprema trenutno fokusira?

Kim: Planiramo veliku nadogradnju za Biostar 2, integrisani softver za upravljanje pristupom, pružanjem pomoći i posjetiocima. Funkcije kao što su kontrolna tabla i izdavanje mobilnog pristupa bit će ažurirane kako bi se poboljšala skalabilnost, povezanost i performanse zasnovane na oblaku, te da bi se efikasnije upravljalo pristupom, pružanjem pomoći i posjetiocima. Procjenjuje se da će BioStation 3 implementirati funkciju profiliranja lica na mobilnim uređajima (Face Template on Mobile), prvu metodu provjere autentičnosti pristupa u ovoj industriji.

a&s Adria: Nije mi poznata Face Template on Mobile tehnologija. Možete li to ukratko objasniti?

Kim: To je tehnologija koja korisnicima omogućava da pohranjuju i upravljaju svojim podacima o autentifikaciji lica na ličnim mobilnim telefonima bez potrebe da ih čuvaju u bazi podataka kompanije.

a&s Adria: Sistem automatizacije uveli ste u proces montaže i inspekcije u vašem pogonu tokom prelaska na pametnu fabriku. Postoji li konkretan razlog za taj potez?

Kim: Prvi razlog za automatizaciju proizvodnih linija u malim i srednjim preduzećima je održavanje visokog kvaliteta. Implementiramo poslovanje s “visokom maržom” promovirajući premium proizvode i vjerujem da je zbog našeg visokog kvaliteta premium pozicija, zapravo, popunjena. Drugi razlog je produktivnost, jer automatizacija nesumnjivo može povećati produktivnost.

a&s Adria: Je li nemoguće automatizirati cijeli proces?

Kim: Potpuna automatizacija je teška, ali pokušavamo automatizirati jednostavne zadatke. Mislim da je značajno i važno da se sva proizvodnja obavlja u Južnoj Koreji. Proces provjere pouzdanosti za sve ulazne proizvode bit će automatiziran do 2023. godine. Dalje, nastojimo povećati produktivnost automatizacijom logistike između procesa uvođenjem automatiziranog navođenog vozila (AGV) i daljim proširenjem automatizacije procesa za sve proizvode.

a&s Adria: Zanimaju me konkretne buduće perspektive, kao što su kratkoročni i dugoročni ciljevi?

Kim: U posljednje vrijeme primamo velike narudžbe za Supremin Biostar 2 u industrijama kao što su građevinarstvo, nafta, plin i sigurnost podatkovnih centara, uglavnom na Bliskom Istoku, u Aziji i Sjevernoj Americi. Nadalje, naši hardverski uređaji proizvodi za kontrolu pristupa se široko koriste kao high-end proizvodi na svjetskom tržištu. To je dio strategije za povećanje učešća softverskog biznisa u budućnosti dovršavanjem unapređenja trenutne softverske platforme i kontinuiranim osvajanjem velikih projekata.

a&s Adria: Koji su budući trendovi u industriji sigurnosti?

Kim: Potražnja za rješenjima za beskontaktnu kontrolu pristupa, uključujući prepoznavanje lica i mobilne pristupne kartice, i dalje raste. Posebno se povećava uvođenje mobilnih rješenja koja mogu autentificirati pristup putem pametnih telefona u obrazovnim institucijama s generacijama digitalnih urođenika.

Osim toga, ultraširokopojasna (UWB – Ultra Wideband) bežična komunikacijska tehnologija, koja pruža praktičnije korisničko iskustvo, živa je tema u IT industriji. Očekuje se da će UWB tehnologija imati širi kapacitet upotrebe, kao što su digitalni ključevi, pretraga izgubljenih i pronađenih stvari, usluge plaćanja i interna navigacija. UWB tehnologija se također može primijeniti na privatnu zaštitu. Ako se primijeni na sistem kontrole pristupa, kada se korisnik približi vratima, vrata se otvaraju automatski sve dok korisnik ima samo jedan pametni telefon. Samim tim, nema potrebe da poduzima bilo kakvu radnju za autentifikaciju pristupa. U budućnosti se procjenjuje da će se ova tehnologija koristiti za stvaranje okruženja za ulazak i izlazak iz kancelarija.

Partnerstvo kompanija Secure Logiq i VCA Technology

Globalno hardversko partnerstvo kompanija Secure Logiq i VCA Technology daje prve rezultate. Nakon intenzivnog testiranja proizvođači su unaprijedili svoja rješenja kako bi pronašli najbolje kombinacije softvera i hardvera ova dva brenda.

Strateško partnerstvo započeto je krajem 2022, nakon čega je Secure Logiq, proizvođač servera namjenski dizajniranih za HD CCTV industriju, postao globalni hardverski partner proizvođača softvera za sigurnost i poslovnu inteligenciju.

“Razvili smo sjajan odnos sa VCA-om nakon dugog rada s njima i znamo koliko su snažna njihova analitička rješenja”, kaže Robin Hughes iz Secure Logiqa. “Naši timovi za istraživanje i razvoj zajedno rade na pronalaženju optimalnih rješenja za najbolje rezultate za naše zajedničke kupce po cijeni kojoj je teško parirati.”

“Ovo partnerstvo od početka je bilo usmjereno na prevazilaženje manjka znanja o hardverskim opcijama kod naših korisnika”, dodaje Kevin Waterhouse iz VCA. “Posao koji smo zajedno uradili riješit će mnoge dileme naših kupaca. Sada možemo ponuditi specifična rješenja zasnovana na potrebama naših klijenata jer znamo da su naši timovi za istraživanje i razvoj radili zajedno kako bi osigurali optimalne performanse.”

Kompanija VCA naglašava svoju sposobnost da ponudi veliku količinu analitičkih informacija uz minimalnu procesorsku snagu. To je funkcija koju nudi analitika na samoj kameri kao dio njihove ponude. Nove i zajedničke funkcije mogu podržati razne VCA-ove aplikacije na jednom Secure Logiqovom serveru, i to ne samo one koje se tiču sigurnosti.

VCA-ova analitika obuhvata različite sektore, od upravljanja saobraćajem do maloprodaje, i podržava forenzička pretraživanja i toplotno mapiranje. Zbog toga će novo objedinjeno rješenje biti privlačna opcija za mnoge korisnike.

Dva jubileja ONVIF-a: 15 godina rada i 25.000 usklađenih uređaja

ONVIF, vodeća globalna inicijativa za standardizaciju IP sigurnosnih uređaja, nastavlja produbljivati svoj utjecaj na tržište sigurnosti premašivši brojku od 25.000 usklađenih proizvoda i proslavljajući 15 godina kao defacto industrijski standard za interoperabilnost.

Od osnivanja 2008. godine broj i obim proizvoda usklađenih s ONVIF profilima konstantno je rastao, počevši od osnovnih uređaja kao što su IP kamere, mrežni snimači te softver za upravljanje videozapisima. Današnja baza podataka usklađenih proizvoda obuhvata interfone, kamere za prepoznavanje registarskih tablica, a može uključivati i dronove i usluge videonadzora u oblaku (VSaaS).

“ONVIF je postigao mnogo u ovih 15 godina, ali naš posao zasigurno još nije završen”, rekao je Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a. “Kako industrija nastavlja usvajati videoanalitiku, vještačku inteligenciju, cloud i internet stvari, uloga ONVIF-a kao ponuđača standardiziranih interfejsa u ovim domenima će postati još relevantnija.”

ONVIF nudi sedam profila: S za prijenos videopodataka, G za snimanje i pohranu videozapisa, C za kontrolu pristupa, A za širu konfiguraciju kontrole pristupa, T za napredni prijenos videopodataka, D za periferne uređaje za kontrolu pristupa i M za metapodatke i događaje za analitičke aplikacije. Samo članice ONVIF-a mogu uskladiti svoje uređaje s ovim profilima, pri čemu proizvodi moraju podržavati barem jedan profil, ali mogu i više radi dodatnih funkcionalnosti. Proizvodi moraju biti registrovani na ONVIF-ovoj listi usklađenih proizvoda.

Dodatne informacije o listi proizvoda, uključujući kompanije članice i njihove modele, dostupne su na web-stranici www.onvif.org.