Kompjuterski vid pomaže u transformaciji transportne industrije na svim nivoima: od podizanja nivoa iskustva putnika, preko preventivnog održavanja voznog parka do optimizacije korištenja goriva. Kako se transportna industrija nastavlja razvijati, konvergentne tehnologije kao što su 5G i moćno rubno računarstvo podržavaju novu generaciju fleksibilnih rezultata na temelju podataka koji će koristiti putnicima, industriji i održivosti

Autor: Wayne Arvidson, globalni direktor razvoja tržišta i strategija, Dell Technologies; E-mail: redakcija@asadria.com

Bilo da se kreću ljudi ili roba, transportna okruženja su u stalnom pokretu. Željeznice, aerodromi, teretni brodovi te javni i privatni prijevoz složena su okruženja za primjenu kompjuterskog vida. Oni zahtijevaju uvid u situaciju u realnom vremenu zasnovan na analizi brojnih različitih tačaka podataka. To opterećuje računarske ​​resurse i rubnu pohranu, koja je definirana kao mjesto na kojem se fizički svijet susreće sa svijetom podataka. Izazov se rješava primjenom objedinjenog pristupa u realnom vremenu u kombinaciji sa skalabilnim hiperkonvergiranim infrastrukturama visokih performansi (HCI). Tako se organizacijama omogućava da prikupljaju i obrađuju velike količine podataka na rubu i pružaju uvide u realnom vremenu. Rezultati, a ne sirovi podaci, šalju se nazad na centraliziranu lokaciju za ponovnu obuku analitičkog modela, koji sve to potom vraća na rubne lokacije. Time se dobijaju kvalitetniji uvidi skoro u realnom vremenu.

Iako kompjuterski vid još nije širokoprihvaćena tehnologija u cijeloj industriji, transportne organizacije koje investiraju u nju uživaju u prednostima u segmentu sigurnosti, korisničkog iskustva, operativne efikasnosti, održivosti i kreiranja dodatnih izvora prihoda. One žele iskoristiti prednosti napretka ove tehnologije u budućnosti. Automatizacija i beskontaktni procesi integrirani s kompjuterskim vidom također znatno poboljšavaju usluge transporta. Sve navedeno ima veliki zajednički utjecaj na korisnike, posebno kada su organizacije pod snažnim pritiskom da maksimiziraju profit usred rastućih troškova i smanjenja količina dostupnih resursa.

 Koji se izazovi u transportu mogu riješiti?

Svi aspekti transportne industrije doživjeli su ogroman gubitak prihoda i resursa u posljednjih nekoliko godina. Kako je privreda počela usporavati, javne i privatne transportne organizacije našle su se pod pritiskom da se moraju oporavljati uz manje budžete i nedostatak radne snage. To je potaknulo napore da se pronađu načini za jačanje poslovne efikasnosti. Osim toga, sigurnost je ključni zahtjev u željeznici, transportu na vodi, u zraku i na putevima. To često podrazumijeva i donošenje odluka u djeliću sekunde, što je proces koji se može unaprijediti mašinskim učenjem. Tu je i prediktivno održavanje u okviru kojeg se dijelovi zamjenjuju prije nego što se oprema i vozila pokvare. To je izuzetno korisno za same operacije, ali je često teško izvodivo zbog broja uključenih varijabli.

U svakoj od ovih situacija različite tačke podataka mogu se apsorbirati odjednom i analizirati za višestruku upotrebu. Sigurnosna infrastruktura može ponuditi temelj koji bilježi audio i video te podatke s IoT uređaja. Ove podatke sistem računarskog vida kombinira i analizira te nudi uvide koji se mogu iskoristiti za pozitivan utjecaj na sigurnost, korisničko iskustvo, operativnu efikasnost, održivost i generisanje prihoda.

Kako poboljšati sigurnost putnika, osoblja i objekata?

Značajan segment zaštite putnika i osoblja tiče se napora da se objekat i oprema fizički osiguraju. Korištenjem kamera i senzora kompjuterski vid omogućava precizniji pregled putničkog prtljaga i tereta. I određeni obrasci ponašanja i objekata se mogu pratiti. Elektronski uređaji, kao što su pametni telefoni i laptopi, posjeduju jedinstvenu MAC adresu. Aerodromi danas mogu prepoznati MAC adrese uređaja kako bi ih pratili u cijelom objektu. Kada se adrese kombiniraju s podacima sa senzora, ti se uređaji mogu automatski pratiti, a odluke donositi u realnom vremenu. Ako neovlaštena osoba uđe u zaštićenu zonu, sigurnosno osoblje odmah se upozorava da preduzme odgovarajuće mjere. Sistemi kompjuterskog vida također mogu odrediti koliko se ljudi nalazi na nekoj lokaciji ako je, naprimjer, potrebna evakuacija.

Primjeri utjecaja na korisničko iskustvo i operativnu efikasnost

Jedan od ključnih zadataka aerodroma je da ljudi prođu što brže. Kao aspekt korisničkog iskustva i operativne efikasnosti, kompjuterski vid s vještačkom inteligencijom može poboljšati upravljanje redovima na aerodromima. To se radi proaktivnom procjenom situacija u kojima na šalter za prijavu na aerodromu treba poslati dodatno osoblje za korisničku podršku ili otvoriti novu sigurnosnu liniju. Beskontaktno iskustvo putnika tu dobija na važnosti jer ima za cilj da minimizira vrijeme od ulaska u objekat do ukrcavanja, uz istovremeno unapređenje iskustva putnika tokom cijelog putovanja. Naprimjer, putnici bi se mogli automatski prijaviti po dolasku, unaprijed obaviti kontrolu kako bi brže prošli kroz osiguranje, biti upozoreni na promjenu broja izlaza, naručiti kafu u prodavnici najbližoj izlazu i ukrcati se bez problema. Ovaj scenarij je moguć kroz korelaciju podataka, pri čemu sistem kompjuterskog vida donosi odluku jeste li vi taj odgovarajući putnik.

Prediktivno održavanje

Već smo naveli važnost prediktivnog održavanja za organizacije jer znatno utječe na potrošnju goriva i troškove, kao i na smanjenje ugljičnog otiska organizacije. Kamere i tehnologija termalnog vida koriste se za vizuelnu provjeru oštećenja vozila usljed habanja. Kada su integrisane sa senzorima interneta stvari, mogu precizno identificirati i dijelove koje treba zamijeniti.

Aerodromi mogu koristiti kompjuterski vid kako bi znatno povećali efikasnost operacija na rampi i tokom okretanja aviona. Sistem prati lokaciju avionā koji su upravo sletjeli i potvrđuje da li je oprema za iskrcavanje prtljaga na svom mjestu. Radi se i automatsko obavještavanje vozila za ketering i gorivo, kao i osoblja na rampi.

Javni prijevoz također ima koristi od efikasnosti koju nudi kompjuterski vid. Kako lokalne tranzitne agencije nastoje povećati broj putnika i efikasnost potrošnje goriva, neke zajednice eksperimentiraju sa dinamičkim preusmjeravanjem autobusa kako bi smanjile slučajeve pojave praznih autobusa na određenim rutama. Neki gradovi naplaćuju naknadu kada putnička vozila uđu u centar grada. Senzori zagađenja otkrivaju povišene vrijednosti hemikalija u zraku, kao što je ugljik-monoksid. Oni, pritom, aktiviraju sistem upozorenja, što rezultira naplatom različitih naknada koje plaćaju vlasnici tih vozila. Željeznice opremaju vozove kamerama i postavljaju ih na stanice kako bi pregledale i nadgledale dijelove dok se voz kreće niz prugu. Tako se jačaju sigurnost i efikasnost te generišu prihodi.

 Utječe li kompjuterski vid na održivost u transportu?

U kontekstu transporta, održivost se uglavnom fokusira na potrošnju i pravilno upravljanje energijom i gorivom. Aerodromi, naprimjer, koriste velike količine goriva. Zato se javlja zabrinutost zbog oslobađanja potencijalno opasnih količina para i hemikalija koje bi mogle povećati zagađenje zraka ili kontaminirati podzemne vode. I odleđivanje aviona zahtijeva upotrebu hemikalija, tako da kamere i senzori mogu biti od koristi u ovom procesu na način da ga učine sigurnijim, odnosno smanje upotrebu viška hemikalija koje otječu u zemlju s asfalta ili piste. Aerodromi i željeznice se bave i kontrolom vegetacije kao sredstvom za suzbijanje požara. Tehnologija kompjuterskog vida prati potrošnju goriva, kontaminaciju zraka i tla, pa čak i visinu vegetacije oko sletnih traka i šina. Slično pametnim gradovima, aerodromi, željezničke stanice i brodovi mogu koristiti kompjuterski vid za kontrolu potrošnje energije, vode, klimatizacije i grijanja. Na osnovu toga gdje se ljudi nalaze i prepoznatih obrazaca njihovih aktivnosti, pametno osvjetljenje se može automatski kontrolirati kako bi se aktiviralo ili isključilo tokom najsvjetlijeg dijela dana ili kako bi se trajno osvijetlile druge zone iz sigurnosnih razloga.

Generisanje prihoda za transportne kompanije i javni sektor

Ovaj segment tiče se postizanja više rezultata uz manje resursa, kao i jačanja postojećih tokova prihoda. Za aerodrome to znači usmjeravanje putnika prema maloprodajnim objektima unutar aerodroma kako bi ih se potaknulo da potroše više te da bi se ubrzala cirkulacija aviona, odnosno osiguralo više letova dnevno. Jedan let može generisati desetke hiljada dolara prihoda, tako da slanje dodatnog leta po satu znatno utječe na nivo prihoda. U zavisnosti od gužve na aerodromu, dinamičko određivanje cijena može se automatski implementirati kako bi se prilagodile cijene parkiranja. Državne i lokalne vlasti također imaju koristi od toga. Vozačima na autoputevima obično je potrebna oznaka ili propusnica za ulazak na traku za vozila s visokom popunjenošću. Tehnologija kompjuterskog vida može povećati naknadu za korištenje ovih traka na osnovu trenutnog intenziteta saobraćaja.

 Utjecaj mobilnog rubnog računarstva i 5G-a na kompjuterski vid u transportu

Podaci i učenje u realnom vremenu od ključne su važnosti za uvid u situaciju na terenu, a tehnologije poput 5G-a i mobilnog rubnog računarstva omogućavaju brže vrijeme odgovora. Uzmimo, naprimjer, dio voznog parka poput javnog autobusa. Vozač se treba fokusirati na cestu i putnike. Autobus opremljen kamerama i kompaktnom hiperkonvergiranom infrastrukturom može iskoristiti kompjuterski vid za kreiranje uvida u situaciju u realnom vremenu kako za vozača tako i za osoblje tranzitnog čvorišta. Kako se vozilo približava autobuskoj stanici, sistem prati broj putnika koji ga čekaju, odnosno potencijalnih putnika s posebnim potrebama. Povećani propusni kapacitet koji nudi 5G omogućava brži prijenos ovih informacija do centralne lokacije za analizu, a njeni rezultati se šalju autobusu u skoro realnom vremenu.

Kompjuterski vid zaista transformira transportnu industriju uz pomoć automatizacije, beskontaktnih tehnologija i 5G-a. Rubno računarstvo i funkcije mašinskog učenja omogućavaju brže i kvalitetnije donošenje odluka i dobijanje uvida u situaciju na terenu. To povećava efikasnost, čini okruženje sigurnijim, smanjuje emisije ugljika, povećava zadovoljstvo kupaca i pomaže organizacijama da budu profitabilnije.

Više informacija o kompjuterskom vidu i njegovom utjecaju na industrije može se dobiti na web-stranici www.cio.com i tekstu The Future Is Computer Vision – Real-Time Situational Awareness, Better Quality and Faster Insights, kao i web-stranici kompanije Dell Technologies.

Nekoliko industrija, kao što su naftna, gasna i hemijska, trebaju nadzorne kamere otporne na eksplozije jer su uslovi u kojima snimaju prostor opasni. Mogućnost nesreća kao što je požar na naftnoj platformi na moru ili kopnu, u rafinerijama ili čak benzinskim pumpama je velika, a da biste osigurali takva mjesta, trebat će vam kamere koje su robusne i otporne na vatru

Izvor: asmag.com; mail: redakcija@asadria.com

Industrijska okruženja mogu biti sklona požarima i eksplozijama. Razlog su varnice iz električnih uređaja, uključujući i IP kamere. Ove katastrofe nanose velike štete proizvođačima, a da ne spominjemo žrtve. Prema statistici američkog Nacionalnog udruženja za zaštitu od požara, općinske vatrogasne službe u SAD-u su između 2011. i 2015. odgovorile na, u prosjeku, 37.910 požara na industrijskim ili proizvodnim objektima svake godine. Gubici od tih požara su 16 smrtnih slučajeva, 273 povrijeđena civila i 1,2 milijarde američkih dolara direktne štete. Čak i industrije poput prehrambene (skladištenje žitarica) i drvoprerađivačke, gdje proizvodi nisu lako zapaljivi, trebale bi razmotriti korištenje kamera sa zaštitom od eksplozija jer materijali koji se koriste u tim postrojenjima, u obliku prašine, mogu biti opasni.

Nekoliko velikih proizvođača nudi videonadzorne kamere otporne na vatru. Za kupce je neophodno poznavanje ključnih specifikacija i načina njihovog rada. Ovo se posebno odnosi na one regije u kojima nafta i plin igraju važnu ulogu u ekonomiji.

 Kako dolazi do eksplozija?

Eksplozije se dešavaju kada se spoje tri komponente: bilo koje gorivo, energija i oksidant. Bez jednog od ovih elemenata eksplozija se neće dogoditi. Atmosfera u kojoj se oksidant, kao što je zrak, približava zapaljivim tvarima poput plina ili isparenja smatra se eksplozivnom. Energija ili izvor zapaljenja je sve što je potrebno u takvoj atmosferi da izazove eksploziju ili požar. Ova energija se može pojaviti u obliku iskri nastalih trenjem, elektromagnetnih talasa, površinske toplote, radijacije, munje itd. Termin “opasna zona” koristi se za označavanje prostorā u kojima je rizik od eksplozije visok, a to su područja u kojima treba koristiti nadzorne kamere sa zaštitom od eksplozija. Suprotno ovome su “sigurne zone”, gdje se mogu postaviti tipične kamere za videonadzor.

Tri principa

Tri su principa osnovna za idealan rad ovih uređaja: prevencija, izdvajanje i obuzdavanje. Imajte na umu da zone ili područja ne moraju ispoštovati sve ove principe. Kao što samo ime govori, prevencijom se osigurava da toplotna i električna energija ostanu na sigurnim nivoima u svakom trenutku. Kamere sa zaštitom od eksplozija upravo se koriste s ovom namjenom. Rizik od eksplozije se smanjuje kada su električni uređaji ili površine pod naponom fizički odvojeni od potencijalno zapaljivog okruženja. Tehnike kao što su inkapsulacija ili ispitivanje pritiska su korisne da se to postigne. Kad je u pitanju sprečavanje širenja, ograničavanje utjecaja eksplozije je ključno da bi se minimizirala šteta. Svaki požar koji izbije nakon eksplozije treba biti zadržan u određenom prostoru i ne smije se dozvoliti da se širi na druga. Upotreba kućišta otpornog na eksploziju ili vatrootpornih kućišta na videonadzornim kamerama je neophodna da bi se ispoštovao ovaj princip.

 Uzroci požara

Nilfiskov blog je naveo pet glavnih uzroka požara i eksplozija u proizvodnim pogonima: zapaljiva prašina, rad u zagrijanom okruženju, zapaljive tekućine i plinovi, oprema i mašine te električna energija. Požari uzrokovani posljednjom kategorijom mogu nastati zbog jednog ili kombinacije sljedećih faktora: ožičenje koje je izloženo ili nije u skladu s propisima, naponom preopterećena utičnica, produžni kablovi, preopterećena strujna kola i statičko pražnjenje. Zato IP kamere moraju biti dobro zaštićene u industrijskim okruženjima, jer su električni uređaji koji mogu emitovati varnice, iako su zadužene da osiguraju fabričke prostore, kao i da donekle omoguće operativnu i upravljačku efikasnost fabrike. Zaštita od eksplozija omogućava im da normalno funkcionišu u potencijalno eksplozivnom okruženju, što korisnicima pruža bezbrižnost.

“Kamere zaštićene od eksplozija trebale bi biti postavljene u svakom prostoru gdje postoji opasnost od eksplozije, koja može doći iz više izvora. Okruženje u kojem se koriste ili proizvode zapaljive tekućine, plinovi i hemikalije i gdje se stvaraju znatne količine prašine ili mikročestica – svi oni nose rizik od katastrofalne eksplozije. Robusne kamere napravljene su da ublaže ovaj rizik, a da istovremeno omoguće visokokvalitetan videonadzor”, rekla je Ulrika Bretz, menadžerica marketinga proizvoda u Axis Communicationsu. Prema njenim riječima, kamere sa zaštitom od eksplozije pogodne su za industrijske pogone u različitim sektorima. “Okruženja u kojima postoji stvarni rizik od eksplozije su češća nego što mislite: od sektora nafte i plina do poljoprivrede i proizvodnje hrane, od industrijskih hemikalija do prerade drveta. Opasna okruženja u kojima postoji opasnost od zapaljenja zapaljivih tečnosti, gasova i prašine su ona u kojima treba instalirati kamere zaštićene od eksplozije”, rekla je Bretz.

Standardi i certifikacija

Procesi testiranja i certifikacije pomažu kupcima da donesu bolje odluke prilikom kupovine. U većini razvijenih ekonomija električni uređaji za upotrebu u opasnim okruženjima i njihovi instalateri trebali bi zadovoljiti stroge zahtjeve. U različitim zemljama koriste se različiti certifikati. Sjedinjene Američke Države koriste sistem klasa/divizija opisan u Nacionalnom električnom kodeksu (NEC), član 500, za klasifikaciju električnih uređaja otpornih na eksploziju. U Kanadi se, pak, koristi Kanadski električni kodeks (CEC), odjeljak 18. U drugim dijelovima svijeta sistem zona opisan u IEC 60079 skupu standarda za IECEx certifikaciju uglavnom prate neke varijacije specifične za određenu zemlju. Specifična oznaka označava da li je proizvod prošao certifikacijske testove. U SAD-u ovi uređaji trebaju imati naljepnicu s nazivom proizvođača, izdavaoca certifikata i brojem datoteke te oznaku prema NEC 500-506. Evropa obavezuje CE oznaku i kodni broj agencije koja nadzire kvalitet proizvođača. Tu je i ATEX Ex simbol, zajedno sa grupom, kategorijom i, ako je oprema Grupe II, da li se oznaka odnosi na gasove (G) ili prašinu (D). Markiranje također treba prikazati vrstu zaštite, temperaturnu kategoriju, grupu uređaja i nivo zaštite opreme.

 Naglasak na kućištu

Šta takve kamere štiti od eksplozija? Odgovor leži u njihovom kućištu. “Industrijski naziv za kamere otporne na eksplozije je ʻEx dʼ, gdje kućište uređaja pruža zaštitu. Kućište je namijenjeno za teške uslove rada, obično je od nehrđajućeg čelika ili aluminija i ima certifikat da štiti od bilo kakve varnice iz kamere koja bi mogla biti izvor zapaljenja”, rekla je Bretz. Kako smo naveli, niz je certifikata koji dokazuju da je kućište zaštićeno. Takve kamere certificirane su širom svijeta prema važećim standardima koje je potrebno poznavati: NEC (SAD), CEC (Kanada), IECEx (međunarodni), ATEX (EU), EAC Ex (Euroazijska carinska unija), PESO (Indija), INMETRO (Brazil), CNEx (Kina), KCC (Južna Koreja) i IA (Južna Afrika), pokrivajući klasu I/II/III, divizije 1 i 2, zone 1, 2, 21 i 22, grupe IIC i IIIC.

 Šta je potrebno za instalaciju?

Posebnu pažnju zahtijeva i ugradnja kamera zaštićenih od eksplozija. Prije svega, treba ih instalirati certificirani tehničar, jer se postavljaju u opasnom području, a o primjeni ovisi gdje će se ugraditi. Pokretna PTZ kamera se obično postavlja na višem nivou kako bi nadgledala veće područje, dok se fiksne postavljaju bliže prostoru od interesa. Alternativa instaliranju fiksne kamere s visokim faktorom zumiranja na većoj udaljenosti je postavljanje kamere visoke rezolucije bliže posmatranom području, gdje bi se dobio i isti nivo detalja, ali i bolji pregled područja.

 Analitičke funkcije

Kamere zaštićene od eksplozija mogu uključivati iste analitičke funkcije kao i tipične IP kamere. Budući da se ove kamere koriste u industrijskim okruženjima, analitika koja detektuje dim i plamen može biti od pomoći, ali ne bi trebala biti jedino sredstvo detekcije. “Iako je analiza detekcije plamena i dima očito korisna u okruženjima gdje postoji rizik od pojave eksplozije, važno je navesti i da analitika nadzornih kamera za ova područja ne bi trebala zamijeniti druge senzore za detekciju plamena i dima. Također, analitika koja podržava pozitivne zdravstvene i sigurnosne prakse, kao što je nošenje odgovarajuće lične zaštitne opreme i analitika koja aktivira upozorenja ako ljudi uđu u zabranjena područja, može podržati zaštitu i sigurnost u opasnim područjima”, rekao je Bretz.