27 Aprila, 2026
image
Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 14)

Vertikalna tržišta

Egal: Svih pet funkcija u jednom uređaju

UCL Swift proizvodi “sve u jednom” uređaje za spajanje optičkih vlakana. Prije je taj proces zahtijevao korištenje više dijelova opreme i alata. UCL-ovi splajseri sada nude svih pet funkcija spajanja: skidanje izolacije, rezanje, čišćenje, spajanje i zaštitu – sve u jednoj jedinici

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Optički splajser je uređaj koji spaja krajeve optičkog stakla unutar optičkih kablova. Također može spojiti optičke konektore na optičke kablove. Radi tako što toplotom precizno zavaruje krajeve staklenih vlakana, a to se radi na kontrolisan i precizan način, osiguravajući da staklo optičkih vlakana zadrži svoju sposobnost prenošenja podataka. Stakleni krajevi spojenih optičkih vlakana zajedno imaju samo 125 mikrona u prečniku, što je otprilike debljina ljudske kose. Optička vlakna su nadmašila mehaničke veze kao preferirani način za povezivanje i prekidanje optičkih kablova zbog brzine spajanja, kao i zbog snage, pouzdanosti i performansi tih veza. Spajanje optičkih vlakana je idealna metoda za povezivanje i prekidanje fiber-optičkih kablova.

Sve u jednom

Najpopularniji “sve u jednom” splajseri pružaju svih pet funkcija spajanja: skidanje izolacije, rezanje, čišćenje, spajanje i zaštitu – sve u jednoj jedinici. UCL Swift proizvodi “sve u jednom” uređaje za spajanje optičkih vlakana i trenutno je jedini proizvođač u svijetu koji ovo ima u ponudi. Prije njihovih uređaja taj je proces zahtijevao korištenje više dijelova opreme i alata. Splajser uključuje sve alate i korake potrebne za spajanje krajeva optičkih staklenih vlakana zajedno ili za spajanje optičkog konektora na stakleno vlakno.

Osim što nude kompaktan proces spajanja, UCL-ovi splajseri se lako transportuju i mogu se koristiti u širokom rasponu unutrašnjih i vanjskih okruženja za spajanje pojedinačnih niti staklenih vlakana ili za trakasta vlakna, koja imaju dvanaest niti staklenih vlakana. Model K33A ima jedno postolje i koristi elektrodu koja omogućava do 18.000 spojeva i ugrađen rezač koji može izvršiti do 77.000 rezanja. Koristi šest motora za upravljanje postoljem od staklenih vlakana i precizno poravnavanje jezgara prije spajanja. S desecima hiljada proizvedenih uređaja za spajanje optičkih vlakana i milionima prodatih konektora, kupci se iznova vraćaju UCL Swiftu zbog kvaliteta njihovih proizvoda i korisničke podrške.

Jednomodni i višemodni optički kablovi i konektori

Sa UCL Swiftom moguće je spojiti jednomodne i višemodne optičke kablove i konektore. Jednostavno morate pravilno postaviti splajser. Također, moguće je spajati i konektore drugih proizvođača, no potrebno je koristiti posebne držače konektora kako bi se osigurao njihov pravilan položaj u splajseru. UCL Swiftovi uređaji posjeduju jednostavan meni za programiranje, koji omogućava konfiguraciju uređaja za rad s bilo kojom vrstom optičkog vlakna. On također nudi jednomodne i višemodne konektore koji se lako mogu spojiti na jednomodne, odnosno višemodne optičke kablove. Naravno, potrebno je znati da jednomodne i višemodne kablove nije moguće spojiti jedan s drugim. Za više informacija o ovom, ali i drugim proizvodima koje nudi EGAL kontaktirajte predstavnike te kompanije na: https://egal-eu.com/.

Aikom: Inovativna rješenja za poslovne potrebe

Sigurnost je glavni prioritet u sve složenijim i dinamičnijim poslovnim okruženjima. Motorola je provela anketu čiji rezultati pružaju detaljan pregled sigurnosnih potreba preduzeća. U izvještaju su navedene osnovne smjernice, inovativna rješenja i napredne tehnologije za rješavanje poslovnih izazova u različitim industrijama

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Poslovno okruženje je raznoliko i složeno, pri čemu se različite industrije suočavaju sa specifičnim izazovima. Međutim, potreba za integrisanom komunikacijskom tehnologijom je univerzalna. Kako bi došla do pravih odgovora, Motorola Solutions je intervjuisala više od 370 predstavnika kompanija u Evropi, na Bliskom Istoku i u Africi iz oblasti zdravstva, maloprodaje, ugostiteljstva, proizvodnje, transporta i logistike.

Brza komunikacija ključna za sigurnost poslovanja

Izvještaj otkriva da je instantna komunikacija od kritične važnosti, a 70% ispitanika je smatra najvažnijom. Zaštita radnika i posjetitelja sigurnosnim sistemima jednako je važna. Njeni glavni prioriteti su automatska upozorenja – radi sprečavanja potencijalnih nesreća, efikasno upravljanje hitnim slučajevima i mogućnost obavještavanja radnika bilo gdje, na lokaciji i van nje, pomoću jednog komunikacijskog sistema.

U istraživanju su također naglašeni značajni izazovi za sisteme glasovne i video komunikacije u kompanijama, uključujući potrebu za pouzdanom pokrivenošću na velikim lokacijama, dužim trajanjem baterije (42%) i boljim kvalitetom zvuka (36%). U tom smislu, digitalni dvosmjerni radioaparati i uređaji se pojavljuju kao poželjan izbor, jer nude vrhunski kvalitet zvuka, veću pokrivenost i duže trajanje baterije.

Rast upotrebe videonadzora

Nesigurnim na radnom mjestu osjeća se 29% ispitanika, ali 30% kompanija i tvornica uključenih u istraživanje još nema adekvatne sigurnosne alate. Ako videonadzor usvoji 34% sudionika, budućnost se čini orijentirana na široku upotrebu nosivih kamera, a 30% je spremno investirati u ovu tehnologiju u idućih pet godina.

Kako bi se suočila s ovim izazovima, Motorola je predstavila napredna rješenja. MOTOTRBO Ion je hibridni, pouzdan, izdržljiv i tehnološki napredan uređaj koji kombinira funkcije dvosmjernog radija i pametnog telefona s čitanjem bar kodova. MOTOTRBO R7 i WAVE PTX pružaju kristalno čistu komunikaciju i povezivanje na velikim udaljenostima, dok je VB400 nosiva kamera bitna kao alat za prikupljanje dokaza. Interoperabilnost ovih Motorolinih uređaja s videonadzornim sistemima čini upravljanje cjelokupnim sistemom sigurnosti i zaštite u kompanijama fluidnim i centraliziranim.

Aikom ima rješenje

Ukoliko želite implementirati neke od ovih vrhunskih tehnologija u svom preduzeću, kontaktirajte Aikom International, distributera specijaliziranog za umrežavanje, profesionalne radiokomunikacije i videonadzorna rješenja kompanije Motorola Solutions. Više informacija možete dobiti i preko web-stranice www.aikominternational.com.

EGAL otvorio Centar za kupce

Sredinom marta prisustvovali smo jednom atipičnom poslovnom eventu vođeni za današnje vrijeme prilično jedinstvenim stavom porodične kompanije EGAL da ljudskost i međusobno razumijevanje garantiraju uspjeh u poslu

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Slovenska kompanija EGAL novu je godinu počela važnim poslovnim iskorakom – prelaskom u nove prostorije, u okviru kojih je otvoren i novi prošireni Centar za kupce. Otvorenje prostorija i novog izložbenog salona na adresi Tržaška cesta 371, u kojem su izloženi proizvodi partnerskih kompanija Panduit, AEM, Klein Tools i UCL Swift, bilo je i povod za održavanje prigodne konferencije u hotelu Four Points by Sheraton 21. marta u Ljubljani. Na konferenciji su se okupili prvenstveno dugogodišnji prijatelji i poslovni partneri ove kompanije te gosti i predstavnici medija.

Učenje o ljudima

U veoma ugodnom i toplom porodičnom okruženju pedesetak okupljenih moglo je uživati u predavanjima i prezentacijama predstavnika eminentnih svjetskih proizvođača s kojima ova ugledna slovenska

kompanija sarađuje, kao i poznate profesorice Lucije Mulin, koja je otvorila konferenciju izlaganjem o svome 4Q Intelligence Connectivity konceptu i metodologiji povezivanja. Kroz jedinstven sociološki pristup profesorica Mulin demonstrirala je potpuno nove aspekte i pristupe motivaciji, konverzaciji i otvorenosti u poslu metodologijom koja kreira nove perspektive za otvaranje ljudskih potencijala, talenata, kreativnosti i sposobnosti djelovanja kako u poslu tako i u životu općenito. “Poslovanje je, ustvari, priča o ljudima, a učenje o ljudima je priča koja se nikada ne završava. Ali, svaka priča ima lijep početak, a danas je to sigurno priča o Egonu Süssingeru, njegovoj djeci Uni i Petru te kompanijama s kojima zajedno kreiraju ovaj nevjerovatni uspjeh”, kazala je Mulin.

Pogledajte video reportažu sa Egalovog događaja:

Panduit i EGAL, priča koja traje

Kako EGAL već punih 25 godina uspješno sarađuje s kompanijom Panduit, čiji je i ekskluzivni zastupnik za Jugoistočnu Evropu, najveći dio predavanja ali i izložbenog prostora u novootvorenom Centru upravo zauzimaju proizvodi i rješenja te američke kompanije. Globalnu kompaniju koja se fokusira na proizvodnju i distribuciju proizvoda za fizičko i mrežno infrastrukturno upravljanje i nudi proizvode i rješenja za industrijske, komercijalne i ostale sektore, predstavilo je nekoliko važnih predavača.

Martin Kandziora, marketinški menadžer za EMEA regiju, na početku svoga izlaganja istakao je angažman Panduita i njegovog ekosistema od kojeg, kako kaže, svi danas imaju koristi, a zatim se osvrnuo na buduće ciljeve kompanije. “Da bismo svi bili uspješni, moramo planirati naš rast. Naši ciljevi rasta usmjereni su na istraživanje i razvoja proizvoda, marketinga i kanala prema tržištima kojih ste i vi sami dio. Želimo da svi zajedno imamo koristi od partnerstava i zato ste svi vi vrlo važni za Panduit”, rekao je Kandziora. On je napomenuo da su dva glavna prioriteta rasta Panduita obnovljiva energija i podatkovni centri. “Povezivanje različitih ekosistema, poput proizvodnje, komercijalnih zgrada, podatkovnih centara i energetskog sektora danas postaje sve važnije. Mi u Panduitu vjerujemo da je ovo jedini način postizanja veće efikasnosti, profitabilnosti i održivosti”, rekao je Kandziora.

Obnovljivi izvori, data centri, pametni gradovi

Zatim je predstavio podatke prema kojima će tržište obnovljive energije postati bitan dio energetskog rješenja napajanja Evrope do 2030. godine. Prema njemu, do kraja decenije više od 60% potrošnje energije u nekim od istočnoevropskih zemalja će biti generisano iz obnovljivih izvora, u čemu Panduit s ponudom kablova i opreme vidi svoju šansu. Naravno, i podatkovni centri su prilika za rast. “Pogledajte samo Istočnu Evropu i data centre, kojih ima oko 450 u 22 zemlje. U regiji koju pokriva EGAL kao predstavnik Panduita imamo više od polovine podatkovnih centara, tačnije 232, dok prihodi koji dolaze iz DC-a prelaze šest milijardi dolara. To su prilike za naš zajednički rast”, istakao je Kandziora i napomenuo da 75% investicija u postojeće ili dodatne podatkovne centre čine rješenja infrastrukture mrežnog povezivanja, što je upravo i osnovna poslovna djelatnost Panduita.

Regionalni direktor Panduita Jose Granja s EGAL-om sarađuje od 1996. godine. Prije nego što je počeo govoriti o samoj kompaniji i njenoj tržišnoj strategiji u 2024. godini, Granja je pojasnio šta za Panduit, zapravo, znači ekosistem. “To je kombinacija agenata, distributera, integratora, instalatera, alijansi itd. Bitno je istaći da samo zajedno možemo postići rezultate i da mi sami bez vas ne možemo postići ništa”, kazao je Granja.

Postizanje tržišnog uspjeha

On je naglasio da kompanija postoji 70 godina, da ulaže više od 12% ukupnih prihoda u istraživanje i razvoj te da više od polovine prometa dolazi od proizvoda koje je Panduit uveo na tržište u posljednjih pet godina. Granja je dalje obećao svu pomoć tržištu regije, a nakon predstavljanja nekih novih proizvoda najavio je ambiciozni cilj da gotovo udvostruče prihode do 2030. Treći predstavnik Panduita bio je Cosmin Berariu, viši poslovni menadžer za EMEA regiju. On se fokusirao na postizanje tržišnog uspjeha, koji se, prema njegovim riječima, može dostići kroz programe lojalnosti brandu, web-trgovinom i održivom saradnjom s velikim strateškim partnerima i vladinim projektima. “Naše učešće na događajima poput ovoga, kao i otvaranje jednog ovakvog Centra za korisnike pokazuje našu predanost ovome tržištu i odlučnost da zajedno uspijemo. Tu smo da omogućimo našim partnerima svu podršku i unaprijed se radujem budućim uspjesima”, rekao je Berariu.

 Manje a bolje

Njegov kolega Zacharias Baveas, menadžer za inžinjering tehničkih sistema, nagovijestio je da nas u skoroj budućnosti očekuje rast digitalnih podataka i data centara, što ne znači nužno povećanje objekata i postrojenja. “50 Mb/s mrežni interfejsi odavno su postali standard, a kompanije na tržište izbacuju podršku za 100, 200 i više Mb/s. Uskoro nas očekuju čak i 1,6 Tb/s”, kazao je Beaveas i ilustrovao kako samo jedan optički transiver (QSFP56-DD) u kombinaciji sa 8xSFP56 modulom umanjuje potrebu za osam switcheva pohranjenih u velikom ormaru, a da ne utječe na smanjivanje propusnosti od 400 Mb/s. “Ovi uređaji zauzimaju mnogo prostora, zahtijevaju veće hlađenje i, naravno, veću potrošnju energije. Mi, dakle, možemo potpuno mijenjati topologiju koju dizajniramo u podatkovnim centrima”, kazao je on i pozvao prisutne da posjete Egalov showroom, gdje su izloženi Panduitovi noviteti poput novih serverskih ormara, univerzalnih prolaza za zadržavanje hladnog zraka za serverske sobe, vodilica, optičkih kablova, modula i konektora, UPS i PDU jedinica za serverske ormare i brojne druge opreme.

AEM, UCL Swift i Klein Tools

O pametnim rješenjima za pametne zgrade govorio je Werner Heeren, viši direktor za EMEAIA regiju kompanije AEM Precision Cable Test. Inače, ova singapurska kompanija specijalizirana je za testiranje kablova i komponenti u različitim industrijama. Njihovi proizvodi uključuju testere kablova visoke preciznosti, kao i poboljšani softver za analizu podataka i upravljanje testiranjem. Heeren je posebno istakao važnost AEM-ovog uređaja za testiranje kablova za sve buduće instalacije, bilo da je riječ o podatkovnim centrima ili pametnim zgradama, koji radi sa 3 GHz frekvencijom i obavlja testiranje za šest sekundi, što ga izdvaja od konkurencije. Eckhard Schirm, prodajni menadžer za EMEA regiju kompanije Klein Tools, najavio je dolazak u Evropu američke kompanije specijalizirane za proizvodnju alata, opreme i pribora za električare i profesionalce u srodnim industrijama. Kompanija s tradicijom od gotovo 170 godina uskoro planira graditi i veliko distributivno skladište, dok će EGAL biti ekskluzivni zastupnik za Istočnu Evropu.

Američku kompaniju UCL Swift, nezaobilaznu u priči o mrežnoj infrastrukturi i pametnim gradovima, koja proizvodi uređaje za spajanje optičkih vlakana, predstavio je Egon Süssinger, osnivač kompanije EGAL i njen direktor prodaje. U kratkom izlaganju on je prezentirao i najnovije “sve u jednom” splajsere, modele K33 K33A, KR12, KR12A i KF4A, kao i nove uređaje za skidanje izolacije te još jednom pozvao prisutne da posjete Centar za korisnike, u kojem su modeli i oprema izloženi.

Konferenciju su zatvorili u prilično emotivnom izlaganju Peter i Una Süssinger, direktor poslovanja i generalna direktorica EGAL-a, koji su se zahvalili prisutnima na dolasku, a predstavnicima kompanija na dosadašnoj saradnji. “Danas zvanično otvaramo naš showroom gdje zainteresirani mogu vidjeti sva rješenja strukturnog kabliranja data centra firme Panduit s kojom radimo 28 godina. U posljednje vrijeme tu smo dodali i rješenja kompanija AEM i UCL Swift pa i Klein Tools, koja svakako mogu pomoći instalaterima”, kazao je Peter. “Zahvaljujemo se svima koji su prisustvovali ovome eventu. Posebna čast nam je bila predstaviti Panduit i druge brandove, ali i to što ćemo vas ugostiti u našem novom Centru za korisnike”, kazala Una Süssinger. Nakon konferencije organizovana je i kolektivna posjeta novom showroomu kompanije EGAL.

Pogledajte fotografije sa Egalovog događaja:

Kontrola pristupa u zdravstvu

Kako pomiriti sigurnost i otvorenost kontrole pristupa u savremenim zdravstvenim ustanovama? Odgovor je u novim tehnologijama koje od zdravstvenih ustanova više neće tražiti da prave nepovoljne kompromise u pogledu otvorenosti prema pacijentima i njihove zaštite

Piše: Mirza Bahić ; E-mail: redakcija@asadria.com

Kontrola pristupa u zdravstvenom sektoru opterećena je paradoksom. U drugim sektorima ovaj dio sigurnosne slagalice ograničava pristup zaštićenim prostorima bez potrebe da se posebno prilagođava korisnicima, izuzev zadržavanja elementarne pristupačnosti. S druge strane, bolnice, domovi zdravlja i ambulante su mjesta koja održavaju praksu cjelodnevne otvorenosti i pristupačnosti za što širi spektar korisnika.

Nevidljiva ali beskompromisna

Bolnice su ustanove za zaštitu i čuvanje života, zbog čega i pacijenti i medicinsko osoblje s razlogom očekuju da će se s istom posvećenošću pristupiti i zaštiti njihove privatnosti i sigurnosti. Istovremeno, većina medicinskih ustanova mora njegovati i načelo pristupačnosti jer tamo u svako doba dana morate moći potražiti pomoć i dobiti je u najkraćem mogućem roku. S druge strane, pretjerano nametljiv i strog sistem kontrole pacijenata i posjetilaca može izazvati osjećaj nelagode i navesti ih da potraže mjesto na kojem će se osjećati ugodnije.

Ipak, same prijetnje ovim ustanovama su dovoljno stvarne i česte da bi im se pristupalo stihijski. Sigurnosni problemi u bolnicama obuhvataju širi spektar rizika, od ugrožavanja zdravlja u vidu nanošenja povreda, otmica i ucjena te prijetnji nasiljem do ugrožavanja privatnosti pacijenata, krađe podataka, opreme i lijekova i pojave neželjenih posjetilaca. U konačnici, bolnice su mjesta gdje su ljudski životi često na kocki i dodatni vidovi ugrožavanja života i tjelesnog integriteta su posljednja stvar koju pacijenti, osoblje i menadžment žele imati kao dodatnu brigu.

Uz pacijente, ništa manje važna nije zaštita medicinskog osoblja, odnosno ljekara, medicinskih sestara i radnika na održavanju, među kojima su prve dvije skupine najčešće na udaru. Prema istraživanjima, zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima, što naglašava hitnost rješavanja ovih sigurnosnih izazova.

Zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo 40% zdravstvenih radnika doživljava fizičko nasilje na poslu. Sale za operacije, ambulante za pretrage sa skupom opremom i sobe za boravak osoblja zbog toga trebaju biti strogo odvojene od prostora koji su otvoreni javnosti kao što su čekaonice i trijažne stanice. Tu kontrola pristupa mora postojati kao nevidljiva ali ništa manje robusna granica koja razdvaja dva svijeta.

Izazovi cjelodnevnog režima rada

I režim rada u bolnicama jedan je od razloga zašto je fleksibilnost kontrole pristupa u ovim ustanovama važna jednako koliko i nivo zaštite. Zdravstvena zaštita je cjelodnevni posao koji je već po svojoj prirodi dinamičan i nepredvidiv. Raspored rada osoblja često se odvija po nepredviđenim obrascima koji se ne oslanjaju samo na smjene nego uveliko zavisi i od hitnih slučajeva, epidemija, prirodnih nesreća i slično. Zato savremeni sistemi kontrole pristupa u ovim objektima moraju ponuditi fleksibilnost za prilagođavanje nepredvidivom režimu rada, uz istovremeno omogućavanje glatkog pristupa konkretnim zonama za ovlašteno osoblje.

Tu je i jedinstvena institucija posjeta pacijentima koju korisnik sistema kontrole pristupa mora uzeti u obzir. Rizici po osoblje i pacijente smanjuju se ograničavanjem potencijalnih prijetnji kroz upravljanje procesima odobravanja ulaska u objekte i prostorije, čime se podstiče kreiranje sigurnijeg okruženja. To se realizira kroz pojednostavljenu koordinaciju smjena, ograničavanje pristupa grupama korisnika i terminima posjeta te napredno upravljanje posjetiocima.

Neovlašteni pristup imovini ugrožava živote

Moderne zdravstvene ustanove su i mjesta na kojima se čuva vrijedna i skupa imovina, poput medicinske opreme za preglede, lijekova u bolničkim apotekama i medicinskih kartona pacijenata koji se tretiraju kao povjerljiva dokumentacija. Sve ovo naglašava potrebu za rješenjima za kontrolu pristupa koja će biti fleksibilna u smislu pružanja podrške za nesmetanu interakciju osoblja i pacijenata, ali i beskompromisna kada je u pitanju zaštita vrijedne imovine u ovim ustanovama.

Povreda imovine znatno utječe na kvalitet zdravstvene zaštite, kao i na društvenu reputaciju pružalaca zdravstvenih usluga. Incidenti se kreću u rasponu od krađe predmeta kao što su stetoskopi i termometri do otuđenja medicinskih aparata mnogo veće vrijednosti. Krivci su obično članovi osoblja, pacijenti ili izvođači radova.

Međunarodno udruženje za zdravstvenu sigurnost i zaštitu (IAHSS) u svom istraživanju iz 2022. navelo je da je provala u medicinske centre treći najčešći vid kriminaliteta u tim objektima nakon remećenja javnog reda i napada. Prema tim podacima, usljed neadekvatne kontrole pristupa, krađe u bolnicama su porasle za skoro 6% na stotinu kreveta u odnosu na samo godinu dana ranije.

Ipak, krađa medicinske opreme je dosta složeniji problem u odnosu na puko otuđenje stvari. Tačno je da krađa opreme zdravstvenim ustanovama nanosi veliku materijalnu štetu. No, “nevidljivi” dodatni trošak su povećani troškovi zdravstvene zaštite i usluga jer organizacije nastale troškove najčešće prenose na buduće pacijente. Osim toga, ovaj vid ugrožavanja sigurnosti ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da nanese direktnu štetu samim pacijentima u slučaju da do krađe opreme dođe u najhitnijim medicinskim slučajevima.

Zaštita imovine bolnice kroz kvalitetniju kontrolu pristupa postiže se kroz implementaciju dovoljno naprednog sistema koji će zaštititi medicinsku opremu i lične predmete pacijenata na bazi primjene hijerarhije privilegija, upravljanja posjetiocima i vođenja evidencije o događajima.

Krađa opreme ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da direktno naškodi samim pacijentima u slučaju da do nje dođe u hitnim medicinskim slučajevima

Krađe povjerljivih podataka

Kontrola pristupa u zdravstvu obuhvata fizički pristup objektima kao što su bolnička odjeljenja i administrativne prostorije, kao i digitalni pristup elektronskim zdravstvenim kartonima i drugim osjetljivim informacijama.

Zato je osiguravanje adekvatne kontrole pristupa podacima u zdravstvenim ustanovama esencijalno i za zaštitu privatnosti pacijenata. Jednako važna je i usklađenost s propisima kao što su Zakon o prenosivosti zdravstvenog osiguranja i odgovornosti (HIPAA) u SAD-u ili Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u Evropskoj uniji. Ovi propisi podrazumijevaju primjenu mjera kao što su autentifikacija korisnika, enkripcija, kontrola pristupa zasnovana na ulogama (RBAC) i vođenje evidencije za ograničavanje pristupa informacijama o pacijentu na osnovu principa najmanjih privilegija. Tako se štiti povjerljivost informacija o zdravlju pacijenata i smanjuje rizik od povrede podataka kroz neovlašteni pristup.

Šta sektor zdravstva traži od kontrole pristupa?

Zbog svega navedenog, sistemi kontrole pristupa u savremenim medicinskim ustanovama moraju odgovoriti na znatno širi spektar sigurnosnih potreba koje se tiču specifičnosti njihovog načina poslovanja. Jedan od osnovnih preduslova je sofisticiran sistemski dizajn koji će jednako dobro služiti i javnim i zaštićenim prostorima. Bolnicama su potrebna rješenja za kontrolu pristupa koja se neprimjetno uklapaju u njihov arhitektonski raspored, a da istovremeno nude robusne sigurnosne mjere. Pouzdanost je još jedna ključna stavka jer su bolnice ustanove koje nemaju radno vrijeme od devet do pet i stalno su otvorene kako bi pružile pravovremenu njegu svakom pacijentu.

Kontrola pristupa u zdravstvu je otežana i činjenicom da klinički centri često obuhvataju komplekse sa više zgrada. Ona se, pri tome, mora povezati s drugim sistemima u tim objektima kao što su videonadzor ili protivpožarni alarmi. Kako imaju presudnu ulogu u vanrednim situacijama, sistemi kontrole pristupa u bolnicama moraju osigurati glatku integraciju s vatrodojavom i videonadzorom. U vanrednim situacijama, moraju podržati i procedure brze evakuacije, uz mogućnost prilagođenog ažuriranja u realnom vremenu za interventno osoblje na terenu.

Kako kontrolirati višak pristupnih tačaka?

U drugim sektorima, prostori zgrada često su nedostupni za širu javnost, tako da njihova zaštita uz standardni sistem akreditiva obično daje dovoljno dobre rezultate. S druge strane, medicinske ustanove najčešće imaju brojne pristupne tačke za javnost, uz ograničen broj sigurnosnog osoblja i primjenu politike opće otvorenosti svima koji traže pomoć.

Privremena opcija je smanjenje pristupnih tačaka za izbjegavanje sigurnosnih incidenata, poput neovlaštenog pristupa, bijega pacijenata ili otmica. Nažalost, to je moguće samo u početnoj fazi izgradnje objekta, čiji se kapaciteti s vremenom neminovno šire. Kako uskraćivanje pristupa glavnoj ulaznoj tački nije opcija, bolnice moraju dati prioritet samo najosjetljivijim prostorima i primijeniti odgovarajuću kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. Naprimjer, pacijenti ne bi trebali moći slobodno pristupati bolničkoj apoteci ili sobama sa zdravstvenim kartonima drugih pacijenata.

Kontrola pristupa na bazi privilegija može smanjiti vjerovatnoću od toga posjetioci izvrše krađu. U slučaju nepredviđene nezgode, evidencija korištenja pristupnih tačaka je važna kao izvor vrijednih podataka koji će pomoći u privođenju krivaca. Osim toga, same pristupne tačke u ustanovi korisno je podijeliti na standardna i sigurnosno osjetljiva područja, odnosno odjeljenja ili zone za koje postoji veća vjerovatnoća od pojave sigurnosnih problema. Tim prostorima je potrebna strožija kontrola pristupa ako se procijeni da u slučaju neovlaštenog upada može doći do ozbiljnog narušavanja sposobnosti zdravstvene ustanove da pruži visokokvalitetnu njegu pacijentima.

Zbog svega navedenog najpovoljnija opcija za kontrolu pristupa u ovakvim ustanovama su napredni sistemi koji tokom cijelog dana odobravaju privilegije pristupa prema ulogama, a uz fleksibilne opcije ograničavanja pristupa. Istovremeno, ovako osmišljena kontrola pristupa mora ponuditi i dugoročnu isplativost kroz skalabilnost i fleksibilnost u konfigurisanju pristupnih zona.

AI podržava automatizaciju pristupa

Trendovi u zdravstvu odraz su globalnih kretanja na tržištu kontrole pristupa. Ono se nakon pandemije oporavilo i doživjelo snažan rast tokom 2021. i 2022. godine, uz vrijednost koja se procjenjuje na 13,3 milijardi dolara. Najvažnije za zdravstvo ipak je temelj na kojem je ostvaren ovaj rast, a to je tehnološki napredak koji omogućava kreiranje prilagođenijih, odnosno bolje integrisanih rješenja. To se u prvom redu odnosi na mobilno upravljanje pristupom, biometriju, integracije u okviru interneta stvari i beskontaktna rješenja.

Osim integracije s vatrodojavnim i evakuacijskim sistemima, kontrola pristupa u bolnicama mora ići korak dalje i ponuditi jednako uspješne integracije s videonadzornim sistemima, protivprovalnim alarmima i ostalim tehnološkim platformama. Zato se u posljednjih nekoliko godina u sektoru zdravstva prepoznavanje lica širi “požarnom” brzinom. Pokretački faktori uključuju poboljšanu sigurnost, automatizaciju pristupa radnom mjestu i besprijekorno korisničko iskustvo.

Jedno od novih rješenja na tržištu koje prepoznaje važnost ove strategije je BioStation 3 sistem kompanije Suprema, koji podržava integrisano upravljanje cijelim sistemom kontrole pristupa. U slučaju bolnica, to donosi pogodnosti u segmentu upravljanja posjetiocima i pacijentima kao ključnim segmentima kontrole pristupa.

Za upravljanje pristupom koristi se integracija sa VoIP interfonom i RTSP (Real Time Streaming Protocol) videonadzorom s bilo koje lokacije. VoIP interfon omogućava neometanu komunikaciju sa svim vratima, dok videonadzor u realnom vremenu podiže nivo sigurnosti i omogućava cjelodnevnu kontrolu za sve pristupne tačke. Ovaj vid kontrole spušten je na nivo vrata kao kontaktnih tačaka kojim obiluju sve zdravstvene ustanove. BioStation 3 se s njima povezuje kao terminal sa skupom funkcija koje trebaju olakšati autentifikaciju i sortiranje korisnika objekata.

BioStation 3 koristi opciju za beskontaktnu autentifikaciju, koja bolnicama nudi i važne higijenske pogodnosti u smislu sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Tu je i fleksibilnost u odabiru najprikladnije metode za zadatak filtriranja pristupa. One se kreću u rasponu od autentifikacije lica i mobilnog pristupa uz QR kodove sve do bar-kodova i RFID kartica. Za lakšu instalaciju i skalabilnost, ovaj sistem se može postaviti na gotovo svaki tip vrata u zdravstvenim ustanovama, uključujući i vanjski perimetar uz podržani standard otpornosti na prašinu i mehaničke udare IP65 i IK06.

 Suprema BioStation 3

Kako su bolnice objekti čije hitne službe imaju koristi od agilnosti sistema kontrole pristupa, one su uvijek u potrazi za tehnologijom koja će znatno ubrzati procese autentifikacije za različite profile korisnika. Tu se u svijetu kontrole pristupa kao dovoljno brzo rješenje nametnula vještačka inteligencija poput one koju koristi BioStation 3. Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što, upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica, predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu. Ovi sistemi moraju posjedovati i sistem zaštite od pokušaja prevare platforme, uz neometanu funkciju samostalne prijave i registracije predstavljanjem lica ili fotografije na mobilnom uređaju, kao kod Supreminog BioStation 3 sistema.

Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu

Prst kao neotuđivi akreditiv

Priča o biometriji kao okosnici nove strategije kontrole pristupa u zdravstvu ne završava s vještačkom inteligencijom koja ostale tehnologije treba poslati u prijevremenu penziju. I bez AI-ja procjene govore da je globalno tržište tehnologija za prepoznavanje lica u godini iza nas dostiglo vrijednost od 6,3 milijarde američkih dolara. Ova cifra bi do 2028. trebala ići do 13,4 milijarde dolara, uz godišnju stopu rasta od 16,3%, navodi Marketsandmarkets.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova. To omogućava diverzifikaciju metoda autentifikacije na osnovu konkretnih sigurnosnih potreba ustanova, od pristupnih tačaka do javnih prostora koji se u bolnicama prepliću više nego u drugim zgradama.

Zato i provjera otiska prsta već dugo igra važnu ulogu u biometrijskoj komponenti kontrole pristupa. Osim sigurnosti, autentifikacija otiskom prsta znači da zdravstveni radnici mogu brzo i lako dobiti pristup zaštićenim područjima, bez potrebe za fizičkim ključevima ili pristupnim karticama. Ovaj pojednostavljeni proces štedi vrijeme i smanjuje rizik od izgubljenih ili ukradenih akreditiva.

Osim toga, sistemi kontrole pristupa zasnovani na otisku prsta kreiraju digitalni zapis o svakom pokušaju pristupa, uključujući identitet pojedinca i vrijeme pristupa. Važna prednost je i činjenica da za razliku od tradicionalnih metoda kontrole pristupa, kao što su kartice ili PIN kodovi, otisci prstiju predstavljaju nezamjenjiv dokaz identiteta koji se ne može dijeliti među pojedincima.

Ove prednosti bile su temelj na osnovu kojeg je Suprema razvila svoj BioEntry W2 sistem kontrole pristupa na bazi provjere otisaka prstiju. Uz novi algoritam autentifikacije pomoću otiska prsta u kombinaciji s četverojezgrenim CPU-om za detekciju otisaka uživo, BioEntry W2 nudi visoku brzinu provjere baza podataka s otiscima i preciznu kontrolu sistema zaključavanja u bolnicama. Uz rast broja incidenata u bolničkom okruženju, menadžeri ovih institucija će znati cijeniti robusni dizajn kućišta BioEntry stanice prema IP67 standardu. Uz dvofrekventnu RFID tehnologiju, BioEntry W2 podržava i LF (125 Khz) i HF (13,56 MHz) RFID, uključujući sve RFID standarde koje podržavaju HID multiCLASS čitači. Pored akreditiva za otisak prsta, BioEntry W2 podržava većinu standarda RFID kartica, uključujući MIFARE, HID iCLASS, DESFire, FeliCa, HID Prox, EM i NFC. Na kraju, osobe koje pokušaju neovlašteno pristupiti zabranjenim zonama unutar bolnica suočit će se s jedinstvenim sistemom infracrvenog i bijelog svijetla koji detektira pokušaje prevare s vještačkim otiskom i blokira sve imitacije izrađene od materijala poput gline, gume, ljepila ili papira.

U uslovima u kojima bolnice ne smiju biti prisiljene da prave kompromis sa sigurnošću nauštrb kvaliteta pružene usluge, BioEntry W2 dolazi u paketu ne samo s TCP/IP interfejsom već i s tradicionalnijim interfejsima (RS-485, Wiegand) kako bi se medicinskim ustanovama ponudila veća fleksibilnost instalacije za različita okruženja uz niže troškove instalacije i održavanja te jednostavnije kabliranje.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova

Brzo lociranje osoblja spašava živote

I RFID uređaji igraju važnu ulogu u kontroli pristupa u bolničkim okruženjima. Riječ je o zreloj tehnologiji koja omogućava brz i besprijekoran pristup različitim zonama jer ovlašteno osoblje može lako cirkulirati između različitih odjela, bez potrebe za fizičkim ključevima ili manuelnim procesima autentifikacije. Rezultat je smanjenje administrativnog opterećenja i ušteda vremena u objektima u kojima su i sekunde nerijetko tanka barijera između života i smrti.

RFID uređaji podržavaju i postavljanje posebnih oznaka (tagova) na akreditacije osoblja, što omogućava menadžmentu da lakše prati kretanje zaposlenih. Osim standardnih prednosti u vidu osiguravanja regulatorne usklađenosti sa sigurnosnim protokolima i praćenja produktivnosti, ova tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva. Isto tako, RFID narukvice ili tagovi mogu se koristiti za identifikaciju i nadzor pacijenata tokom boravka u bolnici. Tu je i mogućnost praćenja dinamike primjene lijekova, pravilnog usmjeravanja pacijenata i blagovremenih medicinskih intervencija.

Kontrola pristupa mora obuhvatiti i perimetar

Sistem kontrole pristupa u medicinskim ustanovama ne počinje i završava u čekaonicama i portirnicama. Tu je i vanjski perimetar bolnica kao prva linija filtriranja neželjenih gostiju u kombinaciji s postojećim videonadzornim sistemom. To je posebno važno u dijelovima bolničkih kompleksa u kojima se odvijaju klinička ispitivanja, a koji rijetko imaju doticaja s posjetiocima ili pacijentima. Isti tretman imaju i prostori u kojima se čuvaju lijekovi ili objekti za potencijalno nasilne pacijente s duševnim oboljenjima.

Kao gotovo školski primjer tehnologije ove namjene je Supremin XPass 2 RFID uređaj, koji dolazi u formatu pogodnom za postavljanje na stubove, u kutije ili u kombinaciji s tastaturom. XPass 2 posjeduje dvofrekventnu (125 kHz / 13,56 MHz) RFID tehnologiju, što mu omogućava čitanje mobilnih kartica koristeći NFC i BLE. Pri tome se komunikacija s pametnim telefonima odvija preko Supremine Mobile Access tehnologije, koja omogućava korištenje pametnog telefona kao ključa i akreditiva za pristup vratima i objektima u sklopu bolnice. Zbog toga se sve odvija na jeftiniji i sigurniji način, koji praktično eliminira mogućnost gubitka akreditiva. Uređaj nudi otpornost na prašinu i vodu prema standardima IP65 i IP67, kao i na pokušaje neovlaštenog rukovanja ili vandalizma, što ga čini prikladnim za vanjske instalacije u medicinskim ustanovama u ambijentalno zahtjevnim okruženjima.

RFID tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva

Integracija kontrole pristupa i vatrodojave

Kako su bolnice objekti s velikim brojem korisnika, posebno onih s ograničenom mobilnošću, integracija kontrole pristupa s vatrodojavom je još jedan trend koji privlači interes struke i korisnika. U kompaniji Suprema, naprimjer, svjesni su važnosti zadatka olakšane koordinacije između kontrole pristupa i mjera zaštite od požara. Oni su obje komponente učinili dijelom svojih pristupnih čitača i BioStar 2 sistema koji se mogu podesiti za integraciju s vatrodojavnim zonama.

Supremin protivpožarni prozivni softver omogućava organizacijama da prate prisustvo pojedinaca u pojedinačnim zonama tokom vanrednih situacija. Ova tehnologija posebno je korisna u bolnicama i staračkim domovima jer u slučaju požara automatski generiše izvještaj sa ključnim informacijama o tome ko se i gdje nalazi u zgradi. Softveru je za obavljanje ovog zadatka dovoljna pametna kartica za kontrolu pristupa ili privjesak koji zaposleni koristi za pristup zgradi ili izlazak iz nje.

Osim toga, integracija senzora za požar u rubne uređaje i jedinice za kontrolu pristupa omogućava otkrivanje opasnosti od požara u realnom vremenu, dok signali upozorenja daju trenutna obavještenja osoblju i tako olakšavaju poduzimanje brzih protivmjera.

Ovo je tek ilustracija trenda evolucije kontrole pristupa u pravcu prelaska na hibridni model u kojem se prepliću tehnički i digitalni sistemi. Zdravstvene ustanove su tu prikladan lakmus papir za testiranje efekata ovog trenda jer holistička pristupna rješenja po definiciji nude veću otvorenost i fleksibilnost koje su prijeko potrebne ovim ustanovama.

Više od sigurnosti: podizanje kvaliteta usluga

Kako sve zdravstvene ustanove pacijentima nastoje ponuditi personaliziranu i efikasnu njegu, biometrijska tehnologija kontrole pristupa može poslužiti i kao alat za unapređenje kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima. Uz biometrijsku autentifikaciju, bolnice mogu pojednostaviti registraciju pacijenata uz do sada neviđeni nivo preciznosti i minimiziranja identifikacijskih grešaka.

Navedeno pomaže u sprečavanju pojave medicinskih grešaka, kao što su zamijenjene dijagnoze ili pogrešno usmjereni tretmani za pacijente, što može dovesti do ozbiljnih posljedica po sigurnost korisnika zdravstvenih usluga i kvalitet njege.

Uz prepoznavanje lica kakvo već nude sistemi kontrole pristupa, biometrijski sistemi pojednostavljuju i proces prijave tako što po dolasku automatski prepoznaju pacijente kroz njihove jedinstvene biometrijske karakteristike. Ovo smanjuje vrijeme čekanja i administrativno opterećenje osoblja, što medicinskom osoblju omogućava da se bolje fokusira na pružanje kvalitetne njege umjesto na papirologiju ili spore provjere identiteta. Isto važi i za druge sigurnosne tehnologije poput prepoznavanja šarenica oka ili otiska prsta, koje pored brze identifikacije smanjuju i mogućnost pogrešnog prepoznavanja pacijenata ili krađa zdravstvenih kartona čiji se slučajevi na godišnjem nivou u svijetu broje u milionima.

Nema tenzija između pristupačnosti i sigurnosti

Kontrola pristupa u medicinskim ustanovama podrazumijeva pronalazak delikatne ravnoteže između sigurnosti i pristupačnosti, što je ključno za dobrobit i osoblja i pacijenata. Efikasna kontrola ulazaka i izlazaka pojedinaca u bolnicama ne samo da štiti sigurnost osoblja i pacijenata već čuva i reputaciju i imovinu ustanove.

Sistemi kontrole pristupa prvobitno su osmišljeni da regulišu ulazak u prostorije i objekte, no oni su danas i u zdravstvu evoluirali dalje od svoje konvencionalne uloge. Biometrija se tu pojavila kao revolucionarna tehnologija unutar zdravstvenog sektora jer maksimalno ubrzava identifikaciju pacijenata i osoblja uz do sada neviđen nivo preciznosti. Osim toga, ona je postala i fleksibilan alat za kreiranje dodatne vrijednosti jer pojednostavljuje svakodnevne operacije bolnica, povećava efikasnost pružanja njege i olakšava usklađenost s propisima o zaštiti privatnosti. Uz dodatno profiliranje ove i srodnih tehnologija, kontrola pristupa će pacijentima ponuditi personaliziraniju, pristupačniju i sigurniju uslugu na zadovoljstvo svih karika u lancu zdravstva.

Nisu svi odjeli isti

Kontrola pristupa ne suočava se s istovjetnim izazovima širom sektora zdravstva. Pojedine medicinske ustanove imaju posebne sigurnosne potrebe koje traže fokus na specifične segmente kontrole pristupa. To se posebno odnosi na psihijatrijske ustanove i institucije za odvikavanje od droga i drugih ovisnosti. U istraživanju nasilja u Velikoj Britaniji, naprimjer, trećina (36%) psihijatrijskih pacijenata je iskusila, a skoro polovina (46%) svjedočila nasilju tokom boravka u bolnici. Takvim institucijama je potrebna znatno strožija kontrola na izlazima i ulazima, uz detaljniju kontrolu posjeta kroz integraciju s alarmima za obavještavanje osoblja, videonadzor i detektore kretanja.

 U porodilištima, s druge strane, kontrola pristupa mora uključivati sisteme orijentirane na prevenciju otmica novorođenčadi ili zamjena beba. Sistemi kontrole pristupa moraju se integrisati sa sigurnosnim sistemima radi pravilne identifikacije i povezivanja beba s odgovarajućim roditeljem, kao i njihovog nadzora i zaštite od namjernih i nenamjernih ugrožavanja sigurnosti.

U bolničkim apotekama slični sistemi trebaju pratiti pristup prostorima za čuvanje medikamenata, uključujući ormariće i rashladne jedinice kako bi se spriječile krađe ili neovlaštene upotrebe lijekova, posebno onih koji imaju potencijal za izazivanje ovisnosti. Integracija sa sistemima za upravljanja zalihama može pomoći u praćenju distribucije lijekova, datuma isteka i lakšeg naručivanja novih količina.

 Kontrola pristupa za klinička ispitivanja

Osim zaštite pacijenata i osoblja, kontrola pristupa u zdravstvenim ustanovama ima još jednu važnu komponentu: zaštitu podataka koji se odnose na klinička ispitivanja i aktivnosti na planu istraživanja i razvoja. Zaštitom podataka iz kliničkih ispitivanja medicinske ustanove štite povjerljive nalaze istraživanja o novim medicinskim sredstvima i intelektualno vlasništvo povezano s njima. Adekvatna kontrola pristupa tako postaje jedini način da medicinske ustanove zadrže status sigurnih okruženja za klinička ispitivanja i inovacije u medicini.

Biometrija igra važnu ulogu u ovom segmentu jer omogućava osoblju da brzo dođe do tačnih podataka o svim učesnicima u kliničkom ispitivanju, bez ugrožavanja privatnosti pacijenata. Uz biometrijsku tehnologiju za preciznu identifikaciju i praćenje učesnika u ispitivanjima, istraživači mogu biti sigurni da će samo odabrane osobe na kraju završiti u odgovarajućim grupama i kohortama.

Biometrijska tehnologija pomaže istraživačima i da na siguran način upravljaju dobijenim podacima i pobrinu se da samo ovlašteni pojedinci dobiju uvid u strogo povjerljive rezultate studija.

Kako se banke bore protiv ugrožavanja imovine?

O ovoj veoma važnoj i uvijek aktuelnoj temi razgovarali smo s regionalnim sigurnosnim stručnjacima odgovornima za sigurnost u bankama. Naši sagovornici u prvi plan ističu važnost usvajanja naprednih tehnologija s ciljem zaštite, ali i napominju da su svjesni zaposlenici najbolja i najpouzdanija zaštita banaka

Piše: Seđad Muhić; E-mail: redakcija@asadria.com

 Brza ekspanzija informacijskih tehnologija, redefiniranje sistema platnog prometa, masovna primjena kartičnog poslovanja, odnosno prelazak na online načine realizacije svih vrsta finansijskih transakcija – izazovi su koji su se stihijski nametnuli pred kompletan bankarski sektor. Stručnjaci zaduženi za sigurnost u bankama, odnosno novca i vrijednosti klijenata, osim što i dalje moraju voditi računa o fizičkim napadima, pljačkama i svim drugim vrstama sigurnosnih izazova u bankarskom sektoru, imaju i dadatni problem u vidu sve učestalijih cyber napada koje vode kriminalci za tastaturom.

Razvoj tehnike i tehnologije, dakle, uslovio je da ranije poznati načini ugrožavanja bankarskih institucija prepoznatih u razbojničkim pljačkama (fizičkim napadima) postaju gotovo zanemarivi u odnosu na novi način ugrožavanja. Potvrdio nam je to i Haris Dizdarević, direktor Sektora za informacionu i fizičko-tehničku bezbjednost u Hipotekarnoj banci Crne Gore, koji je kazao da se cilj bankarskih institucija nije promijenio, ali se morao prilagoditi novonastalim izvorima ugrožavanja, a u svrhu zaštite svih bankarskih operacija i tehnološke infrastrukture, kako bi sistemi uvijek bili u stanju sigurnog funkcionisanja.

 Napredne sigurnosne mjere

“Hipotekarna banka strateški ulaže veliki trud i sredstva kako bi uz visok stepen zaštite kontinuirano i stabilno pružila svoje usluge te klijentima pružila visok stepen zaštite od neovlaštenog pristupa podacima klijenta, krađe podataka, potencijalne prijetnje phishingom i drugih vidova zaštite. Naša banka sprovodi brojne napredne sigurnosne mjere za sprečavanje svih oblika cyber napada, ali se i trudi da što više educira i informiše sve klijente o pravilnoj i sigurnoj upotrebi bankarskih usluga. Izazovi su brojni i ne odnose se samo na vanjsko ugrožavanje već se velika pažnja mora posvetiti i unutrašnjem ugrožavanju (socijalnom inženjeringu za pristup restriktivnim područjima i poslovnoj špijunaži), što je preduslov uspješne zaštite cjelokupnog sistema”, kaže Dizdarević. Činjenica je, kaže, da je tendencija banke danas u orijentiranosti na laku pristupačnost i dostupnost klijentima.

“Veliku pažnju poklanjamo i fizičkoj zaštiti, za koju se trudimo da ni na koji način nije prepreka klijentima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u banci. Da ne bude upadljiva, a opet da postiže cilj u osiguranju imovine i pružanju sigurnosti kako klijentima tako i zaposlenima u banci. Aktuelni izazovi u današnjem poslovanju odnose se kako na zaštitu poslovnica tako i na zaštitu bankomata od svih vrsta napada, zaštitu transporta novca i dragocjenosti, kao i zaštitu od unutrašnjih ugrožavanja od strane zaposlenih. Kako bi se i zaposleni osjećali sigurno, mnogo pažnje i sredstava se poklanja stalnim edukacijama zaposlenih koji se odnose na sigurno poslovanje”, naglašava Dizdarević.

Ključni sistemi zaštite

S ciljem adekvatne zaštite potrebno je osigurati kvalitetan sistem fizičke zaštite kako bi se spriječio bilo kakav neželjeni incident u prostorijama banke. Neophodnost sprovođenja redovnih procjena sigurnosnog rizika od vitalne je važnosti jer doprinosi identifikaciji potencijalnih ranjivosti, doprinosi da se stekne uvid u potencijalne slabosti i da se one proaktivno rješavaju kako bi se spriječilo narušavanje sigurnosti.

“Uz trendove koji se razvijaju i najsavremeniju tehnologiju, banke danas imaju bolje opcije da osiguraju svoj prostor i poslovanje kako bi se minimizirala izloženost fizičkim prijetnjama. Postoji nekoliko ključnih sigurnosnih sistema i rješenja koji značajno unapređuju bezbjednost finansijskih institucija, tako da danas koristimo najsofisticiranije kamere za videonadzor koje snimaju i prate aktivnosti, alarmne sisteme koji se mogu aktivirati u svim slučajevima neovlaštenog pristupa, sisteme kontrole pristupa koji reguliraju ko i kada može da uđe u prostor, izuzetno tehnički opremljeni monitoring-centri sa mogućnostima davanja komandi na udaljene pozicije (daljinski nadzori), mobilne patrolne ekipe za intervencije itd.”, kaže Dizdarević.

Bankomati se posmatraju kao posebne jedinice i, radi adekvatne zaštite, opskrbljeni su velikim brojem tehničkih rješenja kojima se dolazi do ranog uzbunjivanja na sve vrste napada, kao i antieksplozivnim i protivgasnim sistemima. Generalno, kada je u pitanju bankarski sektor, Dizdarević navodi aktuelne sisteme i uređaje koji se trenutno koriste u borbi protiv kriminala. U tom smislu ističe alarmni nadzorni centar, kao srce sistema sigurnosti, koji je opremljen najsavremenijim tehničkim sredstvima pomoću kojih se u slučaju incidentnih situacija (provale, povrede prostora, požara, aktiviranja panik-alarma) omogućava dežurnim dispečerima brza obrada dobivenih podataka i reakcija u vidu upućivanja mobilne patrole na ugroženo mjesto, obavještavanja pretpostavljenih lica i ostalih dežurnih službi organizacije.

 Alarmni sistemi obavještavaju dispečere u monitoring-centru

“Sistem videonadzora igra ključnu ulogu u odvraćanju potencijalnih napadača i osiguranju dokaza u slučaju protivzakonitih radnji. Moderne kamere koje koristimo nude nam visok stepen rezolucije, daljinski pristup i napredne funkcije detekcije. Sofisticirani sistemi kontrole pristupa u stanju su da ograniče pristup određenim prostorima unutar banke i da nas informišu o pokušajima neovlaštenog pristupa. Biometrijski sistemi autentifikacije osiguravaju visok stepen bezbjednosti u prostorijama u kojima čuvamo ključnu opremu i povjerljive informacije, dok alarmni sistemi obavještavaju dispečere u monitoring-centru i nadležne osobe koje postupaju po potencijalnim prijetnjama”, kaže Dizdarević. Oni mogu biti pokrenuti raznim događajima kao što su neovlašteni pristup, specifični oblici ponašanja, požar, poplava itd. “GPS sistem je specijalizirani sistem za praćenje kretanja i aktivnosti vozila, ljudstva i sigurnosnih kofera u transportu novca, 24 sata dnevno, svakog dana u godini. Aplikacija nam omogućava da uživo pratimo sve navedeno, a da je sistem zaštićen od vanjskih upada”, zaključuje on.

Digitalna transformacija

U Bosni i Hercegovini aktuelni sigurnosni izazovi u bankarskom sektoru prije svega idu u korak s digitalnom transformacijom kao i prijetnjama koje su se prebacile u cyber prostor. Kaže to Belma Ohranović, direktorica sigurnosti Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini, koja napominje da izazovi kreću od socijalnog inžinjeringa, u kojem napadači pokušavaju nizom tehnika usmjerenih na zaposlenike doći do ključnih informacija za proboj u bankarske sisteme.

“Sve značajnijom integracijom s pružaocima usluga, cloud uslugama i daljinskim načinom rada, sigurnosni izazovi za bankarski sektor se prebacuju i na treće strane, a ogledaju se u obezbjeđenju adekvatnih mehanizama odgovora na pripadajuće rizike, cyber higijenu i ranjivosti koje se mogu naći u povezanim okruženjima. Veoma prisutan izazov je održati nivo svijesti o važnosti poštivanja sigurnosnih politika i procedura. Ujedno, važno je imati na umu i prijetnje u vidu ransomware i DDoS napada koji zahtijevaju posebne sigurnosne servise i mehanizme, te operatorske kapacitete za adekvatan odgovor, a sve to je moguće uz dobro pripremljene i obučene timove, interne sigurnosne kapacitete”, tvrdi Ohranović.

 Kada govorimo o najkvalitetnijim sigurnosnim rješenjima i sistemima zaštite banaka, ona napominje da ultimativna zaštita danas ne postoji, a cyber sigurnost je odgovornost svakog pojedinca u organizaciji.

Važno je imati na umu prijetnje u vidu ransomware i DDoS napada koji zahtijevaju posebne sigurnosne servise i mehanizme i operatorske kapacitete za adekvatan odgovor. To je moguće uz dobro pripremljene i obučene timove i interne sigurnosne kapacitete

 Važno je imati dobre sigurnosne prakse

“Za zaštitu su neophodni poštivanje osnova cyber higijene, relevantne kontrole usklađene s poslovnim procesima te implementacija kontrolnih mehanizama detekcije, prevencije i odgovora na cyber događaje u informacionim sistemima. S obzirom na to da nije poznato kada će se neki događaj desiti, organizacije trebaju biti spremne i otporne na njih. Sigurnosni sistemi u bankarskom sektoru su individualni i ne postoji centralizovano tijelo za odgovor na cyber događaj. Svaka banka ima timove koji vrijedno rade da doprinesu stabilnosti sigurnosti, a najkvalitetniji sistem zaštite su svjesni uposlenici te mandatorne obuke iz oblasti cyber sigurnosti. Bez toga su i najjači sigurnosni servisi i alati nedovoljni u borbi protiv malicioznih napadača i cyber kriminala”, zaključuje Ohranović.

Što se tiče sistema i uređaja koji se trenutno koriste u ovom sektoru, a s ciljem smanjenja stope kriminala, Ohranović navodi činjenicu da na tržištu postoje različiti komercijalni i open source sistemi i uređaji za detekciju i prevenciju cyber prijetnji i događaja. S tog aspekta, dodaje, banke su u većini slučajeva tehnološki agnostici ukoliko postoji omjer dobre sigurnosne kontrole i nivoa prihvatljivog rizika, kao i adekvatan kadar za upravljanje takvim sistemima i uređajima. Važno je imati dobre sigurnosne prakse, kompetentan sigurnosni i tehnološki tim te integrisati prakse i sigurnosne tehnologije u bankarske procese na nivou na kojem oni neće blokirati poslovanje.

Ubrzana digitalizacija kao najveći izazov

Iz Hrvatske udruge banaka, također, tvrde da za banke u Hrvatskoj, kao i u drugim državama, jedan od najvećih izazova predstavlja ubrzana digitalizacija poslovanja, pri čemu je potrebno voditi računa o najvišim sigurnosnim standardima.

“Banke imaju razvijen jedan od najsigurnijih kibernetičkih sustava kako bi spremno odgovarale na sve izazove digitalnog doba i nove metode pokušaja prijevara. Međutim, istovremeno je važno redovito educirati i upozoravati klijente na različite vrste prijevara koje imaju za cilj krađu osobnih i financijskih podataka klijenata banaka radi ostvarivanja financijske koristi. Također, banke teže integrirati svoje sigurnosne sustave kako bi dodatno podigle razinu zaštite. Sigurnost digitalne imovine nužan je uvjet za povjerenje klijenata banaka te je taj spektar komparativna prednost banaka jer raspolažu s dovoljnim resursima za velika ulaganja u sigurnost, a ona je ipak glavna usluga koju potrošači traže”, kažu iz organizacije koja okuplja banke u Hrvatskoj.

Sistemi banaka, navode, znatno doprinose visokoj razini sigurnosti usluga i proizvoda koje koriste njihovi klijenti. Koriste se najsavremenije metode za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprečavanje prevara te odobrenje transakcija.

Za zaštitu je neophodno poštivanje osnova cyber higijene, relevantne kontrole usklađene s poslovnim procesima te implementacija kontrolnih mehanizama detekcije, prevencije i odgovora na cyber događaje

 Simulacije sigurnosnih incidenata

Banke su garancija autentičnosti, integriteta i neporecivosti svih aktivnosti i provedenih transakcija. One redovno prate sve vrste kibernetičkog kriminala u svijetu te provode razne simulacije sigurnosnih incidenata u svrhu otklanjanja mogućnosti proboja u njihove sisteme. “Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Iz sigurnosnih razloga nije moguće detaljno opisati sve metode sigurnosnog sustava jer to su izrazito strogo čuvane poslovne tajne svake pojedine banke. Uz zaštitu transakcija, banke štite i svoje poslovnice i bankomate. Kod bankomata, sukladno zakonskoj obvezi, uspostavljen je sustav elektrokemijske zaštite, koji u slučaju pljačke oboji novčanice. Ključno je povezivanje svih sustava kako bi se u što većoj mjeri postigla prevencija i potencijalne napadače odvratilo od pokušaja razbojstva”, ističu iz Hrvatske udruge banaka.

Trend preventivnog djelovanja

Žanet Primorac, specijalistkinja sigurnosti u Primat logistici, distributeru sigurnosne opreme, kaže da je već dugi niz godina u Evropi i svijetu trend da se upotrebom sredstava i naprava tehničke zaštite preventivno djeluje na potencijalne počinitelje krivičnih djela. Prije svega, štiti se ljudski život koji je neprocjenjiv i nezamjenjiv, kako zaposlenika tako i ostalih osoba koje se zateknu u prostorima banaka i ostalih finansijskih institucija, a ujedno se štiti i imovina od protivpravnog otuđivanja. Iz tog razloga sve se više stavlja naglasak na preventivno djelovanje, kojim se već smanjio broj počinjenja krivičnih djela, iz razloga što su mnogi pokušaji razbojništva ostali samo na pokušaju nakon što su se razbojnici susreli s raznim preprekama i zamkama ili odustali od nauma znajući čime se banke štite i šta ih čeka.

“U bankama, već godinama, sigurnosni sefovi ili trezori i trezorske prostorije visokih su stupnjeva protuprovalnosti prema normama EN 1143-1 ili 1143-2 za depozitne sefove. Sefovi ili trezori kategorizirani su u stupnjevima I-VI prema normi EN 1143-1, dok su trezorske prostorije (trezori veći od 2 m2) u klasama od V-XII, za što posjeduju odgovarajuće certifikate koji garantiraju veliku sigurnost i okvirno vrijeme koliko je potrebno za djelomični i potpuni proboj (ovisno o stupnju protuprovalnosti) korištenjem svih poznatih sredstava za provalu. Istovremeno, tu su i visokosigurnosne brave koje sefovima i trezorima dodaju dodatnu zaštitu. Službena Europska norma po kojoj se određuje stupanj sigurnosti brave u četiri klase (A, B, C, D) je EN 1300”, navodi Primorac.

Unazad nekoliko godina, na tržištu bankarskog sektora aktuelne su brave s vremenskom odgodom otvaranja, koje sprečavaju provalnike da upotrebom prijetnje vatrenim ili drugim oružjem prisile zaposlenike na otvaranje sefova i trezora i otuđivanje njihovog sadržaja. Danas su takve brave standard ne samo u bankama već i u ostalim sektorima, a i obaveza shodno hrvatskom Zakonu o zaštiti novčarskih institucija za sve one na koje se ovaj zakon odnosi.

 Protivprovalni i vatrootporni sefovi i ormari

“Osim vremenske odgode otvaranja, nove generacije brava omogućavaju i upravljanje na daljinu, otvaranje i zatvaranje na daljinu, dodjeljivanje jednokratnih šifri i mnogo toga što banke i sve ostale čini sigurnijima, a provalnicima nedostižnima, dok istovremeno pružaju konstantnu kontrolu i nadgledanje statusa brava i njihove događaje u realnom vremenu”, kaže Primorac. Primat logistika, ističe ona, pruža sigurnu zaštitu imovine i ljudi svojim programom sigurnosne opreme u kojem nudi rješenja u skladu sa zakonom i u mogućnosti je u najkraćem roku kvalitetno i stručno implementirati visokosigurnosne brave, sisteme kontrole pristupa, protivprovalne sefove svih stepeni sigurnosti prema EN 1143-1, sigurnosne ladice s vremenskom odgodom otvaranja, depozitne sefove i slično, uz sve prateće certifikate i potvrde u skladu sa zakonom.

“Osim za bankarski sektor i ostale financijske institucije, u svom sigurnosnom programu nudimo jednako protuprovalne i vatrootporne sefove, sigurnosne vatrootporne ormare, sustave za upravljanje ključevima, sustave za upravljanjem opremom (kontrola zaduženja alata, laptopa, tableta, mobitela i ostalog inventara), vatrostalne ormare za lako zapaljive tekućine, sigurnosne ormare za pohranu i punjenje litijskih baterija. Tu su i drugi slični proizvodi za poslovni i privatni sektor”, zaključuje Primorac.

Zaštita prijenosa novca i dragocjenosti

Kada se govori o transportu novca i dragocjenosti, obavezno je poštivanje propisanih standarda u pogledu blindiranih vozila kojima se vrši prijevoz novca, opreme i sredstava u kojima se novac prenosi, korištenje tehničkih inovacija s ciljem bojenja novca usljed napada, aktivno GPS pozicioniranje i panik-tasteri s raznim mogućnostima blokade tehničke opreme i vozila koja se koriste. Elektrohemijski koferi i torbe za prijenos novca dizajnirani su da zaštite novac u transportu, da prilikom pokušaja pljačke ili neovlaštenog otvaranja u novac ispuste boju koja će nepovratno oštetiti novac. Unificirani znak kojim se obilježava novac donosi dodatnu sigurnost u stalnoj manipulaciji gotovinom i praćenju tokova novca u redovnim okvirima.

Banke ulažu značajna sredstava u najsavremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Iz sigurnosnih razloga nije moguće detaljno opisati sve metode sigurnosnog sistema jer to su izrazito strogo čuvane poslovne tajne svake banke

Kibernetički napadi vodeći rizici

Stanislava Zadravec Caprirolo, direktorica Udruženja banaka Slovenije, u intervjuu za magazin Korporativna sigurnost također je istaknula cyber napade kao jedan od vodećih sigurnosnih rizika u bankarskom sektoru, pa je, između ostalog, kazala da veliku pažnju posvećuju cyber rizicima.

“Upravljanje cyber rizikom jedna je od najvažnijih oblasti operacija. Svi smo sve više izloženi rizicima zbog razvoja tehnologije. U upravljanju izloženošću cyber rizik je zaista izražen, pa je izuzetno važna saradnja različitih institucija, kao što su Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, policija i svi oni koji mogu doprinijeti većoj zaštiti. Veoma važna je saradnja u preventivnim aktivnostima i jedna je od oblasti kojoj članovi Udruženja posvećuju veliku pažnju, posebno u podizanju svijesti javnosti. Uspješno obučen i svjestan pojedinac je vjerovatno garant visokog nivoa operativne sigurnosti u bankarskom sektoru. Banke i štedionice koriste sigurnost sistema i mehanizama pomoću kojih će zaštititi podatke klijenta u najvećoj mogućoj mjeri, ali ovi mehanizmi i sistemi ne mogu spriječiti izloženost rizicima u slučajevima kada klijenti sami, nehotice ili u nekim slučajevima čak i ako to žele, prosljeđuju svoje podatke nekome ko ih onda može proslijediti dalje u prevarantske ili druge nezakonite svrhe”, rekla je Zadravec-Caprirolo.

Savjeti kompanije Milestone Systems: Izgradite čvrste cyber sigurnosne temelje za nadzorna rješenja

Svijest o rizicima nesigurnog sistema videonadzora ključna je za sve menadžere sigurnosti. Kamere, povezani senzori i softveri za upravljanje videonadzorom mogu biti meta zlonamjernih aktera zbog podataka koje prikupljaju

Piše: Jos Beernink, potpredsjednik Upravnog odbora za EMEA regiju, Milestone Systems

U današnjem digitalnom svijetu nije iznenađenje da je cyber sigurnost u fokusu mnogih upravnih odbora. Naime, 96% izvršnih direktora smatra da je IT sigurnost ključna za rast i stabilnost njihove kompanije, navedeno je u istraživanju koje je proveo Accenture. I zaista, opravdano su zabrinuti, jer se procjenjuje da će cyber kriminal koštati svijet nevjerovatnih $9,5 biliona dolara u 2024. godini, prema istraživačkoj firmi Cybersecurity Ventures. Takvi gubici mogu naštetiti reputaciji, ali i dovesti do prekida ili propasti poslovanja.

Cyber rizici povezani s videotehnologijom

Svijest o rizicima nesigurnog sistema videonadzora ključna je za sve menadžere sigurnosti. Kamere, povezani senzori i softveri za upravljanje videonadzorom mogu biti meta zlonamjernih aktera zbog podataka koje prikupljaju. Ti se podaci mogu iskoristiti za ucjenu ili prikupljanje povjerljivih informacija. Naprimjer, hakeri mogu kriminalcima prodati snimke izgleda zgrade i osoblja u različitim dijelovima dana.

IP kamere, osim što su same po sebi potencijalno ranjive na zlonamjerne aktivnosti, mogu poslužiti kao ulaz za veće napade poput distribuiranih napada uskraćivanja usluge (DDoS). Kada je u pitanju zaštita poslovanja, važno je shvatiti da nema univerzalnog pristupa, jer svaki poslovni sistem ima svoje specifične potrebe i ranjivosti. Naprimjer, zaštita škole bit će različita od zaštite data centra ili solarnih farmi. Stoga prvi korak u zaštiti kompanije i njenih nadzornih sistema jeste razumijevanje onoga što treba zaštititi, na koji način i od koga.

NIS2 direktiva

Zaštita kamera i videonadzornih sistema postat će još važnija zbog NIS2 direktive, koja će podići ukupni nivo cyber sigurnosti u evropskim mrežnim i informacijskim sistemima. Ova direktiva će imati poseban utjecaj na svaku nadzornu instalaciju koja spada u ciljane “esencijalne” industrije, uključujući sektor energije, transporta, bankarstva, javne uprave i digitalne infrastrukture.

Prema njoj, korisnici su obavezni ne samo procijeniti vlastite sisteme već i provesti sveobuhvatnu procjenu rizika kako bi osigurali usklađenost cijelog lanca nabavke. U današnjim povezanim sistemima postizanje usklađenosti kroz lanac nabavke može biti izazovno.

Naprimjer, nedavna ranjivost Log4j alata utjecala je na milione računara širom svijeta, naglašavajući direktan utjecaj na sisteme koji koriste ovu otvorenu biblioteku za logiranje kao mali dio njihovog softverskog paketa. Važno je napomenuti da nekoliko proizvođača softvera, uključujući i Milestone Systems, koji prioritetiziraju siguran dizajn i izbjegavaju upotrebu open source softvera nisu bili pogođeni.

NIS2 direktiva prepoznaje da sigurnosne prijetnje predstavljaju značajan rizik za organizacije koje se oslanjaju na digitalne operacije. Instaliranje kamera i drugih sistema za kontrolu pristupa digitalnim resursima, poput soba sa serverima i data centara, od vitalnog je značaja. Takve organizacije će morati poduzeti aktivne i kontinuirane korake kako bi osigurale što robusniju zaštitu njihove videomreže.

Značaj tehničke zaštite

Tehnička sigurnost izuzetno je važan aspekt videonadzornih mreža. Jedna od ključnih karakteristika takvih mreža je to što se mnogi uređaji nalaze na javnim ili potencijalno ranjivim područjima. Većina kompanija mora instalirati kamere kako bi pratila prometne dijelove, ulaze i izlaze iz ograničenih područja ili udaljene dijelove lokacije. Ovo može povećati rizik za kamere, jer olakšava napadačima pristup i mogućnost onesposobljavanja uređaja. Zbog toga je ključno implementirati višeslojnu sigurnost kako bi uređaji bili sigurni i odvojeni od šire IT mreže.

Pojedinačna odgovornost

NIS2 direktiva naglašava da IT i sigurnosni odjeli trebaju zajednički raditi na izgradnji snažne strategije cyber sigurnosti. IT tim će morati biti blisko uključen prilikom primjene strategije cyber sigurnosti za videonadzor. Oni će s vama raditi na nekim osnovnim elementima zaštite vašeg VMS-a i povezanih uređaja zbog njihovog iskustva u područjima poput virtuelnih privatnih mreža (VPN) i virtuelnih lokalnih mreža (VLAN).

Kada započinjemo našu strategiju cyber sigurnosti, važno je provjeriti ko je odgovoran za različite aspekte sigurnosti, poput ažuriranja, revizija i testiranja penetracije. Ponekad vanjske strane, poput proizvođača ili instalatera, mogu biti odgovorne za neke od tih aspekata vaše cyber sigurnosti.

Stoga, kada započinjemo svoju strategiju cyber sigurnosti, trebamo procijeniti prirodu poslovanja (i njegove ciljeve), utvrditi lokalne propise i pravilnike, potvrditi ko je odgovoran za održavanje vašeg sistema, pitati ko ga nadgleda (neuobičajen promet ili obavještenja o tehničkim greškama mogu biti indikacije cyber napada) i jasno odrediti ko ima pristup vašoj videonadzornoj i računarskoj mreži (da li je nivo pristupa adekvatan njihovim potrebama, ima li operater previsok nivo pristupa i da li neko ko je napustio organizaciju i dalje ima pristupne podatke).

Kada je riječ o pristupu, također moramo razmotriti fizičke elemente poput toga ko ima pristup sobi za servere na kojima se pokreće VMS. Alarmi i kontrola pristupa mogu pomoći u sprečavanju neovlaštenih osoba da uđu u osjetljiva područja gdje se nalaze vaši videopodaci.

Razmatranje ljudskog elementa

Vrijedi razmotriti cjelokupni program obuke, jer ljudski faktor može biti značajna slabost u vašoj cyber sigurnosti. Prema zajedničkom istraživanju profesora Jeffa Hancocka sa Stanford Univerziteta i firme Tessian, odgovornost za 88% do 95% povreda podataka leži upravo na ljudskim greškama. Čak i nešto tako jednostavno kao ponovna upotreba lične lozinke za prijavu na VMS nalog ili padanje pod socijalnoinžinjerske napade, poput primanja “hitnog” e-maila od menadžera koji traži detalje naloga, može obesmisliti svaku cyber sigurnosnu funkciju koju primjenjujete.

Zbog toga je redovna obuka vašeg sigurnosnog tima ključna, jer ih može držati informisanim o najnovijim prijetnjama i novim metodama zaštite, kako sebe tako i vašeg sistema od potencijalnih šteta. Kontrola korisnika također može biti od pomoći, s administratorskim i pristupnim pravima podacima dodijeljenim samo onima kojima su potrebni. Dodjeljivanje različitih korisničkih pristupa VMS-u spriječit će dijeljenje lozinki i omogućiti vam da uklonite pristup korisnika kada napuste vašu kompaniju.

Osnovne mjere cyber sigurnosti

Osim toga, potrebno je redovno ažuriranje firmvera naših kamera i upravljačkih programa VMS-a na najnovije verzije. Nadogradnje se obično izdaju kontinuirano, stoga se trebamo pobrinuti da naš proizvođač kamera redovno izdaje sigurnosna ažuriranja koja uključuju zakrpe za ranjivosti i dodatne zaštite protiv novih prijetnji. Naravno, ažurirani VMS sistemi i kamere manje su privlačna meta za hakere.

Onemogućavanje ugrađenog administratorskog računa kamera ili mijenjanje zadane lozinke jedna je od prvih stvari koje je potrebno učiniti prilikom instaliranja novog uređaja. Zatim treba osigurati da kamere podržavaju samo HTTPS (sigurna verzija HTTP-a).

Za najbolju zaštitu odabrana lozinka treba biti kombinacija malih i velikih slova, kao i posebnih znakova i brojeva. Ne smiju se koristiti lako pogodive riječi ili fraze – upotreba riječi “lozinka” je apsolutno zabranjena! Lozinke također ne bi trebale sadržavati nikakve informacije koje identificiraju korisnika ili koje haker može dobiti iz njihovih javnih profila i društvenih mreža. Još važnije, VMS račune ne bi trebalo dijeliti više korisnika.

Važnost višeslojne sigurnosti

Preporučljivo je držati videonadzornu mrežu odvojenom od šire IT mreže. To se može postići korištenjem VPN-a za udaljeni pristup i VLAN-a za izolaciju videonadzornog sistema od ostalih IT sistema. Na taj način, čak i ako dođe do kompromitiranja kamera ili VMS-a, naprimjer, putem zaraženog USB uređaja ili neovlaštenog pristupa, šteta će biti ograničena.

Kibernetički napad na provajdera sistema u SAD-u 2021. godine otkrio je videosnimke sa 150.000 kamera, ali i osjetljive finansijske informacije visokoprofilnih klijenata. Napadači su dobili pristup sistemima provajdera koristeći korisničko ime i lozinku koja je bila izložena. Ovo naglašava važnost primjene dobrih praksi vezanih za lozinke, uključujući njihovo redovno mijenjanje, korištenje složenih lozinki te edukaciju osoblja o važnosti nedijeljenja lozinki s drugima.

Više od stotinu zaposlenika imalo je “super admin” privilegije u sistemu provajdera, omogućavajući pristup snimcima s hiljada kamera klijenata, a da to nisu znali. Postavljanje odgovarajućeg nivoa pristupa za svakog korisnika osigurava da je rizik i potencijalno širenje hakovanja ograničeno. Drugim riječima, što više administratora imate, to je više ciljeva za hakere.

Napokon, osim videosnimaka, hakeri su također mogli pristupiti osjetljivim finansijskim i klijentskim informacijama putem napada. Odvajanje vaše videomreže od vaše IT mreže ograničava koliko daleko haker može ići ako pristupi vašem sistemu. To ih sprečava da pristupe finansijskim podacima vašeg poslovanja, operacijama i drugim osjetljivim sistemima.

Cyber sigurnost je kontinuiran proces

 Sve navedeno ukazuje na to da svaki sistem ima ranjivosti te da cyber prostor konstantno evoluira. Biti svjestan te imati kontrolu i odgovornost prilikom korištenja videa od ključne je važnosti u zaštiti kompanije.

Milestone Systems organizuje seriju webinara o cyber sigurnosti kako bi pomogao korisnicima da zaštite svoju videonadzornu mrežu. Bilo da tek počinjete s kibernetičkom sigurnošću ili razmatrate unapređenje postojećih mjera, ovi webinari i događaji će pomoći da vaš videosistem učinite otpornijim. Više detalja o ovim webinarima, uključujući prvi o temeljnim elementima strategije cyber sigurnosti videonadzora, možete pronaći na: t.ly/nuvno.

Milestoneov VMS softver može biti prilagođen da zadovolji svaku vašu potrebu, od održavanja zaštite ljudi i imovine do poboljšanja efikasnosti poslovanja. Pozivamo vas da iskusite snagu i funkcionalnost Milestoneovog VMS softvera kroz ekskluzivni Demo Trail, pružajući praktično iskustvo sa našim vrhunskim rješenjima za upravljanje videozapisima.

O Milestone Systemsu

 Milestone Systems je vodeći pružatelj softvera za upravljanje videozapisima. Njihovi proizvodi pomažu u zaštiti imovine i povećanju efikasnosti poslovanja. Milestone podržava otvorenu platformsku zajednicu koja potiče saradnju i inovacije u razvoju i korištenju tehnologije snimanja. Njihova pouzdana i skalabilna rješenja dokazana su na više od 500.000 korisničkih lokacija širom svijeta. Osnovan 1998. godine, Milestone je samostalna kompanija u okviru grupacije Canon. Za više informacija posjetite www.milestonesys.com, a više vijesti i saopćenja možete pronaći u sekciju Newsroom.

Cisco DNA arhitektura za industrijske IoT sisteme

Šta je dobra inovacija ako ostane iza zatvorenih vrata? Cisco DNA arhitektura (Digital Network Architecture) postoji na tržištu više godina, ali su njene mogućnosti uglavnom bile retko iskorišćene u mrežama manjih kompanija, jer je centralna upravljačka konzola (Catalyst Center) dugo bila dostupna samo na jakim Cisco serverskim uređajima i na enterprise modelima mrežnih uređaja.

Piše: Nikola Milovanović, Technical Presales Architect, Comtrade Distribution
nikola.milovanovic@comtrade.com

Cisco je nedavno napravio dodatni iskorak u povećanju dostupnosti Catalyst Center platforme time što je omogućio instalaciju virtuelnog uređaja na VMware ESXi hipervajzoru. I time dao osnovni povod za pisanje ovog teksta. Drugi povod je što Cisco DNA arhitektura donosi značajne prednosti kada se poveže sa Cisco industrijskim svičevima, ruterima i bežičnim pristupnim AP uređajima po pitanju velikog broja funkcionalnosti, kao što su: automatizacija, orkestracija, sigurnost, segmentacija, pouzdanost, dostupnost, analitika, prediktivno održavanje, provera compliance-a i integracija sa industrijskim sistemima.

Catalyst Center platforma (i dalje široko poznate pod ranijim imenom DNA Center) omogućava organizaciju upravljanih mrežnih uređaja (svičeva, rutera, bežičnih AP-ova) u hijerarhijske nivoe (npr. po postrojenjima u fabrici), plug-and-play automatizaciju otkrivanja mrežnih uređaja (topologija, inventar, procesi RMA zamene), upravljanje softverskim fajlovima na mrežnim uređajima (nadgledanje firmware fajlova, konfiguracija uređaja, potencijalnih bezbedonosnih propusta, davanje informacije administratoru o ažurnom statusu uređaja – tzv. device posture) i DNA Assurance (pruža obilje informacija za praćenje statusa i zdravlja mrežnih uređaja i uređaja krajnjih korisnika).

Cisco DNA arhitektura prvi put je najavljena još 2016. godine, što je označilo početak inicijative kompanije Cisco za transformaciju tradicionalnih mreža u digitalno orjentisane platforme. Tokom svih ovih godina Cisco je konstantno radio na razvoju DNA arhitekture kako bi odgovarala dinamičnim potrebama kompanija, u cilju povećanja agilnosti, bezbednosti i efikasnosti računarske mreže.

Glavne komponente DNA arhitekture su:

  • Cisco Catalyst (DNA) Center – centralna upravljačka konzola za administratorski nadzor, upravljanje i automatizaciju mreže.
  • Cisco DNA SD-WAN (Software-Defined Wide Area Network) – tehnologija za optimizovanje performansi i pouzdanosti WAN linkova preko softverski definisanih funkcija.
  • Cisco SD-Access (Software-Defined Access) – tehnologija za automatizaciju implementacije (segmentacija mreže, primena sigurnosnih polisa) u pristupnom delu mreže.

Integracijom ovih komponenti, Cisco DNA arhitektura omogućava kompanijama da izgrade inteligentne i sigurne mreže ne samo za poslovne zgrade (enterprise), već i za zahtevna industrijska okruženja (IoT, IIoT, ICS, OT). Da podsetimo samo na činjenicu da Cisco ima široku paletu mrežnih uređaja za industrijska okruženja i to: Catalyst rugged svičeve (IE3100, IE3200, IE3300, IE3400, IE9300), Catalyst rugged rutere (IR1100, IR1800, IR8300) i Catalyst bežične AP uređaje (IW9167, IW9165, 9163, 9124).

Za instalaciju Catalyst Center virtuelnog uređaja dovoljno je da kompanija poseduje potrebnu hardversku infrastrukturu i  VMware ESXi, i može da koristi napredne mogućnosti DNA licenci (Essentials i Advantage) koji su uključene u najnovijim generacijama Catalyst mrežnih uređaja. Takođe, od prošlog leta Catalyst Center postao je dostupan kao virtuelni uređaj za Microsoft Azure i AWS cloud virtuelizovana okruženja.

Očekujemo da će ovo napredno rešenje biti najviše zainteresovane kompanije iz oblasti industrijske proizvodnje koje žele da šire svoja postrojenja brzo i skalabilno, koje žele da modernizuju svoja postrojenja i koje žele da njihov postojeći IT tim može da efikasno odgovori povećanom obimu posla.

Kompanija Comtrade Distribution je vodeći Cisco distributer za Adriatic regiju i stoji na raspolaganju za sve dodatne informacije oko Cisco DNA arhitekture.

Digitalna transformacija putne infrastrukture u Banja Luci

Koncept pametnog grada nije samo fraza, već se uveliko dešava u srcu grada Banja Luke kroz implementaciju Projekta pametnih raskrsnica, koji vodi kompanija TeleGroup Banja Luka. Cilje ove inicijative je unapređenje saobraćajne efikasnosti, povećanje bezbjednosti u saobraćaju i stvaranje modernog i pametnog grada.

Jedan od ključnih izazova savremenih gradova je upravljanje rastućim brojem vozila na putevima. Kako bi se suočili s ovim izazovom, Grad Banja Luka je odlučio da se osloni na naprednu tehnologiju i implementira pametne raskrsnice. TeleGroup Banja Luka, kao regionalni lider u oblasti inovacija i tehnoloških rješenja, preuzeo je vođstvo u realizaciji ovog ambicioznog projekta.

Pametni semafori

 Korišćenjem pametnih semafora, Banja Luka je dobila priliku da kao i ostali evropski gradovi koristi najnoviju tehnologiju u saobraćajnom inženjerstvu koja omogućava racionalno i efikasno iskorišćenje vremena na raskrsnicama. Inovativnim tehnologijama u oblasti svjetlosne saobraćajne signalizacije omogućava se efikasno iskorišćenje postojeće infrastrukture na način da se primjenom odgovarajućih detektora i kompleksnih saobraćajnih algoritama rad svjetlosne saobraćajne signalizacije prilagođava u realnom vremenu uslovima na samoj raskrsnici.

“Poboljšanja uočena nakon implementacije ogledaju se u smanjenju čekanja na semaforima za sve učesnike u saobraćaju (vozači, pešaci, biciklisti…), kao i povećanju protočnosti vozila u vršnim časovima u toku dana. I ne samo tada, registrovano je i smanjenje čekanja na semaforima u toku noćnih sati kada nema mnogo  vozila na ulicama, pri čemu se povećava zadovoljstvo i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju jer nema bespotrebnog čekanja na semaforima u trenucima kad je saobraćaj smanjenog kapaciteta”, istakao je Miloš Stupar, Project Manager iz kompanije TeleGroup.

Vještačka inteligencija i IOT uređaji u sistemu pametnih raskrsnica

Primjena rješenja video detekcije, video analitike i složenih algoritama u odabiru aktivacije odgovarajućih signalnih programa na svakoj raskrsnici omogućava nam da svaka raskrsnica ponaosob predstavlja jedinstven ekosistem koji upravlja trenutnim zahtjevima na samoj raskrsnici, imajući u vidu nadolazeći saobraćaj od susjednih raskrsnica. Kompletna analitika sa video detektora omogućava sistemu da na bazi realnih podataka sa ulične mreže, na osnovu kompleksnih algoritama i vještačke inteligencije, donosi odluke o načinu aktivacije signalnih programa, koji će se preko centralnog sistema aktivirati u datom trenutku, uzimajući u obzir kompletnu mrežu saobraćajnica na kojima je primijenjena tehnologija pametnih raskrsnica.

Stupar ističe da su benefiti za lokalnu zajednicu mnogostruki. Prvenstveno, upravljajući svjetlosnom signalizacijom u realnom vremenu, prilagodio se rad semafora stvarnoj situaciji na terenu, što će za rezultat imati povećanu protočnost vozila kroz grad, samim tim smanjenje buke i zagađenja usljed manjeg “stop and go” saobraćaja ili, prevedeno na naš jezik, usljed manjeg broja zaustavljanja, smanjiće se i zagađenje. Takođe, unapređenjem saobraćaja adaptabilnim sistemom upravljanja utiče se direktno na smanjenje potrošnje goriva u vozilima, kao i brže kretanje kroz grad, što Banja Luci, a i građanima, štedi novac i omogućava funkcionisanje grada i njegovih stanovnika.

Bezbjednost i zadovoljstvo korisnika su imperativ za TeleGroup

Statistika govori da se primjenom adaptabilnog sistema upravljanja saobraćajem, protočnost, odnosno brzina kretanja kroz uličnu mrežu povećala za više od 15% u odnosu na prethodno stanje. Uzimajući u obzir kraće vrijeme putovanja, povećalo se zadovoljstvo samih vozača i ostalih učesnika u saobraćaju, čime se direktno uticalo na povećanje zadovoljstva korisnika i smanjenje nervoze, kao i saobraćajnih prekršaja usljed nezadovoljstva korisnika. Korišćenjem najnovije LED tehnologije u saobraćajnim lanternama, povećana je vidljivost semaforske signalizacije, čime se indirektno povećala i bezbjednost najugroženijih učesnika u saobraćaju, a to su pješaci.

Projekat pametnih raskrsnica u Banja Luci primjer je kako tehnologija može transformisati gradsku infrastrukturu i poboljšati svakodnevni život građana. Ova inicijativa postavlja Banja Luku na mapu modernih gradova koji su spremni da iskoriste prednosti digitalne transformacije radi stvaranja bolje budućnosti.

Projekti Roaming Smart Solutionsa 

Stručnim znanjem i profesionalnim pristupom tim od pedeset zaposlenih, mahom visokokvalifikovanih inžinjera, trudi se da integracijom sistema podigne nivo sigurnosti i kvaliteta upravljanja objektima

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Kompanija Roaming Smart Solutions iz Srbije klijentima pruža usluge i kompletna rješenja iz oblasti integrisanih sistema tehničke zaštite, automatskog upravljanja zgradama (BMS), inteligentnih saobraćajnih sistema i dr. Podrška se podrazumijeva u svim fazama projekta, od idejnog rješenja i projektovanja, preko instalacije i puštanja u rad do održavanja sistema. Stručnim znanjem i profesionalnim pristupom tim koji broji pedeset zaposlenih, mahom visokokvalifikovanih inžinjera, trudi se da integracijom sistema podigne nivo sigurnosti i kvaliteta upravljanja objektom, iskorištavajući spektar mogućnosti koje ti sistemi, kada se pametno iskoriste, omogućavaju.

Stadion Kraljevica u Zaječaru

Prošla godina za Roaming Smart Solutions bila je u znaku dva velika projekta. Inžinjeri te kompanije pustili su u rad sistem evakuacijskog ozvučenja, ozvučenja tribina i sale za novinare na novootvorenom stadionu Kraljevica u Zaječaru. Visok kvalitet ozvučenja ostvaren je korištenjem Boschevog Paviro sistema i Symetrix Radius audiomatrica u sprezi sa Solton pojačalima. Uz mnogobrojne reference u domenu komercijalnog, industrijskog i infrastrukturnog građevinarstva, Roaming Smart Solutions posebno se ponosi izvedenom softverskom integracijom sistema slabe struje sa BMS-om, uz objedinjavanje nadzornih sistema i softvera trećih strana. Na taj način uspostavljen je jedinstven sistem nadzora i upravljanja čitavim objektom. Kao i svaki pionirski projekat, i ovdje je najveći izazov bio kako doći do kvalitetne tehničke podrške: odgovarajuće dokumentacije, iskustava iz prakse i slično, što su njihovi inžinjeri uspješno prevazišli.

Stadion Lagator u Loznici

Također, u saradnji s kompanijom Ekonomistelektro iz Beočina, Roaming Smart Solutions je krajem 2023. godine u rad pustio još jedan integrisani BMS, ovaj put za stadion Lagator u Loznici. U sklopu BMS sistema, baziranog na Honeywellovoj Niagara4 platformi, integrisani su sistemi osvjetljenja, ventilacije, grijanja, odimljavanja garaže itd. Kroz specijalizirani Honeywellov Winmag softver izvedena je integracija sistema tehničke zaštite, dok su BMS i Winmag integrisani u jedinstveni sistem za upravljanje alarmima. Objedinjeni su sistemi kontrole pristupa, protivprovale i videonadzora, a izvedeno je i ozvučenje tribina i pratećih prostorija na stadionu. Pomoću Winmag softvera integrisan je i sistem detekcije i dojave požara, koji je instalirala treća strana.

Cijeli projekat je uspješno završen, tako da je stadion dobio upotrebnu dozvolu međunarodnih komisija, koje su odobrile korištenje stadiona u skladu s najvišim UEFA-inim standardima.

Aurel: Hargassner koristi MSR plinske senzore

Plinski sistem kompanje Hargassner koristi se za proizvodnju toplote i energije iz biomase. Iako je bilo kakvo curenje u sistemu teško otkriti, MSR-ovi plinski senzori otkrivaju čak i najmanju koncentraciju plina u procesu, osiguravajući maksimalnu zaštitu za ljude i postrojenja u kotlovnici u svakom trenutku

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Hargassner je sinonim za ekološki prihvatljivo grijanje na obnovljive izvore energije kao što su biomasa, pelet, kotlovi na drvnu sječku i cjepanice. U zatvorenim kotlovnicama naročito se stvara mnoštvo otrovnih i eksplozivnih plinova, koji stvaraju visok rizik od eksplozija i opasne koncentracije plina u zraku.

Kako detekcija plina radi u kotlovnicama pogonjenim na biomasu?

Plinski senzori, ugrađeni u razvodni ormar, kontinuirano mjere koncentraciju ugljik-monoksida (CO) u zraku u kotlovnici, a kako bi se maksimalno zaštitili ljudi i biljke, postavljaju se blizu poda i stropa. Plinski MC2 senzori kompanije MSR koji se također koriste u Hargassnerovoj kotlovnici mjere količinu toksičnih plinova u zraku i prate nivo kisika. Modul s mikrokontrolerom, analognim izlazom i napajanjem integrisan je u izmjenjivu senzorsku jedinicu s digitalnom obradom mjernih vrijednosti, temperaturnom kompenzacijom i samokontrolom, kao dodatak elektrohemijskom senzorskom elementu s pojačalom.

Mikrokontroler koristi mjerni signal senzora za izračunavanje linearnog signala od 4 do 20 mA (ili 2-10 V), a relevantne mjerne vrijednosti i podaci o senzorskom elementu se pohranjuju. Osim toga, senzorska jedinica se može kalibrirati jednostavnom zamjenom ili korištenjem integrisane, praktične kalibracije u samom sistemu.

Karakteristike

MSR-Electronicovo rješenje odlikuje: digitalna obrada mjernih vrijednosti uključujući temperaturnu kompenzaciju, interni nadzor funkcija s integrisanim Watchdogom, visoka preciznost, selektivnost i pouzdanost, mali pomak nule, dug vijek trajanja senzora, hardver i softver koji su kompatibilni sa SIL razvojnim procesom, zaštita od obrnutog polariteta, otpornost na preopterećenje i kratak spoj, kućište za senzorsku jedinicu, displej sa dva izlaza otvorenog kolektora za sirenu i lampicu upozorenja te set za montažu na ventilacijsku cijev.

Kontroler za GC-06 plinsku centralu ugrađen je u razvodni ormar u Hargassneru i služi za nadzor i evaluaciju plinskog senzora. Regulator plina izrađen je u skladu s EN 50545-1 i drugim standardima te može pratiti i evaluirati do stotinu plinskih senzora.

Osim toga, slobodno podesivi parametri i zadane vrijednosti omogućavaju fleksibilnu upotrebu u mnogim primjenama tehnologije mjerenja koncentracije plina. Meni sistema, koji se lako koristi direktno na kontroleru jer ima logičnu strukturu i ne zahtijeva posebne vještine programiranja, upotrebljava se za konfigurisanje, rad i podešavanje parametara. Alternativno, PCE06 softver omogućava korisnicima da učitavaju, modificiraju i spašavaju parametre aplikacije preko serijskog interfejsa. GC-06 centrala se konfiguriše i postavlja prema željama kupca, što znači da Hargassner može jednostavno instalirati sisteme putem plug&playa.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.