28 Jula, 2026
image
Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 34)

Vertikalna tržišta

Prepoznavanje lica kao dio poslovne svakodnevnice

Pametni telefoni i društveni mediji sve više koriste tehnologiju prepoznavanja lica, što je dovelo do njene raznovrsnije upotrebe. Iako se i dalje povezuje sa sigurnošću, vladinim institucijama i policijom, kompanije koriste prepoznavanje lica ne samo u sigurnosne svrhe nego i za prikupljanje poslovnih podataka
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prema izvještaju MarketsandMarketsa, vrijednost tržišta prepoznavanja lica raste i očekuje se da će do 2022. dostići gotovo 7,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 13,9 posto. Kao glavni faktor rasta navodi se rastuća potreba za nadzorom na javnim prostorima. S druge strane, jedinstvene mogućnosti naprednog prepoznavanja lica mogu se primijeniti na gotovo svaku vertikalu, a budući da tehnologija ne zahtijeva fizički kontakt ili akreditive koji se mogu izgubiti, ukrasti ili kopirati, ona je atraktivno rješenje za brojne vrste upotreba. Dodajte tome i podatke o poslovanju koje kompanije mogu steći zahvaljujući sposobnosti te tehnologije da lako identifikuje i prati pojedince – što bi im moglo dati vrijedne podatke za analizu trendova, istraživanje produktivnosti, optimiziranje radnih procesa i brojnih drugih stvari. Stoga nije teško zamisliti zašto sve više firmi koristi rješenja za prepoznavanje lica.

Povećanje efikasnosti
Danas mnogi koriste prepoznavanje lica, a kompanije nisu izuzetak. Usvajanje te tehnologije raste u raznim industrijama, a razlog je sve veća svijest o toj tehnologiji, njen napredak i pristupačnost. “Razvoj napredne centralizirane analitike za prepoznavanje lica doveo je do toga da je relativno lako primijeniti je na bilo koju umreženu kameru“, objašnjava Shawn Mather, direktor prodaje za tržište SAD-a u Intelligent Security Systemsu. S obzirom na to da kompanije žele dodatne načine korištenja naprednih tehnologija, kao i na činjenicu da vještačka inteligencija i duboko učenje postaju sve popularniji, pojavili su se novi praktični slučajevi korištenja prepoznavanja lica. Osim toga, razvoj videonadzornih kamera omogućio je “organizacijama da ostvare punu vrijednost investicije u videonadzor”, kaže Stephanie Weagle, direktorica marketinga u BriefCamu.

“Rastuća sofisticiranost videoanalitičkih sistema (VCA), u kombinaciji s boljim razumijevanjem načina na koji videoanalitička rješenja mogu, uz sigurnosni aspekt, potaknuti efikasnost, rezultirala je većom zainteresovanošću kompanija svih vrsta za VCA i prepoznavanje lica”, kaže Weagle. S aspekta maloprodaje, korištenje tehnologije prepoznavanja lica omogućava kompanijama da bolje upoznaju demografiju kupaca (npr. spol, starost itd.), a ti podaci prodavaču omogućavaju da bolje razumije ko su njegovi kupci, što im može omogućiti da personaliziraju iskustvo kupovine i prilagode marketinšku strategiju. “Kada se kompanije educiraju o demografskom sastavu, onda na osnovu podataka o poslovanju mogu povećati praktičnost u interakciji ljudi s njihovim okruženjem, kao i personalizirati reklamna iskustva”, objašnjava Dan Grimm, potpredsjednik Computer Visiona i direktor SAFR AI platforme u RealNetworksu.

Poboljšano iskustvo kupovine
Grimm objašnjava da kompanije mogu koristiti prepoznavanje lica ne pohranjujući biometrijske podatke kako bi stekle uvid u način ponašanja kupaca. “Naprimjer, vlasnici tržnih centara moći će donositi bolje odluke o reklamiranju, iznajmljivanju robe i uslugama ukoliko znaju da od 12 do 13 sati popodne X broj posjetilaca čini 60 posto žena i 40 posto muškaraca, pri čemu je njihova prosječna starost 42 godine, a sve na osnovu jedne IP kamere koja je pravilno podešena za rad na ulazu”, dodaje on.

Kompanije također koriste prepoznavanje lica kako bi kreirale programe za lojalne kupce i identificirale VIP posjetioce. Mather ističe i korištenje prepoznavanja lica u upravljanju radnom snagom kao novi globalni trend. Mogućnost ispravnog identifikovanja i praćenja osoblja s ciljem bilježenja prisustva i vremena provedenog u kompaniji predmet je velike potražnje. Prepoznavanje lica se za tu svrhu implementira u velikom broju industrija, gdje veliki broj radnika, često privremenih, stiže na stalna ili privremena radna mjesta. “Savršen primjer ovoga su fabrike i građevinske zone, gdje se smjene mijenjaju na osnovu rasporeda dostave i proizvodnih linija, a različite grupe specijaliziranih radnika moraju biti na proizvodnim linijama u različito vrijeme”, objašnjava Mather. To su samo neki od načina na koje kompanije koriste tehnologiju prepoznavanja lica u situacijama koje nisu povezane sa sigurnošću.

Prepoznavanjem lica do veće zaštite
Sve više kompanija koristi tehnologiju prepoznavanja lica kako bi pratile situaciju u svojim objektima i oko njih. To im omogućava da na lakši i pametniji način prate ko ulazi u njihovo okruženje, ostaje u njemu i izlazi iz njega, uz istovremeno povećavanje sigurnosti i praktičnosti. Doug Aley, direktor Ever AI-ja, napominje da na primjenu u situacijama od kritične važnosti otpada oko 75 posto tržišta prepoznavanja lica. To uključuje primjere kao što su sigurnosni nadzor, kontrola pristupa, digitalna autentifikacija te primjena u vladinom i policijskom sektoru. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, tržišni rast potiče povećana potreba za boljim nadzorom javnih mjesta te upotreba tehnologije u vladinom sektoru. Iako je sigurnost glavna svrha korištenja rješenja za prepoznavanje lica, tu je i “omogućavanje pojedincima da koriste svoja lica kao tokene kako bi brzo ostvarili pristup i za autentifikaciju”, kaže Dan Grimm iz RealNetworksa. “Prepoznavanje lica je ‘savršeno’ za okruženja u kojima je potrebno pozitivno identifikovati pojedince radi fizičke ili podatkovne autorizacije, generalnog pristupa, usklađenosti s propisima i finansijske verifikacije”, kaže Shawn Mather iz Intelligent Security Systemsa.

U poslovnom okruženju kao što je maloprodaja “to bi moglo značiti korištenje snimaka različitih krađa, sastavljanje liste sumnjivih osoba na osnovu videonadzornih snimaka te odgovaranje na upozorenja koja aktivira videoanalitička detekcija biometrijskog podudaranja s navodnim lopovom”, objašnjava BriefCamova Stephanie Weagle. Nakon toga bi sigurnosni ili policijski službenici mogli provesti dalju istragu kako bi otkrili je li sistem ispravno prepoznao kradljivca i ako jeste, privesti ga prije nego što prodavnica pretrpi dalje gubitke.

Učinkovita detekcija na stadionima
Prepoznavanje lica također se može koristiti za analitiku u stvarnom vremenu u industrijama u kojima postoji veliki broj nepoznatih posjetilaca i na velike organizacije s velikim protokom posjetilaca, kao što su bolnice, univerziteti i stadioni, a koje imaju potrebu da budu obaviještene o tome kada se osobe od interesa pojave na kameri. Grimm kao primjer navodi stadion. Operateri na stadionu mogli bi u bazi podataka označiti posjetioce kojima je zabranjen pristup ili VIP posjetioce kako bi ih na odgovarajući način dočekali i pružili im vrhunski nivo usluge. “Kako bi podržavali funkcionalne liste osoba od interesa – kako za sumnjivce tako i za VIP posjetioce – sistemi za prepoznavanje lica moraju biti dobri u identifikovanju ljudi u videu u stvarnim uslovima. To podrazumijeva izbjegavanje lažnih detekcija i pouzdanu detekciju ljudi bez obzira na varijacije u osvjetljenju, orijentaciji i zaklonjenosti lica šalovima, naočalama i šeširima”, objašnjava Grimm.

Korisnici u školama, kancelarijama i proizvodnji također koriste prepoznavanje lica kako bi omogućili sigurnosni pristup u objektima. “U ovim slučajevima sistemi za prepoznavanje lica poboljšavaju sigurnost na načine koji su bolji od bedževa, koje je moguće lako ukrasti, te također mogu prepoznati pokušaj korištenja gužve za ulazak”, objašnjava Grimm. Prepoznavanje lica može povećati i praktičnost u odnosu na postojeća rješenja. Naprimjer, korisnici uz prepoznavanje lica više ne moraju dolaziti u situacije u kojima zaborave bedževe kod kuće. Grimm dodaje da s ciljem sigurnog pristupa rješenja za prepoznavanje lica trebaju uključivati zaštitu od varanja sistema kako bi se spriječio neodobreni pristup za one koji pokušavaju koristiti fotografiju za ulazak u objekat.

Kako bi kompanije trebale štititi privatnost
Prepoznavanje lica je odnedavno predmet kontroverzi. San Francisco je nedavno dospio u medije time što je postao prvi grad u SAD-u koji je zabranio policiji i vladinim agencijama korištenje tehnologije za prepoznavanje lica. Međutim, kompanije ne potpadaju pod tu zabranu. S obzirom na to da je ugrađena u pametne telefone, tehnologija je smanjila zabrinutost stanovništva zbog korištenja biometrije. Ipak, brojne grupe za zaštitu prava građana i potrošača još su zabrinute zbog načina na koji korporacije koriste i pohranjuju podatke za prepoznavanje lica. Definisanje privatnosti često zavisi od konkretnog slučaja. U određenim situacijama privatnost definišu nadležne institucije. Naprimjer, Global Entry program, koji je pod nadležnošću Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a, koristi prepoznavanje lica kako bi verificirao da je osoba ispred kamere ista kao i u fotografiji u pasošu. “Ne samo da su pristanak i korištenje privatnih podataka u ovom slučaju ‘implicitni’ nego i legalno obavezni”, kaže direktor Ever AI-ja Doug Aley.

S druge strane, očekivanja korisnika kada su u pitanju privatnost i pristanak (na korištenje podataka) često zavise od same primjene. “Obično implicitni pristanak pronalazimo u situacijama u kojima ga korisnici očekuju, npr. korisnici očekuju da zlonamjernim osobama neće biti dozvoljen ulazak u zemlju te im je zbog toga koncept prepoznavanja lica radi njihove detekcije prihvatljiv”, objašnjava Aley. Međutim, postoji osjetljiv balans koji se svodi na razliku između kritičnih primjena i generalne svrhe prepoznavanja lica u manje ozbiljne svrhe, kao i radi zabave, dodaje on. Kada je riječ o legislativi, zakoni koji se tiču privatnosti ubrzano se razvijaju širom svijeta. U Evropi Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) sadrži specifične odredbe koje određuju kako se biometrijski podaci mogu prikupljati, koristiti i pohranjivati. Naprimjer, u GDPR-u stoji da stanovnici Evropske unije moraju dati eksplicitan pristanak prije nego što se podaci mogu prikupiti te imaju pravo u bilo kojem trenutku povući taj pristanak. Ovo je poznato kao “pravo na zaborav”.

Dan Grimm iz RealNetworksa vjeruje da su u SAD-u potrebne regulative na nacionalnom nivou, a ne samo prema jurisdikciji. To bi pomoglo u definisanju kako se prepoznavanje lica može implementirati na način koji uzima u obzir “bitne zadatke naših korisnika i interes generalne javnosti”.

Enkripcija podataka u svim fazama
Iako se prilikom implementacije sistema za prepoznavanje lica podrazumijeva pridržavanje regulativa za zaštitu privatnosti, bilo da je riječ o cloudu ili lokalnoj instalaciji, kompanije mogu i same dodatno zaštititi privatnost. To bi trebalo uključivati enkripciju svih podataka u svim fazama njihovog slanja i pohrane, jaku cyber zaštitu sistema, omogućavanje pojedincima da budu obrisani iz sistema te mogućnost davanja i povlačenja pristanka za korištenje prepoznavanja lica. “Kada je u pitanju SAFR u RealNetworksu, to nam je naročito bitno i ne samo da odmah u startu uključujemo ove mogućnosti nego našim korisnicima pružamo uvid i u najbolje prakse za implementiranje prepoznavanja lica”, dodaje Grimm. U budućnosti možemo očekivati da će vlade širom svijeta nastaviti razvijati regulative za korištenje biometrijskih tehnologija te definisati pravo na isključenje iz digitalnog praćenja aktivnosti pojedinaca. Čak bismo mogli vidjeti da još gradova ponovi potez San Francisca i zabrani određene načine korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Šta je potrebno da bi kompanije implementirale prepoznavanje lica?
Hardverske potrebe kompanije koja želi implementirati prepoznavanje lica mogu varirati u zavisnosti od svrhe. Ne zahtijeva svaka situacija kameru najveće rezolucije ili snage niti svako okruženje ima iste izazove. Generalno je za sistem za prepoznavanje lica potrebna precizna kamera, lokalni računarski sistem i softver. Hardverski sistemi se moraju kombinovati s odgovarajućom procesorskom snagom kako bi prepoznavanje lica bilo efikasno, što zavisi od toga imate li okruženje s više ili manje saobraćaja. Međutim, hardverski zahtjevi uveliko mogu varirati u zavisnosti od svrhe korištenja i procesa implementacije. “U slučaju korištenja za kontrolu pristupa, gdje u bilo kojem momentu pratite samo nekoliko lica odjednom, moguće je koristiti kamere niske rezolucije s podrškom za video malog broja slika u sekundi te takav sistem zahtijeva manju procesorsku snagu (kao i manji broj kamera), što smanjuje troškove održavanja i implementacije sistema”, objašnjava Dan Grimm.

S druge strane, prilikom korištenja listi osoba od interesa, upotreba većeg broja kamera može poboljšati tačnost prepoznavanja i performanse. Grim dodaje: “Ukoliko platforma za prepoznavanje lica podržava distribuiranu arhitekturu tako što detekciju obavlja na rubnim uređajima, a prepoznavanje u cloudu, tada ste ne samo smanjili ukupne troškove nego ste uveliko povećali prilagodljivost platforme”. U ranoj fazi razvoja tehnologije prepoznavanja lica često je postojao kompromis između tačnosti prepoznavanja i procesorske snage uređaja. “Uređaji koji su zahtijevali manje energije, bilo zbog čipseta, propusnosti ili rezolucije kamere, patili su od male preciznosti u prepoznavanju”, spominje Doug Aley.

Hardverski zahtjevi
Ever AI je u međuvremenu uspješno omogućio implementaciju na svemu – od starijih jednojezgrenih procesora do blokova naprednih GPU-ova poput NVIDIA-inog T4. “Sada postoje i druge kompanije poput naše, u kojima više ne postoji problem kompromisa glede tačnosti prepoznavanja”, dodaje Aley. Danas se uređaji uglavnom razlikuju po brzini – što je hardver snažniji, to je prepoznavanje brže. Većina modernih procesora – počevši od četverojezgrenih pa nadalje – veoma je brza. Osim toga, današnji modeli prepoznavanja lica i razvojni okviri na osnovu kojih su napravljeni sve bolje rade na slabijim procesorima.

Shawn Mather, direktor prodaje za područje SAD-a u Intelligent Security Systemsu, ističe da su problemi sa softverskom integracijom gori od hardverskih komplikacija. Međutim, proizvođači softvera mogu prevazići ove izazove tako što će svoje rješenje učiniti kompatibilnim s VMS-om i rješenjima za elektronsku kontrolu pristupa. Vrsta prepoznavanja lica – tehnologija za 2D ili 3D prepoznavanje lica – koju kompanija odluči koristiti također može dolaziti sa svojim specifičnim problemima i zahtjevima. U izvještaju MarketsandMarketsa stoji da su se snimci iz ranije tehnologije za 2D prepoznavanje lica uveliko oslanjali na osvjetljenje, što znači da je slabo osvjetljenje značajno utjecalo na kvalitet slike. Još jedan izazov bila je “nekompatibilnost integracije softverskih alata i biometrijskih uređaja”.

Međutim, u izvještaju se očekuje da će tehnologija za 3D prepoznavanje lica narednih godina imati najveći tržišni udio. Nasuprot 2D tehnologiji, 3D tehologija ne zavisi od osvjetljenja, što joj omogućava da pravi kvalitetne snimke u nekontrolisanim okruženjima, kao što su slabo osvijetljena ili potpuno mračna područja. Još jedna stvar koju narednih godina treba imati u vidu jesu kamere za prepoznavanje lica, gdje se proces prepoznavanja procesira na samim kamerama. Međutim, one zahtijevaju veliku procesorsku snagu, budući da se na kamerama nalaze svi alati potrebni za prepoznavanje. Iako nekoliko proizvođača trenutno razvija kamere za prepoznavanje lica, to tržište je još u početnoj fazi, ali možemo očekivati da će u budućnosti biti drugačije.

U sigurnost elektrana potrebno uložiti više

Napad bilo koje vrste na elektranu može imati ne samo teške ekonomske već i katastrofalne ekološke i sigurnosne posljedice. Iako su elektrane zaštićenije nego ikada prije, i hakerski napadi postaju sofisticiraniji i podsjećaju nas da uvijek moramo biti pripravni
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Serija ovogodišnjih cyber napada na venecuelansku elektroenergetsku mrežu prekinula je napajanje u nekim dijelovima zemlje punih sedam dana. Prošlog ljeta ruski hakeri su dobili pristup kontrolnim prostorijama nekoliko komunalnih preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a bili su odgovorni i za napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu 2015. i 2016. godine. Kako bi se ovi napadi trajno spriječili, neophodno je da elektrane preduzmu sve korake kako bi zaštitile svoje objekte, okruženje i osoblje.

Elektrane i dalje ugrožene
Atomske, hidro ili termoelektrane su atraktivne mete osobama koje žele stvoriti haos i napasti državne elektroenergetske mreže. Iako su manje ugrožene nego ranije, i dalje im prijete napadi, a dodavanje stabilnog sigurnosnog sistema učinilo ih je manje ranjivim, mada i dalje izloženim. Luke Bencie je direktor, a Paige Morrison zaposlenik kompanije Security Management International (SMI). Oni za provođenje autentično efikasnog programa sigurnosti u elektranama predlažu primjenu principa odvraćanja, otkrivanja, odlaganja, reagiranja i ublažavanja napada.

U SMI-ju savjetuju elektroprivredama da primijene CARVER analizu ciljeva i metodologiju za procjenu ranjivosti kako bi odredile vjerovatnoću napada za svaki kritični objekt u sistemu. Tu analizu prvobitno je kreirala CIA tokom 1970-ih kao prediktivno sredstvo za prepoznavanje lokacija na kojima teroristi mogu izvršiti napad, a metodologija je nakon 11. septembra aktuelizirana, ovaj put u sektoru privatne sigurnosti. „Tek kada uradite procjenu, možete doći do prave slike o sigurnosti vašeg objekta. CARVER to radi za vas“, kažu u SMI-ju. Sve veća zabrinutost zbog širokog spektra prijetnji odnosi se na otkrivanje i odvraćanje od napada pomoću bespilotnih letjelica (UAS), smatra Darin Dillion, direktor za energetiku u kompaniji Convergint Technologies. Ekološka organizacija Greenpeace je u julu 2018. godine ubacila dron u obliku Supermana u krug nuklearne elektrane u blizini Lyona u Francuskoj. Ovaj čin nije nanio nikakvu štetu i samo je trebao pokazati koliko su objekti tog tipa ranjivi na napade.

Napadi na SIS sisteme
Ernie Hayden, osnivač i direktor kompanije 443 Consulting, također ukazuje na prijetnje sigurnosnim instrumentacijskim sistemima (SIS), koji mogu ugasiti druge sisteme ako osoblje nije u stanju da reaguje na katastrofe u postrojenju. U 2017. godini desio se napad u jednom saudijskom petrohemijskom postrojenju i to tzv. Triton malverom, poznatijim i kao Trisis ili HatMan. „Taj napad deaktivira SIS sisteme unutar postrojenja. Njegovim deaktiviranjem dolazi se do situacije da postrojenje nastavlja s radom bez automatiziranih mogućnosti gašenja, što može biti vrlo opasno za postrojenje i obližnju populaciju. Taj malver je ponovo otkriven početkom ove godine“, objašnjava Hayden. Precizne metode sprečavanja udara na SIS sisteme još nisu jasno definirane. Hayden preporučuje fizičke prepreke za sprečavanje pristupa stavljanjem sistema „pod ključ“, kao i postavljanje stražara s ciljem proaktivne kontrole. „Trebalo bi razmotriti i obuku osoblja na licu mjesta, uključujući dobavljače i izvođače radova. Sve se radi kako bi se osiguralo da osoblje ostane svjesno prijetnji i veoma oprezno“, kaže on.

Michael Rothschild, viši direktor marketinga proizvoda u kompaniji Indegy, navodi da komunalna preduzeća moderniziraju elektrane i prateće mreže kako bi unaprijedila stabilnost, smanjila troškove i osigurala usklađenost s propisima. „Mreže operativne tehnologije (OT) sve su više povezane s IT mrežama, što s većom automatizacijom povećava njihovu izloženost napadima, posebno zbog ranjivosti na cyber upade. Zaštita automatiziranih SCADA mreža za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije od cyber napada najvažniji je faktor za poboljšanje performansi mreže i njenu otpornost“, kaže on. Iako države širom svijeta nastavljaju jačati sigurnost elektrana, i dalje postoji dosta neslaganja o tome ko je odgovoran za njihovu cjelokupnu sigurnost, kaže Rothschild.

Elektrane se obično povezuju s državom, ali nisu sve u vlasništvu države niti ona upravlja njima. Zbog toga vlasti upiru prstom na operatere postrojenja. Usljed međusobno povezane prirode mrežnog sistema, njegova otpornost na cyber napade bit će jaka upravo koliko i njegova najslabija tačka“, objašnjava Rothschild. Kao rezultat toga, energetika se mora udružiti s drugim industrijama koje se smatraju dijelom kritične infrastrukture kako bi se otklonile slabosti u sistemu prije nego što ih neko ne zloupotrijebi.

Strožiji propisi za bolju zaštitu
Iako se propisi o elektranama razlikuju prema vrsti postrojenja i regiji, svi imaju isti cilj – ponuditi adekvatnu zaštitu objekta. Rad elektrana detaljno je regulisan zbog važnosti i ranjivosti tih objekata, a propisi obuhvataju sve aspekte, u rasponu od zaštite radnika do cyber sigurnosti, i mogu varirati prema tipu elektrane. Nuklearke, naprimjer, primjenjuju strožije standarde od ostalih, jer su posljedice za svako narušavanje sigurnosti, napad ili kvar na njima mnogo veće. U SAD-u je Odbor za nuklearnu regulaciju (NRC) zadužen za kreiranje propisa i zahtjeva za nuklearne elektrane kako bi se osigurala njihova adekvatna zaštita. NRC je nakon 11. septembra donio više mjera za terorističke napade iz zraka i smanjenje opasnosti od ispuštanja radijacije. U pogledu cyber sigurnosti, NRC od svake nuklearne elektrane zahtijeva da dostavi plan cyber sigurnosti i raspored njegove provedbe kako bi se otklonile prijetnje s kojima bi se mogla suočiti.

Primarni sigurnosni standard za proizvođače električne energije u Sjevernoj Americi je NERC CIP. Ta serija standarda donosi najbolje prakse kako za cyber tako i za fizičku sigurnost. Iako je u pitanju sjevernoamerički standard, i druge su zemlje usvojile slične najbolje prakse. U Evropskoj uniji je Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema (NIS direktiva) stupila na snagu u augustu 2016. kao prvi propis o cyber sigurnosti na nivou EU-a. Rothschild objašnjava da ona utvrđuje minimalne sigurnosne standarde za operatere ključnih usluga, kao što su one koje obuhvataju elektroenergetsku mrežu. Iako se Direktiva uglavnom odnosi na EU, svako ko posluje s Unijom mora se pridržavati njenih odredbi. Hayden navodi da se elektranama koje nisu obavezne pridržavati se državnih standarda, kao što je NERC CIP, savjetuje da slijede Okvir za cyber sigurnost Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju SAD-a (NIST). To je, međutim, u potpunosti dobrovoljno.

Preventivna simulacija napada
Odbor za nuklearnu regulaciju dužan je i da svake tri godine provodi vježbe sa simuliranim napadima na nuklearne elektrane, shodno Zakonu o energetskoj politici iz 2005. godine. U SMI-ju navode da ove sigurnosne vježbe uključuju pokušaje da se pristupi kritičnim dijelovima postrojenja i nanese što više štete. Osim toga, NRC zahtijeva da svaka nuklearna elektrana ima zonu planiranja u vanrednim situacijama (EPZ) u krugu od otprilike 16 kilometara od objekta te da svake dvije godine održava vježbe za reagiranje u vanrednim situacijama. Njih evaluiraju NRC i FEMA (Savezna agencija za upravljanje u kriznim situacijama). Postrojenja moraju i imati planove za sprečavanje širenja radioaktivnog materijala, koje obuhvataju zone od 80 km od objekta.

Zaštita na radu
Kada je u pitanju zaštita na radu, Uprava za sigurnost i zdravlje na radu SAD-a (OSHA) utvrđuje zahtjeve za elektrane u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika. Naprimjer, OSHA zahtijeva posjedovanje detektorskih pumpi za potencijalne onečišćivače zraka koji se mogu javiti u različitim tipovima elektrana. OSHA također savjetuje kompanijama da koriste postojeće sigurnosne propise kao polaznu tačku i kreiraju dodatne politike koje su specifične za samu firmu, navode Bencie i Morrison iz Security Management Internationala. Nažalost, manjak u primjeni propisa može dovesti do fatalnih incidenata, poput onog koji se u junu 2017. godine desio u Tampi na Floridi. U SMI-ju kažu da je Tampa Electric ignorisao propise tokom radova na održavanju, što je rezultiralo smrću pet radnika. Kompanija je od OSHA-e dobila kaznu povezanu s „namjernim kršenjem propisa“, što je najteži prekršaj koji uključuje plaćanje više od 100.000 dolara. „Kompanije bi trebale organizirati česte obuke o opasnostima za zaposlenike kako bi osigurale da se pridržavaju ispravnih sigurnosnih mjera“, kažu u SMI-ju. Važno je napomenuti i da sigurnosni standardi kontinuirano evoluiraju zbog pojave novih prijetnji. Zbog toga se postojeći standardi i propisi trebaju smatrati tek polaznom tačkom, a organizacije bi sebi trebale postaviti više ciljeve.

Nabavka najboljeg sigurnosnog rješenja
Za osiguranje postrojenja elektrana potrebno je sveobuhvatno sigurnosno rješenje, koje uključuje videonadzor, kontrolu pristupa i cyber sigurnost. Slabe tačke u sigurnosti elektrana mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Primjena najnovijih sigurnosnih rješenja jedan je od načina kako elektrane mogu zaštititi svoja postrojenja. Matthew LaRue, voditelj klijenata u kompaniji Convergint Technologies, skreće pažnju na „postojeću snažnu digitalnu revoluciju i transformaciju“. Ona je rezultat brojnih softverskih rješenja koja poboljšavaju procese, smanjuju rizike, ostvaruju uštede i poboljšavaju ukupni tok radnih procesa.
„Mnoge elektrane sada ozbiljno razmatraju različite prijetnje svojim objektima, kao i dostupna rješenja za njihovo otklanjanje. Neka od rješenja koja elektrane ispituju i implementiraju uključuju vještačku inteligenciju (AI), naprednu analitiku, biometriju, rudarenje podataka i upravljanje pristupom pomoću identiteta. Ova rješenja mogu prepoznati stvarne rizike i kreirati ambijent za znatno proaktivniji odgovor“, kaže LaRue.

Kod tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, poput videonadzora i kontrole pristupa, mnogo je načina kako najnovije tehnologije pomažu u zaštiti postrojenja. Hayden navodi da je napredak videonadzornih tehnologija olakšao primjenu kamera u osjetljivim zonama koje zahtijevaju veću sigurnost. Kamere koje koriste naprednu videoanalitiku i AI pomažu operaterima postrojenja da prepoznaju prijetnje poput sumnjivih vreća, neobičnih predmeta itd. Bencie i Morrison objašnjavaju da elektrane koriste i videonadzorne kamere u kombinaciji s radarima. To je zato što se neke od njih nalaze u blizini vode, zbog čega prateća magla i drugi vremenski uvjeti mogu otežati videonadzor. Budući da radar može prepoznati kretanje s veće udaljenosti nego što to mogu tradicionalne videonadzorne kamere, on je koristan u zahtjevnijim okruženjima.

Kritične zone
Elektrane koriste tehnologiju kontrole pristupa kako bi se zaštitile od nepoželjnih i neovlaštenih posjetilaca, kao i za praćenje osoba koje se u svakom trenutku nalaze u određenim prostorijama. Kritične zone unutar postrojenja, uključujući kontrolnu sobu, sigurnosne sisteme i dr., zahtijevaju pristup zasnovan na karticama ili biometrijskim podacima, a ponekad se u njih raspoređuju i stražari. Dillion ističe da se određene tehnologije u elektranama svakodnevno koriste kako bi se osigurala usklađenost sa strogim procedurama i propisima. Primjer mogu biti alati za kontrolu pristupa i upravljanje identitetima, koji se koriste za praćenje zaposlenika, izvođača radova i posjetilaca koji ulaze u elektrane i izlaze iz njih.

„Baze podataka i videodatoteke za kontrolu pristupa često se koriste za pridržavanje normi koje definiše NERC, odnosno Sjevernoamerička korporacija za električnu pouzdanost. Situacije i alati za izvještavanje povezani s bazama podataka koriste se za istrage, izvještavanje o usklađenosti i revizije“, kaže Dillion. Pored sigurnih sistema za upravljanja pristupom, Hayden navodi da neke elektrane primjenjuju i dodatne mjere, poput kioska na zaštićenim ulazima u kojima se prenosivi mediji testiraju na malver prije nego što ih se unese u postrojenja. Tako se osigurava zaštita mreža unutar elektrane i kontrolnih sistema u slučaju incidenata, odnosno prijetnji koje izaziva malver na prenosivim medijima, npr. USB-ovima. Te medije mogu nositi izvođači radova, dobavljači, zaposlenici itd. Kiosk može skenirati USB uređaje i druge prenosive medije koristeći najsavremenije antivirusne sisteme. „Naprimjer, kiosk se može postaviti na ulazu u proizvodno postrojenje, tvorničku zgradu i dr. kako bi se provjerilo jesu li stikovi sigurni prije nego što pređu prag postrojenja“, kaže Hayden. „Zapravo, jedna od najvećih prijetnji sigurnosti mreže i funkcionisanju SCADA sistema su takvi slučajevi. Zbog toga je važno stručno osposobiti ovlašteno osoblje kako bi bilo u stanju da smanji rizik i ostvaruje pristup isključivo prema svojoj funkciji“, upozorava Rothschild.

Umrežavanje donosi rizik od cyber napada
Internet stvari se pokazao kao blagoslov, ali i prokletstvo za elektrane, jer ih umreženost sada izlaže većem broju prijetnji. IoT je za elektrane mač s dvije oštrice. S jedne strane, nudi praktičnost i napredniju sigurnost, a s druge otvara vrata prijetnjama i napadima kojima se elektrane ranije nisu morale baviti. Donedavno su elektrane i SCADA sistemi bili izolirani od ostatka svijeta. Nisu bili povezani na internet ili druge sisteme, što je drastično reduciralo njihovu izloženost. Nadalje, računari koji se koriste u upravljanju industrijskim procesima uglavnom već godinama rade bez ikakvih ažuriranja ili promjena. „Trend nazvan Industrijski internet stvari (IIoT) eliminisao je ovu tampon-zonu, odnosno izoliranost. Povezivanjem nekoć izoliranih industrijskih uređaja u poslovne mreže, IIoT je uveo nove sigurnosne rizike koji kao da su ispali iz romana naučne fantastike. Ali nisu“, objašnjava Rothschild i dodaje kako mnoge kriminalne grupe posebno ciljaju kritičnu infrastrukturu jer je ona relativno laka meta, a napadi mogu prouzrokovati veliku štetu. „Nismo svjedočili brojnim katastrofalnim napadima, ali su se desili mnogi incidenti u kojima su protivnici ostvarili pristup kritičnoj infrastrukturi kako bi stvorili uporište za sebe, odnosno dobili pristup ‘crvenom dugmetu’ pomoću kojeg mogu pokretati napade kad god to žele“, kaže on.

Sigurnosni incidenti u porastu
Na meti napadača danas su i uređaji povezani u okviru interneta stvari, kao što su kamere. Mnogi korisnici ne mijenjaju zadano korisničko ime i lozinku, što olakšava pretraživanje i hakiranje video feeda. Neke web-stranice čak vode i evidenciju o uređajima povezanim na internet u važnim postrojenjima i prikazuju njihovu lokaciju. Neažurnost u pogledu jednostavnih mjera poput promjene lozinke za kamere čini cjelokupni nadzorni sistem izrazito ranjivim. Kako IoT uređaji postaju sve rasprostranjeniji i bitniji za rad postrojenja, oni mogu postati i medij za DoS napade na postrojenja u vidu gašenja ili preopterećenja bežičnog sistema, dodaje on. „Ne zaboravite napade Mirai malverom od prije godinu dana kada je napadač iskoristio nedostatke u mnogim IoT uređajima i praktično isključio provajdera DNS servisa. Taj događaj je pokazao da IoT uređaji moraju biti testirani na sigurnosne nedostatke prije nego što ih se proda ili instalira“, podsjeća Hayden. Iako je internet stvari kreirao slabe tačke, on je ponudio i mnoge mogućnosti, poput efikasnijeg korištenja energije.

Advanced Axis EN: Samo najbolji za najbolje

Noseći epitet jednog od globalnih predvodnika u dizajnu, proizvodnji i isporuci inteligentnih protivpožarnih sistema, kompanija Advanced odabrana je za projekat zaštite sjedišta slovenskog proizvođača Pirnata
Piše: Jeremy Mountain, šef Odjela za odnose s javnošću, Advanced
E-mail: jmountain@advancedco.com

Pirnar, slovenski proizvođač luksuznih vrata, koja izvozi širom svijeta, zapošljava više od 200 radnika. Njegovo ime sinonim je za kvalitet u industriji prozora i vrata, a firma se može pohvaliti i mnogim nagradama za tehnološke i dizajnerske inovacije. Smješten u Ljubljani, Pirnarov moderni objekat zauzima površinu od 4.366 metara kvadratnih. U podrumu sadrži prostore za skladištenje, servisiranje i obuku, proizvodnja i prodaja su u prizemlju, dok su uredske prostorije na spratu iznad. Osnovu aktivne protivpožarne zaštite objekta čini Advanced Axis EN protivpožarni sistem, povezan sa 230 uređaja.

Praktičan i pouzdan sistem
Odgovoran za projektovanje i instalaciju protivpožarnog sistema bio je Advancedov partner Bildos. “S obzirom na Pirnarovu reputaciju kada su u pitanju kvalitet i perfekcionizam, znali smo da će samo najbolja rješenja biti dovoljno dobra. Robusni Axis EN sistem praktičan je za servisiranje i ima nagrađivanu tehničku podršku, što Advanced čini idealnim proizvodom i zato je odabran da zaštiti sjedište Pirnara”, izjavio je direktor Bildosa Damjan Birk. Napredni Axis EN sistem, kojem je FM Approvals nedavno dodijelio certifikat za EN54 standard, komunicira sa BMS-om, sistemom za detekciju ugljik-monoksida, kao i kontrolom pristupa te HVAC sistemom druge kompanije, što omogućava kontrolu dima te upravljanje ventilacijskim otvorima, ventilatorima i prigušnicima u hitnim slučajevima. Axis EN je certificiran u skladu s EN54 2, 4 i 13 standardima te se njegove centrale mogu koristiti u formatu jedne petlje i jedne centrale ili se mogu lako podesiti kao centrale s višestrukim petljama u mrežama sa 200 čvorova, koje pokrivaju ogromna područja. Lakoća instalacije i podešavanja Advancedovog sistema te podrška za veliki broj perifernih uređaja čine ga pogodnim za svaku vrstu upotrebe. “Advanced Electronicsov sistem za zaštitu od požara donio nam je osjećaj veće sigurnosti i kontrole te povećao pouzdanje u način na koji vodimo svoje poslovanje. Možemo nastaviti rasti i napredovati znajući da je zaštita naše infrastrukture vrhunska i stalno nadograđena”, izjavio je Ado Rupnik, zamjenik direktora u Pirnaru.

O Advancedu
“Bilo nam je zadovoljstvo raditi s Bildosom kako bismo im isporučili kvalitetan i upravljački jednostavan sistem, koji će omogućiti efikasnu protivpožarnu zaštitu za Pirnarov objekat, u kojem se zajedno obavljaju proizvodne i komercijalne aktivnosti”, dodao je Vladimir Zrnić, Advancedov regionalni menadžer prodaje za Južnu Evropu. Inače, Advanced je jedan od svjetskih predvodnika u razvoju i proizvodnji inteligentnih protivpožarnih sistema. Performanse, kvalitet i lakoća korištenja njegovih proizvoda zaslužni su za to što su Advancedova rješenja implementirana širom svijeta, od instalacija s jednom centralom do mreža koje se protežu na više lokacija. Advanced je u vlasništvu Halma PLC-a, kompanije s FTSE 100 liste, koja ima dugu historiju zaštite visokoprofilnih proizvodnih postrojenja širom svijeta, uključujući i Rolls Royceovo avijacijsko postrojenje te proizvodne pogone Elfaba, globalnog proizvođača industrijskih proizvoda za ograničavanje pritiska.

Hikvision: Skalabilno rješenje u fabrici za proizvodnju guma

Kompanija Kabat Tyre morala je unaprijediti postojeći sigurnosni sistem koji je koristio uređaje niže rezolucije. Novi sistem trebao je osigurati nadzor visoke rezolucije proizvodnih hala, skladišta, poslovne zgrade i otvorenih prostora kako bi se spriječile krađe
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Industrijski kompleksi koji se prostiru na velikoj površini obično imaju prilično različite sigurnosne potrebe. Hikvision zbog toga nudi širok niz tehnologija koje zadovoljavaju svaku potrebu, u što se nedavno mogao uvjeriti proizvođač guma u Poljskoj. Kabat Tyre u Budzyńu proizvodi gumene proizvode za industriju i poljoprivredu. U potrazi za novim sigurnosnim sistemom koji bi pokrivao njegov proizvodni pogon od 30.000 m2, Kabat se okrenuo sistem-integratoru Tel-Kom Serwisu, koji je koristio Hikvisionove proizvode kako bi isporučio skalabilno rješenje.

Stari sistemi bez ikakve fleksibilnosti
Kabat Tyre je morao unaprijediti postojeći, manji sigurnosni sistem koji je koristio uređaje niže rezolucije različitih proizvođača. Novi sistem je trebao osigurati nadzor visoke rezolucije proizvodnih hala, skladišta, poslovne zgrade i otvorenih prostora kako bi spriječili krađe i pružili podršku u slučaju nesreća. Kvalitet slike u uslovima niske osvijetljenosti bio je poseban problem s obzirom na to da nije svaki dio velike površine kompleksa dobro osvijetljen. Deponije za crne gumene proizvode (npr. gume za vozila) ne reflektuju svjetlo dobro, što ih čini teškim za nadzor pomoću kamera niže osjetljivosti. Osim toga, bilo im je potrebno pouzdano detektovanje pokreta i mogućnost kombinovanja nezavisnih snimača u jedan sistem, koji je morao biti skalabilan jer će se proširivati u budućnosti. Klijent je želio imati mogućnost dodavanja novih funkcija po pristupačnoj cijeni, bez ikakvih iznenađenja kada stigne račun. To je bio poseban izazov jer nisu mogli znati koje će im funkcionalnosti trebati.

Oštre slike čak i u mraku
Tel-Kom Serwis dizajnirao je rješenje za Kabat temeljeno na pet 4K snimača (DS-9632NI-I8 i DS-7716NI-I4), koji su, uz iVMS 4200 softver za upravljanje svim kamerama, osigurali jaku jezgru za videonadzorno rješenje, a sve u jednoj zatvorenoj mreži. Za prostore na otvorenom korištene su brojne pametne bullet kamere (DS-2CD4B26FWD-IZS) koje koriste Hikvisionovu DarkFighter tehnologiju da bi isporučile svijetle slike u boji čak i u uslovima veoma slabog osvjetljenja. Za pokrivanje unutrašnjih područja, odnosno proizvodne hale i hodnika, instalirane su EasyIP 2.0 i fiksne kamere (DS-2CD2T42WD-IS), a za nadzor ureda korištene su IR fiksne kamere (DS-2CD2142FWD-I). Mjesta za testiranje guma trebala su nešto drugačiji uređaj budući da je trebalo nadzirati iznenadna povećanja temperature radi zaštite od mogućih požara. Tako je korištena termometrijska bullet kamera (DS-2TD2136T-15). Sa slikama visoke rezolucije, čak i u najtamnijim dijelovima, sigurnosno osoblje ima mnogo bolji uvid u ono šta se dešava na cijelom području od 3,5 hektara.

Arkadiusz Wierzbicki iz Tel-Kom Serwisa nije krio zadovoljstvo postignutim. “Hikvisionovo rješenje bilo je odličan izbor za Kabat Tyre jer nudi jednostavnu ugradnju, pouzdanost, intuitivno upravljanje i dobar kvalitet slike. Također, nema skrivenih troškova, što je bilo važno za unapređenje njihovog sistema. Kabat Tyre sada posjeduje rješenje visoke rezolucije, koje sve sigurnosne potrebe objedinjuje u sistem koji se može proširiti kako bi zadovoljio čak I buduće potrebe”, rekao je Wierzbicki.

Šta industrijska robotika donosi u narednim godinama?

Kako starenje stanovništva dovodi do manjka radne snage u razvijenim ekonomijama, kompanije se okreću industrijskim robotima da popune tu prazninu. Prethodna godina bila je djelimično uspješna za taj sektor. Ovu problematiku prolazimo s Huijem Zhangom, menadžerom proizvoda iz oblasti robotike u kompaniji ABB
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prethodna godina prilično je obilovala dešavanjima važnim za cijelu industriju robotike, od zatvaranja kompanije Rethink Robotics do predstavljanja uzbudljivih proizvoda iz Boston Roboticsa i samovozećih automobila iz Wayma. Bila je to godina uspona i padova za tu industriju. Industrijski roboti u posljednje vrijeme nailaze na sve širu prihvaćenost. Prema Međunarodnoj federaciji za robotiku (IFR), samo u 2017. prodato je 380.550 jedinica, što je povećanje od 29% u odnosu na prethodnu godinu. Kina je predvodila taj rast, a u stopu je slijede SAD i Njemačka. Dok čekamo završni izvještaj za 2018. godinu, očekuje se da će se rast nastaviti i u budućnosti.

Manje proizvoda, više raznovrsnosti
Prošli su dani kada se proizvodnja vrtila oko izrade jednog te istog modela u velikim količinama. Danas je naglasak na manjim količinama s više varijacija. „Nastavlja se prelazak s proizvodnje velikih količina istog proizvoda na izbacivanje manjih serija uz veću raznolikost. Ta tzv. masovna prilagodba potrebama postala je nova norma u raznim sektorima, od automobilske industrije do elektronike, pa čak i proizvodnje hrane“, kaže Hui Zhang. To znači da fabrike moraju biti fleksibilnije kako bi se bolje prilagodile širim asortimanima proizvoda i serija na istoj proizvodnoj liniji i lakšem prebacivanju s jednog proizvoda na drugi. Mnogi proizvođači imaju problem s tim jer postaju svjesni da provjerena rješenja za automatizaciju više nisu dovoljno fleksibilna da im omoguće da održe korak sa svim tim promjenama.

Veća fleksibilnost
Preusmjeravanje fokusa i pritisci koji dolaze s njim intenzivirali su ulaganja u efikasnija i fleksibilnija rješenja za automatizaciju robota u “lakšim” industrijama kao što su proizvodnja hrane i pića ili elektronskih uređaja. „U industriji hrane i pića roboti su se tradicionalno koristili za automatizaciju jednostavnijih procesa kao što su utovar paketa na palete. Danas se sve više koriste za procese veće vrijednosti, npr. za direktno pripremanje hrane. U elektronici roboti pomažu u nalaženju ravnoteže između potreba za fleksibilnošću, visokim kvalitetom i brzim proizvodnim ciklusom“, kaže Zhang.

Utjecaj radne snage
Investicije u automatizaciju posljedica su promjene situacije na tržištu radne snage. Mnoge zemlje se danas suočavaju sa sve starijim stanovništvom i problemima povezanim s činjenicom da mladi žele mentalne izazove, a ne fizičke. Razne industrije se već suočavaju s nedostatkom radne snage i odgovarajućih vještina, a druge isti problem čeka u narednim godinama.
„Ljudi su manje spremni da rade poslove koji su dosadni, prljavi, opasni ili delikatni“, kaže Zhang i dodaje da mnogi proizvođači koriste automatizaciju kako bi „nadoknadili nedostatak radne snage, a posebno zadovoljili veliku potražnju ili odgovorili na potrebe industrija s neprivlačnim poslovima i izraženom fluktuacijom radnika. Vrijeme potrage za jeftinom radnom snagom iz cijelog svijeta je iza nas. Proizvođači moraju biti u stanju ponuditi konzistentnu proizvodnju u blizini svojih krajnjih korisnika“.

Evolucija tehnologije
Sektor industrijske robotike također se našao pod utjecajem promjena i potražnje za novom tehnologijom. Čak i u zrelim i visokoautomatiziranim industrijama, kao što je sektor proizvodnje automobila, kontinuirane investicije vode se potrebom za efikasnim prelaskom s vozila s unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila. „Ovo zahtijeva nove proizvodne procese u tradicionalnim oblastima kao što je pogonski sklop, kao i potpuno nove procese u segmentima kao što je automatizacija sastavljanja akumulatora. To je veoma složeno i mora se prilagoditi brojnim varijacijama u dizajnu“, kaže Zhang. Proizvođači automobila oslanjaju se na robote i automatizaciju segmenata proizvodnje koji su se tradicionalno obavljali ručno, kao što su dodavanje završne opreme i montaža.

20-postotni rast
Industrijski roboti su popularniji nego ikada ranije jer su korisnici sve više svjesni njihovih prednosti u vrijeme kada troškovi rada nastavljaju rasti. „U izvještaju istraživačke kompanije IDC predviđa se da će potrošnja u sektoru robotike i dronova u 2019. porasti za 17,6 posto u odnosu na godinu ranije. Do 2022. rast bi se nastavio uz složenu godišnju stopu od 20 posto.

Jednostavnije upravljanje
Prošli su dani kada su industrijski roboti dolazili u paketu s komplikovanim procedurama instalacije i upravljanja i bili držani u odvojenim kućištima. Zahvaljujući inovacijama, mašine su danas postale dovoljno jednostavne da mogu raditi zajedno s ljudima, a da ne predstavljaju sigurnosni rizik. „Mi u ABB-u pratimo rast proizvodnje robota koji se lako instaliraju i programiraju i kojima se lako upravlja. Primjeri uključuju programiranje putem demonstracije, korištenje alata kao što su proširena ili virtuelna realnost te kvalitetnije interfejse za interakciju ljudi i robota. Ovo je posebno važno za mala i srednja preduzeća, u kojima je nedostatak iskustva u radu s robotima ključna prepreka za ulazak na ovo tržište. Pojednostavljenje procesa važno je i za velike globalne proizvođače koji žele otvarati lokalne fabrike uz istovjetan kvalitet, bez obzira na lokalnu bazu radne snage“, kaže Zhang. On dodaje da ovaj trend postaje izuzetno značajan, jer se sve više proizvođača suočava s nedostatkom radne snage. Ovo je posebno naglašeno u industrijama s visokom fluktuacijom zaposlenika koji rade niže kvalificirane poslove. Zato ovi sistemi moraju biti jednostavniji za upravljanje, bez potrebe za dugotrajnim obukama.

Zajednički rad ljudi i robota
U ovoj industriji može doći i do povećanja broja aplikacija koje omogućavaju kvalitetniju interakciju između ljudi i robota. To može uključivati paralelni rad u istom prostoru i saradnju na realizaciji zajedničkih zadataka. Kolaborativni roboti ili „koboti“ su mašine projektovane za fizičku interakciju s ljudima. Oni su već uveli revoluciju u način rada fabrika.

„Saradnja ljudi i robota ključna je za jačanje fleksibilnosti proizvodnje kako bi se moglo izaći na kraj s izrazito mješovitom proizvodnjom manjih količina. Ljudi mogu dodati svoju jedinstvenu sposobnost prilagođavanja promjenama i improvizaciji, dok roboti nude neprekidnu izdržljivost za obavljanje repetitivnih zadataka. Sigurna koegzistencija je sve važnija, jer mješovita proizvodnja malih količina podrazumijeva da ljudi rade u blizini robota na jedan fleksibilan i privremen način. To, naprimjer, uključuje dodavanje različitih materijala robotima, promjenu programa i kontrolu novih serija“, ističe Zhang i dodaje kako su mnogi proizvođači imali problema s postizanjem ravnoteže između sigurnosti i potrebe da roboti rade punom brzinom. Dodatna prednost sigurnog zajedničkog rada ljudi i robota su fleksibilniji proizvodni procesi u fabrici, bez sigurnosnih barijera.

Digitalizacija
Povezani uređaji trenutno su najvažniji trend u većini industrija. Godina pred nama donosi umrežene robote u digitalnom proizvodnom ekosistemu. „Time se poboljšavaju efikasnost, produktivnost i pouzdanost kroz čitav proizvodni ciklus, koji uključuje inžinjering, stavljanje u pogon, rad i održavanje. Digitalizacija omogućava bolju saradnju u cijelom lancu vrijednosti, bilo horizontalno (npr. između dobavljača, proizvođača i distributera) ili vertikalno, unutar fabrike (npr. između e-trgovine i CRM sistema usmjerenih na korisnike, poslovnih ERP sistema, planiranja proizvodnje i sistema automatizacije logistike). Oba tipa saradnje mogu ponuditi kvalitetnija korisnička iskustva i povećati efikasnost proizvodnje”, kaže Zhang. Naprimjer, neki globalni proizvođač može pratiti performanse pojedinačnih robota među više hiljada njih širom svijeta i prepoznati one koji imaju loše performanse i treba im nadogradnja ili servis. Digitalizacija je važna ako želimo imati proizvodnju mješovitog karaktera i manjih količina jer nudi veću inžinjersku efikasnost ili brže lansiranje novih ponuda na tržište.

Šta bi korisnici trebali znati?
Imajući u vidu predviđeni rast upotrebe industrijskih robota širom svijeta, ponuđači rješenja u tom sektoru žele da njihovi klijenti budu dobro informisani o najboljim praksama. Prema prognozama Allied Market Researcha, za tržište industrijske automatizacije se očekuje da će rasti za više od devet posto do 2023. godine. Do toga će doći zbog faktora kao što su povećanje troškova rada i teže pronalaženje kvalificiranog osoblja. Jedan od glavnih igrača u toj industriji je i ABB. Njegovi predstavnici ističu da i korisnici moraju biti svjesni nekoliko stvari.

„Najbolja sinergija nastaje kada spojimo znanje korisnika s našom ekspertizom i konkretno ga primijenimo. To je mnogo više od pukog odabira robota i tiče se zajedničkog pronalaženja odgovora na pitanja o tome šta je moguće i šta možemo učiniti na najbolji način. Neke zemlje i industrije su već predvodnici u inovacijama i tamo se dešavaju nove i uzbudljive stvari u pogledu saradnje ljudi i robota i digitalizacije“, kaže on.

Prema Zhangu, dobar primjer za to je automobilska industrija. Kako bi se pomoglo ljudima da budu produktivniji, u njoj se koristi praktično sve, u rasponu od pametnih rukavica do proširene realnosti. „ABB također radi s mrežom tzv. ponuđača vrijednosti, koji su tako nazvani jer je to upravo ono što oni rade. Oni našim klijentima pružaju rješenja za automatizaciju koja kreiraju vrijednost. Proizvođači i kompanija ABB bi, svakako, imali koristi od postojanja više ovakih ponuđača vrijednosti, posebno onih koji razumiju mogućnosti kolaborativne automatizacije i dobro poznaju digitalne tehnologije“, zaključuje Zhang.

Povećana potreba za digitalizacijom
Digitalna revolucija počela je prije nekoliko decenija i do danas je obuhvatila gotovo sva tržišta, kako potrošačka tako i industrijska. Sigurnosna rješenja, naprimjer, sve više koriste IP tehnologiju, otvarajući put za kvalitetniju integraciju i ponudu dodatnih mogućnosti. Iako mnoge kompanije prepoznaju potrebu za digitalizacijom, nekima nedostaje jasna strategija. Zhang smatra da će kompanije imati koristi od snažnije posvećenosti digitalizaciji: „Imate prihvatanje novih tehnologija i mogućnosti, uz paralelnu podršku lakšem prelasku s analogne na digitalnu proizvodnju. To uključuje programe kojima će se osigurati da radnici imaju pristup cjeloživotnom učenju. Tako oni mogu steći ključne vještine i pomoći proizvođačima da se prilagode i ostvare napredak u ambijentu u kojem masovno prilagođavanje proizvodnje predstavlja standard.“

Potrebno više saradnje
Prilagođavanje rješenja za automatizaciju uz jasno razumijevanje potreba igra ključnu ulogu u procesu optimizacije robota radi povećanja produktivnosti. „Jača saradnja podrazumijeva i uključivanje naših stručnjaka u rane faze procesa kako bismo zajedno mogli kreirati prilagođena rješenja, a ne samo isporučivati robote prema specifikacijama. Brzina pojave inovacija danas je toliko velika da je proizvođačima, pa čak i nekim sistem-integratorima, teško ići u korak s najnovijim mogućnostima naših robota. Najbolji rezultati proizlaze iz zajedničkog rada, uz angažman različitih stručnjaka“, dodaje on. Saradnja se odnosi i na kreatore politika, nevladine organizacije i akademsku zajednicu, kao i na privatni sektor, a zemlje koje su danas vodeći svjetski proizvođači su one s posebnim inicijativama za podršku pametnim fabrikama. One uključuju podsticaje i obuku, povoljne inovacijske politike i razumnu regulativu. Za kompanije koje razmišljaju o automatizaciji svojih industrijskih procesa ovi prijedlozi mogu biti od koristi. Ključna poruka je da kompanije trebaju razmisliti o mogućnostima i raditi sa stručnjacima kako bi se došlo do optimalnog rješenja za njihove potrebe.

Pametni ekrani i ogledala

Nakon proboja pametnih zvučnika sljedeća potencijalna prekretnica na putu transformacije pametnih domova u intuitivna i korisniku prilagođena mjesta su pametni ekrani. Kombinacija pametnog glasovnog pomoćnika i funkcionalnog ekrana osjetljivog na dodir omogućila je pametnim ekranima da se nađu u kuhinji i kućnim multimedijalnim centrima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija©asadria.com

Koncept koji je u posljednje dvije godine izazvao veliku pažnju industrije pametnih domova su pametni ekrani. Oni kombiniraju ekran osjetljiv na dodir i pametne glasovne pomoćnike u jednom uređaju. Prvi takav uređaj bio je Amazon Echo Show, pametni zvučnik sa 7-inčnim zaslonom osjetljivim na dodir i Alexa sistemom, koji je na tržište izbačen sredinom 2017. godine. On je ponudio napredniju funkcionalnost pametnog zvučnika obogativši je širokim spektrom vizuelnih informacija, kao što su prijenos slike s nadzornih kamera i ažuriranje vijesti uživo.

Uspon tržišta pametnih ekrana
Blake Kozak, glavni analitičar u IHS Markitu, smatra da će se ove napredne funkcije sve češće nuditi u kontrolerima pametnih domova. „Sve u svemu, pametni ekrani su prirodan i potreban izdanak napretka industrije automatizacije domova jer je vrlo praktično obogatiti glasovne interakcije vizuelnim prikazom“, kaže on. Aaron Emigh, direktor kompanije Brilliant, koja proizvodi platforme za pametne ekrane i prateće uređaje, opisuje samostalne glasovne pomoćnike kao „nesavršeno rješenje“. „Glasu nedostaje jednostavnost praćenja – teško je znati što tačno trebate reći da biste kontrolisali stvari“, kaže on.

Najveći konkurent Alexa platformi, Google Assistant, ušao je na tržište pametnih ekrana sredinom 2018. godine. To je dovelo do ubrzanog razvoja proizvoda jer su proizvođači kao što su Lenovo, LG i JBL počeli izrađivati pametne ekrane koji koriste Google Assistant. Google je zatim u oktobru 2018. lansirao vlastiti uređaj s pametnim ekranom Google Home Hub, da bi iste godine i tehnološki div Facebook ušao u arenu sa svojim Portalom i Portalom+. Amazon je na to odgovorio predstavljanjem druge generacije svog Echo Show sistema, uz napredniji hardver i izgled uređaja. No, u posljednjih nekoliko mjeseci proizvođači koji nude uređaje s pametnim ekranima preusmjerili su pažnju na kućne korisnike, uz naglašavanje njihovih prednosti za korištenje u kuhinji i kućnoj multimediji. Google Assistant i Alexa rade s aplikacijama kao što su SideChef, Chefling i innit, čime se kućnim korisnicima omogućava da koriste glasovne komande za prikaz recepata, kao i slika ili videa. KitchenAid, proizvođač kućanskih aparata u vlasništvu kompanije Whirlpool, predstavio je pametni ekran s podrškom za Google Assistant, koji dolazi u paketu s 10-inčnim ekranom dizajniranim da bude otporan na kuhinjske nezgode i prosipanje tekućine.

Proizvođači su počeli uključivati pametne ekrane u širi ekosistem pametnog doma. Amazon je integrisao Alexa platformu u svoje Fire televizore. Pri tome, ta kompanija kombinira vizuelne funkcije Echo Show sistema s televizorima, a korisnicima se omogućava da od pomoćnika traže da uživo prikaže video s videonadzornih kamera. Još jedna tržišna primjena pametnih ekrana su videopozivi, koje Facebook aktivno promovira kroz svoje Portal uređaje s podrškom za Facebook Messenger. Kamera na Portalu i Portalu+ omogućava videopozivanje bez upotrebe ruku. Pri tome se korisnike tokom kretanja prati u vidnom polju pod uglom od 140 stepeni, uz funkcije automatskog zumiranja i fokusiranja. „Ono što pametne ekrane čini posebnim jeste to što nude dodatne funkcije za najvažnije kućanske aparate, sve s receptima, snimcima kuhanja i živim prikazom sadržaja frižidera“, kaže Kozak.

Širenje ponude
Pametni ekrani već su se dokazali kao alternativa glasovnim komandama i pametnim telefonima kada je u pitanju kontrola umreženih kućanskih aparata. Google Home dolazi u paketu s kontrolnom tablom, koja omogućava vlasnicima domova da jednostavno prilagode funkcije svojih pametnih kućanskih uređaja. To se radi pomoću ekrana osjetljivog na dodir, pri čemu nema potrebe za korištenje Google Assistanta. Proizvođači se nadaju da će se pametni ekrani nametnuti kao praktičnija zamjena za pametne telefone u segmentu kontrole pametnih kućnih uređaja, a Kozak predviđa da će pametni ekrani „transformirati tržište sistema za automatizaciju domova tokom 2019. i 2020. godine“.

Odabir najboljeg pametnog ekrana
Kao i kod pametnih zvučnika, i na tržištu pametnih ekrana dominiraju dvije glavne platforme: Amazon Alexa i Google Assistant. Ipak, kompanije poput Brillianta i Samsunga žele dokinuti taj duopol. Kao pioniri na tržištu, Echo Show i njegov Amazon Alexa kreirali su osnovni predložak za uređaje s pametnim ekranima koji su ostali proizvođači imitirali. Echo Show prikazuje informacije koje se traže putem glasovnog pomoćnika, uključujući stanje u prometu i vremensku prognozu, a ekran omogućava korisnicima i da prate videosadržaje na platformama za streaming, kao i da pregledaju fotografije pohranjene u oblaku. Tu je i mogućnost pozivanja direktne slike s nadzornih kamera. Pomoću ugrađene kamere korisnici mogu obavljati i videopozive bez upotrebe ruku.

Echo Show druge generacije košta 230 američkih dolara i podržava više od 50.000 glasovnih komandi s kojima radi Alexa. Za one koji traže jeftiniji Alexa uređaj, francuska kompanija Archos nedavno je predstavila dva proizvoda s pametnim ekranima po cijeni od 129, odnosno 149 američkih dolara. Dok Echo Show ima status pionira na ovom tržištu, uređaji s podrškom za Google Assistant, uključujući Google Home Hub, nude brojne dodatne funkcije. Naprimjer, kada korisnici od Google Assistanta zatraže informacije o stanju u prometu i konkretnoj ruti, ona će biti prikazana na Google Mapsu. Ako korisnici zatraže pristup planeru i e-mailu, prikazat će im se i Google Calendar i Gmail. Tu je i Home View kontrolna tabla, koja korisnicima omogućava da kontrolišu pametne kućne uređaje listanjem s vrha ekrana prema dolje. Iako uređaji drugih proizvođača koji koriste Google Assistant podržavaju videopozive, sam Google Home Hub nema kameru, što Google pravda rizikom od narušavanja privatnosti.
Google Home Hub košta 149 američkih dolara, dok se cijene uređaja ostalih proizvođača kao što su LG, Lenovo i JBL kreću u rasponu od 200 do 250 dolara. Postoje brojne opcije za one koji traže uređaj koji ne koristi Alexa ili Google Assistant sisteme, ili barem mogućnost izbora platformi. Brilliant je startup iz Kalifornije koji se bavi pametnim domovima. On je predstavio Brilliant Light Switch kontroler, koji kombinira prekidač za svjetlo s ekranom osjetljivim na dodir. Taj uređaj, između ostalog, nudi podršku za Alexu, Apple HomeKit, Samsung SmartThings i Nest i prodaje se po cijeni od 300 američkih dolara. „Pametni ekrani olakšavaju kontrolu jer mnogi od njih nude vizuelnu povratnu informaciju pored opcije korištenja glasa. Brilliant ide korak dalje i omogućava kontrolu nad uređajima i lokacijama preko ekrana, što je jednostavniji i direktniji pristup“, kaže Aaron Emigh, direktor kompanije Brilliant.

Kombinacija dodira i glasa
Još jedan startup je i Atmos Home, koji ima slične ciljeve kao i Brilliant. Njegov AtmosControl centar dizajniran je za postavljanje na zidove i omogućava korisnicima da kontrolišu kućanske uređaje pomoću intuitivnih ikona na 7-inčnom ekranu osjetljivom na dodir. Sistem nudi pet bežičnih protokola i podržava nekoliko platformi i proizvoda za pametne kuće. „Kontrola pomoću dodira i glasa postat će značajan faktor jer ne možete uvijek nositi telefon ili izgovarati glasovne komande u bučnoj sobi, na zabavama ili tokom utakmice“, kaže Mark Lyle, direktor i suosnivač Atmos Homea. Proizvođač profesionalnih sistema za pametne domove ELAN predstavio je Intelligent Touch Panel platformu. Njihov kontrolni centar nudi podršku za Alexu i Google Assistant. Iako novi proizvođači stalno ulaze na tržište pametnih ekrana, Kozak smatra da će sadašnja maloprodajna cijena od 200 i više dolara dovesti do toga da će korisnici radije sačekati da cijene padnu prije kupovine uređaja, s obzirom na to da najjeftiniji inteligentni zvučnici koštaju tek pedesetak dolara. On dalje navodi da je zasićenje tržišta dodatni izazov. „Iako je moguće i očekivano da će domovi posjedovati više glasovnih pomoćnika za različite svrhe, postojanje više ekrana u kuhinji, na radnoj ploči ili televizoru natjerat će kupce da počnu tražiti odgovarajući ekosistem.“

Poslovne primjene pametnih ogledala
Pametno ogledalo je vrsta pametnog ekrana koji ima potencijal za kućnu upotrebu i poslovnu primjenu u modnoj i kozmetičkoj industriji. Pametno ogledalo je interaktivno ogledalo opremljeno kamerama, senzorima i elektronskim displejem. Iako tehnologija nije nova, integracija s glasovnim pomoćnicima dovela je do njene šire upotrebe u više sektora. Pametno ogledalo može prikazati informacije kao što su događaji u planeru i nepročitane poruke. Uređaj može puštati muziku u kupaonici, omogućiti praćenje drugih pametnih uređaja, slati prijedloge za šminku i obavljati telefonske pozive. „Maloprodaja i pametni domovi i dalje su referentni sektori za pametna ogledala, pri čemu modna industrija i kozmetika predvode maloprodajni segment“, kaže Fulvio Riva, osnivač i direktor actiMirrora, koji proizvodi pametna ogledala. Uređaji te kompanije mogu evidentirati i prikazivati zdravstvene podatke te omogućiti korisnicima da puštaju muziku i kontrolišu pametne kućanske uređaje. Kompanije Capstone Connected Home i Electric Mirror predstavile su nove proizvode s podrškom za Android i Google Assistant na sajmu CES 2019. Istovremeno, Kohler je na tržište izbacio pametno ogledalo s podrškom za Alexa sistem, koji korisnicima omogućava interakciju s ugrađenim glasovnim pomoćnikom. Druga važna industrija koja širi primjenu pametnih ogledala je maloprodaja, posebno u segmentu modne industrije. Pametna ogledala koja koriste kompanije u tom sektoru mogu prepoznati koje proizvode nose njihovi kupci, kao i predlagati artikle koji bi im se mogli dopasti. U kombinaciji s tehnologijom proširene realnosti, kupci na virtuelan način mogu isprobati i kako im odjeća stoji.

Španski modni brend Zara postavio je pametno ogledalo u jednoj od svojih radnji. Ogledalo prikazuje dostupne artikle za potrošače u zavisnosti od toga kakvu odjeću isprobavaju. Mastercard Smart Mirror omogućava klijentima da pregledaju artikle, pozivaju prodavce koji im donose odjeću te plaćaju karticom bez izlaska iz kabine, a može im služiti i kao svakodnevni konsultant za ljepotu i koristiti ugrađenu kameru za analizu bora, mrlji i začepljenih pora na koži korisnika. Nakon toga ogledalo korisniku sugeriše šta treba učiniti da poboljša stanje svoje kože.

I ovo tržište je u porastu
Prema podacima Research and Marketsa, vrijednost tržišta pametnih ogledala bi, prema prognozama, trebala skočiti sa 2,8 milijarde dolara u 2018. na 4,4 milijarde do 2023. godine. Zbog ogromne količine podataka prikupljenih od korisnika, čini se da će pametna ogledala postati medij za pružanje personaliziranih iskustava, kako u domovima tako i u maloprodajnim objektima. Riva iz actiMirrora kaže da bi pametna ogledala mogla postati pravi „blagoslov“ za vlasnike prodavnica, jer će im omogućiti da šalju „ciljane reklame i personalizirane preporuke, koje su do sada bile ekskluzivna domena maloprodaje preko interneta“. Informacije i analitika do kojih se dolazi na osnovu podataka koje prikupe pametna ogledala „offline“ trgovcima daju još jednu šansu da bolje razumiju potrebe klijenata.

Riva kaže da bi i sektor fitnesa mogao postati tržište za pametna ogledala, pogotovo zato što društvene aplikacije i platforme u sve većoj preoblikuju tu oblast. Međutim, u tom segmentu i dalje postoje brojne prepreke koje treba savladati. „Struktura i fleksibilnost poslovnog modela ključni su zbog nepoznavanja rada s digitalnim rješenjima u slučaju naših klijenata. To je, zapravo, glavni izazov, i to zbog potrebe za sveobuhvatom edukacijom tržišta koja je neophodna za upravljanje projektima“, kaže Riva.

AI i analitika za bogatije iskustvo prilikom kupovine

Tržište luksuzne potrošačke robe ponovo je u porastu. Prema izvještaju Bain & Companyja, maloprodajni segment globalnog tržišta luksuzne robe tokom 2018. godine porastao je za četiri posto. Međutim, on i dalje ima jaku konkurenciju u vidu veleprodajnih lanaca i online prodaje
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tržišta Kine, Japana, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prošle su godine ostvarila rast. Prema Bain & Companyju, kineski potrošači su predvodili u tome, kako lokalno tako i na međunarodnom tržištu, pri čemu je 33 posto globalne potrošnje na luksuzne proizvode u 2018. godini otpadalo na njih. Digitalizacija danas na ovaj ili onaj način utječe na sve segmente poslovanja i života, pa tako ni prodaja luksuznih proizvoda nije izuzetak. U izvještaju McKinsey & Companyja stoji da digitalizacija utječe na gotovo 80 posto današnje prodaje luksuzne robe, što znači da su “kupci luksuznih predmenta došli u dodir s jednom ili više digitalnih tačaka”.

Kada je riječ o prodavačima takve robe, to znači da bolje poznavanje želja i potreba kupaca kako bi se ispunila i prevazišla očekivanja od brendova postaje ključno. Upravo zbog toga maloprodaja konačno u većoj mjeri počinje koristiti vještačku inteligenciju (AI), videoanalitiku i druge tehnologije. Korištenjem takvih rješenja prodavnice sada mogu steći detaljniji uvid u to šta kupci žele, ne samo poboljšavajući iskustvo kupaca nego i potičući prodaju.

Luksuzne marke okreću se tehnologiji
Velika konkurencija u pogledu privlačenja kupaca koji mnogo troše znači da prodavnice luksuzne robe moraju omogućiti VIP uslugu na svakom koraku tokom kupovine. Kao što kaže Ray Hartjen, direktor marketinga u RetailNextu: “Kupci ne moraju kupovati u određenoj prodavnici. Prodavnice moraju kod njih potaknuti želju i potrebu da kupuju određene marke robe, a tehnologija im može pomoći u tome.” Pod pritiskom novih kompanija na tržištu, kao i internetske prodaje, prodavnice luksuzne robe usvajaju nove alate kako bi bolje upoznale svoje kupce. Prema Andrewu Fowkesu, šefu Maloprodajnog centra za izvrsnost u SAS-u u Britaniji i Irskoj, to uključuje “fokusiranje na životni vijek proizvoda i usluga koje prodaju – prepoznavanje značaja i profita koji se može ostvariti preko outlet biznisa, kao i ponude proizvoda po punoj cijeni”. Hartjen ukazuje na “umreženo iskustvo” visokoprofilnih potrošača, ističući da slijeđenje tog principa od početka može prodavnicama pružiti ključne informacije o poslovanju.

“Za prodavnice luksuzne robe bit će važno da se uključe u umrežena iskustva kupaca i povežu s njima. One će se morati upoznati s tim kako iskustva kupaca prilikom kupovine na internetu potiču posjete prodavnicama i kako posjete prodavnicama opipljivo i trajno utječu na digitalne dodirne tačke i kanale određene marke. I naravno, morat će se upoznati s ključnim interakcijama koje radoznalce pretvaraju u kupce. Širom svijeta redovno dolazi do aktivacija pri kojima influenseri i kupci mogu iskusiti neku marku i njene vrijednosti na instagramovski način. Te aktivacije su više izložbe fokusirane na određenu marku nego prodavnice, u njima je stvarni heroj sam brend, a ne proizvod, i one omogućavaju skoro kontinuirano dijeljenje na društvenim platformama koje podržavaju kupovinu”, kaže Hartjen. Luksuzne prodavnice ulažu u šoping-iskustva zato što je to ono što kupci žele. A ono što je dobro za kupce, dobro je i za biznis.

Videoanalitika i GDRP
Paralelno s razumijevanjem umreženih iskustava prilikom kupovine, potrebno je upoznati se i s time ko su, zapravo, kupci. “Relevantna komunikacija i interakcija od izuzetne su važnosti za uspjeh, a u oblasti kupovine luksuznih proizvoda, relevantno znači personalizirano. Segment luksuzne maloprodaje mora vršiti interakciju na nivou pojedinca, a kako bi se kupci potaknuli da podijele lične informacije, to im mora donijeti neku vrijednost. Oni brendovi koji to dobro odrade imat će doživotno lojalne kupce”, dodaje Hartjen. Iako prikupljanje korisničkih podataka može prodavnicama pomoći da omoguće personalizirano iskustvo kupovine, one se također moraju pridržavati i GDPR regulativa. Naprimjer, iako su videoanalitika i prepoznavanje lica korisni, GDPR zahtijeva saglasnost mušterije prije nego što se takvi podaci mogu koristiti.

Direktorica marketinga u BriefCamu Stephanie Weagle vjeruje da, ukoliko potrošači daju saglasnost, prodavnice luksuzne robe mogu iskoristiti podatke da dodatno optimiziraju i personaliziraju šoping-iskustvo. “Prodavnice luksuzne robe mogu kreirati liste VIP kipaca i dodati slike tih posjetilaca videoanalitičkom softveru. Videoanalitičko rješenje se opet može podesiti tako da operatere obavijesti o tome kada ključni kupci uđu u prodavnicu. Nakon obavijesti da je VIP kupac ušao, mogu se angažovati prodajni saradnici kako bi odmah uslužili posjetioca na personaliziranom nivou. Kada se podaci od prepoznavanja lica integrišu s podacima o prethodnim kupovinama, prodavnica može brzo pregledati i na osnovu prethodnih kupovina upoznati se s kupovnim sklonostima i ukusima kupca te koristiti te podatke da podijeli personalizirane i relevantne informacije i ponude radi poticanja prodaje”, kaže Weagle.

Kako mašinsko učenje i AI poboljšavaju luksuznu maloprodaju
AI i mašinsko učenje se uvode i koriste u gotovo svim industrijama, što uključuje i sektor luksuzne maloprodaje, gdje napredni algoritmi omogućavaju prodavnicama da poboljšaju iskustvo kupaca i u prodavnicama i na internetu. Brendovi kao što je Dior lansirali su AI chatbotove koji mogu vršiti interakciju s kupcima na internetu i preporučivati im proizvode. Burberryjeva prodavnica u Londonu potpuno je prigrlila digitalnu eru i koristi veliki broj interaktivnih multimedijalnih alata, uključujući i pametna ogledala, koja istovremeno služe i kao ekrani. Prodavači luksuzne robe u prodavnicama koriste AI i proširenu realnost (AR) kako bi kupcima omogućili personaliziranije iskustvo kupovine. Primjer ovoga su pametna ogledala, koja mogu automatski predložiti dodatke za određeni odjevni stil, kao i omogućiti kupcima da naprave video od 360 stepeni i promijene boju odjeće.

Iako se luksuzne prodavnice i dalje oslanjaju na prodajne saradnike, AI i mašinsko učenje imaju sve veću ulogu u pomaganju brendovima da vrše interakciju s kupcima. U izvještaju McKinsey & Companyja stoji: “Veliki podaci i mašinsko učenje vraćaju autentičnost i relevantnost u vezu s kupcima” omogućavajući naprednoj analitici da pomogne brendovima da ponude usluge prilagođene specifičnim situacijama i potrebama kupaca. Prema Andrewu Fowkesu, šefu Maloprodajnog centra za izvrsnost u SAS-u u Britaniji i Irskoj, “primjena mašinskog učenja na podatke iz prodavnica ima veliki potencijal da pomogne luksuznim prodavnicama da bolje upoznaju svoje kupce”. On dodaje da prodavnice također koriste ove tehnike kako bi bolje razumjele obrasce potražnje i nudile vrijednu robu u pravom dijelu svijeta.

Direktor marketinga u RetailNextu Ray Hartjen ističe potrebu za tačnim podacima o prisutnim osobama, spominjući značaj senzora zasnovanih na dubokom učenju kao što je RetailNextov Aurora v2, koji može precizno razlikovati kupce od refleksija, sjenki ili kolica za kupovinu u kojima je naslagana roba. Hartjen dodaje da su napredni senzori i procesi u stanju razlikovati kupce od prodajnih saradnika, čime omogućuju ne samo precizne podatke o prisutnima nego i informacije o tome kako, kada i gdje kupci i osoblje prodavnice započnu razgovor.

Prepoznavanje navika kupaca
Senzori s AI-jem unutar prodavnice detektuju šta kupci rade pred policama. „Naprimjer, senzor može odrediti da li kupac poseže za predmetom, da li ga podiže, pregleda ili isprobava, vraća li ga na policu i slično. Raspoznavanje ljudskog ponašanja zasnovano na dubokom učenju osigurava podatke koji prodavnicama omogućavaju da promijene raspored u svojim prodavnicama, police, izloge, izbor robe, modele zapošljavanja – u principu sve – kako bi dobili željeni rezultat”, kaže on. Fowkes također spominje korištenje “računarskog vida” – nove discipline koja trenira uređaje da tumače i razumiju vizuelni svijet pomoću slika s kamera kombinovanih s modelima dubokog učenja koji imitiraju procese u ljudskom mozgu.
“Naši korisnici mogu kombinovati podatke od surfanja internetom, s društvenih mreža i čak i slika u okviru računarskog vida kako bi se automatski generisali atributi. Ti atributi se zatim mogu koristiti da se kreiraju ponude za kupce ili budući dizajn proizvoda i njihov razvoj detaljno prilagode u stvarnom vremenu”, kaže Fowkes.

Videoanalitika pruža podatke o poslovanju
Iako korištenje videoanalitike u luksuznoj maloprodaji nije ništa novo, napredni algoritmi je čine sve vrednijim alatom u poslovanju. Videoanalitka je optimalno rješenje za luksuzne prodavnice. Ne samo da im omogućava korištenje postojećih resursa s ciljem prikupljanja operativnih podataka nego im pruža podatke pomoću kojih mogu personalizirati i optimizirati iskustvo u prodavnici. To pomaže da se učvrsti lojalnost prema brendu, poveća interakcija i eventualno poveća prodaja. “Bez obzira na to da li kupci samo razgledaju izloge, hodaju kroz prodavnicu, isprobavaju proizvode ili zastaju pred određenim policama, videoanalitički podaci pomažu prodavaču da bolje razumije ponašanje posjetilaca i prilagodi prodaju kako bi ispunio potražnju i očekivanja potrošača: od razumijevanja toga kada treba poslati prodajne saradnike da počnu razgovarati s kupcima do toga kako izmijeniti raspored u prodavnici za optimalnu navigaciju, poslovni videopodaci omogućavaju prodavnicama da usluže kupce luksuzne robe na osnovu kvalitativnih i praktičnih izvještaja”, kaže Stephanie Weagle iz BriefCama.

Iako videonadzor i dalje ima sigurnosnu funkciju u luksuznim prodavnicama, on više nego ikada postaje i izvor podataka. Razlog za to je napredak u analitici, koja prodavnice potiče da traže nove i inovativne načine da prikupljaju i koriste podatke, istovremeno koristeći postojeće resurse kao što je video. “Brojne maloprodajne kompanije se u sigurnosnom nadgledanju oslanjaju na videonadzor; međutim, videoanalitička rješenja prodavnicama omogućavaju da video iskoriste za mnogo više stvari, kao što je optimiziranje rada”, kaže Weagle.

Kako bi povećale videoanalitičke opcije, neke prodavnice proširuju svoje sisteme videonadzora. “Mjereći protok ljudi na ključnim mjestima, obrasce navigacije kroz prodavnice, vrijeme zadržavanja (pored proizvoda) i aktivnost ispred izloga, prodavnice mogu iskoristiti videopodatke kako bi otkrile trendove, provele A/B testove reklama, pronašle najbolje rasporede robe i izglede izloga te povećale sigurnost i efikasnost u svim poslovnicama”, objašnjava Weagle. Osim toga, demografija i podaci o aktivnosti dobijeni videoanalitikom pomažu prodavnicama da donose informisane odluke o trgovini, zapošljavanju i inventaru kako bi optimizirale prodaju u svakoj poslovnici.

Integracija sistema
Videoanalitička rješenja prodavnicama također omogućavaju da radi detaljnije analitike integrišu podatke iz drugih izvora, kao što su POS uređaji. “Prodavnice bi, naprimjer, mogle donijeti zaključke o efikasnosti osoblja tako što će proučiti informacije o prisustvu i vremenu provedenom u prodavnicama, raspoređivanju osoblja po prodavnici i na kraju podatke o prodaji. Sposobnost analiziranja i vizualiziranja podataka o kretanju ljudi i kupovini u vidu tabela i mapa olakšava prodavnicama da identifikuju neefikasnosti, testiraju rješenja za probleme i na osnovu odgovarajućih podataka optimiziraju određenu poslovnicu”, kaže Weagle. Ti podaci mogu pružiti značajan uvid u odgovore na pitanja kao što su: Zastaju li kupci kod određene police, uzimaju artikle, ali ih ne kupuju? Jesu li određeni dijelovi prodavnice neiskorišteni ili nedovoljno često posjećeni? Weagle ističe da je sposobnost prepoznavanja i identifikovanja objekata u videu također od ključne važnosti za praćenje rada zaposlenika. “Pravila se mogu konfigurisati kako bi se pokrenule obavijesti o određenim aktivnostima zaposlenika. Naprimjer, dodavanjem slika zaposlenika i korištenjem prepoznavanja lica, prodavnica može podesiti obavijest o tome jesu li zaposlenic ušli u magacin ili ih treba poslati na kasu ukoliko se oko kasira počne okupljati veći broj ljudi”, zaključuje on.

Puna kontrola pristupa uz funkcije u realnom vremenu

Šta kontrola pristupa u realnom vremenu može učiniti za sigurnost vaše zgrade? Prelazak na kontrolu u realnom vremenu automatski pojačava inteligenciju sistema kontrole pristupa, šalje izvještaje o situaciji uživo i omogućava vam da u bilo kojem trenutku promijenite sigurnosni status za pojedinačna vrata ili korisnika.

Kontrola pristupa u realnom vremenu s bežičnim online zaključavanjem nudi opcije koje ne postoje kod izvanmrežnih sistema. Uz funkcionalnost u realnom vremenu, upravitelji objekata imaju pristup evidencijama korištenja i mogu trenutačno mijenjati prava pristupa za bilo koja vrata, korisnika ili akreditiv. Svaka vrata možete zaključati ili otključati na daljinu preko centralnog upravljačkog softvera. To znači da ne morate lično obilaziti vrata, kao i da nema odlaganja kada trebate preduzeti mjere u kratkom roku.

U školama, online kontrola pristupa u realnom vremenu omogućava menadžerima sigurnosti da na daljinu zaključavaju i otvaraju vrata u svakoj kriznoj situaciji ili kad to oni žele. U bolnicama opremljenim sistemom kontrole pristupa u realnom vremenu, osoblje može odmah ustanoviti ko ima pristup skladištima lijekova ili vrijednoj opremi. Mnogo tipova zgrada već danas ima koristi od kontrole pristupa u realnom vremenu.

Kako funkcionira kontrola pristupa u realnom vremenu?

Kontrola pristupa u realnom vremenu oslanja se na mrežu komunikacijskih čvorišta. One služe kao most između softvera upravljačkog sistema i uređaja za kontrolu pristupa na vratima. U SMARTair Pro Wireless Online sistemu, jedno komunikacijsko čvorište povezuje i do 30 bežičnih uređaja za zaključavanje sa centralnim sistemom. Informacije se razmjenjuju preko postojeće ili nove TCP/IP mreže koja je zaštićena AES-128 i SSL enkripcijom. U svakom trenutku možete pokrenuti ažuriranja ili pratiti evidenciju o događajima za bilo koju SMARTair masku za brave na baterije, cilindar, bravu ili zidni čitač.

Pomoću SMARTair kontrole pristupa u realnom vremenu, možete jako brzo dobiti uvid u status svih vrata u vašoj zgradi. Upozorenja se prate u realnom vremenu, tako da možete pratiti i spriječiti svaki pokušaj neovlaštenog ostvarivanja pristupa prije nego što i dođe do njega. SMARTair sistem u realnom vremenu upozorava upravitelje objekta u slučaju provale, otvorenih vrata, pražnjenja baterije, uskraćenog pristupa ili pokušaja korištenja e poništene kartice ili akreditiva za mobilne uređaje.

Da biste izmijenili vremenski interval važenja korisničkog akreditiva za konkretna vrata, dovoljno vam je tek nekoliko klikova u SMARTair upravljačkom softveru kojem možete pristupiti u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta.

SMARTair vam daje i mogućnost kombiniranja bežičnih, mrežnih i izvanmrežnih vrata unutar istog sistema. Možete precizirati lokaciju na kojoj implementirate kontrolu pristupa u realnom vremenu u različitim zonama vašeg objekta.

Dvije škole koriste pogodnosti kontrole pristupa u realnom vremenu

Kontrola pristupa u realnom vremenu može utjecati na vašu sigurnost i upravljanje pristupom, bez obzira na veličinu ili tip objekta. U Specijalnoj rezidencijalnoj školi u Westbridgeu, SMARTair Wireless Online sistem se pokazao jednostavnim elektronskim rješenjem za bolju kontrolu i sigurnost u školi. Svaki član osoblja nosi jednu RFID karticu koja je programirana pravima pristupa prilagođenim njihovoj funkciji. U kriznim situacijama, škola može daljinski zaključavati i otvarati vrata u realnom vremenu preko upravljačkog softvera.

U Danskoj, mehanički ključevi u školi Vejle Friskole zamijenjeni su SMARTair mrežnim sistemom za kontrolu pristupa. Preko 80 vrata i ormarića unutar škole zaključava se SMARTair bežičnim uređajima. Koristeći intuitivni SMARTair softver, menadžeri mogu u svakom trenutku pratiti gdje se ko nalazi u školi i kada. Evidencija se vodi i prati u realnom vremenu pomoću SMARTair sistema.

Saznajte kako SMARTair sistem sa kontrolom u realnom vremenu može unaprijediti sigurnost vaše zgrade i preuzmite besplatan vodič na
https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair

Dahua: Rješenje za zaštitu brze željeznice u Brazilu

Recifeov gradski željeznički sistem, treći najveći u Brazilu po broju korisnika, dnevno prevozi oko 400 hiljada ljudi. Kako bi putnici bili zaštićeni tokom prijevoza, bilo je važno poboljšati sigurnost željeznice pomoću savremene tehnologije i nadzorne opreme
Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology
E-mail: overseas@dahuatech.com

Glavni izazov bilo je prilagođavanje tehnologije specifičnim uslovima poput osvjetljenja, protoka ljudi i brzine voza, a da istovremeno ne dođe do prekida prijevoznih usluga. Prema tome, jednostavnost korištenja i instalacije te visok nivo dostupnosti sistema bili su preduslovi za odabir nadzornog rješenja. Uz doprinos od 14 miliona eura namijenjenih ulaganju u poboljšanje željeznice brazilske pokrajine Pernambuco, Brazilske gradske željeznice prošle su godine započele obnovu stanica, vozova, električnih sistema i pruga.

Rješenja
Nakon toga je uslijedila nova faza – nabavka 1.380 Dahuinih kamera visoke rezolucije. Inteligentni nadzorni sistem s ugrađenom videoanalitikom nadgleda 52 lokacije duž 71 kilometra željezničke linije u glavnom gradu Pernambuca i njegovom urbanom području. Projekat, koji je od tendera do instalacije predvodila Avantia grupacija, kombinuje četiri modela Dahuinih mrežnih kamera: DH-IPC-HF5231EN-Z-S2, DH-IPC-HF5231EN-S2, DH-IPC-HDBW8231E-ZS2 i DH-SD65F230FN-H. Sve podržavaju H.265 kompresiju i videoanalitiku i svaki su dan u funkciji, što podrazumijeva snimanje i prepoznavanje slika. S obzirom na količinu podataka koja se mora analizirati na dnevnoj bazi, H.265 videokompresijski format, dvostruko efikasniji od svog prethodnika H.264, od ključne je važnosti budući da koristi samo 50 posto mrežnog saobraćaja koji bi bio potreban bez kompresije, zadržavajući isti nivo kvaliteta slike. Oprema koja podržava glavne mogućnosti Dahuine tehnologije (H.265, analitiku i snimanje u uslovima izuzetno slabog osvjetljenja) unaprijedila je sigurnost centralnih i južnih linija željeznice u Pernambucu te omogućila operaterima detaljan pregled željezničkih operacija, naročito tokom najvećih gužvi ili turističkih događaja kao što je karneval.

Vrhunske performanse
Bez obzira na to je li dan ili noć, je li osvjetljenje problematično ili izuzetno slabo, Dahuine Starlight kamere omogućavaju oštru i jasnu sliku te garantuju najbolje performanse u uslovima vrlo niskog nivoa osvjetljenja (0.005 luksa). Tehnologija poboljšava zaštitu korisnika onemogućavajući upade u područja ograničenog pristupa, napade i druge incidente koji bi mogli ugroziti prijevoz putnika. Uz videoanalitiku, čak i ako operater ne prati sliku s određene kamere, sistem automatski identifikuje i upozorava na kretanje u zoni ograničenog pristupa. Osim napredne tehnologije, Dahua ima i profesionalnu tehničku podršku kako bi garantovala uspjeh procesa instalacije koji ne ometa rad željeznice.

Prednosti
Uz pomoć Dahuinih mrežnih kamera, dolasci i odlasci putnika centralnom i južnom linijom su pod zaštitom sigurnosnih timova na različitim lokacijama u okviru željeznice. Novim videonadzornim sistemom upravlja se centralizirano. S ovom promjenom postalo je moguće bolje iskoristiti sigurnosne timove raspoređene na 37 stanica. Čitav sistem Dahuinog videonadzora osmišljen je tako da omogući ne samo fizičku zaštitu svih korisnika nego i rješavanje uobičajenog problema s vandalizmom, koji ima velike posljedice po kvalitet usluge. U pojedinim slučajevima razbijen prozor može odgoditi rutu hiljadama putnika. S videonadzornim kamerama moguće je identifikovati sumnjivce, brže pokrenuti tim za održavanje i minimizirati utjecaj na rad željeznice. Videosnimci događaja u okviru objekata gradske željeznice mogu se podijeliti s policijom, koja, ukoliko je potrebno, može pretražiti baze podataka kako bi došla do podataka potrebnih za istragu. Sami operateri također mogu obavijestiti vlasti o incidentu, u zavisnosti od njegove prirode. Ovo je prvi CBTU-ov projekat, koji također upravlja gradskim željezničkim prijevozom i u glavnim gradovima drugih saveznih brazilskih država, kao što su Joao Pessoa, Maceio, Natal i Belo Horizonte. “S ovim rješenjem Dahua je ponovo potvrdila ekspertizu u javnim projektima. Rješenje koje su ponudili omogućit će klijentu u cijelosti pametan sistem videonadzora, koji će pružiti optimalan nivo osvjetljenja u tamnim okruženjima, stalnu zaštitu područja s ograničenim pristupom, obavijesti o incidentima i dobre performanse za operatere. Sve to se fokusira na prevenciju i obavještavanje o potencijalnim problemima koji mogu ugroziti željeznički sistem i sigurnost njegovih korisnika”, kaže Fabio Lopes, Dahuin prodajni direktor u Brazilu.

Rezultati se vide
“Kamere se prate iz kontrolne sobe. U budućnosti planiramo smanjiti troškove jer s ovim kamerama možemo smanjiti nivo lokalnog nadzora na nekim željezničkim stanicama. Naravno, najveća prednost se ogleda u boljoj zaštiti naših putnika jer nam slika s kamera pomaže da identifikujemo kriminalna djela na stanicama i informaciju proslijedimo policiji“, kaže Leonardo Villar Beltrao, nadzornik u CBTU-u u Recifeu, i dodaje: “Trenutno smo u fazi implementacije, odnosno tek počinjemo raditi s pametnom tehnologijom, a rezultati toga su već vidljivi. Uspjeli smo identifikovati i uhapsiti sumnjivce i predati ih policiji. Angažovali smo sve svoje kapacitete na obuci i zapošljavanju novih agenata i siguran sam da ćemo u budućnosti postići i više.”

Šta drugi kažu
“Partnerstvo s CBTU-om bilo je vrlo uspješno s obzirom na specifičnosti novog sigurnosnog sistema. Bio je to veliki izazov u pogledu instalacije, pogotovo jer su svi sistemi na stanicama bili potpuno aktivni. Krajnje rješenje je rezultat izvanrednog timskog rada. Da bi se instalacija mogla provesti na najbolji mogući način i uz minimalne intervencije unutar željezničkog sistema, imali smo punu podršku svih klijenata”, kaže Hamilton Valentin, direktor operacija u Avantiji.

Neometan dijalog uz Boschevu prevodilačku opremu

Kao jedan od najvažnijih događaja u organizaciji Udruženja zemalja Jugoistočne Azije, 33. samit zemalja članica ASEAN-a okupio je svjetske lidere u Singapuru, koji su razgovarali o ekonomskim i političkim pitanjima
Piše: Erika Görge, menadžerica komunikacija, Bosch Building Technologies
E-mail: erika.goerge@de.bosch.com

Uz važna pitanja na dnevnom redu, od ključne važnosti za uspjeh petodnevnog samita bilo je simultano prevođenje na dvanaest jezika za svih 1.300 učesnika. Bio je to pravi izazov budući da kongresni centar nije posjedovao stalne kabine za prevodioce niti ožičenje za prevodilačku opremu, a sastanci svjetskih lidera održavani su u odvojenim prostorijama, pri čemu je za svaki prostor trebalo osigurati prevođenje, a sve se moralo organizirati samo tri dana prije početka samita.

Rješenje iz Boscha
Kompanija Congress Rental Singapore član je Congress Rental mreže i zvanični partner Bosch Building Technologiesa. Ona je projektovala i instalirala privremeni sistem za potrebe ASEAN samita, uz korištenje kombinacije žičanih DICENTIS, DICENTIS Wireless i DCN rješenja iz Boscha. U skladu s potrebama osiguravanja podrške za četiri sale za sastanke, stručnjaci su rasporedili ukupno 31 DICENTIS Discussion uređaj s ekranom osjetljivim na dodir, 36 DICENTIS bežičnih uređaja sa zaslonom osjetljivim na dodir te 33 DCN Discussion uređaja s opcijom odabira jezika. Za prevodioce je osigurano 56 DCN Interpreter stolova kao provjerene tehničke platforme. Ta postavka omogućila je tehničarima da za svaki sastanak svjetskih čelnika osiguraju opremu u skladu s pratećim potrebama. Naprimjer, sastanci višeg nivoa održani su u dvije plenarne sale za sastanke na četvrtom spratu. Za njih je osigurana podrška u vidu DICENTIS Discussion ili DICENTIS Wireless uređaja, u zavisnosti od dana održavanja konferencije i dostupnog vremena za promjenu konfiguracije za idući sastanak. Kao najbrže rješenje za postavljanje i razmontiranje sistema pokazala se kombinacija DICENTIS Wireless uređaja i INTEGRUS džepnih prijemnika i slušalica unaprijed podešenih na željeni jezik slušaoca.

Uspješan projekt
Nekoliko sastanaka tokom samita održavalo se u isto vrijeme, tako da se Congress Rental odlučio na centralizaciju svoje podrške simultanom prevođenju. Na centralnoj lokaciji postavljeno je 28 privremenih kabina, od kojih je svaka posjedovala dva DCN prevodilačka stola. Iz njih su prevodioci simultano prevodili za učesnike na sastancima i samitu koji su se nalazili u sali za slušanje na 3. spratu. Više od 1.300 INTEGRUS džepnih prijemnika bilo je dostupno u sobi za slušanje, iz koje su učesnici mogli pratiti dešavanja na 12 jezika. Istovremeno, automatski kontrolisane kamere bile su zadužene za praćenje rada svjetskih lidera u prostorijama za plenarne sastanke. Putem korisničkog softvera za kontrolu Boschev digitalni sistem ponudio je pristup dragocjenim informacijama o upotrebi mikrofona i učinku prevodilaca. „Do nas su konstantno dolazile samo pohvale zbog načina upravljanja simultanim prijevodima, kao i za učinak i stručnost osoblja Congress Rentala“, kaže Chris Jackson, predstavnik australske radne grupe u okviru ASEAN-a. Na kraju se kombinacija pristupačne podrške i fleksibilne tehnološke platforme pokazala uspješnom: više od 1.300 učesnika 33. samita zemalja članica ASEAN-a moglo je uživati u produktivnom skupu, za koji je osigurana besprijekorna prevodilačka podrška na dvanaest jezika.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.