Vertikalna tržišta

BIROSAFE: Isplati se ulagati u proizvode s EN 1522 – ECB•S certifikatom

30 Oktobra, 2019

Otkada je postao član Asocijacije, BIROSAFE je uspješno prošao testove za nekoliko vrsta proizvoda i dobio evropske certifikate koje izdaje njemački ECB•S za sigurnosne sefove i trezorska vrata, neprobojne zidove, vrata i prozore te protivprovalna vrata
Piše: Sashka Atanasova Vasilev, menadžerica marketinga, Birosafe
E-mail: sa@birosafe.com

BIROSAFE se bavi proizvodnjom, prodajom i instalacijom sigurnosne i vatrootporne opreme, kao i opreme za banke. Kompanija iz Strumice postoji već 18 godina, a ima urede i zastupništva u svim balkanskim zemljama: Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Albaniji i Bugarskoj.

Evropski certifikati
Kompanija nudi i različite vrste sigurnosne opreme, svi proizvodi se izrađuju prema standardnim dimenzijama, ali ih se može prilagoditi klijentovim željama. Godine 2009. postala je i član Evropske asocijacije sigurnosnih sistema (ESSA) iz Frankfurta (www.ecb-s.com). Evropsko tijelo za certifikaciju ECB je nezavisno tijelo za izdavanje certifikata u skladu s EN 45011 standardom. Ono odobrava korištenje certifikacijske oznake ECB•S, koja je garant najvišeg nivoa sigurnosti u skladu s evropskim standardima. Otkada je postao član Asocijacije, BIROSAFE je uspješno prošao testove za nekoliko vrsta proizvoda i dobio sljedeće evropske certifikate koje izdaje ECB•S Njemačka: EN 1143-1 za sigurnosne sefove i trezorska vrata, EN 1627 za protivprovalna vrata i EN 1522 za neprobojne zidove, vrata i prozore. Neprobojni proizvodi firme BIROSAFE nude otpornost na metke u skladu sa standardima EN 1522 FB 4, EN 1522 FB 4+ te iEN 1522 FB 6. Ispitivanje otpornosti na metke urađeno je u uglednoj njemačkoj laboratoriji Beschussamt Ulm, pod vodstvom ECB-S-ovog tima.

Pametna investicija
Neprobojna vrata i zidovi koje nudi BIROSAFE izrađuju se u različitim dimenzijama prema željama klijenata, a na zahtjev mogu uključivati i neprobojno staklo. Korisniku prilagođena izrada odnosi se i na estetski finiš, koji je dostupan u nekoliko opcija, uključujući metalnu, PVC i drvenu oblogu. Proizvodi otporni na metke mogu se ugraditi i kao sigurnosni ulazni sistemi (SAS), koji su projektovani i za kontrolu ulaza i izlaza u zaštićenim zonama. Ovi sistemi nude sigurnost u skladu sa standardom EN 1627 i izrađeni su od neprobojnih materijala prema EN 1522 standardu. Otvaranje vrata sa sigurnosnim ulaznim sistemima (SAS) vrši se sistemom automatskog zaključavanja (jedna vrata se otvaraju, a druga zatvaraju). Zaključana vrata omogućavaju ulazak ili izlazak samo jednoj osobi, čime se onemogućava pristup neovlaštenim osobama ili uljezima. Korisnici mogu proći kroz prva vrata koja se zaključavaju neposredno prije nego što se druga otvore, čime se omogućava pristup sigurnoj zoni. U ponudi je i opcija ugradnje neprobojnih proizvoda kao zaštitnih prozora za pultove. Ovi proizvodi se preporučuju sigurnosnim kompanijama koje se bave prijevozom novca, bankama, državnim institucijama, mjenjačnicama i dr. Kupovinom proizvoda s EN 1522 ECB•S certifikatom firme ulažu u vlastitu sigurnost i zato se ove investicije uvijek isplate.

Hikvision: Zaštita atrakcija bez narušavanja ambijenta

28 Oktobra, 2019

Uz sezonski priliv velikog broja posjetilaca i pratećih prihoda, popularni turistički gradovi moraju svakome ponuditi odmor bez opasnosti od kriminala. Gradska uprava Balatonfureda željela je smanjiti incidente koji se tiču džeparenja, pljački, krađa automobila i provala u objekte
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Balatonfüred, drugo najpopularnije odmaralište u Mađarskoj, posjećuje milion i po ljudi, koji dolaze na tamošnje jezero, najveće u zemlji. Lokalna policijska stanica tražila je od kompanije WBS Systemhouse da ponudi cjelovito nadzorno rješenje, što je postignuto korištenjem opreme kompanije Hikvision.

Izazov
Trebalo je pokriti cijelo područje grada, od centra do periferije, uključujući ceste koje vode u grad i glavna prometna čvorišta, poput željezničkih i autobuskih stanica, lokacija koje posjećuju turisti, šetališta, ulaza na plaže i velikih raskrsnica. Kamere su morale biti postavljene za potrebe postizanja maksimalne pokrivenosti, ali i na dovoljno neupadljiv način kako bi se minimizirao bilo kakav utjecaj na izgled i atrakcije grada, zbog kojih posjetioci i dolaze. Poseban izazov bila je gradska željeznička stanica. Čekaonici na stanici bile su potrebne kamere kako bi se osigurala zaštita putnika. Međutim, ovaj prostor je u isto vrijeme renoviran, što je otežalo instalaciju. Policijska uprava je također tražila način da nadzire vozila i tako poboljša sigurnost grada, kako stanovnika tako i posjetilaca.

Rješenje
Kompanija WBS Systemhouse postavila je 40 kamera širom grada, i to na strateškim lokacijama koje mogu ponuditi maksimalnu pokrivenost. Odabrali su PTZ dome kamere (DS-2DE4220IW-DE) zbog njihovih manjih i kompaktnih dimenzija, optimalne rezolucije i raspona zumiranja. To je značilo da ta kamera može pružiti najbolji kvalitet slike i domet, a istovremeno biti i dovoljno nenametljiva da ne narušava ljepotu grada. Komplicirana instalacija u zgradi stanice riješena je pomoću nosača (DS-1662ZJ) s prilagođenim podešavanjem, a zahtjev klijenta je bio da mehanizam na koji se kamera montira i prateći kablovi budu što manje vidljivi. Prilagođena instalacija i sposobnost kamere da ponudi PoE napajanje na većoj udaljenosti riješili su ovaj problem na zadovoljstvo korisnika.

Kamere su bežičnom vezom ili optičkim vlaknima povezane u zatvorenu petlju i spojene sa sistemom za snimanje i HikCentral platformom za upravljanje videom, koja je instalirana u serverskoj prostoriji policijske stanice Balatonfüreda. Video se pohranjuje na dva mrežna (NVR) i digitalna videosnimača (DVR). Funkcije sistema za upravljanje videom osigurava iVMS 5200 (preimenovan u HikCentral), koji je instaliran na zasebnom serveru. WBS ANPR sistem je također instaliran na zasebnom serveru i koristi se za obradu podataka o registarskim tablicama. Pomoću njega se provjerava kada su i koja vozila ušla u grad ili izašla iz njega, ali i šalju obavještenja o prepoznatim vozilima s „crne liste“.

Uspjeh u prevenciji
„Sistem nadzora javnog prostora uveliko je doprinio uspjehu prometnih aktivnosti i kriminalističkih istraga koje vodi policija. Pomoću sistema koji pruža veoma detaljne slike dobijamo korisne informacije koje služe kao dokazni materijal za različite prekršaje. Od uvođenja videonadzora, smanjen je broj krivičnih djela i poboljšan uvid u stanje na terenu“, rekao je László Regdon, šef policije u Balatonfüredu. Ovo je dobar primjer kako se videonadzorni proizvodi mogu kombinirati kako bi se dobio efikasan i holistički sistem koji pokriva cijeli grad. Zahvaljujući odabiru kamera, kvalitetu slike i posvećenosti instalatera, ovo rješenje nenametljivo štiti grad i ljude koji uživaju u njemu, a da ne narušava ambijent koji privlači brojne posjetioce.

Boschevo rješenje: Zaštita perimetra nije tako jednostavna kao što izgleda

10 Oktobra, 2019

Ova vrsta zaštite od ključne je važnosti u kritičnim infrastrukturama kao što su aerodromi i komunalne kompanije. Videoanalitika može uveliko poboljšati sigurnost u takvim okruženjima, istovremeno smanjujući troškove i mrežno opterećenje
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

U deset godina zabilježeno je 286 proboja perimetra, rezultat je istraživanja Associated Pressa o sigurnosti na jednom od najprometnijih aerodroma u SAD-u. Do tih incidenata došlo je bez obzira na činjenicu da su američke zračne luke nakon napada 11. septembra uložile stotine miliona dolara u nadogradnju perimetarskih ograda. Napadi su pokazali dvije stvari: prvo, zaštita velikih prostora je sve samo ne laka za izvesti, i drugo, nije dovoljno izgraditi ograde od dva metra s bodljikavom žicom kako bi se spriječili upadi.

Videonadzor ipak prvi izbor
Iako ograda i čuvari mogu predstavljati odgovarajuće rješenje za okruženja nižeg rizika, kritičnoj infrastrukturi je potrebno više od toga. Mrežni videonadzor ima najveći potencijal da drastično poveća perimetarsku sigurnost. Najočiglednija prednost koju donosi je bolji kvalitet slike. U današnjim situacijama koje zahtijevaju videonadzor raste potražnja za detaljnijom slikom. Međutim, industrija se ipak previše oslanja na visoku rezoluciju i samim time detaljniju sliku. Više detalja, odnosno piksela također znači i više podataka, što zauzvrat znači veći prostor za pohranu videa i veće mrežno opterećenje. Broj kamera ugrađenih po projektu također se ubrzano povećava. Čak i ako se količina podataka i mrežno opterećenje znatno smanje, sve će to i dalje rezultirati ogromnom količinom podataka. Time dolazimo do problema pristupačnosti videopodataka i upravljanja njima.

Upravljanje videopodacima
Sigurnosno osoblje ili operateri žele odmah biti upozoreni kada se detektiraju sumnjivi događaji. Ugrađena videoanalitika iz Boscha analizira sliku u stvarnom vremenu kako bi instantno detektirala sumnjive događaje i prikazala upozorenje na osnovu predefiniranih parametara. To operaterima i sigurnosnom osoblju pomaže da provode više vremena na drugim zadacima te reagiraju samo na bitne događaje. U slučaju da je doista došlo do nekog događaja, operateri ili sigurnosno osoblje žele pregledati pohranjeni video kako bi pronašli neosporive dokaze. Ukoliko su poznati tačno vrijeme i mjesto događaja, snimak se može lako pronaći pomoću vremenskih oznaka na snimcima. Ali ako na osnovu snimaka s različitih kamera želite shvatiti kako je počinitelj pobjegao, nećete to moći brzo uraditi zbog prevelike količine podataka.

Imajući to u vidu, bilo bi korisno kada bi mrežne kamere “razumjele” ono što vide. Boscheva ugrađena esencijalna videoanalitika radi upravo to i mnogo više. U kritičnim situacijama kao što su perimetarska zaštita aerodroma, kritične infrastrukture ili vladinih zgrada, kao i u nadzoru granica i saobraćaja, Bosch nudi ugrađenu videoanalitiku. Male i srednje kompanije, veliki maloprodajni objekti, komercijalni objekti i skladišta mogu koristiti tu videoanalitiku za naprednu detekciju provala, pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih regulativa te poslovnu analitiku kao što je brojanje ljudi.

Rubna inteligencija
Bosch je postigao najviši mogući kvalitet i pouzdanost videoanalitike ugrađujući je na rubne uređaje. Upravo zbog toga svaka mrežna kamera s inteligentnom ili esencijalnom videoanalitikom može neovisno raditi bez potrebe za centralnim analitičkim serverom – zbog toga ne postoji jedna tačka koja može uzrokovati kvar čitavog sistema. To se zove distribuirana ili decentralizirana inteligencija. Ako se jedna kamera ili enkoder pokvari, ostatak sistema radi punim kapacitetom. Mrežno opterećenje i količina podataka mogu se smanjiti prenošenjem samo onog videa koji je potreban, budući da se analiza provodi na samoj kameri. S rubnom inteligencijom cilj nam je značajno povećati robusnost i fleksibilnost sistema, istovremeno smanjujući troškove.

Upozoravanje samo kada je to potrebno
Mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu se podesiti da automatski identificiraju uvjete za aktivaciju upozorenja kao što su osobe koje prilaze ogradi ili se pokušavaju popeti preko nje. Uvjeti za prikazivanje upozorenja također mogu uključivati objekte koji prelaze jednu ili više predefiniranih linija, zatim praćenje određene linije kretanja ili promjenu brzine (odnosno trčanje), oblik (čučanje) ili perspektivu (padanje). Procesiranje u stvarnom vremenu na kameri može se koristiti i za aktiviranje alarma u slučaju neovlaštenog zadržavanja pojedinaca na nekom mjestu ili detekciju ostavljenih objekata, što sigurnosnom timu daje informacije potrebne za blagovremenu reakciju. Automatsko praćenje pokretnih objekata može pomoći u verificiranju ili poništavanju upozorenja, čime se sigurnosni operater upozorava samo kada je to potrebno. Takvo praćenje može se pokrenuti jednostavnim klikom ili automatski, nakon ispunjavanja predefiniranih uvjeta. Jednom kada se integrira s protuprovalnim sistemima ili kontrolom pristupa, inteligentni video može se koristiti i za automatsko verificiranje alarma ili dodatnu provjeru identiteta pojedinca na ulazu.

Videoanalitika u ekstremnim uvjetima
Videonadzor vanjskih prostora prate mnogi izazovi. Jedan od njih je činjenica da svjetlosni uvjeti variraju, a iako su neke od ovih promjena predvidljive (smjena dana i noći), druge poput farova automobila u prolazu nisu. Boscheve mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu detektirati promjenjive uvjete osvjetljenja i u stvarnom vremenu prilagoditi svoje postavke, čime se garantira najbolja moguća slika u bilo koje doba dana ili noći. Inteligentni algoritmi također pomažu u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Mrežne kamere s inteligentnom videoanalitikom (npr. DINION IP Starlight 8000 MP) iz Boscha izuzetno su pouzdane, i s minimalnim brojem lažnih detekcija pri većini nepovoljnih uvjeta. One lako mogu detektirati razliku između kiše i snijega te tako uveliko smanjiti broj lažnih alarma. Mrežne kamere s inteligentnom videoanalitikom također nude praćenje brodova, čime se poboljšava sigurnost u kritičnim infrastrukturama na obalama.

Brzo pronalaženje pravih podataka
Analiziranje snimljenog videa vremenski je zahtjevno i podložno greškama. Mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu uveliko ubrzati forenzičke istrage pomoću apstrahiranja. Kamere mogu generirati metapodatke koji opisuju detalje poput objekata ili kretanja u relevantnim snimcima. Na ovaj način obično je dovoljno 20 sekundi za filtriranje četiri sata videa.

Robusne kamere za nepovoljne uvjete
Bosch je razvio i nove robusne IP PTZ kamere, koje objedinjuju svu ekspertizu te kompanije u mehaničkom inženjeringu i IP videonadzoru. Inteligentne MIC IP Starlight 7000 HD i MIC IP Dynamic 7000 HD nadzorne kamere kombiniraju gotovo neuništivo kućište sa sposobnošću automatskog čišćenja te se mogu daljinski nadograditi, čime se eliminira potreba za servisiranjem na rubu kritičnog perimetra.

Održan peti Adria Security Summit

10 Oktobra, 2019

Prvi petogodišnji krug Adria Security Summita zatvoren je u Sjevernoj Makedoniji. Cilj – i više nego uspješno ostvaren. Najviše dogovorenih sastanaka, najviše posjetilaca, najviše sponzora i najviše edukativnih programa do sada obilježilo je centralni poslovni događaj industrije sigurnosti Jadranske regije
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Kada smo prije pet godina počeli razmišljati o organizovanju regionalnog susreta sigurnosnih stručnjaka, u neizvjesnosti kako će tržište reagovati te hoćemo li imati dovoljno kapaciteta, niko nije ni pretpostavljao da ćemo na kraju ciklusa, u Sjevernoj Makedoniji, okupiti najveći broj kompanija i stručnjaka u historiji Jadranske regije. Ono što je počelo tek kao ideja, podržana u krugovima naših dugogodišnjih partnera, izraslo je u respektabilan događaj koji se posvećenošću detaljima – istaknuše sami posjetioci – ravnopravno može natjecati s vodećim evropskim u istoj kategoriji. Put je to bio koji je zahtijevao mnogo truda, pokušaja i promašaja, ali najvažnije – slušanja tržišnih igrača, koji najbolje znaju šta im nedostaje i kako im mi kao medij u tome možemo pomoći. Stoga bi se moglo kazati da nakon prve dionice ovoga puta zahvalnost najveću dugujemo upravo njima – svim dobronamjernim poslovnim partnerima, čije su nas pohvale i kritike osmjelile da uvijek idemo stepenicu iznad.

Povećanje u svim kategorijama
A kako je sve to izgledalo od 18. do 20. septembra u Skoplju najbolje je početi govoriti iz ugla statistike. Peti Adria Security Summit powered by Intersec okupio je blizu 1.400 posjetilaca (1.267 registrovanih na glavnom ulazu u konferencijski i izložbeni dio i više od stotinu dodatnih gostiju na radionicama) iz 31 zemlje, koji su imali priliku posjetiti štandove 84 sponzora. Skopsko izdanje nadmašilo je u svim statističkim kategorijama čak i prošlogodišnji događaj u Ljubljani, koji je okupio tada nevjerovatnih 1.200 posjetilaca i 72 sponzora. Bojazan o manjoj ekonomskoj potentnosti makedonskog tržišta kao rukom je odnijela, zapravo, velika potreba proizvođača, integratora i instalatera da u kvalitetnom poslovnom okruženju pronađu ne samo lokalnog nego i regionalnog partnera, već koji put potvrdivši da je Summit postao istinski regionalni događaj. Statistika kaže da je 54 posto posjetilaca stanovnika Sjeverne Makedonije, 26 posto iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije, dok je ovaj put veliko povećanje zabilježeno iz Albanije, Bugarske i s Kosova u desetopostotnom zbiru. Ostatak čine Italijani, Turci, Britanci, Holanđani, Rumuni, Nijemci, Kinezi, Španci, Portugalci, Poljaci, Česi, Mađari, Tajvanci, Emiraćani, Francuzi, Grci, Kanađani, Austrijanci, Danci, Amerikanci, Šveđani te po jedan posjetilac iz Čilea i s do sada najudaljenijih Kukovih ostrva.

Gotovo trećina donosilaca odluka
Zanimljivo je navesti da je gotovo ujednačen broj krajnjih korisnika, proizvođača, sistem-integratora i distributera u rasponu od 16 do 21 posto, nešto je manji broj instalatera i ponuđača sigurnosnih usluga (po 10–12 posto), dok je, očekivano, najmanje bilo projektanata i konsultanata (4 posto). Više od 56 posto posjetilaca radi u industriji tehničke (videonadzora, kontrole pristupa, protivprovale, vatrodojave i mehaničke zaštite) i fizičke sigurnosti, a zabilježeno je i veliko povećanje radnika iz IT i finansijskog sektora, čak 21 posto. Ostatak posluje u sektorima kao što su: komunikacije i transport, građevina i arhitektura, vladin sektor i vojska, energetika i zaštita okoliša te drugi. U pogledu ostvarenih godišnjih prihoda, čak 35 posto je iz kompanija koje ostvaruju više od pet miliona eura, dok je većina, odnosno 49 posto, onih koje se mogu svrstati u kategoriju srednje velikih preduzeća s prihodima od 100.000 do 5.000.000 eura. U broju zaposlenika, to znači da te kompanije zapošljavaju od 20 do 500 osoba. Međutim, ono što je, s aspekta sklapanja posla, vjerovatno najvažniji podatak jeste da su gotovo trećinu (31 posto) posjetilaca na Summitu činili donosioci odluka, odnosno direktori i članovi upravnih odbora, dok su s druge strane također gotovo trećinu (32 posto) činili prodajni menadžeri. Adria Security Summit je, dakle, izvrsna prilika za dolazak do pravih osoba za sklapanje poslova, o čemu iz ugla profesionalaca možete pročitati u posljednjem bloku ovog izvještaja.

Godinama s nama
Veoma nam je važno i drago da je veliki broj kompanija, blizu četrdeset posto, već najmanje tri godine s nama. Pokazatelj je to da su prepoznali Summit kao važno mjesto za dolazak do pravih kontakata, razvoj poslovanja i razmjenu znanja i iskustava. Među njima posebnu zahvalnost zaslužuje devet kompanija koje su od samog početka s nama i koje su vjerovale da im naš tim može donijeti dodatnu vrijednost i pomoći im da zajedno rastemo. To su: Alarm automatika, Bosch, Dahua (platinasti sponzori), Hikvision, Avigilon (zlatni sponzori) te D-Link, Sony, Tenzor i Cards Print Security (srebreni sponzori). Preostali od 84 ovogodišnja sponzora su: Makedonski Telekom (dijamantni sponzor), ATEÏS, NIKOB, OSA, Seagate, Špica Group, Teletek Electronics (zlatni sponzori) te Ajax Systems, AMC Elettronica, AVS Electronics, Axis Communications, Benten-Pan, Balkan Security Service, Besa Security, Building Industry Consulting Service International (BICSI), BIROSAFE, COIN Systems, ComNet, Deluks Distribucija, Feerica, FLIR Systems, FONESTAR, Global Proof, Global Security, Hochiki, IDIS, Ingram Micro, Inim electronics, INZA, ISEO Grupa, IT Concepts, IT Odjel, KODEKS, Lunatronik, M2M Services, Mak Alarm, MAKIM, Maksiprint Kompjuteri, March Networks, MDN Security, Messe Frankfurt, Mikei International, MOBICOM, Modepack, MS Tech, NIK Sistemi, Optex, Partizan, PASO, Perpetuumobile Security, Prima, Protekta, Racksis, Rapiscan, Relisys, Roaming Networks Security, Salon bankarske opreme, SALTO Systems, Satel, Sectron, SECUBEST, SICURIT Perimeter Protection Systems, SPSC Grupa, Suprema, TOA, Trokutest Group, Tyco, Venitem Grupa, Videotec, VIVOTEK, Wizard Systems, Zarja Elektronika (srebreni sponzori).

Partneri i prijatelji projekta
Adria Security Summit je opet okupio gotovo sve regionalne komore i strukovna udruženja u svojstvu partnera i prijatelja projekta. Obilježje je to ovog događaja od samoga početka, jer se time jača struka, otvara prilika za zajednički rad i povećava informisanost kroz promotivne kanale. Ovogodišnji domaćin je Komora za privatnu sigurnost Republike Makedonije, koja nam je bila vrijedan partner na terenu pozivajući svoje članove i pomažući nam u organizacijskom pogledu. Ostali partneri su: Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Udruženje za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije te Rumunska Asocijacija za sigurnosnu tehnologiju A.R.T.S. Podršku nam pružaju i prijatelji našeg projekta: slovenski Institut za korporativne studije, Srpska asocijacija menadžera korporativne bezbednosti te makedonska Asocijacija za korporativnu bezbednost, vladavinu prava i ljudska prava “Menadžer korporativne bezbednosti”. Važno je napomenuti da je u svojstvu partnera s nama prvi put i bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), čime smo još više proširili mrežu stručnih udruženja koja su prepoznali važnost ovoga projekta. Podršku su nam dali i naši prijatelji iz medija: a&s International, a&s Asia, a&s Polska i asmag iz naše grupacije, zatim italijanski secsolution, hrvatska Zaštita, portal My Dear Drone te od ove godine srbijanski PC Press i Aluminijum PVC.

Dio najveće evropske porodice
Osim regionalnih, Adria Security Summit od 2017. godine ima i važnog globalnog partnera – kompaniju Messe Frankfurt. Riječ je o najvećem evropskom organizatoru sajmova, konferencija i manifestacija, koji upošljava 2.400 radnika na 30 lokacija i ostvaruje godišnji prihod od preko 640 miliona eura. Organizator je nekih od najznačajnijih svjetskih sajmova sigurnosti kao što su Intersec i Secutech. Iskustvo Messe Frankfurta u organizaciji poslovnih događaja Summitu daje dodatnu vrijednost u promotivnom i kvalitativnom pogledu. Uz partnera dostojnog daljeg rasta i jačanja, naš event već tri godine nosi i prošireni naziv – Adria Security Summit powered by Intersec.

Slušajući tržište
Osim tradicionalno prepoznatljivog koncepta – spoja jake konferencije te izložbe s ujednačenim veličinama štandova, kao i pomjeranja mjesta održavanja svaki put u drugu državu, važno obilježje Adria Security Summita jesu i stalne inovacije u sadržaju. Jedna od takvih ove se godine odnosi na gotovo dvostruko povećanje broja radionica, sa šesnaest u Sloveniji na čak trideset. Time smo otvorili prostor sponzorima da u okviru Adria Security Summita imaju svoje radne seminare, koje bi inače organizirali u vlastitoj režiji. Takav pristup rezultat je slušanja zahtjeva učesnika na tržištu, koji žele priliku da svoj rad prezentuju što većem broju potencijalnih klijenata. Workshopovi su se održavali oba dana nakon glavnih predavanja i predstavljanja projekata, a prezenteri su bili zadovoljni brojem zainteresovanih osoba.

Najveća novina ipak je bila nova b2b platforma, koju smo ponudili u online, mobilnoj i desktop varijanti. Ponukani činjenicom da ranije verzije nisu bile potpune u pogledu broja preuzetih aplikacija na mobilne telefone, broja napravljenih profila te slabije mogućnosti filtriranja osoba i kompanija, ovaj put smo ponudili potpuno novu platformu pod nazivom b2match. Najveća prednost bila je u tome što je registracijom na Summit osoba automatski bila unesena u bazu podataka sa svim njenim podacima. Dakle, svi registrovani su se odmah našli na listi osoba kojima su svi putem b2match aplikacije mogli poslati zahtjev za sastankom, pri čemu je automatski bio dodijeljen prazan termin u agendi oba korisnika, što je znatno skraćivalo vrijeme dogovaranja. Uz to, može se izvršiti filtriranje posjetilaca po kompanijama, državama, vrsti (proizvođač, instalater…) te oblasti poslovanja (videonadzor, protivprovala…). Time je svim učesnicima olakšano dolaženje do pravog kontakta, što se pokazalo istinskom vrijednošću Adria Security Summita ove i narednih godina. Prema našim procjenama, održano je između 2.500 i 3.000 sastanaka, što će sigurno rezultirati većim investicijama i novim projektima u Jadranskoj regiji.

Korisna novina su obogaćeni promotivni kanali za sponzore Summita. Prošle godine napravljena web-stranica bila je obogaćena mnoštvom novih sadržaja, pojačano smo obavještavali o prisustvu važnih ljudi, intervjuisali predstavnike kompanija, povećali frekventnost slanja newslettera te omogućili kompanijama veću vidljivost kroz podne naljepnice, sponzorisanje više segmenata događaja, zaglavlja na akreditacijama itd. Ishod obogaćene kampanje su obaviješteni posjetioci o svim koristima koje im Adria Security Summit nudi, naročito u pogledu olakšanog dogovaranja sastanaka sa zainteresovanim stranama.

Pogledajte fotografije sa ovogodišnje Adria Security Summita 2019 u Skopju:

Prepoznavanje lica kao dio poslovne svakodnevnice

10 Oktobra, 2019

Pametni telefoni i društveni mediji sve više koriste tehnologiju prepoznavanja lica, što je dovelo do njene raznovrsnije upotrebe. Iako se i dalje povezuje sa sigurnošću, vladinim institucijama i policijom, kompanije koriste prepoznavanje lica ne samo u sigurnosne svrhe nego i za prikupljanje poslovnih podataka
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prema izvještaju MarketsandMarketsa, vrijednost tržišta prepoznavanja lica raste i očekuje se da će do 2022. dostići gotovo 7,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 13,9 posto. Kao glavni faktor rasta navodi se rastuća potreba za nadzorom na javnim prostorima. S druge strane, jedinstvene mogućnosti naprednog prepoznavanja lica mogu se primijeniti na gotovo svaku vertikalu, a budući da tehnologija ne zahtijeva fizički kontakt ili akreditive koji se mogu izgubiti, ukrasti ili kopirati, ona je atraktivno rješenje za brojne vrste upotreba. Dodajte tome i podatke o poslovanju koje kompanije mogu steći zahvaljujući sposobnosti te tehnologije da lako identifikuje i prati pojedince – što bi im moglo dati vrijedne podatke za analizu trendova, istraživanje produktivnosti, optimiziranje radnih procesa i brojnih drugih stvari. Stoga nije teško zamisliti zašto sve više firmi koristi rješenja za prepoznavanje lica.

Povećanje efikasnosti
Danas mnogi koriste prepoznavanje lica, a kompanije nisu izuzetak. Usvajanje te tehnologije raste u raznim industrijama, a razlog je sve veća svijest o toj tehnologiji, njen napredak i pristupačnost. “Razvoj napredne centralizirane analitike za prepoznavanje lica doveo je do toga da je relativno lako primijeniti je na bilo koju umreženu kameru“, objašnjava Shawn Mather, direktor prodaje za tržište SAD-a u Intelligent Security Systemsu. S obzirom na to da kompanije žele dodatne načine korištenja naprednih tehnologija, kao i na činjenicu da vještačka inteligencija i duboko učenje postaju sve popularniji, pojavili su se novi praktični slučajevi korištenja prepoznavanja lica. Osim toga, razvoj videonadzornih kamera omogućio je “organizacijama da ostvare punu vrijednost investicije u videonadzor”, kaže Stephanie Weagle, direktorica marketinga u BriefCamu.

“Rastuća sofisticiranost videoanalitičkih sistema (VCA), u kombinaciji s boljim razumijevanjem načina na koji videoanalitička rješenja mogu, uz sigurnosni aspekt, potaknuti efikasnost, rezultirala je većom zainteresovanošću kompanija svih vrsta za VCA i prepoznavanje lica”, kaže Weagle. S aspekta maloprodaje, korištenje tehnologije prepoznavanja lica omogućava kompanijama da bolje upoznaju demografiju kupaca (npr. spol, starost itd.), a ti podaci prodavaču omogućavaju da bolje razumije ko su njegovi kupci, što im može omogućiti da personaliziraju iskustvo kupovine i prilagode marketinšku strategiju. “Kada se kompanije educiraju o demografskom sastavu, onda na osnovu podataka o poslovanju mogu povećati praktičnost u interakciji ljudi s njihovim okruženjem, kao i personalizirati reklamna iskustva”, objašnjava Dan Grimm, potpredsjednik Computer Visiona i direktor SAFR AI platforme u RealNetworksu.

Poboljšano iskustvo kupovine
Grimm objašnjava da kompanije mogu koristiti prepoznavanje lica ne pohranjujući biometrijske podatke kako bi stekle uvid u način ponašanja kupaca. “Naprimjer, vlasnici tržnih centara moći će donositi bolje odluke o reklamiranju, iznajmljivanju robe i uslugama ukoliko znaju da od 12 do 13 sati popodne X broj posjetilaca čini 60 posto žena i 40 posto muškaraca, pri čemu je njihova prosječna starost 42 godine, a sve na osnovu jedne IP kamere koja je pravilno podešena za rad na ulazu”, dodaje on.

Kompanije također koriste prepoznavanje lica kako bi kreirale programe za lojalne kupce i identificirale VIP posjetioce. Mather ističe i korištenje prepoznavanja lica u upravljanju radnom snagom kao novi globalni trend. Mogućnost ispravnog identifikovanja i praćenja osoblja s ciljem bilježenja prisustva i vremena provedenog u kompaniji predmet je velike potražnje. Prepoznavanje lica se za tu svrhu implementira u velikom broju industrija, gdje veliki broj radnika, često privremenih, stiže na stalna ili privremena radna mjesta. “Savršen primjer ovoga su fabrike i građevinske zone, gdje se smjene mijenjaju na osnovu rasporeda dostave i proizvodnih linija, a različite grupe specijaliziranih radnika moraju biti na proizvodnim linijama u različito vrijeme”, objašnjava Mather. To su samo neki od načina na koje kompanije koriste tehnologiju prepoznavanja lica u situacijama koje nisu povezane sa sigurnošću.

Prepoznavanjem lica do veće zaštite
Sve više kompanija koristi tehnologiju prepoznavanja lica kako bi pratile situaciju u svojim objektima i oko njih. To im omogućava da na lakši i pametniji način prate ko ulazi u njihovo okruženje, ostaje u njemu i izlazi iz njega, uz istovremeno povećavanje sigurnosti i praktičnosti. Doug Aley, direktor Ever AI-ja, napominje da na primjenu u situacijama od kritične važnosti otpada oko 75 posto tržišta prepoznavanja lica. To uključuje primjere kao što su sigurnosni nadzor, kontrola pristupa, digitalna autentifikacija te primjena u vladinom i policijskom sektoru. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, tržišni rast potiče povećana potreba za boljim nadzorom javnih mjesta te upotreba tehnologije u vladinom sektoru. Iako je sigurnost glavna svrha korištenja rješenja za prepoznavanje lica, tu je i “omogućavanje pojedincima da koriste svoja lica kao tokene kako bi brzo ostvarili pristup i za autentifikaciju”, kaže Dan Grimm iz RealNetworksa. “Prepoznavanje lica je ‘savršeno’ za okruženja u kojima je potrebno pozitivno identifikovati pojedince radi fizičke ili podatkovne autorizacije, generalnog pristupa, usklađenosti s propisima i finansijske verifikacije”, kaže Shawn Mather iz Intelligent Security Systemsa.

U poslovnom okruženju kao što je maloprodaja “to bi moglo značiti korištenje snimaka različitih krađa, sastavljanje liste sumnjivih osoba na osnovu videonadzornih snimaka te odgovaranje na upozorenja koja aktivira videoanalitička detekcija biometrijskog podudaranja s navodnim lopovom”, objašnjava BriefCamova Stephanie Weagle. Nakon toga bi sigurnosni ili policijski službenici mogli provesti dalju istragu kako bi otkrili je li sistem ispravno prepoznao kradljivca i ako jeste, privesti ga prije nego što prodavnica pretrpi dalje gubitke.

Učinkovita detekcija na stadionima
Prepoznavanje lica također se može koristiti za analitiku u stvarnom vremenu u industrijama u kojima postoji veliki broj nepoznatih posjetilaca i na velike organizacije s velikim protokom posjetilaca, kao što su bolnice, univerziteti i stadioni, a koje imaju potrebu da budu obaviještene o tome kada se osobe od interesa pojave na kameri. Grimm kao primjer navodi stadion. Operateri na stadionu mogli bi u bazi podataka označiti posjetioce kojima je zabranjen pristup ili VIP posjetioce kako bi ih na odgovarajući način dočekali i pružili im vrhunski nivo usluge. “Kako bi podržavali funkcionalne liste osoba od interesa – kako za sumnjivce tako i za VIP posjetioce – sistemi za prepoznavanje lica moraju biti dobri u identifikovanju ljudi u videu u stvarnim uslovima. To podrazumijeva izbjegavanje lažnih detekcija i pouzdanu detekciju ljudi bez obzira na varijacije u osvjetljenju, orijentaciji i zaklonjenosti lica šalovima, naočalama i šeširima”, objašnjava Grimm.

Korisnici u školama, kancelarijama i proizvodnji također koriste prepoznavanje lica kako bi omogućili sigurnosni pristup u objektima. “U ovim slučajevima sistemi za prepoznavanje lica poboljšavaju sigurnost na načine koji su bolji od bedževa, koje je moguće lako ukrasti, te također mogu prepoznati pokušaj korištenja gužve za ulazak”, objašnjava Grimm. Prepoznavanje lica može povećati i praktičnost u odnosu na postojeća rješenja. Naprimjer, korisnici uz prepoznavanje lica više ne moraju dolaziti u situacije u kojima zaborave bedževe kod kuće. Grimm dodaje da s ciljem sigurnog pristupa rješenja za prepoznavanje lica trebaju uključivati zaštitu od varanja sistema kako bi se spriječio neodobreni pristup za one koji pokušavaju koristiti fotografiju za ulazak u objekat.

Kako bi kompanije trebale štititi privatnost
Prepoznavanje lica je odnedavno predmet kontroverzi. San Francisco je nedavno dospio u medije time što je postao prvi grad u SAD-u koji je zabranio policiji i vladinim agencijama korištenje tehnologije za prepoznavanje lica. Međutim, kompanije ne potpadaju pod tu zabranu. S obzirom na to da je ugrađena u pametne telefone, tehnologija je smanjila zabrinutost stanovništva zbog korištenja biometrije. Ipak, brojne grupe za zaštitu prava građana i potrošača još su zabrinute zbog načina na koji korporacije koriste i pohranjuju podatke za prepoznavanje lica. Definisanje privatnosti često zavisi od konkretnog slučaja. U određenim situacijama privatnost definišu nadležne institucije. Naprimjer, Global Entry program, koji je pod nadležnošću Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a, koristi prepoznavanje lica kako bi verificirao da je osoba ispred kamere ista kao i u fotografiji u pasošu. “Ne samo da su pristanak i korištenje privatnih podataka u ovom slučaju ‘implicitni’ nego i legalno obavezni”, kaže direktor Ever AI-ja Doug Aley.

S druge strane, očekivanja korisnika kada su u pitanju privatnost i pristanak (na korištenje podataka) često zavise od same primjene. “Obično implicitni pristanak pronalazimo u situacijama u kojima ga korisnici očekuju, npr. korisnici očekuju da zlonamjernim osobama neće biti dozvoljen ulazak u zemlju te im je zbog toga koncept prepoznavanja lica radi njihove detekcije prihvatljiv”, objašnjava Aley. Međutim, postoji osjetljiv balans koji se svodi na razliku između kritičnih primjena i generalne svrhe prepoznavanja lica u manje ozbiljne svrhe, kao i radi zabave, dodaje on. Kada je riječ o legislativi, zakoni koji se tiču privatnosti ubrzano se razvijaju širom svijeta. U Evropi Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) sadrži specifične odredbe koje određuju kako se biometrijski podaci mogu prikupljati, koristiti i pohranjivati. Naprimjer, u GDPR-u stoji da stanovnici Evropske unije moraju dati eksplicitan pristanak prije nego što se podaci mogu prikupiti te imaju pravo u bilo kojem trenutku povući taj pristanak. Ovo je poznato kao “pravo na zaborav”.

Dan Grimm iz RealNetworksa vjeruje da su u SAD-u potrebne regulative na nacionalnom nivou, a ne samo prema jurisdikciji. To bi pomoglo u definisanju kako se prepoznavanje lica može implementirati na način koji uzima u obzir “bitne zadatke naših korisnika i interes generalne javnosti”.

Enkripcija podataka u svim fazama
Iako se prilikom implementacije sistema za prepoznavanje lica podrazumijeva pridržavanje regulativa za zaštitu privatnosti, bilo da je riječ o cloudu ili lokalnoj instalaciji, kompanije mogu i same dodatno zaštititi privatnost. To bi trebalo uključivati enkripciju svih podataka u svim fazama njihovog slanja i pohrane, jaku cyber zaštitu sistema, omogućavanje pojedincima da budu obrisani iz sistema te mogućnost davanja i povlačenja pristanka za korištenje prepoznavanja lica. “Kada je u pitanju SAFR u RealNetworksu, to nam je naročito bitno i ne samo da odmah u startu uključujemo ove mogućnosti nego našim korisnicima pružamo uvid i u najbolje prakse za implementiranje prepoznavanja lica”, dodaje Grimm. U budućnosti možemo očekivati da će vlade širom svijeta nastaviti razvijati regulative za korištenje biometrijskih tehnologija te definisati pravo na isključenje iz digitalnog praćenja aktivnosti pojedinaca. Čak bismo mogli vidjeti da još gradova ponovi potez San Francisca i zabrani određene načine korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Šta je potrebno da bi kompanije implementirale prepoznavanje lica?
Hardverske potrebe kompanije koja želi implementirati prepoznavanje lica mogu varirati u zavisnosti od svrhe. Ne zahtijeva svaka situacija kameru najveće rezolucije ili snage niti svako okruženje ima iste izazove. Generalno je za sistem za prepoznavanje lica potrebna precizna kamera, lokalni računarski sistem i softver. Hardverski sistemi se moraju kombinovati s odgovarajućom procesorskom snagom kako bi prepoznavanje lica bilo efikasno, što zavisi od toga imate li okruženje s više ili manje saobraćaja. Međutim, hardverski zahtjevi uveliko mogu varirati u zavisnosti od svrhe korištenja i procesa implementacije. “U slučaju korištenja za kontrolu pristupa, gdje u bilo kojem momentu pratite samo nekoliko lica odjednom, moguće je koristiti kamere niske rezolucije s podrškom za video malog broja slika u sekundi te takav sistem zahtijeva manju procesorsku snagu (kao i manji broj kamera), što smanjuje troškove održavanja i implementacije sistema”, objašnjava Dan Grimm.

S druge strane, prilikom korištenja listi osoba od interesa, upotreba većeg broja kamera može poboljšati tačnost prepoznavanja i performanse. Grim dodaje: “Ukoliko platforma za prepoznavanje lica podržava distribuiranu arhitekturu tako što detekciju obavlja na rubnim uređajima, a prepoznavanje u cloudu, tada ste ne samo smanjili ukupne troškove nego ste uveliko povećali prilagodljivost platforme”. U ranoj fazi razvoja tehnologije prepoznavanja lica često je postojao kompromis između tačnosti prepoznavanja i procesorske snage uređaja. “Uređaji koji su zahtijevali manje energije, bilo zbog čipseta, propusnosti ili rezolucije kamere, patili su od male preciznosti u prepoznavanju”, spominje Doug Aley.

Hardverski zahtjevi
Ever AI je u međuvremenu uspješno omogućio implementaciju na svemu – od starijih jednojezgrenih procesora do blokova naprednih GPU-ova poput NVIDIA-inog T4. “Sada postoje i druge kompanije poput naše, u kojima više ne postoji problem kompromisa glede tačnosti prepoznavanja”, dodaje Aley. Danas se uređaji uglavnom razlikuju po brzini – što je hardver snažniji, to je prepoznavanje brže. Većina modernih procesora – počevši od četverojezgrenih pa nadalje – veoma je brza. Osim toga, današnji modeli prepoznavanja lica i razvojni okviri na osnovu kojih su napravljeni sve bolje rade na slabijim procesorima.

Shawn Mather, direktor prodaje za područje SAD-a u Intelligent Security Systemsu, ističe da su problemi sa softverskom integracijom gori od hardverskih komplikacija. Međutim, proizvođači softvera mogu prevazići ove izazove tako što će svoje rješenje učiniti kompatibilnim s VMS-om i rješenjima za elektronsku kontrolu pristupa. Vrsta prepoznavanja lica – tehnologija za 2D ili 3D prepoznavanje lica – koju kompanija odluči koristiti također može dolaziti sa svojim specifičnim problemima i zahtjevima. U izvještaju MarketsandMarketsa stoji da su se snimci iz ranije tehnologije za 2D prepoznavanje lica uveliko oslanjali na osvjetljenje, što znači da je slabo osvjetljenje značajno utjecalo na kvalitet slike. Još jedan izazov bila je “nekompatibilnost integracije softverskih alata i biometrijskih uređaja”.

Međutim, u izvještaju se očekuje da će tehnologija za 3D prepoznavanje lica narednih godina imati najveći tržišni udio. Nasuprot 2D tehnologiji, 3D tehologija ne zavisi od osvjetljenja, što joj omogućava da pravi kvalitetne snimke u nekontrolisanim okruženjima, kao što su slabo osvijetljena ili potpuno mračna područja. Još jedna stvar koju narednih godina treba imati u vidu jesu kamere za prepoznavanje lica, gdje se proces prepoznavanja procesira na samim kamerama. Međutim, one zahtijevaju veliku procesorsku snagu, budući da se na kamerama nalaze svi alati potrebni za prepoznavanje. Iako nekoliko proizvođača trenutno razvija kamere za prepoznavanje lica, to tržište je još u početnoj fazi, ali možemo očekivati da će u budućnosti biti drugačije.

U sigurnost elektrana potrebno uložiti više

10 Oktobra, 2019

Napad bilo koje vrste na elektranu može imati ne samo teške ekonomske već i katastrofalne ekološke i sigurnosne posljedice. Iako su elektrane zaštićenije nego ikada prije, i hakerski napadi postaju sofisticiraniji i podsjećaju nas da uvijek moramo biti pripravni
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Serija ovogodišnjih cyber napada na venecuelansku elektroenergetsku mrežu prekinula je napajanje u nekim dijelovima zemlje punih sedam dana. Prošlog ljeta ruski hakeri su dobili pristup kontrolnim prostorijama nekoliko komunalnih preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a bili su odgovorni i za napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu 2015. i 2016. godine. Kako bi se ovi napadi trajno spriječili, neophodno je da elektrane preduzmu sve korake kako bi zaštitile svoje objekte, okruženje i osoblje.

Elektrane i dalje ugrožene
Atomske, hidro ili termoelektrane su atraktivne mete osobama koje žele stvoriti haos i napasti državne elektroenergetske mreže. Iako su manje ugrožene nego ranije, i dalje im prijete napadi, a dodavanje stabilnog sigurnosnog sistema učinilo ih je manje ranjivim, mada i dalje izloženim. Luke Bencie je direktor, a Paige Morrison zaposlenik kompanije Security Management International (SMI). Oni za provođenje autentično efikasnog programa sigurnosti u elektranama predlažu primjenu principa odvraćanja, otkrivanja, odlaganja, reagiranja i ublažavanja napada.

U SMI-ju savjetuju elektroprivredama da primijene CARVER analizu ciljeva i metodologiju za procjenu ranjivosti kako bi odredile vjerovatnoću napada za svaki kritični objekt u sistemu. Tu analizu prvobitno je kreirala CIA tokom 1970-ih kao prediktivno sredstvo za prepoznavanje lokacija na kojima teroristi mogu izvršiti napad, a metodologija je nakon 11. septembra aktuelizirana, ovaj put u sektoru privatne sigurnosti. „Tek kada uradite procjenu, možete doći do prave slike o sigurnosti vašeg objekta. CARVER to radi za vas“, kažu u SMI-ju. Sve veća zabrinutost zbog širokog spektra prijetnji odnosi se na otkrivanje i odvraćanje od napada pomoću bespilotnih letjelica (UAS), smatra Darin Dillion, direktor za energetiku u kompaniji Convergint Technologies. Ekološka organizacija Greenpeace je u julu 2018. godine ubacila dron u obliku Supermana u krug nuklearne elektrane u blizini Lyona u Francuskoj. Ovaj čin nije nanio nikakvu štetu i samo je trebao pokazati koliko su objekti tog tipa ranjivi na napade.

Napadi na SIS sisteme
Ernie Hayden, osnivač i direktor kompanije 443 Consulting, također ukazuje na prijetnje sigurnosnim instrumentacijskim sistemima (SIS), koji mogu ugasiti druge sisteme ako osoblje nije u stanju da reaguje na katastrofe u postrojenju. U 2017. godini desio se napad u jednom saudijskom petrohemijskom postrojenju i to tzv. Triton malverom, poznatijim i kao Trisis ili HatMan. „Taj napad deaktivira SIS sisteme unutar postrojenja. Njegovim deaktiviranjem dolazi se do situacije da postrojenje nastavlja s radom bez automatiziranih mogućnosti gašenja, što može biti vrlo opasno za postrojenje i obližnju populaciju. Taj malver je ponovo otkriven početkom ove godine“, objašnjava Hayden. Precizne metode sprečavanja udara na SIS sisteme još nisu jasno definirane. Hayden preporučuje fizičke prepreke za sprečavanje pristupa stavljanjem sistema „pod ključ“, kao i postavljanje stražara s ciljem proaktivne kontrole. „Trebalo bi razmotriti i obuku osoblja na licu mjesta, uključujući dobavljače i izvođače radova. Sve se radi kako bi se osiguralo da osoblje ostane svjesno prijetnji i veoma oprezno“, kaže on.

Michael Rothschild, viši direktor marketinga proizvoda u kompaniji Indegy, navodi da komunalna preduzeća moderniziraju elektrane i prateće mreže kako bi unaprijedila stabilnost, smanjila troškove i osigurala usklađenost s propisima. „Mreže operativne tehnologije (OT) sve su više povezane s IT mrežama, što s većom automatizacijom povećava njihovu izloženost napadima, posebno zbog ranjivosti na cyber upade. Zaštita automatiziranih SCADA mreža za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije od cyber napada najvažniji je faktor za poboljšanje performansi mreže i njenu otpornost“, kaže on. Iako države širom svijeta nastavljaju jačati sigurnost elektrana, i dalje postoji dosta neslaganja o tome ko je odgovoran za njihovu cjelokupnu sigurnost, kaže Rothschild.

Elektrane se obično povezuju s državom, ali nisu sve u vlasništvu države niti ona upravlja njima. Zbog toga vlasti upiru prstom na operatere postrojenja. Usljed međusobno povezane prirode mrežnog sistema, njegova otpornost na cyber napade bit će jaka upravo koliko i njegova najslabija tačka“, objašnjava Rothschild. Kao rezultat toga, energetika se mora udružiti s drugim industrijama koje se smatraju dijelom kritične infrastrukture kako bi se otklonile slabosti u sistemu prije nego što ih neko ne zloupotrijebi.

Strožiji propisi za bolju zaštitu
Iako se propisi o elektranama razlikuju prema vrsti postrojenja i regiji, svi imaju isti cilj – ponuditi adekvatnu zaštitu objekta. Rad elektrana detaljno je regulisan zbog važnosti i ranjivosti tih objekata, a propisi obuhvataju sve aspekte, u rasponu od zaštite radnika do cyber sigurnosti, i mogu varirati prema tipu elektrane. Nuklearke, naprimjer, primjenjuju strožije standarde od ostalih, jer su posljedice za svako narušavanje sigurnosti, napad ili kvar na njima mnogo veće. U SAD-u je Odbor za nuklearnu regulaciju (NRC) zadužen za kreiranje propisa i zahtjeva za nuklearne elektrane kako bi se osigurala njihova adekvatna zaštita. NRC je nakon 11. septembra donio više mjera za terorističke napade iz zraka i smanjenje opasnosti od ispuštanja radijacije. U pogledu cyber sigurnosti, NRC od svake nuklearne elektrane zahtijeva da dostavi plan cyber sigurnosti i raspored njegove provedbe kako bi se otklonile prijetnje s kojima bi se mogla suočiti.

Primarni sigurnosni standard za proizvođače električne energije u Sjevernoj Americi je NERC CIP. Ta serija standarda donosi najbolje prakse kako za cyber tako i za fizičku sigurnost. Iako je u pitanju sjevernoamerički standard, i druge su zemlje usvojile slične najbolje prakse. U Evropskoj uniji je Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema (NIS direktiva) stupila na snagu u augustu 2016. kao prvi propis o cyber sigurnosti na nivou EU-a. Rothschild objašnjava da ona utvrđuje minimalne sigurnosne standarde za operatere ključnih usluga, kao što su one koje obuhvataju elektroenergetsku mrežu. Iako se Direktiva uglavnom odnosi na EU, svako ko posluje s Unijom mora se pridržavati njenih odredbi. Hayden navodi da se elektranama koje nisu obavezne pridržavati se državnih standarda, kao što je NERC CIP, savjetuje da slijede Okvir za cyber sigurnost Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju SAD-a (NIST). To je, međutim, u potpunosti dobrovoljno.

Preventivna simulacija napada
Odbor za nuklearnu regulaciju dužan je i da svake tri godine provodi vježbe sa simuliranim napadima na nuklearne elektrane, shodno Zakonu o energetskoj politici iz 2005. godine. U SMI-ju navode da ove sigurnosne vježbe uključuju pokušaje da se pristupi kritičnim dijelovima postrojenja i nanese što više štete. Osim toga, NRC zahtijeva da svaka nuklearna elektrana ima zonu planiranja u vanrednim situacijama (EPZ) u krugu od otprilike 16 kilometara od objekta te da svake dvije godine održava vježbe za reagiranje u vanrednim situacijama. Njih evaluiraju NRC i FEMA (Savezna agencija za upravljanje u kriznim situacijama). Postrojenja moraju i imati planove za sprečavanje širenja radioaktivnog materijala, koje obuhvataju zone od 80 km od objekta.

Zaštita na radu
Kada je u pitanju zaštita na radu, Uprava za sigurnost i zdravlje na radu SAD-a (OSHA) utvrđuje zahtjeve za elektrane u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika. Naprimjer, OSHA zahtijeva posjedovanje detektorskih pumpi za potencijalne onečišćivače zraka koji se mogu javiti u različitim tipovima elektrana. OSHA također savjetuje kompanijama da koriste postojeće sigurnosne propise kao polaznu tačku i kreiraju dodatne politike koje su specifične za samu firmu, navode Bencie i Morrison iz Security Management Internationala. Nažalost, manjak u primjeni propisa može dovesti do fatalnih incidenata, poput onog koji se u junu 2017. godine desio u Tampi na Floridi. U SMI-ju kažu da je Tampa Electric ignorisao propise tokom radova na održavanju, što je rezultiralo smrću pet radnika. Kompanija je od OSHA-e dobila kaznu povezanu s „namjernim kršenjem propisa“, što je najteži prekršaj koji uključuje plaćanje više od 100.000 dolara. „Kompanije bi trebale organizirati česte obuke o opasnostima za zaposlenike kako bi osigurale da se pridržavaju ispravnih sigurnosnih mjera“, kažu u SMI-ju. Važno je napomenuti i da sigurnosni standardi kontinuirano evoluiraju zbog pojave novih prijetnji. Zbog toga se postojeći standardi i propisi trebaju smatrati tek polaznom tačkom, a organizacije bi sebi trebale postaviti više ciljeve.

Nabavka najboljeg sigurnosnog rješenja
Za osiguranje postrojenja elektrana potrebno je sveobuhvatno sigurnosno rješenje, koje uključuje videonadzor, kontrolu pristupa i cyber sigurnost. Slabe tačke u sigurnosti elektrana mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Primjena najnovijih sigurnosnih rješenja jedan je od načina kako elektrane mogu zaštititi svoja postrojenja. Matthew LaRue, voditelj klijenata u kompaniji Convergint Technologies, skreće pažnju na „postojeću snažnu digitalnu revoluciju i transformaciju“. Ona je rezultat brojnih softverskih rješenja koja poboljšavaju procese, smanjuju rizike, ostvaruju uštede i poboljšavaju ukupni tok radnih procesa.
„Mnoge elektrane sada ozbiljno razmatraju različite prijetnje svojim objektima, kao i dostupna rješenja za njihovo otklanjanje. Neka od rješenja koja elektrane ispituju i implementiraju uključuju vještačku inteligenciju (AI), naprednu analitiku, biometriju, rudarenje podataka i upravljanje pristupom pomoću identiteta. Ova rješenja mogu prepoznati stvarne rizike i kreirati ambijent za znatno proaktivniji odgovor“, kaže LaRue.

Kod tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, poput videonadzora i kontrole pristupa, mnogo je načina kako najnovije tehnologije pomažu u zaštiti postrojenja. Hayden navodi da je napredak videonadzornih tehnologija olakšao primjenu kamera u osjetljivim zonama koje zahtijevaju veću sigurnost. Kamere koje koriste naprednu videoanalitiku i AI pomažu operaterima postrojenja da prepoznaju prijetnje poput sumnjivih vreća, neobičnih predmeta itd. Bencie i Morrison objašnjavaju da elektrane koriste i videonadzorne kamere u kombinaciji s radarima. To je zato što se neke od njih nalaze u blizini vode, zbog čega prateća magla i drugi vremenski uvjeti mogu otežati videonadzor. Budući da radar može prepoznati kretanje s veće udaljenosti nego što to mogu tradicionalne videonadzorne kamere, on je koristan u zahtjevnijim okruženjima.

Kritične zone
Elektrane koriste tehnologiju kontrole pristupa kako bi se zaštitile od nepoželjnih i neovlaštenih posjetilaca, kao i za praćenje osoba koje se u svakom trenutku nalaze u određenim prostorijama. Kritične zone unutar postrojenja, uključujući kontrolnu sobu, sigurnosne sisteme i dr., zahtijevaju pristup zasnovan na karticama ili biometrijskim podacima, a ponekad se u njih raspoređuju i stražari. Dillion ističe da se određene tehnologije u elektranama svakodnevno koriste kako bi se osigurala usklađenost sa strogim procedurama i propisima. Primjer mogu biti alati za kontrolu pristupa i upravljanje identitetima, koji se koriste za praćenje zaposlenika, izvođača radova i posjetilaca koji ulaze u elektrane i izlaze iz njih.

„Baze podataka i videodatoteke za kontrolu pristupa često se koriste za pridržavanje normi koje definiše NERC, odnosno Sjevernoamerička korporacija za električnu pouzdanost. Situacije i alati za izvještavanje povezani s bazama podataka koriste se za istrage, izvještavanje o usklađenosti i revizije“, kaže Dillion. Pored sigurnih sistema za upravljanja pristupom, Hayden navodi da neke elektrane primjenjuju i dodatne mjere, poput kioska na zaštićenim ulazima u kojima se prenosivi mediji testiraju na malver prije nego što ih se unese u postrojenja. Tako se osigurava zaštita mreža unutar elektrane i kontrolnih sistema u slučaju incidenata, odnosno prijetnji koje izaziva malver na prenosivim medijima, npr. USB-ovima. Te medije mogu nositi izvođači radova, dobavljači, zaposlenici itd. Kiosk može skenirati USB uređaje i druge prenosive medije koristeći najsavremenije antivirusne sisteme. „Naprimjer, kiosk se može postaviti na ulazu u proizvodno postrojenje, tvorničku zgradu i dr. kako bi se provjerilo jesu li stikovi sigurni prije nego što pređu prag postrojenja“, kaže Hayden. „Zapravo, jedna od najvećih prijetnji sigurnosti mreže i funkcionisanju SCADA sistema su takvi slučajevi. Zbog toga je važno stručno osposobiti ovlašteno osoblje kako bi bilo u stanju da smanji rizik i ostvaruje pristup isključivo prema svojoj funkciji“, upozorava Rothschild.

Umrežavanje donosi rizik od cyber napada
Internet stvari se pokazao kao blagoslov, ali i prokletstvo za elektrane, jer ih umreženost sada izlaže većem broju prijetnji. IoT je za elektrane mač s dvije oštrice. S jedne strane, nudi praktičnost i napredniju sigurnost, a s druge otvara vrata prijetnjama i napadima kojima se elektrane ranije nisu morale baviti. Donedavno su elektrane i SCADA sistemi bili izolirani od ostatka svijeta. Nisu bili povezani na internet ili druge sisteme, što je drastično reduciralo njihovu izloženost. Nadalje, računari koji se koriste u upravljanju industrijskim procesima uglavnom već godinama rade bez ikakvih ažuriranja ili promjena. „Trend nazvan Industrijski internet stvari (IIoT) eliminisao je ovu tampon-zonu, odnosno izoliranost. Povezivanjem nekoć izoliranih industrijskih uređaja u poslovne mreže, IIoT je uveo nove sigurnosne rizike koji kao da su ispali iz romana naučne fantastike. Ali nisu“, objašnjava Rothschild i dodaje kako mnoge kriminalne grupe posebno ciljaju kritičnu infrastrukturu jer je ona relativno laka meta, a napadi mogu prouzrokovati veliku štetu. „Nismo svjedočili brojnim katastrofalnim napadima, ali su se desili mnogi incidenti u kojima su protivnici ostvarili pristup kritičnoj infrastrukturi kako bi stvorili uporište za sebe, odnosno dobili pristup ‘crvenom dugmetu’ pomoću kojeg mogu pokretati napade kad god to žele“, kaže on.

Sigurnosni incidenti u porastu
Na meti napadača danas su i uređaji povezani u okviru interneta stvari, kao što su kamere. Mnogi korisnici ne mijenjaju zadano korisničko ime i lozinku, što olakšava pretraživanje i hakiranje video feeda. Neke web-stranice čak vode i evidenciju o uređajima povezanim na internet u važnim postrojenjima i prikazuju njihovu lokaciju. Neažurnost u pogledu jednostavnih mjera poput promjene lozinke za kamere čini cjelokupni nadzorni sistem izrazito ranjivim. Kako IoT uređaji postaju sve rasprostranjeniji i bitniji za rad postrojenja, oni mogu postati i medij za DoS napade na postrojenja u vidu gašenja ili preopterećenja bežičnog sistema, dodaje on. „Ne zaboravite napade Mirai malverom od prije godinu dana kada je napadač iskoristio nedostatke u mnogim IoT uređajima i praktično isključio provajdera DNS servisa. Taj događaj je pokazao da IoT uređaji moraju biti testirani na sigurnosne nedostatke prije nego što ih se proda ili instalira“, podsjeća Hayden. Iako je internet stvari kreirao slabe tačke, on je ponudio i mnoge mogućnosti, poput efikasnijeg korištenja energije.

Advanced Axis EN: Samo najbolji za najbolje

15 Septembra, 2019

Noseći epitet jednog od globalnih predvodnika u dizajnu, proizvodnji i isporuci inteligentnih protivpožarnih sistema, kompanija Advanced odabrana je za projekat zaštite sjedišta slovenskog proizvođača Pirnata
Piše: Jeremy Mountain, šef Odjela za odnose s javnošću, Advanced
E-mail: jmountain@advancedco.com

Pirnar, slovenski proizvođač luksuznih vrata, koja izvozi širom svijeta, zapošljava više od 200 radnika. Njegovo ime sinonim je za kvalitet u industriji prozora i vrata, a firma se može pohvaliti i mnogim nagradama za tehnološke i dizajnerske inovacije. Smješten u Ljubljani, Pirnarov moderni objekat zauzima površinu od 4.366 metara kvadratnih. U podrumu sadrži prostore za skladištenje, servisiranje i obuku, proizvodnja i prodaja su u prizemlju, dok su uredske prostorije na spratu iznad. Osnovu aktivne protivpožarne zaštite objekta čini Advanced Axis EN protivpožarni sistem, povezan sa 230 uređaja.

Praktičan i pouzdan sistem
Odgovoran za projektovanje i instalaciju protivpožarnog sistema bio je Advancedov partner Bildos. “S obzirom na Pirnarovu reputaciju kada su u pitanju kvalitet i perfekcionizam, znali smo da će samo najbolja rješenja biti dovoljno dobra. Robusni Axis EN sistem praktičan je za servisiranje i ima nagrađivanu tehničku podršku, što Advanced čini idealnim proizvodom i zato je odabran da zaštiti sjedište Pirnara”, izjavio je direktor Bildosa Damjan Birk. Napredni Axis EN sistem, kojem je FM Approvals nedavno dodijelio certifikat za EN54 standard, komunicira sa BMS-om, sistemom za detekciju ugljik-monoksida, kao i kontrolom pristupa te HVAC sistemom druge kompanije, što omogućava kontrolu dima te upravljanje ventilacijskim otvorima, ventilatorima i prigušnicima u hitnim slučajevima. Axis EN je certificiran u skladu s EN54 2, 4 i 13 standardima te se njegove centrale mogu koristiti u formatu jedne petlje i jedne centrale ili se mogu lako podesiti kao centrale s višestrukim petljama u mrežama sa 200 čvorova, koje pokrivaju ogromna područja. Lakoća instalacije i podešavanja Advancedovog sistema te podrška za veliki broj perifernih uređaja čine ga pogodnim za svaku vrstu upotrebe. “Advanced Electronicsov sistem za zaštitu od požara donio nam je osjećaj veće sigurnosti i kontrole te povećao pouzdanje u način na koji vodimo svoje poslovanje. Možemo nastaviti rasti i napredovati znajući da je zaštita naše infrastrukture vrhunska i stalno nadograđena”, izjavio je Ado Rupnik, zamjenik direktora u Pirnaru.

O Advancedu
“Bilo nam je zadovoljstvo raditi s Bildosom kako bismo im isporučili kvalitetan i upravljački jednostavan sistem, koji će omogućiti efikasnu protivpožarnu zaštitu za Pirnarov objekat, u kojem se zajedno obavljaju proizvodne i komercijalne aktivnosti”, dodao je Vladimir Zrnić, Advancedov regionalni menadžer prodaje za Južnu Evropu. Inače, Advanced je jedan od svjetskih predvodnika u razvoju i proizvodnji inteligentnih protivpožarnih sistema. Performanse, kvalitet i lakoća korištenja njegovih proizvoda zaslužni su za to što su Advancedova rješenja implementirana širom svijeta, od instalacija s jednom centralom do mreža koje se protežu na više lokacija. Advanced je u vlasništvu Halma PLC-a, kompanije s FTSE 100 liste, koja ima dugu historiju zaštite visokoprofilnih proizvodnih postrojenja širom svijeta, uključujući i Rolls Royceovo avijacijsko postrojenje te proizvodne pogone Elfaba, globalnog proizvođača industrijskih proizvoda za ograničavanje pritiska.

Hikvision: Skalabilno rješenje u fabrici za proizvodnju guma

5 Septembra, 2019

Kompanija Kabat Tyre morala je unaprijediti postojeći sigurnosni sistem koji je koristio uređaje niže rezolucije. Novi sistem trebao je osigurati nadzor visoke rezolucije proizvodnih hala, skladišta, poslovne zgrade i otvorenih prostora kako bi se spriječile krađe
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Industrijski kompleksi koji se prostiru na velikoj površini obično imaju prilično različite sigurnosne potrebe. Hikvision zbog toga nudi širok niz tehnologija koje zadovoljavaju svaku potrebu, u što se nedavno mogao uvjeriti proizvođač guma u Poljskoj. Kabat Tyre u Budzyńu proizvodi gumene proizvode za industriju i poljoprivredu. U potrazi za novim sigurnosnim sistemom koji bi pokrivao njegov proizvodni pogon od 30.000 m2, Kabat se okrenuo sistem-integratoru Tel-Kom Serwisu, koji je koristio Hikvisionove proizvode kako bi isporučio skalabilno rješenje.

Stari sistemi bez ikakve fleksibilnosti
Kabat Tyre je morao unaprijediti postojeći, manji sigurnosni sistem koji je koristio uređaje niže rezolucije različitih proizvođača. Novi sistem je trebao osigurati nadzor visoke rezolucije proizvodnih hala, skladišta, poslovne zgrade i otvorenih prostora kako bi spriječili krađe i pružili podršku u slučaju nesreća. Kvalitet slike u uslovima niske osvijetljenosti bio je poseban problem s obzirom na to da nije svaki dio velike površine kompleksa dobro osvijetljen. Deponije za crne gumene proizvode (npr. gume za vozila) ne reflektuju svjetlo dobro, što ih čini teškim za nadzor pomoću kamera niže osjetljivosti. Osim toga, bilo im je potrebno pouzdano detektovanje pokreta i mogućnost kombinovanja nezavisnih snimača u jedan sistem, koji je morao biti skalabilan jer će se proširivati u budućnosti. Klijent je želio imati mogućnost dodavanja novih funkcija po pristupačnoj cijeni, bez ikakvih iznenađenja kada stigne račun. To je bio poseban izazov jer nisu mogli znati koje će im funkcionalnosti trebati.

Oštre slike čak i u mraku
Tel-Kom Serwis dizajnirao je rješenje za Kabat temeljeno na pet 4K snimača (DS-9632NI-I8 i DS-7716NI-I4), koji su, uz iVMS 4200 softver za upravljanje svim kamerama, osigurali jaku jezgru za videonadzorno rješenje, a sve u jednoj zatvorenoj mreži. Za prostore na otvorenom korištene su brojne pametne bullet kamere (DS-2CD4B26FWD-IZS) koje koriste Hikvisionovu DarkFighter tehnologiju da bi isporučile svijetle slike u boji čak i u uslovima veoma slabog osvjetljenja. Za pokrivanje unutrašnjih područja, odnosno proizvodne hale i hodnika, instalirane su EasyIP 2.0 i fiksne kamere (DS-2CD2T42WD-IS), a za nadzor ureda korištene su IR fiksne kamere (DS-2CD2142FWD-I). Mjesta za testiranje guma trebala su nešto drugačiji uređaj budući da je trebalo nadzirati iznenadna povećanja temperature radi zaštite od mogućih požara. Tako je korištena termometrijska bullet kamera (DS-2TD2136T-15). Sa slikama visoke rezolucije, čak i u najtamnijim dijelovima, sigurnosno osoblje ima mnogo bolji uvid u ono šta se dešava na cijelom području od 3,5 hektara.

Arkadiusz Wierzbicki iz Tel-Kom Serwisa nije krio zadovoljstvo postignutim. “Hikvisionovo rješenje bilo je odličan izbor za Kabat Tyre jer nudi jednostavnu ugradnju, pouzdanost, intuitivno upravljanje i dobar kvalitet slike. Također, nema skrivenih troškova, što je bilo važno za unapređenje njihovog sistema. Kabat Tyre sada posjeduje rješenje visoke rezolucije, koje sve sigurnosne potrebe objedinjuje u sistem koji se može proširiti kako bi zadovoljio čak I buduće potrebe”, rekao je Wierzbicki.

Šta industrijska robotika donosi u narednim godinama?

5 Septembra, 2019

Kako starenje stanovništva dovodi do manjka radne snage u razvijenim ekonomijama, kompanije se okreću industrijskim robotima da popune tu prazninu. Prethodna godina bila je djelimično uspješna za taj sektor. Ovu problematiku prolazimo s Huijem Zhangom, menadžerom proizvoda iz oblasti robotike u kompaniji ABB
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prethodna godina prilično je obilovala dešavanjima važnim za cijelu industriju robotike, od zatvaranja kompanije Rethink Robotics do predstavljanja uzbudljivih proizvoda iz Boston Roboticsa i samovozećih automobila iz Wayma. Bila je to godina uspona i padova za tu industriju. Industrijski roboti u posljednje vrijeme nailaze na sve širu prihvaćenost. Prema Međunarodnoj federaciji za robotiku (IFR), samo u 2017. prodato je 380.550 jedinica, što je povećanje od 29% u odnosu na prethodnu godinu. Kina je predvodila taj rast, a u stopu je slijede SAD i Njemačka. Dok čekamo završni izvještaj za 2018. godinu, očekuje se da će se rast nastaviti i u budućnosti.

Manje proizvoda, više raznovrsnosti
Prošli su dani kada se proizvodnja vrtila oko izrade jednog te istog modela u velikim količinama. Danas je naglasak na manjim količinama s više varijacija. „Nastavlja se prelazak s proizvodnje velikih količina istog proizvoda na izbacivanje manjih serija uz veću raznolikost. Ta tzv. masovna prilagodba potrebama postala je nova norma u raznim sektorima, od automobilske industrije do elektronike, pa čak i proizvodnje hrane“, kaže Hui Zhang. To znači da fabrike moraju biti fleksibilnije kako bi se bolje prilagodile širim asortimanima proizvoda i serija na istoj proizvodnoj liniji i lakšem prebacivanju s jednog proizvoda na drugi. Mnogi proizvođači imaju problem s tim jer postaju svjesni da provjerena rješenja za automatizaciju više nisu dovoljno fleksibilna da im omoguće da održe korak sa svim tim promjenama.

Veća fleksibilnost
Preusmjeravanje fokusa i pritisci koji dolaze s njim intenzivirali su ulaganja u efikasnija i fleksibilnija rješenja za automatizaciju robota u “lakšim” industrijama kao što su proizvodnja hrane i pića ili elektronskih uređaja. „U industriji hrane i pića roboti su se tradicionalno koristili za automatizaciju jednostavnijih procesa kao što su utovar paketa na palete. Danas se sve više koriste za procese veće vrijednosti, npr. za direktno pripremanje hrane. U elektronici roboti pomažu u nalaženju ravnoteže između potreba za fleksibilnošću, visokim kvalitetom i brzim proizvodnim ciklusom“, kaže Zhang.

Utjecaj radne snage
Investicije u automatizaciju posljedica su promjene situacije na tržištu radne snage. Mnoge zemlje se danas suočavaju sa sve starijim stanovništvom i problemima povezanim s činjenicom da mladi žele mentalne izazove, a ne fizičke. Razne industrije se već suočavaju s nedostatkom radne snage i odgovarajućih vještina, a druge isti problem čeka u narednim godinama.
„Ljudi su manje spremni da rade poslove koji su dosadni, prljavi, opasni ili delikatni“, kaže Zhang i dodaje da mnogi proizvođači koriste automatizaciju kako bi „nadoknadili nedostatak radne snage, a posebno zadovoljili veliku potražnju ili odgovorili na potrebe industrija s neprivlačnim poslovima i izraženom fluktuacijom radnika. Vrijeme potrage za jeftinom radnom snagom iz cijelog svijeta je iza nas. Proizvođači moraju biti u stanju ponuditi konzistentnu proizvodnju u blizini svojih krajnjih korisnika“.

Evolucija tehnologije
Sektor industrijske robotike također se našao pod utjecajem promjena i potražnje za novom tehnologijom. Čak i u zrelim i visokoautomatiziranim industrijama, kao što je sektor proizvodnje automobila, kontinuirane investicije vode se potrebom za efikasnim prelaskom s vozila s unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila. „Ovo zahtijeva nove proizvodne procese u tradicionalnim oblastima kao što je pogonski sklop, kao i potpuno nove procese u segmentima kao što je automatizacija sastavljanja akumulatora. To je veoma složeno i mora se prilagoditi brojnim varijacijama u dizajnu“, kaže Zhang. Proizvođači automobila oslanjaju se na robote i automatizaciju segmenata proizvodnje koji su se tradicionalno obavljali ručno, kao što su dodavanje završne opreme i montaža.

20-postotni rast
Industrijski roboti su popularniji nego ikada ranije jer su korisnici sve više svjesni njihovih prednosti u vrijeme kada troškovi rada nastavljaju rasti. „U izvještaju istraživačke kompanije IDC predviđa se da će potrošnja u sektoru robotike i dronova u 2019. porasti za 17,6 posto u odnosu na godinu ranije. Do 2022. rast bi se nastavio uz složenu godišnju stopu od 20 posto.

Jednostavnije upravljanje
Prošli su dani kada su industrijski roboti dolazili u paketu s komplikovanim procedurama instalacije i upravljanja i bili držani u odvojenim kućištima. Zahvaljujući inovacijama, mašine su danas postale dovoljno jednostavne da mogu raditi zajedno s ljudima, a da ne predstavljaju sigurnosni rizik. „Mi u ABB-u pratimo rast proizvodnje robota koji se lako instaliraju i programiraju i kojima se lako upravlja. Primjeri uključuju programiranje putem demonstracije, korištenje alata kao što su proširena ili virtuelna realnost te kvalitetnije interfejse za interakciju ljudi i robota. Ovo je posebno važno za mala i srednja preduzeća, u kojima je nedostatak iskustva u radu s robotima ključna prepreka za ulazak na ovo tržište. Pojednostavljenje procesa važno je i za velike globalne proizvođače koji žele otvarati lokalne fabrike uz istovjetan kvalitet, bez obzira na lokalnu bazu radne snage“, kaže Zhang. On dodaje da ovaj trend postaje izuzetno značajan, jer se sve više proizvođača suočava s nedostatkom radne snage. Ovo je posebno naglašeno u industrijama s visokom fluktuacijom zaposlenika koji rade niže kvalificirane poslove. Zato ovi sistemi moraju biti jednostavniji za upravljanje, bez potrebe za dugotrajnim obukama.

Zajednički rad ljudi i robota
U ovoj industriji može doći i do povećanja broja aplikacija koje omogućavaju kvalitetniju interakciju između ljudi i robota. To može uključivati paralelni rad u istom prostoru i saradnju na realizaciji zajedničkih zadataka. Kolaborativni roboti ili „koboti“ su mašine projektovane za fizičku interakciju s ljudima. Oni su već uveli revoluciju u način rada fabrika.

„Saradnja ljudi i robota ključna je za jačanje fleksibilnosti proizvodnje kako bi se moglo izaći na kraj s izrazito mješovitom proizvodnjom manjih količina. Ljudi mogu dodati svoju jedinstvenu sposobnost prilagođavanja promjenama i improvizaciji, dok roboti nude neprekidnu izdržljivost za obavljanje repetitivnih zadataka. Sigurna koegzistencija je sve važnija, jer mješovita proizvodnja malih količina podrazumijeva da ljudi rade u blizini robota na jedan fleksibilan i privremen način. To, naprimjer, uključuje dodavanje različitih materijala robotima, promjenu programa i kontrolu novih serija“, ističe Zhang i dodaje kako su mnogi proizvođači imali problema s postizanjem ravnoteže između sigurnosti i potrebe da roboti rade punom brzinom. Dodatna prednost sigurnog zajedničkog rada ljudi i robota su fleksibilniji proizvodni procesi u fabrici, bez sigurnosnih barijera.

Digitalizacija
Povezani uređaji trenutno su najvažniji trend u većini industrija. Godina pred nama donosi umrežene robote u digitalnom proizvodnom ekosistemu. „Time se poboljšavaju efikasnost, produktivnost i pouzdanost kroz čitav proizvodni ciklus, koji uključuje inžinjering, stavljanje u pogon, rad i održavanje. Digitalizacija omogućava bolju saradnju u cijelom lancu vrijednosti, bilo horizontalno (npr. između dobavljača, proizvođača i distributera) ili vertikalno, unutar fabrike (npr. između e-trgovine i CRM sistema usmjerenih na korisnike, poslovnih ERP sistema, planiranja proizvodnje i sistema automatizacije logistike). Oba tipa saradnje mogu ponuditi kvalitetnija korisnička iskustva i povećati efikasnost proizvodnje”, kaže Zhang. Naprimjer, neki globalni proizvođač može pratiti performanse pojedinačnih robota među više hiljada njih širom svijeta i prepoznati one koji imaju loše performanse i treba im nadogradnja ili servis. Digitalizacija je važna ako želimo imati proizvodnju mješovitog karaktera i manjih količina jer nudi veću inžinjersku efikasnost ili brže lansiranje novih ponuda na tržište.

Šta bi korisnici trebali znati?
Imajući u vidu predviđeni rast upotrebe industrijskih robota širom svijeta, ponuđači rješenja u tom sektoru žele da njihovi klijenti budu dobro informisani o najboljim praksama. Prema prognozama Allied Market Researcha, za tržište industrijske automatizacije se očekuje da će rasti za više od devet posto do 2023. godine. Do toga će doći zbog faktora kao što su povećanje troškova rada i teže pronalaženje kvalificiranog osoblja. Jedan od glavnih igrača u toj industriji je i ABB. Njegovi predstavnici ističu da i korisnici moraju biti svjesni nekoliko stvari.

„Najbolja sinergija nastaje kada spojimo znanje korisnika s našom ekspertizom i konkretno ga primijenimo. To je mnogo više od pukog odabira robota i tiče se zajedničkog pronalaženja odgovora na pitanja o tome šta je moguće i šta možemo učiniti na najbolji način. Neke zemlje i industrije su već predvodnici u inovacijama i tamo se dešavaju nove i uzbudljive stvari u pogledu saradnje ljudi i robota i digitalizacije“, kaže on.

Prema Zhangu, dobar primjer za to je automobilska industrija. Kako bi se pomoglo ljudima da budu produktivniji, u njoj se koristi praktično sve, u rasponu od pametnih rukavica do proširene realnosti. „ABB također radi s mrežom tzv. ponuđača vrijednosti, koji su tako nazvani jer je to upravo ono što oni rade. Oni našim klijentima pružaju rješenja za automatizaciju koja kreiraju vrijednost. Proizvođači i kompanija ABB bi, svakako, imali koristi od postojanja više ovakih ponuđača vrijednosti, posebno onih koji razumiju mogućnosti kolaborativne automatizacije i dobro poznaju digitalne tehnologije“, zaključuje Zhang.

Povećana potreba za digitalizacijom
Digitalna revolucija počela je prije nekoliko decenija i do danas je obuhvatila gotovo sva tržišta, kako potrošačka tako i industrijska. Sigurnosna rješenja, naprimjer, sve više koriste IP tehnologiju, otvarajući put za kvalitetniju integraciju i ponudu dodatnih mogućnosti. Iako mnoge kompanije prepoznaju potrebu za digitalizacijom, nekima nedostaje jasna strategija. Zhang smatra da će kompanije imati koristi od snažnije posvećenosti digitalizaciji: „Imate prihvatanje novih tehnologija i mogućnosti, uz paralelnu podršku lakšem prelasku s analogne na digitalnu proizvodnju. To uključuje programe kojima će se osigurati da radnici imaju pristup cjeloživotnom učenju. Tako oni mogu steći ključne vještine i pomoći proizvođačima da se prilagode i ostvare napredak u ambijentu u kojem masovno prilagođavanje proizvodnje predstavlja standard.“

Potrebno više saradnje
Prilagođavanje rješenja za automatizaciju uz jasno razumijevanje potreba igra ključnu ulogu u procesu optimizacije robota radi povećanja produktivnosti. „Jača saradnja podrazumijeva i uključivanje naših stručnjaka u rane faze procesa kako bismo zajedno mogli kreirati prilagođena rješenja, a ne samo isporučivati robote prema specifikacijama. Brzina pojave inovacija danas je toliko velika da je proizvođačima, pa čak i nekim sistem-integratorima, teško ići u korak s najnovijim mogućnostima naših robota. Najbolji rezultati proizlaze iz zajedničkog rada, uz angažman različitih stručnjaka“, dodaje on. Saradnja se odnosi i na kreatore politika, nevladine organizacije i akademsku zajednicu, kao i na privatni sektor, a zemlje koje su danas vodeći svjetski proizvođači su one s posebnim inicijativama za podršku pametnim fabrikama. One uključuju podsticaje i obuku, povoljne inovacijske politike i razumnu regulativu. Za kompanije koje razmišljaju o automatizaciji svojih industrijskih procesa ovi prijedlozi mogu biti od koristi. Ključna poruka je da kompanije trebaju razmisliti o mogućnostima i raditi sa stručnjacima kako bi se došlo do optimalnog rješenja za njihove potrebe.

Pametni ekrani i ogledala

5 Septembra, 2019

Nakon proboja pametnih zvučnika sljedeća potencijalna prekretnica na putu transformacije pametnih domova u intuitivna i korisniku prilagođena mjesta su pametni ekrani. Kombinacija pametnog glasovnog pomoćnika i funkcionalnog ekrana osjetljivog na dodir omogućila je pametnim ekranima da se nađu u kuhinji i kućnim multimedijalnim centrima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija©asadria.com

Koncept koji je u posljednje dvije godine izazvao veliku pažnju industrije pametnih domova su pametni ekrani. Oni kombiniraju ekran osjetljiv na dodir i pametne glasovne pomoćnike u jednom uređaju. Prvi takav uređaj bio je Amazon Echo Show, pametni zvučnik sa 7-inčnim zaslonom osjetljivim na dodir i Alexa sistemom, koji je na tržište izbačen sredinom 2017. godine. On je ponudio napredniju funkcionalnost pametnog zvučnika obogativši je širokim spektrom vizuelnih informacija, kao što su prijenos slike s nadzornih kamera i ažuriranje vijesti uživo.

Uspon tržišta pametnih ekrana
Blake Kozak, glavni analitičar u IHS Markitu, smatra da će se ove napredne funkcije sve češće nuditi u kontrolerima pametnih domova. „Sve u svemu, pametni ekrani su prirodan i potreban izdanak napretka industrije automatizacije domova jer je vrlo praktično obogatiti glasovne interakcije vizuelnim prikazom“, kaže on. Aaron Emigh, direktor kompanije Brilliant, koja proizvodi platforme za pametne ekrane i prateće uređaje, opisuje samostalne glasovne pomoćnike kao „nesavršeno rješenje“. „Glasu nedostaje jednostavnost praćenja – teško je znati što tačno trebate reći da biste kontrolisali stvari“, kaže on.

Najveći konkurent Alexa platformi, Google Assistant, ušao je na tržište pametnih ekrana sredinom 2018. godine. To je dovelo do ubrzanog razvoja proizvoda jer su proizvođači kao što su Lenovo, LG i JBL počeli izrađivati pametne ekrane koji koriste Google Assistant. Google je zatim u oktobru 2018. lansirao vlastiti uređaj s pametnim ekranom Google Home Hub, da bi iste godine i tehnološki div Facebook ušao u arenu sa svojim Portalom i Portalom+. Amazon je na to odgovorio predstavljanjem druge generacije svog Echo Show sistema, uz napredniji hardver i izgled uređaja. No, u posljednjih nekoliko mjeseci proizvođači koji nude uređaje s pametnim ekranima preusmjerili su pažnju na kućne korisnike, uz naglašavanje njihovih prednosti za korištenje u kuhinji i kućnoj multimediji. Google Assistant i Alexa rade s aplikacijama kao što su SideChef, Chefling i innit, čime se kućnim korisnicima omogućava da koriste glasovne komande za prikaz recepata, kao i slika ili videa. KitchenAid, proizvođač kućanskih aparata u vlasništvu kompanije Whirlpool, predstavio je pametni ekran s podrškom za Google Assistant, koji dolazi u paketu s 10-inčnim ekranom dizajniranim da bude otporan na kuhinjske nezgode i prosipanje tekućine.

Proizvođači su počeli uključivati pametne ekrane u širi ekosistem pametnog doma. Amazon je integrisao Alexa platformu u svoje Fire televizore. Pri tome, ta kompanija kombinira vizuelne funkcije Echo Show sistema s televizorima, a korisnicima se omogućava da od pomoćnika traže da uživo prikaže video s videonadzornih kamera. Još jedna tržišna primjena pametnih ekrana su videopozivi, koje Facebook aktivno promovira kroz svoje Portal uređaje s podrškom za Facebook Messenger. Kamera na Portalu i Portalu+ omogućava videopozivanje bez upotrebe ruku. Pri tome se korisnike tokom kretanja prati u vidnom polju pod uglom od 140 stepeni, uz funkcije automatskog zumiranja i fokusiranja. „Ono što pametne ekrane čini posebnim jeste to što nude dodatne funkcije za najvažnije kućanske aparate, sve s receptima, snimcima kuhanja i živim prikazom sadržaja frižidera“, kaže Kozak.

Širenje ponude
Pametni ekrani već su se dokazali kao alternativa glasovnim komandama i pametnim telefonima kada je u pitanju kontrola umreženih kućanskih aparata. Google Home dolazi u paketu s kontrolnom tablom, koja omogućava vlasnicima domova da jednostavno prilagode funkcije svojih pametnih kućanskih uređaja. To se radi pomoću ekrana osjetljivog na dodir, pri čemu nema potrebe za korištenje Google Assistanta. Proizvođači se nadaju da će se pametni ekrani nametnuti kao praktičnija zamjena za pametne telefone u segmentu kontrole pametnih kućnih uređaja, a Kozak predviđa da će pametni ekrani „transformirati tržište sistema za automatizaciju domova tokom 2019. i 2020. godine“.

Odabir najboljeg pametnog ekrana
Kao i kod pametnih zvučnika, i na tržištu pametnih ekrana dominiraju dvije glavne platforme: Amazon Alexa i Google Assistant. Ipak, kompanije poput Brillianta i Samsunga žele dokinuti taj duopol. Kao pioniri na tržištu, Echo Show i njegov Amazon Alexa kreirali su osnovni predložak za uređaje s pametnim ekranima koji su ostali proizvođači imitirali. Echo Show prikazuje informacije koje se traže putem glasovnog pomoćnika, uključujući stanje u prometu i vremensku prognozu, a ekran omogućava korisnicima i da prate videosadržaje na platformama za streaming, kao i da pregledaju fotografije pohranjene u oblaku. Tu je i mogućnost pozivanja direktne slike s nadzornih kamera. Pomoću ugrađene kamere korisnici mogu obavljati i videopozive bez upotrebe ruku.

Echo Show druge generacije košta 230 američkih dolara i podržava više od 50.000 glasovnih komandi s kojima radi Alexa. Za one koji traže jeftiniji Alexa uređaj, francuska kompanija Archos nedavno je predstavila dva proizvoda s pametnim ekranima po cijeni od 129, odnosno 149 američkih dolara. Dok Echo Show ima status pionira na ovom tržištu, uređaji s podrškom za Google Assistant, uključujući Google Home Hub, nude brojne dodatne funkcije. Naprimjer, kada korisnici od Google Assistanta zatraže informacije o stanju u prometu i konkretnoj ruti, ona će biti prikazana na Google Mapsu. Ako korisnici zatraže pristup planeru i e-mailu, prikazat će im se i Google Calendar i Gmail. Tu je i Home View kontrolna tabla, koja korisnicima omogućava da kontrolišu pametne kućne uređaje listanjem s vrha ekrana prema dolje. Iako uređaji drugih proizvođača koji koriste Google Assistant podržavaju videopozive, sam Google Home Hub nema kameru, što Google pravda rizikom od narušavanja privatnosti.
Google Home Hub košta 149 američkih dolara, dok se cijene uređaja ostalih proizvođača kao što su LG, Lenovo i JBL kreću u rasponu od 200 do 250 dolara. Postoje brojne opcije za one koji traže uređaj koji ne koristi Alexa ili Google Assistant sisteme, ili barem mogućnost izbora platformi. Brilliant je startup iz Kalifornije koji se bavi pametnim domovima. On je predstavio Brilliant Light Switch kontroler, koji kombinira prekidač za svjetlo s ekranom osjetljivim na dodir. Taj uređaj, između ostalog, nudi podršku za Alexu, Apple HomeKit, Samsung SmartThings i Nest i prodaje se po cijeni od 300 američkih dolara. „Pametni ekrani olakšavaju kontrolu jer mnogi od njih nude vizuelnu povratnu informaciju pored opcije korištenja glasa. Brilliant ide korak dalje i omogućava kontrolu nad uređajima i lokacijama preko ekrana, što je jednostavniji i direktniji pristup“, kaže Aaron Emigh, direktor kompanije Brilliant.

Kombinacija dodira i glasa
Još jedan startup je i Atmos Home, koji ima slične ciljeve kao i Brilliant. Njegov AtmosControl centar dizajniran je za postavljanje na zidove i omogućava korisnicima da kontrolišu kućanske uređaje pomoću intuitivnih ikona na 7-inčnom ekranu osjetljivom na dodir. Sistem nudi pet bežičnih protokola i podržava nekoliko platformi i proizvoda za pametne kuće. „Kontrola pomoću dodira i glasa postat će značajan faktor jer ne možete uvijek nositi telefon ili izgovarati glasovne komande u bučnoj sobi, na zabavama ili tokom utakmice“, kaže Mark Lyle, direktor i suosnivač Atmos Homea. Proizvođač profesionalnih sistema za pametne domove ELAN predstavio je Intelligent Touch Panel platformu. Njihov kontrolni centar nudi podršku za Alexu i Google Assistant. Iako novi proizvođači stalno ulaze na tržište pametnih ekrana, Kozak smatra da će sadašnja maloprodajna cijena od 200 i više dolara dovesti do toga da će korisnici radije sačekati da cijene padnu prije kupovine uređaja, s obzirom na to da najjeftiniji inteligentni zvučnici koštaju tek pedesetak dolara. On dalje navodi da je zasićenje tržišta dodatni izazov. „Iako je moguće i očekivano da će domovi posjedovati više glasovnih pomoćnika za različite svrhe, postojanje više ekrana u kuhinji, na radnoj ploči ili televizoru natjerat će kupce da počnu tražiti odgovarajući ekosistem.“

Poslovne primjene pametnih ogledala
Pametno ogledalo je vrsta pametnog ekrana koji ima potencijal za kućnu upotrebu i poslovnu primjenu u modnoj i kozmetičkoj industriji. Pametno ogledalo je interaktivno ogledalo opremljeno kamerama, senzorima i elektronskim displejem. Iako tehnologija nije nova, integracija s glasovnim pomoćnicima dovela je do njene šire upotrebe u više sektora. Pametno ogledalo može prikazati informacije kao što su događaji u planeru i nepročitane poruke. Uređaj može puštati muziku u kupaonici, omogućiti praćenje drugih pametnih uređaja, slati prijedloge za šminku i obavljati telefonske pozive. „Maloprodaja i pametni domovi i dalje su referentni sektori za pametna ogledala, pri čemu modna industrija i kozmetika predvode maloprodajni segment“, kaže Fulvio Riva, osnivač i direktor actiMirrora, koji proizvodi pametna ogledala. Uređaji te kompanije mogu evidentirati i prikazivati zdravstvene podatke te omogućiti korisnicima da puštaju muziku i kontrolišu pametne kućanske uređaje. Kompanije Capstone Connected Home i Electric Mirror predstavile su nove proizvode s podrškom za Android i Google Assistant na sajmu CES 2019. Istovremeno, Kohler je na tržište izbacio pametno ogledalo s podrškom za Alexa sistem, koji korisnicima omogućava interakciju s ugrađenim glasovnim pomoćnikom. Druga važna industrija koja širi primjenu pametnih ogledala je maloprodaja, posebno u segmentu modne industrije. Pametna ogledala koja koriste kompanije u tom sektoru mogu prepoznati koje proizvode nose njihovi kupci, kao i predlagati artikle koji bi im se mogli dopasti. U kombinaciji s tehnologijom proširene realnosti, kupci na virtuelan način mogu isprobati i kako im odjeća stoji.

Španski modni brend Zara postavio je pametno ogledalo u jednoj od svojih radnji. Ogledalo prikazuje dostupne artikle za potrošače u zavisnosti od toga kakvu odjeću isprobavaju. Mastercard Smart Mirror omogućava klijentima da pregledaju artikle, pozivaju prodavce koji im donose odjeću te plaćaju karticom bez izlaska iz kabine, a može im služiti i kao svakodnevni konsultant za ljepotu i koristiti ugrađenu kameru za analizu bora, mrlji i začepljenih pora na koži korisnika. Nakon toga ogledalo korisniku sugeriše šta treba učiniti da poboljša stanje svoje kože.

I ovo tržište je u porastu
Prema podacima Research and Marketsa, vrijednost tržišta pametnih ogledala bi, prema prognozama, trebala skočiti sa 2,8 milijarde dolara u 2018. na 4,4 milijarde do 2023. godine. Zbog ogromne količine podataka prikupljenih od korisnika, čini se da će pametna ogledala postati medij za pružanje personaliziranih iskustava, kako u domovima tako i u maloprodajnim objektima. Riva iz actiMirrora kaže da bi pametna ogledala mogla postati pravi „blagoslov“ za vlasnike prodavnica, jer će im omogućiti da šalju „ciljane reklame i personalizirane preporuke, koje su do sada bile ekskluzivna domena maloprodaje preko interneta“. Informacije i analitika do kojih se dolazi na osnovu podataka koje prikupe pametna ogledala „offline“ trgovcima daju još jednu šansu da bolje razumiju potrebe klijenata.

Riva kaže da bi i sektor fitnesa mogao postati tržište za pametna ogledala, pogotovo zato što društvene aplikacije i platforme u sve većoj preoblikuju tu oblast. Međutim, u tom segmentu i dalje postoje brojne prepreke koje treba savladati. „Struktura i fleksibilnost poslovnog modela ključni su zbog nepoznavanja rada s digitalnim rješenjima u slučaju naših klijenata. To je, zapravo, glavni izazov, i to zbog potrebe za sveobuhvatom edukacijom tržišta koja je neophodna za upravljanje projektima“, kaže Riva.

Prethodni
1
…
30
31
32
33
34
…
39
Sljedeći