28 Jula, 2026
image
Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 31)

Vertikalna tržišta

U ponudi Alarm automatike: Samouslužni terminal za hotelsko poslovanje i brzi check-in

ABSmartKiosk omogućava provjeru dokumenata u skladu s obveznim procedurama, izdavanje kartica kontrole pristupa u sobe i plaćanje troškova, a može se koristiti i za reklamiranje dodatnih ponuda za goste te kupnju ulaznica ili vaučera za odabrane događaje

Piše: Danica Kauzlarić, Odnosi s javnošću, Alarm automatika; E-mail: danica@alarmautomatika.com

Nova generacija gostiju hotela sklona je korištenju digitalnih informacijskih sustava i navikla je većinu svojih potreba rješavati putem aplikacija bez ikakvog čekanja. To znači i da ne žele čekati u redu na recepciji hotela ili kampa kako bi prijavili svoj dolazak, rezervirali neki sadržaj u ponudi ili platili račun za smještaj i sadržaje koje su koristili. Potaknuta mnogobrojnim upitima
hotelijera, Alarm automatika je razvila rješenje za brzu prijavu i odjavu gostiju – samouslužni terminal ABSmartKiosk.

Izbjeći gužve
Osnovana funkcija mu je izbjeći gužvu na recepciji hotela prilikom prijave i odjave gosta, a u skladu s obveznom procedurom njegove identifikacije. Gost pri dolasku svoj identifikacijski dokument (osobnu iskaznicu ili putovnicu) stavlja u skener, koji putem IR-a provjerava je li dokument krivotvoren. Kamera snima lice i uspoređuje ga sa slikom u dokumentu. Ako je sve uredu, terminal izbacuje kodiranu karticu za pristup sobi. Terminal je integriran s recepcijskim softverom te su svi podaci o dolasku gosta i izdanim karticama odmah vidljivi na recepciji, a na terminalu su vidljivi svi podaci o rezervacijama. Na terminalu je moguće plaćati novčanicama/kovanicama te karticama banke po izboru. Cijeli kiosk je u antivandal izvedbi i ima protuprovalnu zaštitu. Od dijelova treba navesti skener osobnih dokumenata s infracrvenom provjerom, kameru s autofokusom i osvjetljenjem za lice, bar-kod čitač za rezervacije, termoprinter, 19“ monitor osjetljiv na dodir, reverzibilni uređaj za plaćanje novčanicama i/ili kovanicama i vraćanje ostatka novca, prostor za ugradnju POS uređaja (ovisno o banci po želji investitora), uređaj za čitanje i izdavanje kartica za sobe ili za kodiranje i izdavanje Mifare kartica te PC računalo s programima za upravljanje ulazno/izlaznim uređajima i sučeljem prema recepcijskom softveru i kontroli pristupa (Windows OS).

Prilagodljiv potrebama
Standardna opcija je monitor iznad kioska za razne reklame ili druge sadržaje kojima se administrira putem clouda. Kiosk je vlastiti proizvod i može ga se prilagođavati potrebama investitora. Naprimjer, predviđen je prostor za ugradnju laserskog printera A4 formata ili profesionalnog printera za ispis ulaznica, a moguće su i dodatne opcije za, naprimjer, kodiranje i izbacivanje narukvica.

Specijalistička rješenja tvrtke
ABSmartKiosk je dio specijalističkih rješenja i integracija za hotele, kampove i ostale turističke smještajne objekte koje je Alarm automatika razvila surađujući s korisnicima. Primjer je ABSistemPark, softver za identifikaciju registracija vozila putem LPR kamera. Povezan je s bazom vozila s dozvolom ulaska (upisano putem recepcijskog softvera), kojima omogućava automatsko podizanje rampi. Integriran je i s interfonima, a dostupne su i inačice koje omogućavaju usmjeravanje prometa putem semafora, kategorizaciju vozila (osobno, autobus) i naplatu parkinga. Hotelima je zanimljivo i što se može onemogućiti izlaz vozila gostiju koji nisu podmirili račun. Moguća je i rezervacija parkirnih mjesta unaprijed te primjena u objektima koji imaju više ulaza i izlaza.

Advanced: Namjensko rješenje štiti Istorijski arhiv Beograda

Britanska kompanija Advanced, koja posluje na tržištu vatrodojave, osigurala je namjenski sistem za gašenje požara gasom u Istorijskom arhivu Beograda, koji sada štiti hiljade važnih zbirki
Piše: Jeremy Mountain, šef Odjela za odnose s javnošću, Advanced
E-mail: jmountain@advancedco.com

Arhiv igra važnu ulogu u Beogradu jer se u njemu čuvaju neka od najvažnijih gradskih kulturnih i društvenih dobara, uključujući 34.000 knjiga i časopisa, dokumenata, fotografija, umjetničkih djela i drugih predmeta od 16. do 20. vijeka. TVI, lokalni partner Advanceda u Srbiji, izveo je radove na protivpožarnoj zaštiti, pri čemu je projektovao i izradio sistem za gašenje požara gasom u skladu sa specifičnim potrebama tog objekta. Protivpožarna centrala ExGo postavljena je paralelno s TouchControl protivpožarnim sistemom s repetitorom i ekranom na dodir kako bi se zaštitio ogroman skladišni prostor površine 2.400 kvadratnih metara.

Napredna logika
Instalacija je uključivala detaljno povezivanje TouchControl sistema s ExGo centralom, što je krajnjem korisniku omogućilo da daljinski prati status protivpožarnog sistema putem 3D interaktivnih mapa. ExGo centrala programirana je uz naprednu logiku kako bi se prepoznali uzroci i posljedice koji aktiviraju releje i sirene za dojavu požara. Njihovi sklopovi se koriste kao uređaji za masovno obavještavanje i integrišu se s namjenski izrađenim sistemom koji koristi TouchControl. Radomir Kerkez, elektroinžinjer u TVI-u, kaže: “U okviru postupka javne nabavke za ovaj projekat posebno smo zatražili navođenje kompanije Advanced jer znamo da njena rješenja mogu ponuditi vrhunske performanse i pouzdanu zaštitu. Nadamo se da ćemo ugraditi sistem napredne zaštite od požara i u ostatku objekta površine 4.890 kvadratnih metara.” “Istorijskom arhivu Beograda zatrebao je protivpožarni sistem koji bi efikasno i pouzdano zaštitio građu Arhiva u slučaju požara. Naše rješenje za gašenje pomoću gasa ExGo udovoljilo je zahtjevima TVI-ja jer kombinuje performanse, kvalitet i jednostavnost upotrebe. Istovremeno, spajanje našeg TouchControl sistema s repetitorom s ExGo tehnologijom krajnjem korisniku nudi kompletan uvid u status sistema”, rekao je Vladimir Zrnić, šef prodaje za Južnu Evropu u kompaniji Advanced.

Za osjetljive i strateške prostore
ExGo je posebno razvijen za osjetljive i strateške prostore poput serverskih prostorija, podatkovnih centara, kontrolnih soba te historijskih i kulturnih atrakcija. Pogodan je za gotovo sve primjene i uključuje više funkcija upravljanja i uređaja. Podržava EN54 standard u segmentima 2, 4 i 13 te EN12094-1 i jedan je od prvih sistema koji ih kombinuju s podrškom za EN12094 u jednom rješenju (EN12094-3 se odnosi na integrisano ručno aktiviranje na prednjoj strani centrale). ExGo se može integrisati s Axis EN protivpožarnim sistemom kompanije Advanced ili bilo kojim drugim alarmnim sistemom. TouchControl je funkcionalan daljinski terminal i repetitor s integrisanom grafikom nazvanom Active Maps. Dodirni HD sistem od 25 cm nudi kontrolu i komunikaciju s centralom i mrežom te omogućava korisnicima da odmah prepoznaju zone i uređaje u slučaju požara, kvara i onesposobljavanja, a podržano je i testiranje uz korištenje statusnih tipki u boji. Treba istaći da su ExGO protivpožarne centrale na bazi gasa instalirane na mnogim svjetski poznatim objektima i destinacijama poput mosta koji povezuje Hong Kong, Makao i Zhuai ili duž 1.600 km dugog naftovoda u Sudanu.

COVID-19 | Šta ne znamo da ne znamo, a trebalo bi da znamo

Piše: prof. dr Zoran Keković – predsednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama.
http://www.caruk.rs/blog/

PAPIR-KAMEN-MAKAZE (I ČIN)

Šta ne znamo da ne znamo, a trebalo bi da znamo?

U neizvesnosti tvoj pogled se obara, jer nemaš u sebi organe i čula koji bi te obavestili o prostoru. T. Man

U rat protiv nevidljivog neprijatelja COVID19 Srbija nije ušla bez iskustva. Pre 21 godinu i nekoliko dana ratovali smo protiv još jednog nevidljivog neprijatelja. Tada su mnogi saznali za reč „Avaks“. Taj zagonetni sled događaja uvek te tera da postaviš pitanje svih pitanja: Kako znaš da ne znaš što bi trebalo da znaš?

Svaka opasnost, pa ni COVID19 nije izuzetak, stavlja nas pred izazove prirodne selekcije. Prvi deo romana odigrala je biologija. Niko zdrav ne umire, pa se još jednom potvrdilo da su najranjivije osobe sa slabim imunim sistemom. Ostalo je stvar karaktera: oni koji su, svesno ili nesvesno, bili izloženi infekciji, dodatno su pružili šansu bolesti.

Organizmi su algoritmi

Dok traje izolacija, vreme je da se bar u mislima vratimo prirodi.

Autor bestselera Tajni život drveća, Peter Wohlleben, uči nas kako prirodna selekcija, u sudaru sa spoljašnim okolnostima, isključuje iz životne trke manje otporno drveće. Kada će drvo odbaciti lišće, zapravo je stvar karaktera. Drveće ne može naslutiti kakva će biti zima koja dolazi: jaka ili slaba? Sve što registruje jeste sve kraći dan i temperature koje padaju. Jesenje temperature zbog klimatskih promena ostaju sve duže visoke, ali kada počnu oluje povećava se rizik da stabla puna lišća budu srušena. Očito je da svako stablo odlučuje za sebe. Treba li iskoristiti blage vremenske prilike i produžiti fotosintezu, te spremiti još nekoliko kalorija šećera, ili će igrati na sigurno i odbaciti lišće u slučaju da zima naglo stisne? Jedno stablo je bojažljivije ili razumnije. Čemu korist od dodatnih zaliha ako ne može odbaciti lišće i čitavu zimu bude u životnoj opasnosti? Drugo stablo je odvažnije. Ostaje dugo zeleno, što se do tada pokazalo ispravnim, ali ne zna se koliko će dugo tako biti. Pametni algoritmi drveća procenjuju kombinaciju temperature i dužine dana i izazivaju pravu reakciju. Oprezna stabla u budućnosti imaju više šansi za preživljavanje – zaključuje pisac ovog fenomenalnog štiva.

Do sličnog zaključka došao je Juval Harari, doduše preispitujući granice ljudske imaginacije u svom delu Homo deus. Pošto mi ne živimo sadašnjost, već istoriju sutrašnjice, svi ljudski napori vode ka tome da se kontroliše ili smanji neizvesnost. Neizvesnost je u osnovi instinkta preživljavanja, produženja vrste i pitanje se svodi na matematički problem izračunavanja verovatnoće. Zahvaljujući korona virusu preživljavamo egzistencijalnu krizu, pa je razumno pozvati se na iskustvo našeg najbližeg rođaka. Naime, verovatnoća da će majmun umreti od gladi ako ne pojede banane, u odnosu na verovatnoću da će ga uloviti lav ukoliko siđe sa drveta, nateraće ga na pravu oluju osećanja (straha, gladi..). Ako skapava od gladi, ima smisla zbog banana dovesti život u opasnost. Ali ako je želja za bananama čista pohlepa, zašto dovoditi život u opasnost? Bojažljivi majmun – onaj čiji algoritmi precenjuju opasnosti – umreće od gladi, a geni koji su oblikovali te kukavičke algoritme nestaće zajedno s njim. Ishitreni majmun – onaj čiji algoritmi potcenjuju opasnost – postaće lavlji plen i njegovi se nesmotreni geni takođe neće preneti na idući naraštaj. Algoritmi stalno prolaze kontrolu kvaliteta koju sprovodi prirodna selekcija, a potomke ostavljaju samo životinje koje tačno izračunavaju verovatnoću.

A onda je na scenu stupio čovek koji je spoznao da tu algoritamsku strukturu koja utiče na odlučivanje može da menja posredstvom promena u genetskoj strukturi materijala. Sada nam je jasno da čovek, pored sposobnosti da oblikuje veštački soj virusa, dostignućima genetskog inženjeringa može u budućnosti oblikovati ljudske algoritme odgovora na opasnosti, time što će selektivno usađivati gene straha i hrabrosti. U takvom distopijskom scenariju (trenutno živimo jedan), umesto lekara koji su u očaju zbog nedostatka medicinskih sredstava i opreme, morali odlučivati ko će da živi, a ko da umre, o tome će znatno ranije odlučivati neka druga struka. Već danas su skupi zdravstveni sistemi suočeni sa kolapsom usled preopterećenja svojih kapaciteta. Nema razloga da sumnjamo da će se stvari još više pogoršati kada za nekoliko decenija eksponencijalni rast stanovništa ne bude mogao da prati ni jedan zdravstveni i ekonomski sistem, sve pod pretpostavkom da će se učestalost epidemija povećavati.

Prevođenjem ljudskih fikcija u genetske i elektronske kodove, intersubjektivna stvarnost progutaće objektivnu i biologija će se pomešati sa istorijom. Zato bi u 21 veku fikcija mogla postati najmoćnija sila na Zemlji, premašivši čak i nepredvidive asteroide i prirodnu selekciju, veli Harari. Ideološke fikcije iznova će napisati lance DNK, politički i ekonomski interesi preobraziće klimu, a geografiju planina i reka zameniće kiberprostor. Tako dolazimo do pitanja s početka ovog teksta: Kako da znamo da ne znamo ono što bi trebalo da znamo? Pre nego što se na njega vratimo, razmotrićemo na primeru krize COVID19 prethodna dva pitanja u čuvenoj taksonomiji neizvesnosti Donalda Ramsfelda, bivšeg američkog državnog sekretara za odbranu: Šta znamo da znamo i Šta znamo da ne znamo?[1]

Šta znamo da znamo?

Smart gradovi, smart kuće, smart tehnologije… čovek je danas svemu što radi dodelio ovaj atribut. Svedoci smo urušavanja ove goleme iluzije o čovekovoj moći, jer imamo protiv sebe, ne samo nevidiljivog, već i smart neprijatelja. Virusi koji mutiraju prolaze prirodnu selekciju, kao i ljudi, iz koje izlaze jači i otporniji. Svi idealni mikroorganizmi nastoje da uspostave takav odnos sa domaćinom u kojem će oni moći u domaćinu da se reperkutuju, ali neće domaćina ubiti, jer kad ubiju domaćina, onda I oni umiru. Idealni parazit je onaj koji uspeva da živi na račun domaćina ali da ga ne ubije, ili bar da ga ne ubije brzo. “Pametni” virusi

Mutacija virusa je kao meta u pokretu. Iako njihova virulentnost posustaje sa brojem ljudi koji su inficirani, globalna povezanost između ljudi i planetarni saobraćaj predstavljaju dobitnu kombinaciju za virus. Tokom  2019. aviokompanije su prevezle 4.5 milijarde putnika, a deset godina pre toga gotovo upola manje – 2.4 mld. Sve dok su živeli u organizmu životinja, oni nisu predstavljali realnu opasnost. Zapravo, virus je izvukao bingo onog momenta kada se uselio u organizam čoveka.

Paradoks je što se za virus korone odavno zna, kao i za mnoge druge opasne patogene, a čovečanstvo se, uprkos napretku nauke, pre svega molekularne genetike i imunologije, ipak stalno suočava sa ad hoc situacijama vezanim za reagovanje, pripremu vakcina i resursa.[2]

Ukupna dinamika infekcije COVID19, tokom svog trajanja, pokazuje i red i haos. Mi pokušavamo da uočimo svetlu stranu haosa. Široka je lepeza onoga što znamo: broj zaraženih je mnogo veći od broja registrovanih slučajeva, ali niko ne zna pouzdano koliko; muškarci obolevaju više od žena; većina zdravstvenih sistema ima ograničene kapacitete za testiranje, pa su i kriterijumi selekcije često pristrasni; zemlje izveštavaju o različitoj stopi smrtnosti, a ti procenti su nepouzdani; socijalno distanciranje se pokazalo kao dobra praksa za zaustavljanje širenja, itd.

Takođe, znamo da je pandemijska kriza pokazala brojne ekološki prihvatljive ishode – čistiji vazduh, vodu i zdraviji način života. Od kada su počela merenja, tradicionalno najzagađenija područja u Kini sada su najčistija. Westphalian order will survive coronavirus disorder

Znamo i da je, bar privremeno, vraćeno poverenje u struku. Od epidemiologa smo odmah naučili da su lični kontakti opasni. Više se ne postavlja pitanje, da li je opravdano raditi od kuće, tj on line, već da li je opravdano biti fizički prisutan na radnom mestu? Istovremeno, internet komunikacija nas je približila ljudima od kojih smo bili fizički udaljeni. Od politikologa i profesora socijalne psihologije ćemo saznati da će politička i kulturološka polarizacija ustupiti mesto međunacionalnoj solidarnosti i funkcionalnosti. Videli smo da su Velika Britanija, Francuska i Nemačka, uprkos sankcijama SAD, snabdele Iran medicinskom opremom. Ljudi su spremni da zaborave na razlike kada imaju zajedničkog neprijatelja. Drugi će nas ubeđivati u suprotno, da će se polarizacija ubrzati, posežući za argumentima trgovinskog rata i bespoštedne borbe između država, država i kompanija, kompanija međusobno, (rat svih protiv svih) za zdravstvene resurse i medicinsku opremu koja spasava živote.

Šta znamo da ne znamo?

Ko među nama nije pomislio da smo suočeni sa egzistencijalnom pretnjom? Ko do sada nije napunio svoje ambare, frižidere i podrume? Je li dostojno uma trpeti glad i junačiti se protiv mera predostrožnosti? Karantin i izolacija će razuveriti i one koji su u to sumnjali. U međuvremenu, političari će se potruditi da pokažu da je u ovom trenutku najpotrebnije da se poveća proizvodnja hrane. COVID19 je učinio radikalan zaokret ka autoritarnosti. Vrlina je sada manje dostupna. Da li je razumno i dalje zvati na kafu dragog komšiju koji odbija da se povinuje strogim merama izolacije? No još uvek nagađamo, da li će opstati vrednosti slobodnog tržišta, individualizma? Da li će se povećati izdvajanja u zdravstvo, kvalitet komunalnih usluga, a smanjiti investicije u turističku privredu?  Da li će ekumenska misija crkve biti podrivena? Ako je strah protivan veri, da li će vernici posećivati versku službu bez straha od zaraze ili će svoje verske simbole posmatrati posredstvom zuma? Da li će muslimani slaviti Ramazan, ako ne mogu posećivati džamije?

Odgovore nam stižu iz perspektive različitih struka. Kao u Bajaginoj pesmi Buđenje ranog proleća, zavisno od životnog ciklusa krize, smenjivaće se (zanemarite redosled): epidemiolozi i virusolozi, psiholozi i psihijatri, socijalni antropolozi, etičari, pravnici, politikolozi, informatičari…

Epidemiolozi će se pitati koje su terapije, s obzirom na kliničku sliku, u ovom momentu optimalne. Najveća je enigma obim socijalne interakcije, da bi se znalo koliko će osoba u narednom periodu biti inficirano. S obzirom da je gotovo nemoguće izmeriti obim socijalne interakcije, možda je pravo mesto da se povuče jasnija granica između odgovornosti države i pojedinca. Naša je ultimativna odluka da li ćemo kafanisati u širem krugu za vreme izolacije, kući ili na poslu, da li ćemo poštovati higijenske mere, brisati šape kućnim ljubimcima po povratku iz šetnje…Situacija podseća na (ne)poštovanje propisa u saobraćaju. Možete ignorisati crveno svetlo na semaforu ili strah od saobraćajne policije, ali ne bi bilo pametno potceniti rizik od ugrožavanja sopstvenog života ili tuđeg.

Socijalni psiholozi se pitaju koliko će mere socijalnog distanciranja biti prihvatljive u dužem vremenskom periodu i da li će dodir u budućnosti postati tabu.

Sociolozi i etnolozi: da li će COVID19 iznedriti nove forme patriotizma, zato što se na liniji fronta ne nalaze regruti, plaćenici, već lekari, medicinske sestre, negovatelji, policajci, prodavci, komunalni radnici, taksisti, i razni drugi volonteri, suočeni sa rizikom kontaminacije i smrti, kojima ćemo salutirati kao novim vojnicima.

Profesori politikologije i studija bezbednosti će nas iznova uveravati da je pandemijska kriza razotkrila slabosti globalizacije i da bi mogla ubrzati niz dezintegracionih procesa. Pokazali su se ključnim apsorbcioni kapaciteti država da odgovore na ovakve krize, u vidu deviznih rezervi, pregovaračkih strategija i mobilizacije obaveštajno-bezbednosnih resursa u nabavci opreme, kapaciteta domaćeg tržišta roba i usluga i lanaca snabdevanja (u čemu je Kina neprikosnovena), centralizovanih ili decentralizovanih sistema zdravstvene zaštite i medicinskog zbrinjavanja, itd. Istovremeno, za progresivističke, liberalne evropske vlade, kao i mainstream medije, dramatična javno-zdravstvena kriza koja je protresla Kinu bila je nezamisliva u Evropi. Opasne epidemije pripadaju teritorijama na kojima su vlade totalitarističke, korumpirane, u kojima nedostaju pristojne infrastrukture, medicinsko snabdevanje je nedovoljno, kvalitet života nizak, a ljudi neobrazovani. Sada svaka evropska vlada za sebe uspostavlja ratni, sanitarni režim – cordon sanitaire – koji u potpunosti potkopava proklamovane zajedničke vrednosti. Granice i protekcionizam ponovo su „in“, uprkos široko promovisanoj globalističkoj paradigmi 21. veka – sveta bez granica. Novouspostavljene granice, mnogi vide kao trajno nasleđe koje će oblikovati novi međunarodni poredak, međutim, vrlo je tanka linija između liberalizma i totalitarizma. Za sada ostaje činjenica da se protiv bolesti ne možemo efikasno boriti na pojedinačnom nivou, već samo kao društvo. To zahteva intervencionističku snažnu državu koja će raditi u korist svih građana, ne tek u interesu lobističkih grupa koje su nas i dovele u ovu bezbednosnu situaciju. Kako je EU zakazala u zdravstvenoj krizi s COVID-om 19

Na kontinumu između izvesnosti i neizvesnosti, gotovo je izvesno da će ova kriza uticati na političku, ekonomsku i drugu fragmentaciju, unutar i između država, budući da se države i regioni već dele na one više ili manje pogođene (svojom ili tuđom krivicom). Uvećaće se antagonizmi između EU i nacionalne države, pošto su se suverene države pokazale još uvek kao dominantni akteri u situacijama koje karakteriše velika neizvesnost. Da li će ova situacija još više osnažiti desničarske i nacionalističke ideologije u evropskim državama? Kroz istoriju se pokazalo da su autoritarne mere kratkog daha i da su ti sistemi fragilni. Posle ekonomske krize 30tih, ceo svet se odusevljavao Hitlerovim dizanjem Nemacke iz pepela i Musolinijevom i Staljinovom industrijalizacijom, ali znamo kako se to zavrsilo.[3] Na kraju, ne samo da nacionalni identiteti konkurišu supranacionalnim, već smo na lošem primeru u Italiji videli da nacionalnim identititetima konkurišu regionalni (lombardijski) identiteti. Reč je zapravo o tome da u praksi jačaju regionalni i lokalni nivoi odgovora na krizu. Otuda je moguć, kao posledica krize, makar kratkoročan povratak na priču o katalonskom, baskijskom, škotskom, velškom, bavarskom, lombardijskom i drugim identitetima.

Tehnolozi će na primeru Južne Koreje i Tajvana, braniti prednosti tehnologije u nadgledanju kretanja ljudi i kontroli mera izolacije i socijalnog distanciranja, ali će etičari postaviti nove poznate nepoznanice: da li će te mere ugroziti našu privatnost, a pravnici, kako će izgledati regulatorni mehanizmi koji će da odvrate autoritarne vlade od zloupotrebe tehnologija?

Pravnici: Lavina političkih inicijativa da se spreče lažne vesti, s jedne strane, i pritisci organizacija civilnog društva da se zaštite ljudska prava, sa druge,  oživeće tržište pravnih poslova. Po prestanku vanrednog stanja, pljuštaće tužbe protiv države od strane privatnih poslodavaca da bi se naplatila neostvarena dobit.

Ekonomisti uveliko procenjuju ekonomske i finansijske posledice COVID19 krize. Jedna od suštinskih dilema je da ne znamo koliko dugo se mogu održati mere socijalne distance bez većih posledica, ne samo po ekonomiju, već i po društvo i mentalno zdravlje pojedinca, što će opet imati ekonomske posledice. Stopa smrtnosti za čitavo stanovništvo je u nekim državama niža od sezonskog gripa i iznosi 1% od ukupnog broja registrovanih slučajeva. Ako je to tačno, zaustavljanje svih privrednih aktivnosti, sa potencijalno ogromnim socijalnim i finansijskim posledicama, može biti potpuno iracionalno. To je poput slona kojeg je napala kućna mačka. Frustriran i pokušavajući da izbegne mačku, slon skače sa litice i umre (we know enough now to act decisively against Covid-19. Social distancing is a good place to start). Više će ljudi stradati od ekonomije nego od virusa, reći će D. Tramp. Mnoge ekonomije su pred recesijom, a veliki broj ljudi širom sveta je već suočen sa gubitkom radnih mesta. Drugi ekonomisti će nas tešiti: nije vreme za ekonomske čistunce, priznati novu realnost, zaboraviti fiskalnu stabilnost i monetarnu ravnotežu. Filantropi: ekonomija će se oporaviti, ali ne i zdravlje građana. A u tom ekvilibrijumu, pečat svemu će dati proizvođač malina iz sela Lještansko kod Bajine Bašte, nema fakultet, ali onako razmišlja: Kad su ovce bolesne, o lečenju ne govori ovan, nego veterinar.

CEO kompanija: Pandemija koronavirusa stvoriće pritisak na korporacije da procene efikasnost globalizovanog sistema lanca snabdevanja naspram robustnosti lanca snabdevanja na domaćem tržištu. Prelaskom na domaći lanac snabdevanja, umanjiće se zavisnost od uvoza i globalnog tržišta, mnogi će se orijentisati ka proizvodnji deficitarne robe, što će verovatno povećati troškove i korporacijama i potrošačima.

Kakogod, u odsustvu podataka, mi ne znamo da li će i koliko primena strogih mera predostrožnosti voditi genijalnim ili katastrofalnim rezultatima. Moglo bi doći do katastrofičnog razvoja situacije, uključujući finansijske krize, nemire, građanske neposlušnosti, a u najcrnjoj perspektivi, i većih ratova. U najboljem scenariju, postpandemijska trauma primoraće društvo da prihvati ograničenja na masovnu potrošačku kulturu kao razumnu cenu koju ćemo platiti da se branimo od budućih zaraza i klimatskih katastrofa.

Međutim, preostaje još mnogo nepoznanica na strateškom, taktičkom i operativnom nivou: može li se verovati donosiocima odluka na političkom nivou koji postupaju ili možda ne postupaju po savetima zdravstvenih stručnjaka; kako procenjivati savete zdravstvenih eksperata i njihove interpretacije sirovih podataka o broju testiranih, zaraženih, preminulih; kakav je stvarni učinak preduzetih mera na populaciju i željene ishode posebno u pogledu socijalnog distanciranja? U najkraćem, lideri u ovoj krizi su vojskovođe na bojnom polju koje odlučuju o životu i smrti u uslovima neizvesnosti.

Šta ne znamo da ne znamo? (Nastaviće se)

[1] https://www.theatlantic.com
[2] http://www.caruk.rs/data/covid19/Elizabeta%20Ristanovic-COVID19.pdf.
[3] “Power tends to corrupt, and absolute power corrupts absolutely. Great men are almost always bad men.”

Pandemija koronavirusa: Godina iskušenja za sigurnosnu industriju

Sasvim neočekivano, događaj godine u globalnoj sigurnosnoj industriji neće biti ni rast ni revolucionarna tehnologija ili poslovna akvizicija. Umjesto toga, kandidat za navedenu titulu uopće ne dolazi iz svijeta sigurnosti i odaziva se na ime COVID-19 ili, kolokvijalno, koronavirus

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Sam izraz koronavirus prilično je neprecizan jer opisuje skupinu virusa kojoj COVID-19 pripada. Od početnog izbijanja epidemije u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. novi virus je već okarakterisan kao pandemija, sa sekundarnim žarištima u Evropi (Italija) i na Bliskom Istoku (Iran). Pored kontinuiranog rasta broja oboljelih i smrtnih slučajeva, sigurnosni sektor s opravdanom bojazni očekuje nastavak 2020. jer se negativni utjecaj pandemije na globalnu ekonomiju već u martu, prema podacima Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, procjenjuje na gubitke u rasponu od jednog do dva triliona dolara. U nastavku teksta donosimo vam pregled postojećeg stanja u sigurnosnoj industriji, s posebnim osvrtom na utjecaj pandemije na tržišta videonadzornih sistema i rješenja za pametne domove, uz oprezne prognoze budućeg razvoja situacije.

Žaoka globalne ekonomske krize

Kako sigurnosna industrija ne posluje u vakuumu, posebno u savremenoj globaliziranoj ekonomiji, koronavirus ima potencijal da značajno utječe na njene godišnje rezultate, prvenstveno iz dva razloga: pogođenosti Kine kao tehnološke proizvodne baze i Evrope i Amerike kao važnih tržišta za sigurnosnu industriju. Žaoku krize već su osjetili i organizatori sigurnosnih sajmova serijom otkazanih i odgođenih skupova i konferencija, čije je održavanje ključno za zdravo poslovanje cijelog lanca opskrbe u ovoj industriji. 

Zapravo, ključni ekonomski problem s koronavirusom nije samo broj umrlih i oboljelih nego poremećaji do kojih dolazi usljed preduzimanja mjera na sprečavanju njegovog širenja. Na globalnom nivou tržišta i dionice na berzama već pokazuju znatan pad prinosa u odnosu na planirane vrijednosti. Pored svega navedenog, situacija na sigurnosnom tržištu je još složenija, posebno zbog činjenice da bi neki njegovi segmenti mogli pretrpjeti još teže udarce, naročito videonadzor. 

Manjak radne snage i komponenti 

Analitičari smatraju da bi širenje koronavirusa i njegov utjecaj na dostupnost radne snage i nedostatak komponenti u Kini mogli ozbiljno utjecati na sigurnosno tržište. Prema novom izvještaju kompanije Omdia, bivšeg IHS Markita udruženog s Informa Techom, trenutna epidemija koronavirusa mogla bi značajno utjecati na globalno tržište videonadzora zbog pada potražnje i problema s dostupnošću proizvoda izazvanih manjkom radne snage i komponenti u Kini. S obzirom na to da na Kinu otpada 90% globalne proizvodnje videonadzornih kamera i 45% prihoda ostvarenih na svjetskom tržištu u 2019. godini, opravdan je strah da bi svaki poremećaj toka proizvodnje, lanca snabdijevanja ili dostupnosti radne snage u toj zemlji mogao bitno utjecati na videonadzorno tržište i, posredno, cijeli sektor sigurnosti. O tome govore i donedavno aktuelne prognoze o prihodima u segmentu videonadzora u ovoj godini, čija se vrijednost prije izbijanja krize procjenjivala na skoro 20 milijardi dolara. “S obzirom na to da je Kina najveći svjetski proizvođač i kupac kamera videonadzornih kamera, ona ima ogroman proporcionalni utjecaj na globalnom tržištu tih proizvoda. Dobavljači opreme za videonadzor u Kini trenutno se suočavaju sa smanjenom proizvodnjom zbog nedostatka radne snage i kašnjenja isporuka nakon lunarne Nove godine. U međuvremenu, domaća potražnja za sistemima za videonadzor opće namjene će vjerovatno stati ili će opasti jer se kineska vlada sada fokusira na kontrolu koronavirusa”, kaže Tommy Zhu, analitičar za videonadzor u kompaniji Omdia. 

Zhu dodaje da je nedavno zatvaranje pokrajine Hubei, izazvano širenjem virusa, teško pogodilo i susjedne oblasti poput pokrajina Guangdong, Zhejiang i Jiangsu te gradova Peking i Šangaj. Sve ove regije danas preduzimaju različite mjere radi kontrole širenja epidemije, a istovremeno je u većinu pokrajina, općina i autonomnih regija u toj zemlji stigla naredba da kompanije ne otvaraju vrata minimalno do 10. februara. Za određene grupe stanovništva pogođenog izbijanjem epidemije uveden je i 14-dnevni karantin, što je utjecalo na dostupnost radne snage. “Iako je problem dostupnosti radne snage do sada imao tek neznatan utjecaj, ako se u drugom kvartalu epidemija nastavi širiti i poraste broja infekcija, efekti koronavirusa na snabdijevanje hardverom za videonadzor bit će veoma ozbiljni, ne samo u Kini već i širom svijeta”, kaže Zhu.

Logistički problemi i poremećaj lanca snabdijevanja

Problemi u oblasti transporta i logistike također imaju ogroman utjecaj na nabavku opreme za videonadzor. Kina je zemlja u kojoj posluje nekoliko ključnih dobavljača objektiva, CMOS senzora i uređaja na čipu, koji se koriste u kamerama i drugim sistemima za videonadzor. Iako se ove kompanije sada postepeno vraćaju u biznis, Zhu kaže da je nedostatak radne snage potencijalni problem, jer epidemija može oboriti proizvodnju različitih komponenti čak i ako potpuni utjecaj pojave virusa u ovom segmentu još nije do kraja utvrđen. S druge strane, ima razloga i za optimizam, jer su veliki dobavljači opreme za videonadzor, zapravo, glavni kupci pojedinačnih komponenti, a snabdijevanje ovog sektora će vjerovatno biti određeno kao prioritet u budućnosti. Ako se epidemija uspješno ograniči do početka aprila, a industrijski poremećaji saniraju, utjecaj virusa na tržište videonadzora bit će znatno smanjen. Međutim, ako se epidemija nastavi širiti i broj zaraza poraste u drugom tromjesečju, učinci epidemije na ovaj i druge sigurnosne sektore bit će mnogo ozbiljniji.

Udar na tržište pametnih domova 

Epidemija koronavirusa ne štedi nijedan sektor, no neki bi mogli biti posebno pogođeni kao što je tržište sistema za pametne domove. Prema sadašnjim prognozama, njegovi prihodi bi usljed epidemije mogli pasti i za 19,5 milijardi dolara u ovoj godini. U odnosu na isprva prognoziranih 120,6 milijardi dolara, prihodi industrije pametnih domova bi, prema predviđanjima kompanije Omdia, trebali biti ograničeni na 101 milijardu. Razlog za to je predviđeni pad u broju isporučenih uređaja s planiranih 693,8 miliona na 603,5 miliona. Potencijalni razlog za optimizam ipak leži u činjenici da tržište pametnih domova obuhvata širok spektar uređaja koji se koriste, u rasponu od sigurnosnih sistema do rješenja za kontrolu rasvjete i temperaturu. “Zbog velikog broja dostupnih proizvoda tržište pametnih domova moglo bi se pokazati otpornijim u suočavanju s ekonomskim izazovima poput koronavirusa u odnosu na druge, manje diverzificirane industrije. Ipak, očekuje se da će tržište pametnih domova doživjeti korekciju tokom 2020. godine, pri čemu će rast usporiti u većini zemalja”, kaže Blake Kozak, analitičar u kompaniji Omdia.  

Regionalne razlike u pogledu pogođenosti epidemijom

Očekuje se da će Azija doživjeti najveće usporavanje u 2020. godini, pri čemu će pad prihoda iznositi 7,8 milijardi dolara, uz 66,2 miliona proizvoda manje isporučenih od prvobitno predviđenih. Kako se regija počne oporavljati od pandemije, proizvodnja bi trebala ubrzavati. Međutim, iscrpljene zalihe mogle bi predstavljati dodatno opterećenje za potencijalno slabiju potražnju sve do početka drugog tromjesečja 2020. godine. Na području Sjeverne i Južne Amerike prihodi od prodaje uređaja za pametne domove pali su za 10,6 posto. Ipak, očekuje se da će rast ovih uređaja u Sjedinjenim Državama biti nešto veći u odnosu na ostale zemlje. Projekcije rasta mogu se dodatno smanjiti ako se berze ne oporave ili se virus proširi u mjeri u kojoj bi negativno utjecao na američke lance snabdijevanja. 

U nekim regijama Sjedinjenih Američkih Država i drugim zemljama sa široko rasprostranjenim slučajevima oboljelih od koronavirusa broj instalacija u pametnim domovima mogao bi biti manji. Iako potražnja možda i neće pasti za neke prodajne kanale, mogućnost slanja i isporuke proizvoda ili instaliranja uređaja mogla bi se drastično umanjiti. Ovo se već dogodilo u Kini, u kojoj platforme poput Alibabe preuzimaju narudžbe za pametne zvučnike, ali su isporuke odgođene. Ukupno gledajući, uprkos raznolikosti ekosistema pametnih domova, problemi u lancu snabdijevanja u kombinaciji s nešto suzdržanijim potrošačkim tržištem i kašnjenjem instalacija i pružanja usluga mogli bi dodatno usporiti širenje primjene tehnologije pametnih domova u 2020. godini.

Opasnost iz sjene – otkazivanje sajmova i konferencija

Štetan utjecaj izbijanja nove pandemije leži i u odgodama ili otkazivanju sajmova i drugih skupova posvećenih sigurnosti, što će zasigurno izazvati lančane gubitke za sve aktere u ovom sektoru. Ovo su neki od do sada otkazanih važnih događaja. 

– Sajam sigurnosti ISC West, koji se trebao održati između 17. i 20. marta, pomjeren je za juli. Will Wise, potpredsjednik grupacije Reed Exhibitions, kaže da to nije bila odluka koju su organizatori lako donijeli. “Neophodno je da zadržimo svoju opredijeljenost da nam prioritet budu zdravlje i sigurnost svih uključenih u ISC West”, kaže Wise.

– Kompanija Messe Frankfurt odgodila je tajvanski sajam Secutech za april 2021. godine, a prvobitno se trebao održati u Taipeiju od 22. do 24. aprila. Regina Tsai, direktorica kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media, ovako je komentarisala najnovija dešavanja: “Dobrobit naših partnera uvijek je naš ključni prioritet. U skladu s tim, odlučili smo preduzeti odgovarajuće mjere kako bismo podržali napore lokalne samouprave u borbi protiv epidemije COVID-19. Pokušali smo utvrditi nove datume za Secutech 2020, međutim nismo uspjeli pronaći adekvatno rješenje za naše partnere. Na raspolaganju smo imali vremenski okvir za pomjeranje sajma u drugu polovinu 2020. Ipak, s obzirom na blizinu sljedećeg izdanja sajma i marketinške aktivnosti naših izlagača koje su već isplanirane za ovu godinu, ovaj vremenski okvir nije ponudio kvalitetnu vrijednost za naše partnere, tako da je sajam odgođen do aprila 2021. godine.” 

– Umjesto u maju 2020, IFSEC će biti održan u septembru. Organizator Informa Markets odlučio se na pomjeranje termina za period od 8. do 10. septembra, naravno na istom mjestu – u Excel centru u Londonu. U saopćenju organizatora navodi se da je odluka donesena nakon savjetovanja s izlagačima i drugim zainteresiranim stranama. Cilj je bio doći do najbolje odluke za sve. “Čvrsto vjerujemo da će novi termin biti od koristi za sve naše događaje i ponuditi najbolju moguću platformu za poslovanje kako izlagačima tako i posjetiocima”, ističu organizatori.

– Milestone Systems je otkazao planiranu konferenciju APAC/EMEA MIPS kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih rizika. Događaj je prvobitno planiran za 20. i 22. april u Dubaiju, a novi datum nije naveden. Iz kompanije javljaju da će u naredna dva mjeseca slijediti preporuke relevantnih državnih tijela i međunarodnih zdravstvenih organizacija u uvođenju proaktivnih zdravstvenih mjera. “Dobrobit zaposlenih, partnera i drugih aktera uvijek ima prednost za nas u Milestoneu. Konferencija MIPS je važna jer na njoj razmjenjujemo informacije i inovacije te istražujemo nadolazeće trendove, nove tehnologije i izazove zajedno s našim partnerima. Iako je bila teška, čvrsto vjerujemo da smo donijeli najodgovorniju moguću odluku”, kaže Kenneth Hune Petersen, direktor prodaje i marketinga u kompaniji Milestone.

– Kompanija Hikvision odlučila se na odgodu vlastitog Innovation Summita predviđenog za 12. i 13. mart u Amsterdamu. U kompaniji kažu da su dobili brojne poruke prijavljenih posjetilaca, koji su javili da otkazuju dolazak. Organizatori navode da pojava virusa sprečava uspješnu organizaciju skupa, koji je do sada služio kao prilika za stvaranje novih kontakata. Novi datum Summita još nije određen, uz obećanje organizatora da će o njemu naknadno obavijestiti sve zainteresirane. 

– S istim problemom se suočavaju i regionalni organizatori manifestacija posvećenih sigurnosti, jer su vlade svih naših zemalja zabranile održavanje većih skupova. U Hrvatskoj je otkazano održavanje nacionalnog strukovnog savjetovanja “Novi zakon – privatna zaštita”, planirano za 19. mart u Zagrebu. Organizator Hrvatski ceh zaštitara je najavio da će obavijestiti učesnike o novom terminu savjetovanja čim se steknu uvjeti za sigurno i stabilno održavanje skupa. Također je otkazan i Dan otvorenih integracija kompanije King ICT, koje godišnje okuplja više stotina ljudi iz IT-a, sigurnosti, telekomunikacija i sličnih oblasti.

Jačanje svijesti o važnosti vertikale biosigurnosti?

Postojeća kriza je, ako ništa, pokazala da u svijetu postoji izražena potreba za jasnim definiranjem sigurnosnih praksi u rukovanju biološki opasnim materijalima. U februaru 2020. objavljen je novi međunarodni standard za sisteme upravljanja biološkim rizicima ISO 35001, upravo u vrijeme širenja globalne epidemije koronavirusa. Učinkovito upravljanje rizicima od biološki opasnih materijala znači smanjenu šansu za pojavu nesreća, širenje bolesti i negativnog utjecaja na okoliš. Fizička i tehnička sigurnost usko je povezana s ovom oblašću jer uključuje fizičke prepreke i druge načine da se neovlaštenom osoblju spriječi pristup laboratorijima i opremi za čuvanje biorizičnih materijala. To uključuje detaljne mjere provjere osoblja, zgrada, laboratorija i prostora za skladištenje biološkog materijala. Elementi fizičke i tehničke sigurnosti bi se, u skladu s tim, uvodili prema potrebi, odnosno na temelju procjene rizika. U konačnici, svijet sigurnosti prije i nakon izbijanja globalne pandemije koronavirusa zasigurno neće biti isti, uz poseban skup izazova kojim će se morati pozabaviti cijeli lanac aktera, u rasponu od proizvođača i distributera do organizatora sigurnosnih skupova, kreatora međunarodnih standarda sigurnosti i krajnjih korisnika. 

Termalno rješenje: Dahua podržava prevenciju i kontrolu epidemije

Globalna godina 2020. bit će posebna godina s izbijanjem koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19) na globalnoj razini. Do danas je visoko zarazna bolest oduzela mnoge živote, posebno u Kini, Italiji, Južnoj Koreji, Japanu.

Dahua Technology, vodeći svjetski pružatelj usluga za video nadzor, rani je sudionik u prevenciji i kontroli epidemije. Dahua se pridružila globalnim naporima u borbi protiv virusa kako bi se umanjio utjecaj na čovječanstvo. Otkako je 24. siječnja poslala svoju prvu seriju termalnih kamera u najteže pogođeni Wuhan, Dahuino termalno rješenje postavljeno je na tisuće mjesta u Kini, uključujući aerodrome, trgovačke komplekse, banke i razne druge lokacije. Danas se to rješenje može pronaći na čak dva velika europska aerodrome, u Turskoj i u Poljskoj. Također rješenje možete pronaći i u turskom veleposlanstvu.

Dahua termalno rješenje za mjerenje temperature ljudskog tijela
Dahua termalno rješenje funkcionira tako da mjeri tjelesnu temperaturu na daljinu. Usporedite s tradicionalnim načinom mjerenja tjelesne temperature – toplomjerom na čelu, upotrebom Dahua termalnog rješenja značajno će se poboljšati brzina i točnost, a ujedno će se pomoći i smanjenju unakrsne infekcije bezkontaktnim mjerenjem. Za mjerenje temperature od 5000 ljudi, trebaće oko 4,2 sata pomoću toplomjera, jer će trebati najmanje 3 sekunde za mjerenje osobe. Međutim, potrebno je samo 30 minuta ako koristite Dahua termalno rješenje, koje mjeri 3 osobe u sekundi. Također se odlikuje velikom točnošću od ± 0,3 ℃.

“Termalno rješenje Dahua pomoglo nam je da otkrijemo nekoliko sumnjivih slučajeva u samo nekoliko sati rada, što izuzetno cijenimo”, komentirao je korisnik iz Hong Konga.

Dahua termalno rješenje nalazi se na prvoj liniji fronta i pomaže u sprječavanju i kontroli epidemije u zračnim lukama, željezničkim stanicama, bolnicama, školama i drugim mjestima širom svijeta. Zahvaljujući visokoj preciznosti, visokoj učinkovitosti, snažnoj prilagodljivosti i jednostavnom primjeni, Dahua termalno rješenje može se primijeniti na sve vrste ulaza i izlaza, kuhinje i vrtiće.

D-Link predstavio seriju povoljnih Wi-Fi 6 rutera

Najnoviji modeli DIR-X1560 i DIR-X1860 Wi-Fi 6 nude velike brzine, veći kapacitet i smanjeni rizik od pojave zagušenja mreže u savremenim mrežnim sistemima pametnih domova

D-Link, globalni lider u segmentu rješenja za sigurnost domova i umrežavanje, predstavio je dva potpuno nova pristupačna Wi-Fi 6 (802.11ax) rutera odnosno modele AX1500 Wi-Fi 6 (DIR-X1560) i AX1800 Wi-Fi 6 (DIR-X1860).

Modeli DIR-X1560 i DIR-X1860 su specijalno dizajnirani za savremene pametne domove. Oni nude vrhunske i pouzdane kombinovane Wi-Fi brzine do 1.500 Mbps odnosno 1.774 Mbps. Oba rutera nude jednostavan način nadogradnje postojeće kućne mreže uz prelazak na Wi-Fi 6 sljedeće generacije. Osmišljeni su za lakši rad sa sve većim brojem umreženih i pametnih kućnih uređaja u svakom trenutku.

DIR-X1560 i DIR-X1860 nude dvopojasni Wi-Fi sa najviše četiri paralelna protoka, što omogućava 4K streaming, igranje i video pozive bez ikakvih smetnji. Oba rutera su opremljena mnoštvom novih tehnologija za poboljšanje iskustva umreženosti za korisnike. To uključuje 1024 QAM tehnologiju za povećanje propusnosti za do 25% za sve povezane uređaje i 80 MHz za bolju propusnost. Oba modela posjeduju ugrađena pojačala snage i uključuju funkcije za oblikovanje snopa kako bi povećali domet Wi-Fi mreže i smanjili broj tačaka bez signala. Sve funkcije zajedno nude i do četiri puta veći kapacitet i 38% brže povezivanje.

Oba pametna rutera posjeduju MIMO (MU-MIMO) tehnologiju za više korisnika i funkciju frekvencijskog multipleksiranja signala (OFDMA), što je zaštitni znak Wi-Fi 6 tehnologije. OFDMA nudi napredni kapacitet uz dijeljenje kanala na četiri potkanala i podržava veću propusnost i distribuciju povezivanja na uređaje. Time se eliminira zagušenje mreže i pojava čekanja na red.

Osim toga, DIR-X1560 i DIR-X1860 podržavaju funkcije glasovnih asistenata i korisnicima nude mogućnost odobravanja ili blokiranja Wi-Fi pristupa, provjere akreditiva za prijavu ili pokretanja sistema putem pametnih zvučnika koji prepoznaju glas, kao što su Amazon Alexa ili Google Assistant.

Uz jednostavnu instalaciju, korisnici mogu koristiti i vodiče s uputama za instaliranje novog rutera preko posebne aplikacije kompanije D-Link. Nakon instalacije, korisnicima se nude brojni alati za upravljanje i roditeljski nadzor koje im omogućuju da prilagode pristup mreži i tako dođu do sigurnije internetske veze.

Ključne funkcije DIR-X1560 i DIR-X1860 Wi-Fi rutera kompanije D-Link uključuju:
– Wi-Fi 6 (802.11ax) tehnologija nudi veće brzine i kapacitet i manji rizik od pojave zagušenja mreže.
– Kombinovane dvopojasne bežične brzine do 1500 Mbps/1,774 Mbps nude optimalnu Wi-Fi vezu za sve uređaje, bilo da je u pitanju streaming videa, mrežno igranje ili korištenje interneta.
– OFDMA i MU-MIMO tehnologije služe za prijenos veće količine podataka na više uređaja, uz paralelnu redukciju latencije.
– Roditeljska kontrola preko sistema profila omogućava vam da kontrolirate termine u kojim uređaji imaju pristup internetu.
– Duži vijek trajanja baterija za umrežene uređaje na baterije uz tehnologiju Target Wake Time (TWT).
– Automatsko ažuriranje firmvera omogućava pristup najnovijim funkcijama za AX1500 Wi-Fi 6 ruter.
– SPEEDTEST powered™ vam omogućava da utvrdite stvarnu brzinu vašeg interneta direktno preko rutera.

Dostupnost i cijena
Kontaktirajte vaše lokalno D-Link predstavništvo za više informacija
http://www.dlink.com

O kompaniji D-Link
Kompanija D-Link već 30 godina osmišljava, razvija i proizvodi nagrađivana rješenja za umrežavanje, bežično povezivanje, videonadzor, pohranu i automatizaciju domova. Kao globalni lider u segmentu povezivanja, D-Link transformiše poslovne mreže i oprema kompanije za efikasnije poslovanje. Ova kompanija u potpunosti podržava i razvoj pametnih domova, što ljudima širom svijeta omogućava jednostavno i pristupačno praćenje, automatizaciju i kontrolu domova pomoću telefona ili tableta, s bilo koje lokacije i u svakom trenutku.

D-Link nudi širok spektar inovativnih, snažnih i intuitivnih tehnologija za kompanije i potrošače putem svoje globalne mreže prodajnih kanala, maloprodajnih partnera i pružatelja usluga.

Inteligentna rješenja kontrole saobraćaja

Kako se širom svijeta odvija ubrzana urbanizacija tako i zastoji na cestama postaju sve veći problem. Za borbu protiv ovog problema transportne agencije se oslanjaju na sisteme upravljanja saobraćajem, uključujući i njihove napredne verzije (ATMS), koje su dio inteligentnih transportnih sistema (ITS)
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Napredni sistemi upravljanja saobraćajem kontinuirano prate ceste i inžinjerima saobraćaja nude vrijedne podatke, koji se šalju do kontrolnih centara. Nakon toga menadžeri mogu iskoristiti podatke za donošenje odgovarajućih odluka kojim bi ublažili zagušenja u saobraćaju. MarketsandMarkets izradio je izvještaj u kojem se navodi da je segment naprednih sistema za upravljanje saobraćajem u 2018. godini imao najveći udio na cjelokupnom tržištu ITS sistema upravljanja saobraćajem, što je trend za koji kažu da će se održati do 2023. Ukupan rast tržišta pripisuje se sve izraženijoj zabrinutosti zbog stanja javne sigurnosti i rastućeg problema zagušenja u saobraćaju, kao i jačanja državnih inicijativa za efikasnije upravljanje saobraćajem.

Zašto cestama trebaju napredni sistemi upravljanja?
Brza urbanizacija i veći broj vozila na cestama dovode do pojave zastoja. Da bi poboljšali situaciju, menadžeri saobraćaja koriste napredne sisteme upravljanja saobraćajem (ATMS) koji mogu kontinuirano pratiti stanje na cestama. “Nadležne agencije moraju mijenjati pristup i ulagati u nove načine upravljanja saobraćajem koji donose brz povrat javnih investicija. To je posljedica sve češćih problema u saobraćaju i pritiska građana za osiguravanjem većeg kvaliteta života. Paralelno s tim rastu svijest i spoznaja o potrebi integracije između sistema i agencija i dostupnosti podataka koji nude sasvim nove mogućnosti”, kaže Jose Carlos Riveira, direktor strategija i upravljanje portfolijem u kompaniji Kapsch TrafficCom.

“Napredak rješenja za mrežno povezivanje, usluge u oblaku (cloud), softver koji se samostalno optimizira i napredniji interfejs za operatere u sistemima upravljanja saobraćajem odgovorni su za pristup upotrebljivijim informacijama i bržim uslugama, što rezultira smanjenjem zastoja i zagušenja”, kaže Paola Clerici, direktorica i šefica marketinga u kompaniji Sprinx Technologies. Ona objašnjava da ATMS sistemi nude analizu nivoa saobraćaja, podršku dolasku na odredište, praćenje incidenata i prikupljanje niza statističkih podataka usmjerenih na poboljšanje mobilnosti.

Vozači u gradovima s najvećim problemima sa zagušenjem saobraćaja su tokom 2018. izgubili i do 272 sata prosječno u gužvama na cestama, što su milijarde izgubljenih dolara. Osim toga, duži zastoji u saobraćaju doprinijeli su rastu zabrinutosti zbog otežane mogućnosti reagovanja na vanredne situacije (npr. nesreće) i povećanja zagađenja. “Ubrzana urbanizacija preusmjerila je pažnju transportnih agencija na poboljšanje protoka saobraćaja, čime će se ne samo skratiti vrijeme putovanja i podići njegov kvalitet nego i smanjiti rizik od pojave nesreća. Traži se i skraćenje vremena reakcije na nesreće, a na posljednjem, ali ne i manje važnom mjestu je i smanjenje emisija CO2”, kaže Clerici. Ona dodaje da transportne agencije mogu brže odgovoriti na vanredne situacije i optimalnije planirati mobilnost na putu ako se odluče na ulaganje u tehnologije upravljanja saobraćajem. U njih spadaju hardver i softver koji su sposobni za prikupljanje podataka u realnom vremenu i njihovu naknadnu obradu.

Kako korisnički zahtjevi oblikuju upravljanje saobraćajem
Zagušenje saobraćaja na cestama dovodi do uspona alternativnih načina prijevoza, poput mobilnosti kao usluge (MaaS), koja se koristi kao alat za upravljanje saobraćajem. Transportne agencije moraju razmotriti više faktora prije nego što odaberu rješenje za upravljanje saobraćajem na cestama, dok se nadležne institucije moraju usmjeriti na rješavanje kratkoročnih izazova, pri čemu će, paralelno, morati obratiti pažnju i na buduće promjene i dugovječnost rješenja. Tradicionalni sistemi upravljanja saobraćajem temelje se na hardveru i inteligentnom softveru za videoanalitiku. Takvi sistemi uglavnom se sastoje od modula za prikupljanje informacija (npr. senzori, kamere, meteorološke stanice, čitači registarskih tablica itd.), slanje informacija korisnicima (npr. informativne ploče, pozivni centri), obradu informacija (npr. sistemi za praćenje vremena putovanja, nivoa usluge itd.) i upravljačkih centara koji prikupljaju, obrađuju i distribuiraju informacije korisne za vozače. Ipak, upravljanje saobraćajem postaje sve složenije, jer ubrzana urbanizacija rezultira većim zagušenjem na cestama. To je dovelo do “promjene ponašanja i načina na koji se ljudi kreću i putuju”, kaže Riveira i dodaje: “Rastuća složenost problema kreira potrebu da agencije bolje shvate nove obrasce i izazove u pogledu načina na koji ljudi putuju i na koje se upravlja potražnjom.” Agencije su prinuđene da se bave zahtjevima na osnovu kojih su kontrola pristupa, kontrola kvaliteta zraka, mjerenje kilometraže, podsticaji i zajedničko usmjeravanje saobraćaja postali novi bitni aspekti tehnologije koja će uskoro postati dio upravljanja saobraćajem.

“Zbog toga transportnim agencijama treba veća automatizacija zadataka koja se oslanja na raspoložive tehnologije kako bi olakšala rad operatera. Ovo je povezano s napretkom na planu podrške prediktivnom donošenju odluka na bazi pristupa instrumentima s podacima u stvarnom vremenu. Oni će podići nivo svijesti i olakšati donošenje odluka”, kaže Riveira. Za rješavanje nekih od ovih izazova transportne agencije moraju intenzivirati digitalizaciju svojih usluga, tako da se informacije mogu neprestano prikupljati, a korisnici dobiti direktan pristup njima. Agencije se moraju osposobiti i za analizu velike količine prikupljenih podataka u realnom vremenu kako bi došle do upotrebljive analitike koja može unaprijediti stanje na cestama.

Novi trendovi
Neke od najvažnijih promjena danas tiču se novih i alternativnih vidova prijevoza, mikromobilnosti (npr. dijeljenje bicikla, e-skutera itd.) i mobilnosti kao usluge (MaaS). Očekuje se da će ovaj trend na kraju obuhvatiti i umrežene automobile i autonomna vozila. José Luis Anonuevo je direktor sistema za upravljanje saobraćajem u kompaniji Indra. On vjeruje da će se menadžeri saobraćaja i koncesionari na cestama sve više fokusirati na MaaS model za vozače, što će uključivati pametna rješenja za putarine za određene rute na cestama, modularno određivanje cijena, plaćanje u stvarnom vremenu na temelju stanja na cestama, dana u sedmici ili doba dana, broja putnika i dr. Istovremeno, mobilna komunikacija postaje sve sigurnija, a internet stvari (IoT) pokreće napredak u segmentu umreženih i autonomnih vozila. Zahvaljujući tome, iskustvo putovanja cestom će se radikalno promijeniti. Ove tehnologije će korisnicima pružiti pristup informacijama o saobraćaju i podršku za sigurniju vožnju.
“Novi trendovi na terenu dovest će do situacije da će prijevozni operateri tražiti inteligentniji, multimodularan i optimiziran sistem upravljanja svojim uslugama. Operateri prijevoznih sredstava poput autobusa, metroa ili željeznica uskoro će na raspolaganju imati integrisan sistem upravljanja rutama koji će biti centraliziran i povezan s informacijama o saobraćaju i podacima koji se dobijaju od putnika. Tu će mašinsko učenje i tzv. veliki podaci (big data) u stvarnom vremenu optimizirati pravce kretanja ili kreirati posebne rute za korisnike drugih prijevoznih sredstava”, kaže Anonuevo.

Kako unaprijediti sisteme upravljanja saobraćajem?
Osnovni cilj ATMS sistema je smanjenje saobraćajnih zagušenja kroz jačanje efikasnosti iskorištavanja postojeće infrastrukture, što se postiže senzorima, komunikacijom i tehnologijama za obradu podataka. Clerici smatra da sistemi za napredno upravljanje saobraćajem mogu biti još efikasniji ako im se dodaju ključni podsistemi poput onih za praćenje nesreća, naplatu cestarine i upravljanje saobraćajem. Danas se ATMS sisteme nadopunjuje i naprednim funkcijama za prikupljanje informacija iz odgovarajućih izvora kao što su Google Maps i Waze. Izvori su i mobilne aplikacije koje prikupljaju anonimne GPS podatke i informacije s meteoroloških senzora i sistema za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). “S vremenom centri za upravljanje saobraćajem mogu evoluirati kroz ugradnju dodatnih specijaliziranih sistema koji moraju obuhvatiti ili zamijeniti dosadašnji pristup praćenju stanja na terenu preko tradicionalnih operativnih silosa”, kaže Riveira. No, za efikasno donošenje odluka potrebni su i učinkovitiji podsistemi koji će omogućiti menadžerima saobraćaja da brže donose efikasnije odluke i preduzimaju odgovarajuće mjere. To je sada moguće zahvaljujući pristupu novim izvorima podataka i tehnologijama poput mašinskog učenja i vještačke inteligencije. “U fokusu napora da se unaprijedi operativna efikasnost je i primjena algoritama za analizu videa najnovije generacije. Oni se zasnivaju na tehnologijama dubokog učenja, kako u realnom vremenu tako i u naknadnoj obradi podataka“, navodi Clerici te dodaje da se to radi u kombinaciji s najmodernijom mrežnom infrastrukturom.

“Agencije za upravljanje saobraćajem ulažu velike napore u ostvarivanje globalnog uvida u stanje na terenu i jačanje inteligencije postojećih sistema. To se radi kako bi oni mogli iskoristiti raspoložive resurse na efikasniji način i osposobiti se da mogu predvidjeti potencijalne nesreće ili reagovati na proaktivan način na ublažavanju njihovih posljedica”, kaže Riveira.

Saradnja između agencija
Jedna od opcija je i integracija informacija i međuagencijska saradnja koja bi obuhvatila sisteme upravljanja saobraćajem i platforme za prikupljanje podataka o saobraćaju u vlasništvu različitih instanci na državnom, regionalnom ili lokalnom nivou. To je ključni faktor za postizanje najboljih performansi. Značajnu ispomoć predstavlja i sve veća dostupnost senzora i tehnologija koje se mogu koristiti za prikupljanje podataka o saobraćaju i saobraćajne informacijske sisteme. “Cilj integrisanja podataka iz više izvora ovog tipa je bolji uvid u aktuelnu situaciju u saobraćaju i jačanje mogućnosti pružanja podrške putnicima tokom vožnje”, kaže Anonuevo. ATMS sistemi međusobno razmjenjuju informacije i dobijaju ih od samih vozila putem tehnologije umreženih vozila. Budući da ovi sistemi više nisu namijenjeni samo kontroli, oni moraju moći kontrolisati i obrađivati ogromne količine podataka dobijene putem interneta stvari i V2X sistema koji povezuju vozilo s ostalim sistemima. Riveira napominje da se sistemi naprednog upravljanja saobraćajem moraju nastaviti razvijati kako bi ponudili mogućnost komunikacije između vozila putem V2X sistema i to kada nema tradicionalne putne infrastrukture. “V2X mijenja način na koji upravljamo saobraćajem i komuniciramo s vozilom i vozačima”, kaže on. U eri šire primjene sistema koji povezuju vozila s infrastrukturom (V2I) ova tehnologija će predstavljati okosnicu za direktnu interakciju s vozilima i vozačima, zajedno sa sigurnosnim aplikacijama koje nude V2V sistemi za povezivanje vozila.

Mašinsko i duboko učenje za pametnije upravljanje
Kvalitetnija i detaljnija analiza podataka čini sisteme za upravljanje saobraćajem pametnijim i efikasnijim. Sa stanovišta softvera, tehnologija prepoznavanja registarskih tablica (LPR) je najpoznatiji i najčešće korišteni segment videoanalitike u oblasti upravljanja i koristi se za kontrolu pristupa, naplatu putarine, evidenciju trajanja putovanja i sigurnosne aplikacije. Međutim, uz vještačku inteligenciju, mašinsko i duboko učenje šire svoje polje primjene, a sistemi upravljanja saobraćajem dobijaju naprednije analitičke funkcije. U većini slučajeva funkcije analize videa temelje se na detekciji u stvarnom vremenu, koja je namijenjena prepoznavanju nepravilnosti u saobraćaju. Tu spadaju zaustavljanje vozila, formiranje kolona, vožnja u suprotnom smjeru i dr. Ove funkcije obuhvataju i prikupljanje statističkih podataka o saobraćaju, npr. brojanje i klasifikaciju vozila, prosječnu brzinu, udaljenost između vozila itd. U gradskim sredinama upravljanje semaforima i evidencija popunjenosti parking-mjesta se koriste kao dodatne videoanalitičke funkcije. Kushwaha ističe da se napredna videoanalitika može koristiti i na zastarjelim sistemima, uz manje dodatke postojećem hardverskom ekosistemu. “Kako bi se ovo izvelo, u centru podataka se moraju instalirati serveri sposobni za mašinsko učenje. Oni će poslužiti kao platforma za softver koji će obrađivati ulazne videosignale i primjenjivati pravila isključivo prema namjeni i u skladu sa zahtjevima korisnika”, objašnjava on. Clerici napominje da videoanalitika koja se temelji na standardnom računarskom vidu ne može ostvariti puni potencijal ako se koriste samo postojeće kamere čija je glavna namjena videonadzor. “Integrisanje tehnologija dubokog učenja s profesionalnim sistemom za analizu videa omogućava da sistem analize saobraćaja postane prilagodljiviji kroz primjenu kamera koje nisu instalirane za tu namjenu”, dodaje ona.

Obrada na rubu
Napredna obrada videa na rubu mreže (edge) također ima pozitivan utjecaj na sisteme upravljanja saobraćajem. Kako bi se prijenos videa olakšao na opterećenim ili nedovoljno propusnim mrežama, sve je popularnije ugrađivanje procesora u kamere ili lokalne sisteme. “Prisustvo većeg broja distribuiranih arhitektura uz nedovoljnu mrežnu pokrivenost potaknulo je primjenu i nabavku integrisanih rješenja za analizu, posebno u urbanim sredinama”, kaže Clerici. Riveira ističe da se podaci i rezultati mjerenja već šalju s terena do višeg nivoa, odnosno centara za upravljanje saobraćajem. “Danas se modeli mašinskog učenja obučavaju i generišu u razvojnim računarima. U kombinaciji s odgovarajućim karakteristikama grafičkih procesora oni će se prebaciti na jednostavnije lokalne procesore”, dodaje on. Ipak, kako analiza videa postaje složenija, mašinsko i duboko učenje omogućavaju dešifriranje podataka. Kushwaha navodi da se mašinsko učenje koristi za optimizaciju algoritama i otklanjanje nedostataka tradicionalnih tehnologija. “Korištenje mašinskog učenja uvijek je poželjnije jer omogućava sistemu da kontinuirano prepoznaje obrasce, uči i samostalno se ažurira kako bi poboljšao vlastite performanse”, kaže on. Ovo je posebno važno za zahtjevne uslove rada sistema upravljanja saobraćajem na otvorenom. Mašinsko učenje pomaže kod prepoznavanja registarskih tablica koje su prekrivene ili prljave, ignorisanja dijelova slike sa smetnjama, isključivanja saobraćajnih informacija zbog pojave sjena tokom dana i pribavljanja pouzdanijih informacija čak i noću. Ovaj kontinuirani ciklus učenja i ažuriranja mjestu događaja povećava tačnost predviđanja sistema i, samim tim, omogućava bolje rezultate.

Riveira skreće pažnju i na korištenje dubokog učenja za naprednije funkcije. To se radi uz iskorištavanje pogodnosti obuke ljudskih operatera za kreiranje modela prepoznavanja koji kasnije mogu postati standardni. Inteligentne kamere to mogu kombinovati s tradicionalnim senzorima i upotpuniti informacije dodatnim atributima. Oni mogu uključivati ulazne i izlazne zone, procjenu rizika od sudara, analizu ponašanja i slanje upozorenja. “Na ovaj način sisteme upravljanja mobilnošću možete obogatiti nekonvencionalnim podacima i ojačati ih sposobnošću donošenja odluka i dodatnim faktorima koji aktiviraju planove reagovanja u kriznim situacijama”, kaže on.

“Ipak, jedna od najvažnijih stvari koje treba imati na umu je činjenica da se videosistem za analizu saobraćaja ne može smatrati samostalnim, nego tek dijelom složenije arhitekture za upravljanje saobraćajem. Nije dovoljno osigurati samo interfejs nego i dubinsku integraciju s ostalim komponentama, npr. pohranom, mrežnim uređajima, VMS i SCADA tehnologijom, ITS platformom itd.”, kaže Clerici.

Tehnološki naprednije kamere za kvalitetnije upravljanje
Napredak na planu tehnologije kamera i povoljnije cijene menadžerima saobraćaja nude mogućnost da dodaju nove funkcije svojim rješenjima za upravljanje saobraćajem. Očekuje se da će segment videonadzornih kamera na globalnom tržištu rješenja za upravljanje saobraćajem najbrže rasti do 2023. godine, navodi se u izvještaju kompanije MarketsandMarkets. “Nadzorne kamere nude nekoliko prednosti učesnicima u saobraćaju. One šalju vrijedne podatke o saobraćaju i vozilima, a njih koriste državne agencije koje se bave saobraćajem. Osim toga, kamere prepoznaju i obrasce odvijanja saobraćaja koji se naknadno izučavaju, a istovremeno prate i nadziru tok saobraćaja i pripremaju kazne u slučaju da neko prekrši saobraćajne propise”, kaže se u izvještaju.

Obrada videa i videonadzor kreiraju brojne i bogate mogućnosti za upravljanje saobraćajem. To je posebno važno u eri kada procesori postaju sve moćniji, cijena sistema za pohranu pada, a integracije postaju standard. Nove kamere s vidnim poljem od 360 stepeni, tzv. ribljim okom i multiline tehnologijom također postaju sve popularnija i pristupačnija opcija za upravljanje saobraćajem, navodi Riveira. Ove kamere mogu ponuditi prikaz cijele raskrsnice spajanjem slika i videa s odgovarajuće lokacije. Oba materijala se dobijaju pomoću videonadzora, odnosno primjenom cjelovitog digitalnog PTZ-a i obrade videa. Treba ipak imati na umu da mrežni sistemi moraju biti u stanju kanalisati protok informacija koje dolaze sa svih kamera u upotrebi. “Naprimjer, ako imate cestu sa 500 kamera, potrebe mreže po kameri koja radi s visokom rezolucijom kreću se u rasponu od 4 do 8 Mbps. To omogućava globalnu brzinu prijenosa od 4 Gbps za snimanje u realnom vremenu koje vrše kamere u kontrolnim centrima. Te brzine su danas dostupne bez problema. S druge strane, bez odgovarajućih mrežnih sistema efikasnost i efektivnost kamera i cjelokupnog sistema upravljanja saobraćajem mogu biti dovedeni u pitanje”, kaže Anonuevo.

Termalne kamere u saobraćaju
Tradicionalne videonadzorne kamere imaju i brojne nedostatke kada je riječ o svakodnevnom upravljanju saobraćajem. Vidljivost može biti smanjena zavisno od doba dana, npr. tokom noći ili kada je kamera direktno okrenuta suncu ili su vremenski uslovi loši. To može utjecati i na kvalitet detekcije i vrijednosti mjerenja. Upotreba termalnih kamera može pomoći menadžerima saobraćaja da prevaziđu ove probleme. Za razliku od standardnih kamera, na termalne senzore manje utječu vanjski faktori, kao što su vremenski uslovi i nivo svjetla. Riveira primjećuje da je “još odranije najvažniji napredak na planu snimanja bila upotreba termalnih senzora koji, na određeni način, mogu poslužiti kao podrška tradicionalnim kamerama ili čak zamijeniti senzore za rad unutar vidljivog spektra. Neke kompanije fokusirane na kvalitet snimanja već primjenjuju poslovni pristup koji podrazumijeva integraciju obje tehnologije u svoj portfolio”. Budući da je cijena termalnih kamera znatno pala u posljednjih nekoliko godina, one su postale pristupačnije tržištu sistema gradskog videonadzora i nadzora cesta. Radarski sistemi za praćenje prometa također bilježe rast. Anonuevo objašnjava da radar “nije ništa drugo nego mikrotalasni (ili laserski) senzor koji mjeri brzinu i snima vozila koja se kreću iznad određene brzine”. Međutim, kada se kamerama dodaju radarske funkcije i termalno snimanje, efikasnost otkrivanja vozila raste, posebno u uslovima slabog osvjetljenja, odnosno tokom noći. Clerici dodaje da radar može poboljšati performanse detekcije objekata u kombinaciji s radarskim informacijama. One se dobijaju pomoću tehnologije praćenja objekata putem videa.

Pametna naplata putarine poboljšava kvalitet saobraćaja

Sistemi naplate putarina znatno su evoluirali u odnosu na vrijeme kada su se vozači zaustavljali na naplatnim kućicama i vadili papirni novac. Usponom tehnologija kao što su prepoznavanje registarskih tablica (LPR) i RFID, elektronska naplata putarine (ETC) postala je popularna u cijelom svijetu
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Očekuje se da će tržište elektronske naplate putarine do 2023. dostići vrijednost 10,7 milijardi američkih dolara, uz složenu godišnju stopu rasta od 8,5 posto, podaci su MarketsandMarketsa. ETC sistemi se sve više koriste za sprečavanje zagušenja u saobraćaju i poboljšanje njegovog protoka. No, to je samo jedan od faktora uspona ovog tržišta. Brojna tijela zadužena za autoputeve odlučuju se za instalaciju elektronskih sistema za naplatu putarine kao načina finansiranja gradnje nove i održavanja postojeće infrastrukture. To će, uz brojne druge prednosti, nastaviti poticati rast tog tržišta.

Poboljšan protok saobraćaja, smanjenje zastoja i osiguran izvor finansiranja za održavanje cesta samo su neki od razloga što sve više zemalja primjenjuje pametne sisteme naplate putarine. Sistemi elektronske naplate putarine (ETC) s vremenom su postali efikasniji i pametniji. Napredni sistemi nisu samo smanjili potrebu za fizičkim instalacijama na cestama nego su doveli do iskorištavanja podataka kao vrijednog resursa, koji se koriste kako bi bezgotovinsku naplatu putarine učinili efikasnijom i sigurnijom.

Kako funkcionišu
Danas se moderni sistemi naplate putarine uglavnom sastoje od načina praćenja vozila, mehanizma identifikacije i sistema registracije i naplate. “Praćenje se vrši putem globalnog navigacijskog satelitskog sistema (GNSS) ili na kontrolnim tačkama duž naplatnog dijela trake”, kaže Michael Leyendecker, direktor prodaje sistema za naplatu putarine za Evropu u kompaniji Vitronic Machine Vision. Većina sistema za identifikaciju koristi komunikaciju između vozila i infrastrukture ili tehnologiju prepoznavanja registarskih tablica (LPR). José Luis Anonuevo je generalni direktor sistema za upravljanje saobraćajem u kompaniji Indra. On objašnjava da se sistemi elektronske naplate putarine pomoću RFID tehnologije mogu implementirati na jedinstven način za sve putne koridore. To funkcioniše tako što vozači na svoje vjetrobransko staklo postavljaju tag, koji omogućuje elektronsku naplatu putarine i u pokretu tako što razmjenjuje signal s antenama raspoređenim na naplatnom području. Iznos putarine se odmah naplaćuje na način koji korisnik odredi, odnosno debitnom ili kreditnom karticom, karticom za ponovno punjenje itd. U primjeni je i sve više naplatnih sistema koji koriste samo video, kaže Benoît Rossi, direktor poslovnog razvoja i marketinga za EMEA regiju u kompaniji Emovis. On to pripisuje napretku tehnologije optičkog prepoznavanja znakova (OCR), čime se smanjuje potreba za tagovima. Rossi navodi i širenje primjene integrisanih uređaja, kao što su ODBII sistemi i umreženi brojači kilometraže, odnosno odometri. Tu je i šira primjena vještačke inteligencije (AI) za poboljšanje radnih performansi senzora na cesti.

Odabir sistema
Ipak, vrsta sistema za naplatu i njegovih pratećih komponenti u potpunosti zavise od potreba naručioca radova. To uključuje postojeću opremu na nivou ceste, senzore i antene pogodne za klasifikaciju i identifikaciju vozila, kao i softverska rješenja za vezu s bankama. Anonuevo dodaje da rješenja za putarine obično uključuju i videonadzor na naplatnim lokacijama, sisteme prepoznavanja tablica i prateću signalizaciju. Justin Hamilton, direktor proizvoda u kompaniji Kapsch TrafficCom, smatra da, bez obzira na odabrano rješenje za naplatu putarine, uvijek postoje standardni zahtjevi koji se mogu svrstati u dvije grupe, a tiču se hardvera i softvera. “U oba slučaja odabrano rješenje treba biti robusno i pouzdano. Ne postoji univerzalno rješenje pogodno za sve situacije naplate putarine. To znači da će se odabrani sistem vjerovatno razlikovati od drugog, zavisno od toga hoće li naplata biti primjenjiva na sva vozila ili samo na određeni segment, npr. kao što su teška teretna vozila“, kaže Hamilton.

U konačnici, svaki odabrani sistem mora ponuditi ravnotežu između troškova i efikasnosti. “Da bi se postigla najbolja ravnoteža, nadležno tijelo treba razmotriti sva ponuđena tehnološka rješenja i uređaje u vozilu. Oni se obično sastoje od RFID (TDM, 6C) tehnologije, namjenskih sistema za komunikaciju kratkog dometa u skladu sa standardima Evropskog odbora za standardizaciju (CEN DSRC) te LPR i GNSS tehnologije”, kaže on. Leyendecker naglašava prednosti pametnog sistema naplate putarine. Oni podržavaju plaćanje naknade za korištenje putne mreže na temelju učestalosti upotrebe, što je vrlo pravedan način finansiranja, jer korisnik plaća samo ono što troši. To prati i češće korištenje zajedničkog ili javnog prijevoza, što pozitivno utječe na smanjenje zagušenja saobraćaja i količine emisija štetnih gasova. Hamilton ukazuje na ostale prednosti primjene pametnih elektronskih sistema naplate kao što su niži operativni troškovi sistema, lakše povezivanje dodatnih usluga sa sistemom naplate, niži rizik od gubitaka prihoda ili sposobnost određivanja fleksibilnih cijena. Bez obzira na odabrani sistem ili tip ceste na kojima će se on koristiti, stručnjaci naglašavaju ključnu ulogu, a to je realizacije naplate.

Otklanjanje prepreka za implementaciju
Uprkos rastućoj popularnosti elektronskih sistema naplate putarine, i dalje su prisutni regulatorni, tehnološki i društveni izazovi koje je potrebno riješiti. ETC sistemi obično imaju mnogo pokretnih dijelova. Pronalazak adekvatnih komponenti i ispunjavanje različitih regulatornih zahtjeva predstavlja tek jedan od izazova na putu primjene kvalitetnog sistema. Interoperabilnost je najveći izazov s tehnološke strane, smatra Anonuevo, jer se ETC sistemi sastoje od brojnih komponenti i podrazumijevaju zajednički rad opreme u vozilu (tj. tagova), elektromehaničke opreme na cesti (npr. nadstrešnica, antena koja komunicira s tag uređajem, sistem klasifikacije i prepoznavanja vozila, logički sistem za praćenje vozila), odgovarajuće mreže i komunikacije za podršku odabranom vidu transakcija te sistema za obradu i upravljanje informacijama. Benoit Rossi, direktor poslovnog razvoja i marketinga za EMEA regiju u kompaniji Emovis, smatra da “glavni izazovi nisu toliko povezani s tehnologijom koliko s regulatornim okvirima (npr. kako privesti pravdi osobe koje izbjegavaju naplatu, kako doći do podataka o registarskim tablicama od države), raznovrsnošću sistema naplate (nedostatak standarda) i, naravno, društvenom prihvatljivošću”. Hamilton vjeruje da se izazovi u svim zemljama mogu podijeliti u dvije glavne grupe. Prvi se tiču načina na koji je moguće održati nivo finansiranja izgradnje i održavanja puteva. Prihodi od akciza na gorivo ranije su korišteni za finansiranje putne infrastrukture, no danas živimo u dobu veće efikasnosti potrošnje goriva i uspona električnih i alternativnih vozila, koja obično dobijaju subvencije i oslobođenja su plaćanja akciza na gorivo. “To je dovelo do znatnog pada prihoda od akciza na gorivo u gotovo svim ekonomski razvijenim zemljama. Ovaj problem je možda najizraženiji u SAD-u, gdje se stopa saveznih akciza na dizel i benzin nije povećavala od 1993. godine“, kaže on.

Integracija više sistema
Hamilton ukazuje i na izazov finansiranja izgradnje novih puteva, obilaznica, mostova i tunela “u eri hronično mršavih državnih budžeta i nadmetanja za izdvajanja s drugim sektorima poput zdravstva i obrazovanja”. Posebno je to evidentno u zemljama koje bilježe nagli rast nabavke i upotrebe vozila kao što su Indija, Kina, Indonezija, Filipini, Čile itd. Ova pitanja mogu se početi rješavati povezivanjem sistema naplate putarina i prikupljanja prihoda s drugim besplatnim i inteligentnim rješenjima za saobraćaj, kao što su sistemi mjerenja mase za teretna vozila u pokretu (WIM), komunikacijske platforme koje povezuju vozila s infrastrukturom (V2X) i sistemi upravljanja zastojima, smatra Hamilton. Primjena dinamičnih cijena uključuje i aktivnosti na upravljanju tokom saobraćaja i naplatu putarine u određeno doba dana. To je još jedan od načina na koji operateri dolaze do prihoda od putarina i paralelno rješavaju problem pojave zagušenja na cestama.

Društvena prihvaćenost također je važan izazov koja ometa primjenu ETC-a. “Javno mnijenje često je kritično prema uvođenju novih sistema naplate, jer oni povećavaju troškove vožnje za vlasnike privatnih automobila i kompanije. Zato je vrlo važno da agencije za saobraćaj podrobno objasne zašto je implementacija u konačnici korisna i za vlasnike automobila i za kompanije”, objašnjava Leyendecker. Osim toga, Rossi napominje da operativni troškovi moraju imati smisla s ekonomskog stajališta jer ako su troškovi naplate previsoki u poređenju s očekivanim prihodima od putarina, potrebno je preispitati politiku naplate mobilnosti.

Globalno širenje ETC sistema
ETC sistemi su potpuno izmijenili način naplate putarine na autoputevima širom svijeta. Kako su njihovih prednosti sve više svjesni i nadležni u agencijama za saobraćaj, primjena pametnih sistema naplate putarine raste na globalnom nivou. Očekuje se da će njihova primjena porasti u Azijsko-pacifičkoj regiji (APAC), SAD-u i Evropi. Anonuevo naglašava da zemlje u razvoju traže više usluga kada je u pitanju upravljanje naplatom putarine, dok korisnici žele digitalizirano iskustvo. Zbog toga u kompaniji Indra vjeruju da će se sektor naplate putarina “razvijati kroz digitalizaciju i inovacije”. Regija s najbržim rastom je SAD, jer je tamo naplata putarina prilično ograničena u poređenju s drugim dijelovima svijeta poput Evrope. Na gotovo 75 posto autocesta u EU njihovo korištenje se naplaćuje, ističe Rossi i dodaje: “U SAD-u vidimo kako se sve više saveznih država okreće naplati putarine kao načinu finansiranja održavanja cesta i kompenzaciji za nagli pad prihoda od akciza na benzin.”

Usklađenost s različitim ciljevima
Iz perspektive državnih tijela, uvođenje ETC sistema može poslužiti ispunjavanju više ciljeva različitih politika. Oni se mogu kretati u rasponu od finansiranja izgradnje nove i održavanja postojeće infrastrukture do sprečavanja pojave zastoja u saobraćaju. Dodatni ciljevi su ograničavanje eksternalija (npr. buke, zagađenja itd.), promocija novih praksi poput zajedničkog korištenja vozila ili favoriziranja električnih vozila (koja su oslobođena plaćanja putarine). Hamilton se slaže da je korištenje putarine kao sredstva za finansiranje izgradnje nove i održavanja postojeće putne infrastrukture sve popularniji trend širom svijeta.

“Tijela nadležna za saobraćaj preusmjeravaju prihode od putarina u poboljšanje lokalnog javnog prijevoza. Drugim riječima, prihodi koji se ostvare na određenom području se vraćaju u njega, tako da zajednica može vidjeti neku korist od putarina na jedan konkretan način”, kaže Rossi. Hamilton napominje da su se u SAD-u javile inicijative da se putarine naplaćuju za velika teretna vozila te da je u toku masovni prelazak s ručne naplate na elektronsku, posebno za mostove, tunele i kolovoze. U Evropi su nove i postojeće putarine uglavnom fokusirane na naplatu baziranu na pređenoj kilometraži, posebno za teretna vozila. Hamilton tvrdi da je dosta aktivnosti usmjereno prema cilju da kamioni i druga vozila plaćaju pravičan udio za korištenje cesta.

Tržišta u Aziji bilježe značajan rast, naročito u Kini i Indiji. Uz tamošnje guste saobraćajne mreže, elektronske putarine se koriste i za podršku sprečavanju pojave zastoja na cestama, kao i za finansiranje novih i postojećih projekata, što je općeprihvaćen trend. U konačnici, tip instaliranog elektronskog sistema naplate putarine zavisi od propisa, dostupnog budžeta i potreba pojedinih zemalja. U nekima se sisteme pametne elektronske naplate putarine smatra korisnim, dok u drugima vlada skepsa. Ipak, s vremenom bi prednosti ovih sistema mogle zasjeniti sadašnje dileme.

Projekat kompanije MOBOTIX u Italiji: Videonadzor na međunarodnom aerodromu dobio krila

Sigurnost na aerodromima je neizbježna i vrlo zahtjevna stavka. Jedini način da se zadovolje najzahtjevniji standardi je neprestano razvijanje tehnologije koja se koristi
Piše: Svenja Meisenheimer, marketinški menadžer za Jugoistočnu Evropu, Mobotix
E-mail: svenja.meisenheimer@mobotix.com

Važna faza širenja na terminalu Međunarodnog aerodroma Il Caravaggio uključivala je izgradnju više prodajnih objekata i širenje prostora za ukrcavanje putnika. To je situaciju na terenu učinilo još složenijom i izazovnijom te dodalo još jedan dio slagalice, uz standardne scenarije zaštite aerodroma.

Sigurnost i zaštita: Dobitna kombinacija
Međunarodni aerodrom Il Caravaggio treći je po veličini objekat te namjene u Italiji. Njime saobraća oko 11 miliona putnika. Sigurnost je od presudne važnosti kada je u pitanju aerodromska infrastruktura tih dimenzija i potrebno je dosta napora da bi se održao potrebni nivo nadzora. Uvođenjem MOBOTIX-ove tehnologije poboljšani su kvalitet i rezolucija videa za ove potrebe, što je unaprijedilo proces vođenja istraga i aktivnosti koje se zajednički provode sa stalno prisutnim policijskim snagama na terminalu. Postavljeno je više od 300 MOBOTIX videonadzornih kamera na otvorenom i zatvorenom dijelu aerodroma. U skladu s konkretnim potrebama, korišteno je nekoliko različitih modela, uključujući c25, i25, M24 / 25, Q24 / 25, S15, S15 SurroundMount, M15 / 16 i T25 kamere i svaka je aktivna 24 sata dnevno, dok nova VoIP infrastruktura i NAS snimanje omogućavaju razmjenu videozapisa između više kontrolnih soba. “Prostori unutar aerodroma nisu homogeni po visini i nivou osvijetljenosti. Zahvaljujući kompaniji MOBOTIX, uspjeli smo doći do vrhunskog kvaliteta slike u svim uslovima. Videonadzor se također pokazao kao dragocjeni dodatni alat za poboljšanje operativnih procedura vezanih za sigurnost. Sada možemo analizirati kretanje aviona i vozila u zonama za kretanje kako bismo pružili podršku osoblju na terenu. Čak je i prtljag pod stalnim nadzorom”, kaže Ettore Pizzaballa, menadžer za informacijske sisteme u kompaniji SACBO SpA.

Sinergija hardvera i softvera
Kada je riječ o postizanju vrhunske sigurnosti, čak i najnaprednija hardverska tehnologija nije dovoljna za obavljanje svih zadataka. Zato jedna “manje vidljiva” komponenta igra važnu ulogu u postizanju što veće efikasnosti videonadzornog rješenja kompanije MOBOTIX. “Osim kvaliteta slike, impresionirala nas je i mogućnost da dobijemo potpuno prilagodljiv softver na osnovu naših konkretnih potreba, a da ne spominjemo funkcije analize videa”, ističe Pizzaballa i objašnjava kako videoanalitički softver omogućava da se odmah otkriju napušteni predmeti ili pronađe optimalna ruta za vozila u zonama kretanja. “Sada podrobnije pratimo protok putnika unutar terminala, a možemo analizirati i koji profil putnika ide pravo do izlaza, a ko se zadržava da obavi kupovinu u radnjama. Softver nam omogućava i da u stvarnom vremenu kontinuirano pratimo linije za sigurnosne provjere kao i lokacije za prijavu i ukrcavanje”, kaže Pizzaballa.

Advanced: Protivpožarna zaštita na dodir

Protivpožarna industrija već godinama eksperimentiše sa tehnologijom dodirnih ekrana jer raste potražnja za rješenjima koja će istovremeno biti i dovoljno sofisticirana i jednostavna da pruže zaštitu od požara. To može biti veliki izazov, posebno u scenarijima koji uključuju velike i složene objekte i visokogradnju.

Zaštita ovih zgrada, kao i stotina i hiljada ljudi od rizika i štete od požara podrazumijeva jednostavnost kontrole i nadzora uz pomoć tehnologije dodirnih ekrana koji su lako dostupni korisnicima.

U velikim zgradama složenog dizajna sa nezamjenjivim ili vrijednim sadržajima i velikim brojem ljudi koje treba zaštititi, mogućnost brzog uočavanja i praćenja potencijalnog požara može značajno utjecati na izbjegavanje životno opasnih situacija.

Tehnologija dodirnog ekrana omogućava jednostavno korištenje, uz mogućnost lociranja požara i do nivoa konkretne zone unutar određene lokacije. Tu je i podrška za pojedinačne uređaje koji, po potrebi, omogućavaju brze evakuacije i poduzimanje konkretnih mjera za izolaciju i ograničavanje širenja požara i štete koja nastaje od njega.

Ovi intuitivni sistemi se lako podešavaju i podržavaju dinamični grafički prikaz i mape. Ove tehnologije su ključne za brzi odgovor na hitne situacije. Uz trenutni prikaz situacije koja upućuje na potencijalni požar, tehnologija dodirnih ekrana nudi dodatne prednosti poput jednostavnog upravljanja i nadzora s jedinstvene lokacije, čime se štedi dragocjeno vrijeme i brže poduzimaju preventivne radnje.

Isto tako, neke situacije ne uključuju stvarne požare. Izbjegavanje nepotrebnih evakuacija velikih razmjera smanjuje prekide u odvijanju radnih procesa i to je još jedna prednost korištenja tehnologije dodirnih ekrana. Istovremeno, ona nudi i identifikaciju kvarova i problema s pristupom određenoj lokaciji.

Gdje je tehnologija dodirnih ekrana najkorisnija?

Ova inovativna tehnologija je posebno korisna u okruženjima kao što su bolnice, u kojim za evakuaciju pacijenata treba dosta pažljivog rada i vremena. Pri tom, tehnologija dodirnih ekrana nudi sistem najranijeg mogućeg upozoravanja i slanja specifičnih informacija o mjestu požara, što omogućava izoliranje pogođenih zona.

Veliki objekti se mogu kontrolirati s jedne lokacije pomoću tehnologije dodirnih ekrana, što omogućava brzu intervenciju na terenu. Time se maksimiziraju učinak, vrijeme i mjere koje se poduzimaju za rješavanje problema prije nego što on eskalira.

Zgrade u udaljenim područjima su posebno ugrožene i mogu imati veliku korist od instaliranja tehnologije dodirnih ekrana. To se posebno odnosi na pomoć u kontroli i gašenju požara čije funkcije nisu nužno jednako dostupne kao na manje udaljenim lokacijama.

Evakuacije tokom incidenata koji uključuju stotine i hiljade ljudi zahtijevaju brzinu, pažljivo upravljanje i hladnu glavu tokom rukovanja protivpožarnim sistemima. Oni koji rade u paru sa dodirnim ekranima nude trenutna i konkretna upozorenja koja su ključna u postupcima sprečavanja širenja požara izvan kontrole i ugrožavanja ljudskih života.

Važne stavke prilikom odabira dodirnih ekrana

Prije nego što odaberete pravu tehnologiju dodirnih ekrana za vaš objekat, morate uzeti u obzir brojne faktore, uključujući:

– Može li se sistem umrežiti radi pokrivanja veće lokacije, bez ugrožavanja željenog nivoa pouzdanosti i performansi? Učinkovitost nekih sistema može se značajno smanjiti prilikom pokrivanja većih površina.

– Da li je lako obaviti instalaciju i podešavanja prema vašim konkretnim potrebama? Ključna je mogućnost jednostavne instalacije i podešavanja sistema prema pojedinačnim karakteristikama objekta, čime se poboljšavaju performanse i povećava nivo njegove zaštite.

– Da li sistem nudi efikasno i pristupačno korisničko sučelje? Pristupačnost bi trebala biti ključna jer od početne instalacije može proći i nekoliko godina prije nego što dođe do potrebe za intervencijom kod potencijalnog požara. Da li sistem pruža dovoljno detaljne informacije koje omogućavaju nadzor i kontrolu svake lokacije i uređaja?

– Da li je u pitanju nezavisni terminal, čime se ostvaruju značajne uštede? Tehnologija dodirnog ekrana na vatrodojavnim centralama povećava troškove, smanjuje performanse i usložnjava postupak korištenja.

– Da li sistem nudi visokokvalitetne, dinamične i jednostavne mape za navigaciju, kao i planove objekta na osnovu kojih možete odmah doći do informacija o lokaciji potencijalnog požara? Detaljne mape, mogućnost zumiranja slika visoke razlučivosti i jednostavna navigacija mogu značajno poboljšati kvalitet odgovora na potencijalni požar.

– Da li dodirni ekran može reagirati na kontakt sa rukama u rukavicama? Tako se vatrogascima olakšavaju nadzor i kontrola nad situacijom. Ovo je važan faktor jer vatrogasci moraju biti u stanju da rade s dodirnim ekranima i u situacijama kada za skidanje rukavica nema vremena ili ono može predstavljati rizik.

Napredna TouchControl tehnologija

Kao lider u oblasti tehnologija protivpožarnih sistema, kompanija Advanced proizvodi jedan od najvećih dodirnih ekrana na tržištu – TouchControl. On dolazi u paketu sa 10-inčnim ekranom koji nudi detaljne informacije već na prvi pogled.

Zamišljen kao udaljeni terminal umjesto kao dio vatrodojavne centrale, TouchControl je samostalna inovativna tehnologija koja korisnicima nudi uštede, jednostavnost i pristup nezavisnoj mreži čvorišta čije performanse ostaju stabilne.

Jedna od unikatnih karakteristika TouchControl ekrana je Active Maps tehnologija koja u visokoj razlučivosti uživo šalje informacije o statusu određene zone, uz ogromnu količinu detalja. Active Maps omogućava korisnicima da jednostavno nadgledaju objekat, centralu i mrežu.

TouchControl je jednostavan za instalaciju i služi i kao potpuno funkcionalna daljinska upravljačka ploča. Ona se često postavlja na recepcijama, u predvorjima i na javnim površinama, pružajući punu funkcionalnost vatrodojavne centrale, mrežne kontrole i sistema izvještavanja. Kada se ne koristi za borbu protiv požara, sistem se može podesiti za slanje javnih poslovnih i reklamnih poruka, kao i za obavještenja iz oblasti zaštite na radu.

TouchControl je projektovan za intuitivnu i jednostavnu upotrebu, kvalitet, detaljno izvještavanje i nadzor. Ova tehnologija je odabrana kao najbolja za potrebe brojnih objekata različitih dimenzija u više sektora. Ona je u prvom redu odabrana zbog svoje pouzdanosti i vrhunskih performansi.

Neki od objekata u kojim je instaliran TouchControl:

– Lidl – popularni evropski lanac diskontnih supermarketa
– Jedna od najvećih bugarskih bankarskih grupacija DSK Banka odabrala je TouchControl zbog visokog nivoa zaštite i pouzdanosti
– Victrex, hemijska tvornica svjetske klase iz grada Lancashirea, isporučuje vrhunska polimerna rješenja za više sektora
– Objekat Leadenhall u Londonu prostire se na površini od 185.000 kvadratnih metara i ima 45 spratova sa poslovnim prostorima
– Centar Atlantic Islands na ostrvu Luing s površinom od 14 km2.

Napredni proizvodi uključuju kompletne sisteme za detekciju požara, vatrodojavne centrale s više protokola, kao i sisteme za kontrolu i gašenje požara. Više detalja o širokom asortimanu proizvoda kompanije Advanced, uključujući TouchControl tehnologiju, možete pronaći na www.advancedco.com.

TouchControl: Overview from Advanced on Vimeo.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.