27 Aprila, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Stambena sigurnost (Page 7)

Stambena sigurnost

Eccos Smart City Enablement Platform

Tvrtka Eccos razvila je sveobuhvatno rješenje za digitalizaciju gradova, koje omogućuje optimalno korištenje postojećih resursa, brigu za okoliš, pristup personaliziranim informacijama svim korisnicima usluga te podizanje razine javne sigurnosti
Piše: Vesna Podgajski, Odjel razvoja, Eccos inženjering
E-mail: Vesna.Podgajski@eccos.com.hr

Koncept pametnog grada omogućuje gradskim upravama da gradom upravljaju na nov, pametniji način uporabom digitalnih tehnologija i uz bolje razumijevanje potreba svojih građana i turista. To podrazumijeva optimalno korištenje postojećih resursa te pristup personaliziranim informacijama svim korisnicima usluga. Kako bi se gradovima olakšala primjena pametnih rješenja, Eccos je razvio programsku platformu Smart City Enablement Platform (ESCEP). Ona povezuje sudionike procesa pametnog grada, služi za neograničenu razmjenu podataka iz različitih povezanih sustava te pruža univerzalno sučelje za programska i strojna rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici procesa u svakodnevnom funkcioniranju grada.

Zasebni moduli
Aplikativno se rješenje sastoji od modula koji se mogu zasebno aktivirati, ali i prilagoditi već postojećim sustavima, ovisno o potrebi klijenta. Svrha IoT i nadzornog modula jest da se postavljanjem senzora po gradu (za zagađenje zraka i prometna zagušenja, videokamere itd.) i metodama strojnog učenja (AI) optimizira gradski promet. Podaci prikupljeni s različitih senzora te, naprimjer, društvenih mreža pomažu gradskim upravama u boljem razumijevanju kretanja vozila i pješaka u gradu, a time i kvalitetnijem upravljanju prometom (npr. usmjeravanje prometa na područja s manjom gužvom). Razvijeni servisni modul obavještava građane i korisnike usluga različitim kanalima o svim potrebnim informacijama o funkcioniranju grada. Razinu cjelokupne sigurnosti podiže modul zaštite i sigurnosti koji omogućuje povezivanje sustava tehničke zaštite, kojima upravljaju i drugi subjekti osim gradske uprave. Moduli za otvorena i zatvorena parkirališta pružaju informacije o njihovoj zauzetosti te se korisnika može putem mobitela usmjeriti do slobodnog mjesta najbržim putem. Povrh toga, s parkirališta se mogu dobiti precizni podaci o zauzetosti npr. invalidskog mjesta, stanju punionica za električne automobile itd. Modul prodajnih kanala povezuje sustave prodaje i naplate različitih usluga korištenjem raznih naprednih tehnologija, a provođenje financijskih transakcija kroz integrirane kanale prodaje pruža jednostavno praćenje poslovanja te prihvat i prijenos potrebnih podataka prema trećim sustavima. Jedna od ključnih funkcionalnosti platforme je snažan izvještajni sustav. Omogućeno je kreiranje i prikaz različitih vrsta izvještaja u skladu s potrebama i pravima pojedine službe koja koristi sustav, odnosno pojedinog korisnika.

Uspješna primjena
Osim operativnih i servisnih izvještaja koji olakšavaju upravljanje različitim sustavima integriranima na platformi ESCEP, moguće je izraditi i različite financijske izvještaje. Do danas je ova platforma implementirana u raznim tvrtkama, a najviše za upravljanje parkiralištima. Tvrtke u Zagrebu, Poreču, Cavtatu itd. već koriste ESCEP na svoju dobrobit te na zadovoljstvo svih korisnika gradskih usluga. Pametna rješenja, osim što olakšavaju upravljanje postojećom gradskom infrastrukturom i uslugama, omogućuju i preinake koncepta pametnog grada u budućnosti u skladu s potrebama građana, pa ne sumnjamo u brz rast broja korisnika ove platforme u budućnosti.

Lunatronik: Ključevi pod pametnim ključem

Svi želimo da pređemo na smart kartice i druge metode automatske kontrole pristupa objektima, ali se stari, dobri ključevi i dalje najviše koriste. Kad je već tako, organizujmo ključeve u bezbedan orman koji omogućava niz smart funkcija. Jedan takav nudi Lunatronik
Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik
E-mail: bata@klt.rs

LunaKey je automatizovan IP orman koji brine o uzimanju i vraćanju ključeva i o svim događajima izveštava odgovorne osobe. Reč je o modularnom sistemu koji možete da konfigurišete i širite u skladu s potrebama firme. Tako možete da naručite sistem potrebnih dimenzija predviđen za svega deset, ali i više stotina ključeva. Orman se montira na zid u vidu čelične kutije sa čvrstim zidovima, spojevima i šarkama. Dolazi opcionalno bez vrata, ali s providnim ili čvrstim metalnim vratima. Kontrolni panel s ekranom i tastaturom može da se postavi ispod ormara ili na njegovoj desnoj strani, dok ugrađeni akumulator osigurava napajanje elektronike u slučajevima nestanka struje.

Pametni privesci
Svaki ključ ili nekoliko ključeva koji se uvek zajedno uzimaju stavljaju se na poseban pametni privezak, i to pomoću kukice od nerđajućeg čelika debljine 3 mm, koja onemogućava skidanje ključa. U svaki privezak je ugrađen čip s jedinstvenim identifikatorom, zahvaljujući kojem automatika ormana uvek “zna” koji je privezak (tj. ključ) prisutan, a koji je odnesen. Prilikom uzimanja ključeva korisnik se autorizuje pametnom karticom ili opcionalno otiskom prsta. Uređaj ima dva čitača, jedan za uzimanje i jedan za vraćanje ključeva u Wiegand formatu, a opcionalno nudi i skener otiska prsta francuske firme Morpho Safran. Oba čitača integrisana su u kućište ekrana. Dakle, jednostavno je, potrebna je samo kartica ili otisak prsta – zna se ko je uzimao koji ključ, kada ga je uzeo i kada ga je vratio. Za povećanje bezbednosti moguće je koristiti kutijice za skladištenje ključeva. Ključevi su i tada pričvršćeni na inteligentne priveske s jedinstvenim čipom, ali se oni stavljaju u kutijicu koja se može zatvoriti na klasičan način.

Integracija u sistem bezbednosti
LunaKey je spreman za integraciju s postojećim bezbednosnim sistemom firme, pošto se komunikacija zasniva na otvorenim protokolima kojima integracioni partneri mogu da proširuju primenjeno rešenje. Ali, već u startu sistem je sasvim dovoljan za rad budući da sa njim dolazi Windows aplikacija za upravljanje LunaKeyom, prikupljanje i analizu podataka. Aplikacija omogućava lako definisanje korisničkih nivoa potrebnih za pristup ključevima i pojedinačno zadavanje prava. Veliki ekran osetljiv na dodir omogućava jednostavno upravljanje sistemom i brzo dobijanje svih potrebnih informacija, npr. ko je uzeo ključ i kada ili u kojem se ormariću za skladištenje ključeva nalazi traženi ključ.

Pristup pod kontrolom
LunaKey se prilagođava i potrebama korisnika, pa postoje kabineti za tri, pet i deset modula, što znači da se u sistem može integrisati od deset do čak oko 2.000 ključeva po kontrolnom panelu. Ovakvi sistemi će naći primenu u fabrikama, bankama, zdravstvenim i školskim ustanovama, hotelima, parkinzima, data centrima, na aerodromima itd. Drugim rečima, svuda gde je kontrola pristupa važan element poslovanja. Isprobajte ga i proverite kako se uklapa u vaše okruženje.

OPTEX predstavlja: Novi vanjski panoramski detektori

Nova serija vanjskih pasivnih infracrvenih detektora (PIR) nudi panoramsku pokrivenost u rasponu od 180° i u radijusu od 12 m. Oni će poslužiti za otkrivanje svakog pokušaja upada u stambene ili poslovne zgrade
Piše: Marlena Witkowska, OPTEX
E-mail: m-witkowska@optex.com.pl

WX Infinity i WX Shield serija razvijene su na temelju bogatog iskustva kompanije OPTEX u pružanju vrhunskih usluga detekcije uljeza na otvorenom. Široka pokrivenost od 180° je karakteristika idealna za zaštitu većih stambenih zona i ravnih krovova.

WXI serija
Serija WX Infinity uključuje dva žičana i dva bežična modela koji su dostupni u standardnoj verziji ili s anti-masking funkcijom. WXI senzori podržavaju dva nezavisna polja detekcije od 12 m u rasponu od 90°, od kojih je jedno za lijevu, a drugo za desnu stranu. Osjetljivost sistema i alarma može se podesiti posebno za lijevu i desnu zonu. Naprimjer, lijeva zona može poslužiti za aktiviranje običnog alarma za detekciju, dok desna može tražiti od sistema nadzornih kamera da evidentira konkretnu situaciju. Uređaj posjeduje i zatvarač, koji se pomoću kliznog mehanizma spušta preko sočiva i tako maskira određenu zonu i sužava polje detekcije. Tako se mogu izbjeći problemi s detekcijom pomjeranja vegetacije. Postupak postavljanja je pojednostavljen uključivanjem automatskog testiranja osjetljivosti za bržu i precizniju instalaciju.
WXI senzori za praćenje kretanja koriste OPTEX-ovu senzorsku analitiku koja filtrira izvore smetnji uobičajene u vanjskim okruženjima. Ona može razlikovati ljude i manje i srednje velike životinje. Senzori uključuju i sistem za temperaturnu kompenzaciju i dvoslojnu provodnu zaštitu za najbolje moguće performanse u jako osunčanim zonama s visokim temperaturama na otvorenom. Svi WX Infinity modeli posjeduju zaštitnu ploču koja sprečava neovlašteno rukovanje i uključuju proizvode s anti-masking funkcijom (WXI-AM / WXI-RAM).

WXS serija
Serija WX Shield nudi fleksibilnu detekciju i podešavanje parametara, kao i opciju niskog (0,8–1,2 m) ili visokog postavljanja (2 m). Kao i kod WX Infinity modela, senzori podržavaju dva potpuno nezavisna polja detekcije od 90 stepeni. WXS serija obuhvata dva PIR modela i dva modela s kombinovanom tehnologijom. Kombinovana tehnologija (dostupna u WXS-DAM i WXS-RDAM modelima) objedinjuje PIR i mikrovalnu tehnologiju, koja pruža vrhunsku stabilnost detekcije i idealna je za situacije u kojima jaka sunčeva svjetlost obasjava tlo ili farovi automobila dolaze u direktan kontakt sa senzorom. WXS serija opremljena je infracrvenim senzorom s mogućnošću samostalnog učenja i inteligentnom anti-masking funkcijom. Senzori su opremljeni i naprednim Shield funkcijama, što uključuje dvoslojnu provodivu zaštitu za sprečavanje pojave lažnih alarma koje aktiviraju jaka sunčeva svjetlost ili elektromagnetne smetnje. Ovi modeli podržavaju i automatsko testiranje osjetljivosti i nude petogodišnju garanciju.

„Tehnologija upozoravanja na otvorenom može pomoći u sprečavanju zločina kroz otkrivanje i prijavljivanje uljeza prije nego što oni pokušaju provaliti u zgradu. Rano otkrivanje pokušaja provale je cilj na koji se OPTEX fokusira u posljednjih 40 godina i zato nudimo široku paletu senzora za otkrivanje uljeza na otvorenom koji pružaju pouzdanu zaštitu“, kaže Jacek Wójcik, generalni direktor kompanije OPTEX za srednju i istočnu Evropu.

U sigurnost elektrana potrebno uložiti više

Napad bilo koje vrste na elektranu može imati ne samo teške ekonomske već i katastrofalne ekološke i sigurnosne posljedice. Iako su elektrane zaštićenije nego ikada prije, i hakerski napadi postaju sofisticiraniji i podsjećaju nas da uvijek moramo biti pripravni
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Serija ovogodišnjih cyber napada na venecuelansku elektroenergetsku mrežu prekinula je napajanje u nekim dijelovima zemlje punih sedam dana. Prošlog ljeta ruski hakeri su dobili pristup kontrolnim prostorijama nekoliko komunalnih preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a bili su odgovorni i za napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu 2015. i 2016. godine. Kako bi se ovi napadi trajno spriječili, neophodno je da elektrane preduzmu sve korake kako bi zaštitile svoje objekte, okruženje i osoblje.

Elektrane i dalje ugrožene
Atomske, hidro ili termoelektrane su atraktivne mete osobama koje žele stvoriti haos i napasti državne elektroenergetske mreže. Iako su manje ugrožene nego ranije, i dalje im prijete napadi, a dodavanje stabilnog sigurnosnog sistema učinilo ih je manje ranjivim, mada i dalje izloženim. Luke Bencie je direktor, a Paige Morrison zaposlenik kompanije Security Management International (SMI). Oni za provođenje autentično efikasnog programa sigurnosti u elektranama predlažu primjenu principa odvraćanja, otkrivanja, odlaganja, reagiranja i ublažavanja napada.

U SMI-ju savjetuju elektroprivredama da primijene CARVER analizu ciljeva i metodologiju za procjenu ranjivosti kako bi odredile vjerovatnoću napada za svaki kritični objekt u sistemu. Tu analizu prvobitno je kreirala CIA tokom 1970-ih kao prediktivno sredstvo za prepoznavanje lokacija na kojima teroristi mogu izvršiti napad, a metodologija je nakon 11. septembra aktuelizirana, ovaj put u sektoru privatne sigurnosti. „Tek kada uradite procjenu, možete doći do prave slike o sigurnosti vašeg objekta. CARVER to radi za vas“, kažu u SMI-ju. Sve veća zabrinutost zbog širokog spektra prijetnji odnosi se na otkrivanje i odvraćanje od napada pomoću bespilotnih letjelica (UAS), smatra Darin Dillion, direktor za energetiku u kompaniji Convergint Technologies. Ekološka organizacija Greenpeace je u julu 2018. godine ubacila dron u obliku Supermana u krug nuklearne elektrane u blizini Lyona u Francuskoj. Ovaj čin nije nanio nikakvu štetu i samo je trebao pokazati koliko su objekti tog tipa ranjivi na napade.

Napadi na SIS sisteme
Ernie Hayden, osnivač i direktor kompanije 443 Consulting, također ukazuje na prijetnje sigurnosnim instrumentacijskim sistemima (SIS), koji mogu ugasiti druge sisteme ako osoblje nije u stanju da reaguje na katastrofe u postrojenju. U 2017. godini desio se napad u jednom saudijskom petrohemijskom postrojenju i to tzv. Triton malverom, poznatijim i kao Trisis ili HatMan. „Taj napad deaktivira SIS sisteme unutar postrojenja. Njegovim deaktiviranjem dolazi se do situacije da postrojenje nastavlja s radom bez automatiziranih mogućnosti gašenja, što može biti vrlo opasno za postrojenje i obližnju populaciju. Taj malver je ponovo otkriven početkom ove godine“, objašnjava Hayden. Precizne metode sprečavanja udara na SIS sisteme još nisu jasno definirane. Hayden preporučuje fizičke prepreke za sprečavanje pristupa stavljanjem sistema „pod ključ“, kao i postavljanje stražara s ciljem proaktivne kontrole. „Trebalo bi razmotriti i obuku osoblja na licu mjesta, uključujući dobavljače i izvođače radova. Sve se radi kako bi se osiguralo da osoblje ostane svjesno prijetnji i veoma oprezno“, kaže on.

Michael Rothschild, viši direktor marketinga proizvoda u kompaniji Indegy, navodi da komunalna preduzeća moderniziraju elektrane i prateće mreže kako bi unaprijedila stabilnost, smanjila troškove i osigurala usklađenost s propisima. „Mreže operativne tehnologije (OT) sve su više povezane s IT mrežama, što s većom automatizacijom povećava njihovu izloženost napadima, posebno zbog ranjivosti na cyber upade. Zaštita automatiziranih SCADA mreža za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije od cyber napada najvažniji je faktor za poboljšanje performansi mreže i njenu otpornost“, kaže on. Iako države širom svijeta nastavljaju jačati sigurnost elektrana, i dalje postoji dosta neslaganja o tome ko je odgovoran za njihovu cjelokupnu sigurnost, kaže Rothschild.

Elektrane se obično povezuju s državom, ali nisu sve u vlasništvu države niti ona upravlja njima. Zbog toga vlasti upiru prstom na operatere postrojenja. Usljed međusobno povezane prirode mrežnog sistema, njegova otpornost na cyber napade bit će jaka upravo koliko i njegova najslabija tačka“, objašnjava Rothschild. Kao rezultat toga, energetika se mora udružiti s drugim industrijama koje se smatraju dijelom kritične infrastrukture kako bi se otklonile slabosti u sistemu prije nego što ih neko ne zloupotrijebi.

Strožiji propisi za bolju zaštitu
Iako se propisi o elektranama razlikuju prema vrsti postrojenja i regiji, svi imaju isti cilj – ponuditi adekvatnu zaštitu objekta. Rad elektrana detaljno je regulisan zbog važnosti i ranjivosti tih objekata, a propisi obuhvataju sve aspekte, u rasponu od zaštite radnika do cyber sigurnosti, i mogu varirati prema tipu elektrane. Nuklearke, naprimjer, primjenjuju strožije standarde od ostalih, jer su posljedice za svako narušavanje sigurnosti, napad ili kvar na njima mnogo veće. U SAD-u je Odbor za nuklearnu regulaciju (NRC) zadužen za kreiranje propisa i zahtjeva za nuklearne elektrane kako bi se osigurala njihova adekvatna zaštita. NRC je nakon 11. septembra donio više mjera za terorističke napade iz zraka i smanjenje opasnosti od ispuštanja radijacije. U pogledu cyber sigurnosti, NRC od svake nuklearne elektrane zahtijeva da dostavi plan cyber sigurnosti i raspored njegove provedbe kako bi se otklonile prijetnje s kojima bi se mogla suočiti.

Primarni sigurnosni standard za proizvođače električne energije u Sjevernoj Americi je NERC CIP. Ta serija standarda donosi najbolje prakse kako za cyber tako i za fizičku sigurnost. Iako je u pitanju sjevernoamerički standard, i druge su zemlje usvojile slične najbolje prakse. U Evropskoj uniji je Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema (NIS direktiva) stupila na snagu u augustu 2016. kao prvi propis o cyber sigurnosti na nivou EU-a. Rothschild objašnjava da ona utvrđuje minimalne sigurnosne standarde za operatere ključnih usluga, kao što su one koje obuhvataju elektroenergetsku mrežu. Iako se Direktiva uglavnom odnosi na EU, svako ko posluje s Unijom mora se pridržavati njenih odredbi. Hayden navodi da se elektranama koje nisu obavezne pridržavati se državnih standarda, kao što je NERC CIP, savjetuje da slijede Okvir za cyber sigurnost Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju SAD-a (NIST). To je, međutim, u potpunosti dobrovoljno.

Preventivna simulacija napada
Odbor za nuklearnu regulaciju dužan je i da svake tri godine provodi vježbe sa simuliranim napadima na nuklearne elektrane, shodno Zakonu o energetskoj politici iz 2005. godine. U SMI-ju navode da ove sigurnosne vježbe uključuju pokušaje da se pristupi kritičnim dijelovima postrojenja i nanese što više štete. Osim toga, NRC zahtijeva da svaka nuklearna elektrana ima zonu planiranja u vanrednim situacijama (EPZ) u krugu od otprilike 16 kilometara od objekta te da svake dvije godine održava vježbe za reagiranje u vanrednim situacijama. Njih evaluiraju NRC i FEMA (Savezna agencija za upravljanje u kriznim situacijama). Postrojenja moraju i imati planove za sprečavanje širenja radioaktivnog materijala, koje obuhvataju zone od 80 km od objekta.

Zaštita na radu
Kada je u pitanju zaštita na radu, Uprava za sigurnost i zdravlje na radu SAD-a (OSHA) utvrđuje zahtjeve za elektrane u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika. Naprimjer, OSHA zahtijeva posjedovanje detektorskih pumpi za potencijalne onečišćivače zraka koji se mogu javiti u različitim tipovima elektrana. OSHA također savjetuje kompanijama da koriste postojeće sigurnosne propise kao polaznu tačku i kreiraju dodatne politike koje su specifične za samu firmu, navode Bencie i Morrison iz Security Management Internationala. Nažalost, manjak u primjeni propisa može dovesti do fatalnih incidenata, poput onog koji se u junu 2017. godine desio u Tampi na Floridi. U SMI-ju kažu da je Tampa Electric ignorisao propise tokom radova na održavanju, što je rezultiralo smrću pet radnika. Kompanija je od OSHA-e dobila kaznu povezanu s „namjernim kršenjem propisa“, što je najteži prekršaj koji uključuje plaćanje više od 100.000 dolara. „Kompanije bi trebale organizirati česte obuke o opasnostima za zaposlenike kako bi osigurale da se pridržavaju ispravnih sigurnosnih mjera“, kažu u SMI-ju. Važno je napomenuti i da sigurnosni standardi kontinuirano evoluiraju zbog pojave novih prijetnji. Zbog toga se postojeći standardi i propisi trebaju smatrati tek polaznom tačkom, a organizacije bi sebi trebale postaviti više ciljeve.

Nabavka najboljeg sigurnosnog rješenja
Za osiguranje postrojenja elektrana potrebno je sveobuhvatno sigurnosno rješenje, koje uključuje videonadzor, kontrolu pristupa i cyber sigurnost. Slabe tačke u sigurnosti elektrana mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Primjena najnovijih sigurnosnih rješenja jedan je od načina kako elektrane mogu zaštititi svoja postrojenja. Matthew LaRue, voditelj klijenata u kompaniji Convergint Technologies, skreće pažnju na „postojeću snažnu digitalnu revoluciju i transformaciju“. Ona je rezultat brojnih softverskih rješenja koja poboljšavaju procese, smanjuju rizike, ostvaruju uštede i poboljšavaju ukupni tok radnih procesa.
„Mnoge elektrane sada ozbiljno razmatraju različite prijetnje svojim objektima, kao i dostupna rješenja za njihovo otklanjanje. Neka od rješenja koja elektrane ispituju i implementiraju uključuju vještačku inteligenciju (AI), naprednu analitiku, biometriju, rudarenje podataka i upravljanje pristupom pomoću identiteta. Ova rješenja mogu prepoznati stvarne rizike i kreirati ambijent za znatno proaktivniji odgovor“, kaže LaRue.

Kod tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, poput videonadzora i kontrole pristupa, mnogo je načina kako najnovije tehnologije pomažu u zaštiti postrojenja. Hayden navodi da je napredak videonadzornih tehnologija olakšao primjenu kamera u osjetljivim zonama koje zahtijevaju veću sigurnost. Kamere koje koriste naprednu videoanalitiku i AI pomažu operaterima postrojenja da prepoznaju prijetnje poput sumnjivih vreća, neobičnih predmeta itd. Bencie i Morrison objašnjavaju da elektrane koriste i videonadzorne kamere u kombinaciji s radarima. To je zato što se neke od njih nalaze u blizini vode, zbog čega prateća magla i drugi vremenski uvjeti mogu otežati videonadzor. Budući da radar može prepoznati kretanje s veće udaljenosti nego što to mogu tradicionalne videonadzorne kamere, on je koristan u zahtjevnijim okruženjima.

Kritične zone
Elektrane koriste tehnologiju kontrole pristupa kako bi se zaštitile od nepoželjnih i neovlaštenih posjetilaca, kao i za praćenje osoba koje se u svakom trenutku nalaze u određenim prostorijama. Kritične zone unutar postrojenja, uključujući kontrolnu sobu, sigurnosne sisteme i dr., zahtijevaju pristup zasnovan na karticama ili biometrijskim podacima, a ponekad se u njih raspoređuju i stražari. Dillion ističe da se određene tehnologije u elektranama svakodnevno koriste kako bi se osigurala usklađenost sa strogim procedurama i propisima. Primjer mogu biti alati za kontrolu pristupa i upravljanje identitetima, koji se koriste za praćenje zaposlenika, izvođača radova i posjetilaca koji ulaze u elektrane i izlaze iz njih.

„Baze podataka i videodatoteke za kontrolu pristupa često se koriste za pridržavanje normi koje definiše NERC, odnosno Sjevernoamerička korporacija za električnu pouzdanost. Situacije i alati za izvještavanje povezani s bazama podataka koriste se za istrage, izvještavanje o usklađenosti i revizije“, kaže Dillion. Pored sigurnih sistema za upravljanja pristupom, Hayden navodi da neke elektrane primjenjuju i dodatne mjere, poput kioska na zaštićenim ulazima u kojima se prenosivi mediji testiraju na malver prije nego što ih se unese u postrojenja. Tako se osigurava zaštita mreža unutar elektrane i kontrolnih sistema u slučaju incidenata, odnosno prijetnji koje izaziva malver na prenosivim medijima, npr. USB-ovima. Te medije mogu nositi izvođači radova, dobavljači, zaposlenici itd. Kiosk može skenirati USB uređaje i druge prenosive medije koristeći najsavremenije antivirusne sisteme. „Naprimjer, kiosk se može postaviti na ulazu u proizvodno postrojenje, tvorničku zgradu i dr. kako bi se provjerilo jesu li stikovi sigurni prije nego što pređu prag postrojenja“, kaže Hayden. „Zapravo, jedna od najvećih prijetnji sigurnosti mreže i funkcionisanju SCADA sistema su takvi slučajevi. Zbog toga je važno stručno osposobiti ovlašteno osoblje kako bi bilo u stanju da smanji rizik i ostvaruje pristup isključivo prema svojoj funkciji“, upozorava Rothschild.

Umrežavanje donosi rizik od cyber napada
Internet stvari se pokazao kao blagoslov, ali i prokletstvo za elektrane, jer ih umreženost sada izlaže većem broju prijetnji. IoT je za elektrane mač s dvije oštrice. S jedne strane, nudi praktičnost i napredniju sigurnost, a s druge otvara vrata prijetnjama i napadima kojima se elektrane ranije nisu morale baviti. Donedavno su elektrane i SCADA sistemi bili izolirani od ostatka svijeta. Nisu bili povezani na internet ili druge sisteme, što je drastično reduciralo njihovu izloženost. Nadalje, računari koji se koriste u upravljanju industrijskim procesima uglavnom već godinama rade bez ikakvih ažuriranja ili promjena. „Trend nazvan Industrijski internet stvari (IIoT) eliminisao je ovu tampon-zonu, odnosno izoliranost. Povezivanjem nekoć izoliranih industrijskih uređaja u poslovne mreže, IIoT je uveo nove sigurnosne rizike koji kao da su ispali iz romana naučne fantastike. Ali nisu“, objašnjava Rothschild i dodaje kako mnoge kriminalne grupe posebno ciljaju kritičnu infrastrukturu jer je ona relativno laka meta, a napadi mogu prouzrokovati veliku štetu. „Nismo svjedočili brojnim katastrofalnim napadima, ali su se desili mnogi incidenti u kojima su protivnici ostvarili pristup kritičnoj infrastrukturi kako bi stvorili uporište za sebe, odnosno dobili pristup ‘crvenom dugmetu’ pomoću kojeg mogu pokretati napade kad god to žele“, kaže on.

Sigurnosni incidenti u porastu
Na meti napadača danas su i uređaji povezani u okviru interneta stvari, kao što su kamere. Mnogi korisnici ne mijenjaju zadano korisničko ime i lozinku, što olakšava pretraživanje i hakiranje video feeda. Neke web-stranice čak vode i evidenciju o uređajima povezanim na internet u važnim postrojenjima i prikazuju njihovu lokaciju. Neažurnost u pogledu jednostavnih mjera poput promjene lozinke za kamere čini cjelokupni nadzorni sistem izrazito ranjivim. Kako IoT uređaji postaju sve rasprostranjeniji i bitniji za rad postrojenja, oni mogu postati i medij za DoS napade na postrojenja u vidu gašenja ili preopterećenja bežičnog sistema, dodaje on. „Ne zaboravite napade Mirai malverom od prije godinu dana kada je napadač iskoristio nedostatke u mnogim IoT uređajima i praktično isključio provajdera DNS servisa. Taj događaj je pokazao da IoT uređaji moraju biti testirani na sigurnosne nedostatke prije nego što ih se proda ili instalira“, podsjeća Hayden. Iako je internet stvari kreirao slabe tačke, on je ponudio i mnoge mogućnosti, poput efikasnijeg korištenja energije.

SMARTair skraćuje upravljanje ključevima sa pet sati na pet minuta

Svaka od 550 privatnih škola u Danskoj dijeli zajedničku praksu: roditelji i učenici zajedno učestvuju u vannastavnim aktivnostima, uključujući vikende. To je odlična prilika za jačanje školske zajednice, makar istovremeno predstavljalo i nemali sigurnosni izazov. To se odnosi na svakodnevno izdavanje i evidentiranje ključeva tokom radne sedmice. Škola Vejle Friskole se okrenula SMARTair bežičnoj kontroli pristupa kao rješenju.

Ranije je za upravljanje ključevima trebalo „dosta vremena, otprilike pet sati sedmično“, objašnjava Henrik Kækel, službenik za tehničke poslove u Vejle Friskole.

Sigurne bežične elektronske brave su se već dokazale u školama širom Evrope i nametnule su se kao rješenje. Školski mehanički ključevi zamijenjeni su SMARTair sistemom kontrole pristupa. Preko 80 vrata i ormara u školi sada je zaštićeno SMARTair bežičnim uređajima. Čak i u staroj zgradi kao što je Vejle Friskole, SMARTair uređaji sa baterijskim napajanjem se jednostavno i nenametljivo instaliraju.

Sada oko 250 učenika, nastavnika i roditelja ima svoj privjesak za ključeve koji je programiran sa individualnim pristupnim dozvolama. Pošto ponuda SMARTair sistema uključuje uređaje za zaključavanje prilagođene različitim vrstama prolaza, sve osobe u školi otvaraju vrata i ormare sa samo jednim privjeskom. Tako, na primjer, nema potrebe da škola dijeli odvojene ključeve za ormariće za osoblje ili učenike.

Kraće upravljanje ključevima

„Situacija je bila loša jer smo imali velike probleme sa ključevima koji su izgubljeni“, kaže Kækel. „Upravljanje ključevima je bilo veliki posao“. SMARTair tehnologijom škola može lako upravljati. Danas osoblju Vejle Friskole treba pet minuta sedmično za upravljanje kontrolom pristupa. „Nevjerojatno lako se uči i potreban vam je minut da obavite programiranje za učenika“, kaže on. Čak je i upravljanje iznajmljivanjem školskih zgrada za neškolske aktivnosti jednostavno i sigurno. Osoblje izdaje ključeve za period trajanja događaja, a zatim ih odmah poništava. Pri tom nema nikakve zabrinutosti da je neko možda kopirao fizički ključ.

Osim što olakšava svakodnevni život i štedi vrijeme i administrativne troškove, SMARTair nudi i bolju sigurnost. Uz intuitivni SMARTair softver, osoblje uvijek može znati ko je boravio u školi i kada. Evidencije se vode i prate u realnom vremenu preko SMARTair sistema. Nije nikakav problem ni ako se akreditacija izgubi. “U tom slučaju samo otkažemo akreditaciju i izdamo novu“, dodaje Henrik.

SMARTair sistem u Vejle Friskole je jednostavan, brz i isplativ za nadogradnju za nova vrata, ormariće i korisnike na početku nove školske godine ili u bilo koje doba.

Saznajte kako SMARTair može zaštititi vašu školu i uštedjeti vam vrijeme i novac na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair-schools

 

Pametniji gradovi uz navođeno parkiranje

Kako se vlade širom svijeta sve više okreću ideji pametnih gradova, a upravljanje saobraćajem u njima postaje glavni problem, tako i rješenja za pametno navođenje saobraćaja postaju sve bitnija. U ovom članku ćemo se pozabaviti stanjem na ovom tržištu, kao i tehnologijama povezanim s trenutnim trendovima

Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Budući da broj vozila širom svijeta raste, sve je teže upravljati saobraćajem. Srećom, automobilska industrija jedna je od onih koje ubiru najveću korist od tehnoloških inovacija koje omogućavaju različitim uređajima da postanu pametniji i efikasniji. Zahvaljujući rastu industrije vozila, parkiranje je postalo veliki problem. Međutim, industrija pametnih parkinga posljednjih je godina mnogo napredovala. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, očekuje se da će vrijednost tržišta pametnih parkirališta za putnička vozila do 2021. dostići cifru od 5,3 milijarde dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od gotovo 18 posto tokom perioda od deset godina. Glavni faktori koji potiču ovaj rast su zabrinutost zbog sve većih saobraćajnih gužvi u urbanim područjima, ograničena dostupnost mjesta za parkiranje te strožije regulative vezane za emisije štetnih plinova. Ono što također pogoduje razvoju ovog tržišta je i činjenica da određeni broj vlada širom svijeta prepoznaje značaj efikasnog upravljanja parkiranjem. Među rješenjima koja čine ekosistem pametnog parkiranja, jedno koje se ističe odnosi se na sisteme za navođeno parkiranje. Jednostavno rečeno, sistem za navođeno parkiranje pomaže ljudima da izbjegnu vremenski zahtjevan i stresan proces potrage za slobodnim mjestima na parkiralištima. Međutim, postoje i dodatne prednosti i mogućnosti za sistem-integratore koji su zainteresovani da ovo rješenje uključe u svoj portfolio.

Prednosti rješenja za navođeno parkiranje
Prema Haraldu Schmittu, direktoru njemačke kompanije MRS-Traffic, tri su glavne prednosti kvalitetnog rješenja za navođeno parkiranje: smanjeno vrijeme pronalaska slobodnog mjesta za parkiranje, smanjenje emisija štetnih plinova zbog efikasnije navigacije te praćenje statusa svih mjesta za parkiranje. Iako je ovo suštinski opis čitavog rješenja, važno je znati kako se postižu navedeni ciljevi. Menadžerica nacionalne prodaje u novozelandskom Smart Parking Technologyju Rebecca Grainger objašnjava na koji način funkcioniše njihovo rješenje.

“Pametno parkiranje ima razne opcije navođenja kako bi vozači mogli pronaći dostupne lokacije za parkiranje, kao i pojedinačna parking-mjesta uz ceste. Naša aplikacija u stvarnom vremenu prikazuje informacije o navođenju i lokaciji svakog parkirališta na kojem su ugrađeni naši senzori. Aplikacija koristi Google mape, što znači da ljudi mogu isplanirati cijeli put do parkinga na jednostavan i efikasan način. Drugi način navođenja koji možemo ponuditi podrazumijeva lokalnu signalizaciju dostupnosti mjesta za parkiranje u stvarnom vremenu i usmjeravanje do dostupnih mjesta. Na višespratnim parkiralištima također imamo senzore iznad parkinga koji mijenjaju boju u zavisnosti od statusa zauzetosti svakog od mjesta za parkiranje”, kaže Grainger. Ona dodaje da svako od ovih rješenja ima značajne prednosti za operatere parkirališta, lokalne zajednice, posjetioce i okruženje, uključujući smanjenje zastoja u saobraćaju na prometnim ulicama, smanjenje zagađenja, eliminisanje potrebe da se zapošljavaju timovi nadzornika parkinga, povećanje sigurnosti na cestama budući da se vozači verbalno usmjeravaju do dostupnog parkinga te bolje slijeđenje propisa za parkiranje.

Ispunjavanje želja i potreba
Ovdje je ključni faktor taj da je prilikom implementiranja ovakvog rješenja lako postati previše fokusiran na ispunjavanje potreba i želja kupaca. Međutim, za ovu industriju bi dugoročno bilo dobro sagledati širu sliku. Prema Pauliusu Vezelisu, šefu poslovnog razvoja u kompaniji Pixevia iz Litvanije, očigledno je da je spomenuto rješenje praktično za vlasnike automobila, ali njegove prednosti sežu i dalje od toga. “Prije svega, pametno navođeno parkiranje ljudima štedi vrijeme potrebno za pronalazak slobodnog mjesta, što zauzvrat smanjuje emisiju ugljik-dioksida, budući da automobili ne moraju kružiti naokolo. Druga prednost pametnog parkiranja je smanjenje saobraćaja u gradu zato što, statistički, oko 40 posto prometa, naročito u gradskom centru, čine automobili koji traže mjesto za parkiranje. Pametni parking pomaže u smanjenju emisija ugljik-dioksida u cijelom gradu, jer se saobraćaj efikasnije odvija, a na cestama se nalazi manje automobila”, kaže on.

Tehnologija iza ovog rješenja
Prema Haraldu, četiri su glavne komponente sistema za pametno navođeno parkiranje. Riječ je o bežičnom magnetnom senzoru, kameri, indukcijskoj petlji i radaru. S druge strane, Vezelis je mišljenja da savremena napredna rješenja koriste samo kamere za nadgledanje parkirališta i njihovih ulaza i izlaza, u kombinaciji s grafičkim procesorima koji obrađuju informacije. “Možete koristiti postojeće starije sigurnosne kamere na parkingu ili nove kamere. Postoji nekoliko opcija za procesiranje videa: možete ugraditi grafičke procesore u svoj server i procesirati podatke lokalno ili slati video s kamere u oblak da se tamo procesira”, kaže Vezelis. Grainger ovo dalje objašnjava dodajući da se tehnološke komponente u sistemima za navođenje u njenoj kompaniji mogu svesti na mrežu senzora, promjenjivu signalizaciju, aplikaciju i mapu. Sve ove komponente sistema programirane su i rade preko firmine platforme koja se nalazi na Google cloudu te su operaterima dostupne na uvid preko softvera.

Grainger objašnjava i da senzori mogu biti smješteni u zemlji, na tlu ili iznad njega, osim brojača automobila i ALPR kamera. IoT gatewayi ugrađeni u svaki uređaj omogućavaju umrežavanje velikog broja uređaja, kao i stvaranje područja otvorene povezivosti. Signalizacijski sistemi u stvarnom vremenu prikazuju informacije o dostupnosti mjesta za parkiranje i kapacitetu parkirališta te usmjeravaju saobraćaj radi njegovog boljeg protoka. Mobilne aplikacije omogućavaju plaćanje i navođenje u stvarnom vremenu. Ova pametna tehnologija za parkiranje također uključuje mapu koja se može ubaciti na web-stranice i koja omogućava posjetiocima da isplaniraju putovanje do određene lokacije ili kompanije. Kao i u slučaju ostalih aktuelnih tehnologija, ne može se poreći uloga koju u sistemima za navođeno parkiranje ima vještačka inteligencija (AI). Startupi kao što je američki Streetline osmislili su rješenja koja za navođeno parkiranje i analitiku u stvarnom vremenu koriste mašinsko učenje.

Glavne karakteristike
Vezelis ističe četiri glavne mogućnosti koje AI i rješenja za navođeno parkiranje s kamerama obično imaju. To su:
• Laka implementacija – nema potrebe da se senzori postavljaju svugdje ili da se grade rampe s namjenskim LPRN kamerama.
• Isplativost – jedna kamera može pokriti 100 parking-mjesta i istovremeno prepoznavati registarske tablice.
• Veća sigurnost – vrhunska rješenja nude sigurnosne obavijesti o neuobičajenom ponašanju na parkiralištima. Naprimjer, o nelegalnom okupljanju po noći, sumnjivom ponašanju pored automobila i nelegalnom parkiranju.
• Veće zadovoljstvo kupaca – AI i sistemi s kamerama ne samo da pomažu u pronalasku slobodnog mjesta za parkiranje nego imaju i opciju za pronalaženje vašeg automobila, budući da sistem ne samo da detektuje zauzeta mjesta nego zna i koji se automobil nalazi na kojem mjestu.

Grainger, pak, dijeli mogućnosti sistema u dvije kategorije. “Prvo, prednosti za korisnika uključuju jasnu i preciznu signalizaciju, koja u stvarnom vremenu prikazuje stanje ispunjenosti parkirališta”, kaže ona. “Ovo omogućava veću efikasnost, naprimjer pri parkiranju na višespratnom parkingu moguće je preskočiti spratove koji su potpuno ispunjeni, a kada (vozači) dođu na sprat na kojem ima slobodnih mjesta, mogu vidjeti koja su to tačno mjesta dostupna tako što će pratiti sistem navođenja iznad parkinga u potrazi za zelenim svjetlom. Još jedna prednost za korisnika je dokazana činjenica da efikasno parkiralište s dobrim osvjetljenjem i funkcionalnim sistemom navođenja obeshrabruje antisocijalno ponašanje.” Druga kategorija se tiče prednosti za operatere, budući da korištenjem podataka sa senzora prikupljenih preko cloud platforme mogu definisati poslovna pravila i isplanirati rad parkinga kako bi povećali njegovu efikasnost.

Izazovi i poteškoće u provedbi
Grainger objašnjava da glavne poteškoće s kojima se njena kompanija suočava, a koje mogu otežati montiranje sistema, nastaju zbog terena na kojem se nalazi parking, lokacije i vremenskih uslova. Ovo može uključivati gradove s izuzetno brdovitim terenom, parkinge na lokacijama kao što su pristaništa na kojima se ne mogu bušiti rupe ili područja na kojima ima obilnih sniježnih padavina. “Međutim, nakon više od 15 godina specijalizacije u razvoju opreme za parkiranje, pametni parking sada na raspolaganju ima izbor različitih senzora, tako da se većina, a možda i svi zahtjevi lokacije mogu ispuniti te se izazovi mogu prevazići”, dodaje ona. Vezelis ističe da je generalno prilično lako montirati i početi koristiti pametni AI parking-sistem zasnovan na kamerama. “Samo povežite postojeće kamere s, recimo, Pixevijinim cloudom i spremni ste za rad. Ponekad poteškoće nastaju ako parkiralište ima neobično okruženje ili oblik. Postavljanje takvog sistema može biti problematičnije na parkiralištima koja imaju vrlo kompleksan oblik s mnogo uglova i malih džepova s jednim ili dva mjesta za parkiranje. Drveće također predstavlja prepreku – ako ima previše drveća na sredini parkirališta, možda će biti potrebne dodatne kamere kako bi se vidjelo šta se nalazi iza njega. Te dodatne kamere inače ne bi bile potrebne”, kaže on.

Kvalitet u prvom planu
Kada je u pitanju ponašanje kupaca, Schmitt ističe da bi tržište trebalo biti svjesno činjenice da jeftini proizvodi neće donijeti dobre rezultate. “Koliko para toliko muzike. To znači da mnogi kupci pokušavaju nabaviti najjeftinije rješenje. Kada ono ne odgovara, kupci misle da pametni sistemi parkiranja ne rade dovoljno dobro. Na ovom tržištu treba kupovati visokokvalitetne proizvode od dobavljača koji također pruža podršku tokom faze planiranja i projektovanja”, kaže Schmitt. Tu je i činjenica da je samo rješenje još u fazi razvoja. Greg Mason, potpredsjednik tehničke prodaje u TIBA Parking Systemsu, kaže da je trenutno glavna stvar koju treba imati u vidu trošak zbog vlasnički zaštićenog softvera. On se trenutno razvija u malim koracima, što ga čini skupim. “Mislim da vertikalni efekt vlasnički zaštićenog softvera smanjuje povrat investicije kod ljudi koji ga kupuju. Dakle, dolazi do negativne povratne reakcije na današnjem tržištu. Imate visoke troškove s malim povratom investicije. A proizvodnja hardvera usljed toga postaje ograničena. Treba nam da dođemo do efikasnije pozicije na kojoj je povrat investicije veći i koja je zasnovana na dijeljenim informacijama i podacima, što će povećati prodaju i potražnju”, kaže Mason.

Šta sistem-integratori trebaju znati
Ako bi sistem-integratori znali s kim se udružiti u ovoj industriji, to bi uveliko doprinijelo učvršćivanju njihovog prisustva na tržištu. Da ne govorimo o tome da će tehničke vještine koje se koriste u sigurnosnoj industriji, naročito one vezane za kamere, biti od koristi i u ovom sektoru. “Prije svega, trebali bi se fokusirati na pronalazak dobrog partnera koji poznaje izazove koji prate takve sisteme i koji ima praktično iskustvo u njihovoj implementaciji. Drugi korak bi bio da što prije započnu pilot-projekte sa svojim klijentima kako bi im pokazali da to nije bauk i da može biti od velike koristi za vlasnike parkirališta. Osim toga, veoma je korisno posjedovati i znanje o različitim vrstama kamera, infracrvenoj svjetlosti, pozicioniranju kamera i prijenosu videa, kao i vještine povezane s navedenim”, objašnjava Vezelis. Ukratko, potencijal rasta ovog sektora ne može se ignorisati, naročito zato što bi se ovakvi sistemi mogli posmatrati kao integralni dio pametnih gradova. Vodi se debata o tome treba li se fokusirati na kamere ili na senzore, ali u savršenom slučaju najbolje bi trebala raditi njihova kombinacija.

Šta je u trendu: kamere ili senzori?
U ovoj fazi bilo bi teško identifikovati specifične trendove koji se šire na tržištima u različitim regionima. Naprimjer, Paulius Vezelis, šef poslovnog razvoja u kompaniji Pixevia iz Litvanije, ističe značaj kamera u odnosu na senzore. “Trenutno je glavni trend korištenje pametnog parking-sistema s kamerama. Nema više senzora na tlu na svakom parking-mjestu”, kaže Vezelis. “Do vjerovatno najveće promjene na tržištu došlo je zbog napretka u oblasti vještačke inteligencije. Napredak na tom polju rezultirao je uveliko poboljšanim mogućnostima neuralnih mreža da razumiju i koriste podatke s jednostavnih sigurnosnih kamera koje se koriste za određene zadatke na pametnim parkinzima kao što su navođenje ili prepoznavanje registarskih tablica. Prije su vam trebale specijalizirane kamere na ulazima da detektujete brojeve na automobilima ili namjenski senzori na svakom mjestu za parkiranje, ali sada se sve to može postići pomoću nekoliko jednostavnih sigurnosnih kamera.”

S druge strane, Harald Schmitt, direktor njemačkog MSR-Traffica, ističe da korištenje optičkih senzora postaje manje popularno u odnosu na senzore na tlu, ne samo zbog veće tačnosti podataka nego i zato što optički senzori nisu u skladu sa sve većom zabrinutošću zbog privatnosti podataka. “Pojedinačna detekcija pomoću magnetnih senzora je najveći trend. Zahvaljujući brojnim godinama iskustva, ova tehnologija je najbolja na ovom tržištu i nudi najveću tačnost podataka. Kamere, naprimjer, mogu biti problematične zbog nove Opće regulative o zaštiti podataka (GDPR). Također, na optičke senzore mogu utjecati osvjetljenje, tama, snijeg itd.”, spominje Schmitt.

Osim ovoga, bitno je naglasiti da je rast popularnosti koncepta sistema za pametno navođeno parkiranje potaknut i rastom broja inicijativa kao što su pametni gradovi. Štaviše, Rebecca Grainger, menadžerica nacionalne prodaje u Smart Parking Technologyju, kaže da su trenutno rastući trendovi u oblasti pametnog parkinga digitalizacija i utjecaj pametnih gradova. To je logično budući da se ljudi sve više navikavaju na umrežene uređaje te žele još veći nivo praktičnosti u svim aspektima svojih života.
“Korisnici postaju mnogo obavješteniji te sve više koriste tehnološke opcije koje njihovu svakodnevicu čine lakšim. Parking je velika komponenta toga; štaviše, do 30 posto svih vozača na gradskim cestama u potrazi je za mjestom za parkiranje. Odgovorili smo na to ne samo tako što smo omogućili da naša aplikacija i navođenje pomažu ljudima da brže pronađu odgovarajući parking nego smo našu tehnologiju dizajnirali tako da bude prilagodljiva i intuitivna. Korištenjem naše cloud centrale, mjesta za parkiranje se mogu podesiti tako da imaju različite parametre i vremenska ograničenja”, kaže ona.

 

Bosch Building Integration sistem (BIS)

Bosch Building Integration System (BIS) softver verzije 4.2 sada nudi laku integraciju s Bosch Praesideo digitalnim sustavom javnoga obraćanja, glasovnog alarma i obavijesnim sustavom, kao i poboljšanu cyber sigurnost

Piše: Erika George, marketing, Bosch Security Systems

E-mail: erika.george@de.bosch.com

Bosch BIS 4.2, robusno rješenje za sistemski softver za vatrodojavu, protuprovalu, kontrolu pristupa i upravljanje videom sada se može lako integrirati s Bosch Praesideo sustavom, visokopouzdanim i podesivim sustavom javnog obraćanja, glasovnog alarma i obavijesnim sustavom, koji se koristi u više od 15.000 postrojenja širom svijeta. Pomoću Bosch BIS sučelja sa sveobuhvatnim zaslonom sigurnosni operateri na stadionima, industrijskim postrojenjima, aerodromima i drugdje mogu istovremeno puštati zasebne poruke ili pozadinsku muziku za odabrane zvučne zone. Unaprijed snimljene poruke mogu se također puštati automatski, a aktivira ih alarm ili neki događaj. U slučaju opasnosti, operateri mogu nadzirati povratne videoinformacije uživo, i istovremeno koristiti mikrofon i zvučnike kako bi pomogli ljudima da sigurno izađu iz objekta. Jedinstveni zaslon povećava učinkovitost operatera i omogućuje brže odgovore u slučaju opasnosti.

Olakšan posao upraviteljima

Povezivanje višestrukih Bosch Praesideo podsustava ili sustava javnog obraćanja drugih proizvođača u većim postrojenjima znatno je lakše i ekonomičnije ako se koristi OMNEO IP sučelje, a zahvaljujući visokokvalitetnom zvuku, minimalnoj odgodi i daljinskom upravljanju uređajima putem višestrukih kanala, uz upravljanje preko Bosch BIS 4.2 korisničkog sučelja, upravitelji sigurnosti će sada lakše obavljati posao. Sustav je posebno prikladan za izaslanstva ili poslovne primjene kao, npr., u vladinim uredima ili tvrtkama koje upravljaju podacima ili kritičnom infrastrukturom. BIS 4.2 također ide iznad sigurnosnih standarda kako bi poboljšao cyber zaštitu u sustavima kontrole pristupa i upravljanja alarmima. Novi OSDP (Open Supervised Device Protocol) v2 Secure Channel enkripcija za čitače i regulatore sada je spojena s enkripcijom klijentskih poslužitelja i čitača kartica kako bi se kreirala neprestana sigurnost podataka na svakom koraku procesa kontrole pristupa. Poboljšana kontrola korisničkih računa sprečava neovlašteni pristup, poboljšava zaštitu ne samo od vanjskih hakera već i protiv izrabljivanja prekršitelja koji djeluju iznutra.

OMNEO IP tehnologija

Korištenjem industrijskih i otvorenih javnih standarda OMNEO pruža buduću tehnologiju s najvišom razinom interoperabilnosti, fleksibilnosti, pouzdanosti i otpornosti. On se bazira na dvije ključne tehnologije – komponenti za prijenos medija Dante (od tvrtke Audinate) i OCA komponenti za kontrolu sustava (Open Control Architecture). OMNEO omogućuje sigurno postavljanje i kompetitivno niske troškove sustava zahvaljujući korištenju IT komponenti zajedno s nižim troškovima instalacije i održavanja.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.