Saobraćaj u banjalučkom naselju Lazarevo regulisat će i jedan pametni semafor.

Riječ je o adaptivnom upravljanju saobraćajem uz pomoć kamera koje se postavljaju na semafor i prikupljaju sliku uživo. Semafor će prikupljati informacije o kretanju vozila i pješaka, upozoravati na gužvu i potencijalnu opasnost, davati preporuke.

Inovativno tehnološko rješenje ponudio je Goran Starčević, rukovodilac sektora automatizacije, sa svojim timom u firmi Prointer ITSS, i s njim prošao na konkursu “Banjaluka – grad budućnosti”, koji su pokrenuli UNDP i banjalučka Gradska uprava.

“Kamere nadziru protok saobraćaja u realnom vremenu i podatke šalju u odgovarajući uređaj – kontroler. On, u stvari, glumi policajca i na osnovu dobijenih podataka reguliše saobraćaj. Posebno je važno što može da prepozna vozila sa rotacijom, poput hitne pomoći, vatrogasaca, policije i da ih propusti”, kaže Starčević.

Također je važno što se kontroler prilično lako može postaviti na bilo kojoj lokaciji, jer ne zahtijeva promjenu postojeće infrastrukture, a banjalučki će šest mjeseci od potpisivanja ugovora, koliko je rok za implementaciju projekta, biti instaliran u Lazarevu.

Iz Prointera napominju da kontroler ima još jednu važnu funkciju, a to je analitika.

“Uređaj, između ostalog, broji promet, registruje brzinu kretanja, vrši klasifikaciju. Suštinski, on barata svim podacima koji su važni za saobraćaj na određenoj lokaciji, na osnovu kojih može da se planira mnogo toga, pa i neka buduća infrastruktura”, objašnjava Starčević i dodaje da će ti podaci sigurno dobro doći gradskim službama zaduženim za saobraćaj.

Projekat je vrijedan 25 hiljada eura, a Banja Luka je, kako ističu, regionalni pionir u instalaciji ovakvog semafora.

U Službenom glasniku objavljen je pravilnik kojim se uređuje upotreba dronova u Bosni i Hercegovini, a koji su se koristili praktično bez ikakvih pravila.

Pravilnikom o uslovima za izvođenje letačkih operacija dronovima, koji je sačinila Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA), dronovi su kategorizirani, regulisano je gdje i kada se mogu koristiti, a vlasnici će biti upisani u evidenciju i morat će položiti ispit za upravljanje dronom.

Pravilnik se odnosi na letjelice do 25 kilograma i ne primjenjuje se na one koje koriste državni organi (vojska, policija, služba traganja i spašavanja, carina, sigurnosno-obavještajne službe i sl.), osim što će i oni morati upisati dronove u evidenciju.

Također, odredbe se ne primjenjuju na dronove čija je maksimalna masa pri polijetanju manja od 248 grama, kao i na njihovu upotrebu u zatvorenim objektima.

Vlasnik drona (fizičko ili pravno lice), koji ima prebivalište ili je registrovan na teritoriji Bosne i Hercegovine, morat će lično podnijeti zahtjev na obrascu za upis u evidenciju drona, a svakoj letjelici koja bude upisana u evidenciju BHDCA dodjeljuje evidencijsku oznaku. Upis će se morati produžiti svake tri godine.

Operateri će morati posjedovati Potvrdu o poznavanju zrakoplovnih propisa, koju će moći dobiti polaganjem ispita i provjerom poznavanja pravila letenja i propisa iz oblasti zrakoplovstva i propisa o dronovima. Vlasnici će morati imati policu osiguranja za letjelicu.

Nekomercijalno letenje pravilnikom je dozvoljeno samo danju i unutar vidnog polja operatera drona, a nije dozvoljeno iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva, dalekovoda ili drugih letjelica na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara.

Nije dozvoljen ni let iznad skupa ljudi na udaljenosti manjoj od 50 metara, kao ni iznad industrijskih zona, ambasada, objekata državnih službi i institucija, kao i drugih objekata koji su od javnog značaja na udaljenosti manjoj od 500 metara.

Pravilnik o uslovima za izvođenje letačkih operacija dronovima objavljen je u Službenom glasniku BiH 18. augusta i stupa na snagu osam dana nakon donošenja, a primjenjivat će se po isteku 30 dana od dana stupanja na snagu.

Pravilnik o upotrebi dronova možete pročitati ovdje.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore počelo je ugradnju kamera za videonadzor frekventnijih površina u Podgorici. Do kraja godine bit će postavljene na 35 lokacija: trgovima, najprometnijim raskrsnicama i saobraćajnicama.

“Na 20 lokacija širom glavnog grada postavljeni su stubovi, od čega su na šest lokacija montirane i video-kamere. Riječ je o najnovijoj opremi i video-tehnologiji poznatih evropskih i svjetskih proizvođača. Sve lokacije biće vidno obilježene sa istaknutim obavještenjima o vršenju video-nadzora”, poručuju iz MUP-a i najavljuju da će ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković 25. augusta otvoriti Komandno-kontrolni videonadzorni centar.

Kažu da će ovo korak i ka pretvaranju Podgorice u pametni grad, koji podrazumijeva monitoring i integraciju stanja kompletne infrastrukture.

“Jedan od bitnih preduslova za realizaciju koncepta pametnog grada je implementacija efikasnog sistema video-nadzora. Ali glavni razlog postavljanja video-nadzora javnih površina je povećanje bezbjednosti građana, smanjenje kriminala i veća bezbjednost učesnika u saobraćaju”, objašnjavaju iz Ministarstva.

Ukupno bi do kraja 2020. godine videonadzor trebao biti postavljen na 75 lokacija u Crnog Gori.

“Video-nadzor će biti postavljen na 35 pozicija u Podgorici, jednoj na putnom pravcu ka Tuzima, 21 u Baru i 18 u Budvi, kao i prateće instalacije u data centru i komandno-kontrolnim centrima u Podgorici, Baru i Budvi”, navode iz ovog resora.

Neke od lokacija na kojima je prethodnih dana instaliran videonadzor su Bulevar Ivana Crnojevića, Trg Argentina i Južni bulevar, a stubovi na kojima će biti postavljene kamere postavljeni su i na uglu ulica Hercegovačke i Njegoševe u centru, raskrsnici na Bulevaru Ankarskog bulevara i Ljubljanske ulice te na Bulevaru Pera Cetkovića na Starom aerodromu.

Kao popularnu turističku destinaciju Hrvatsku je u 2019. posjetio 21 milion turista. Veliki dio njih došao je vozilom, što je svake godine tokom sezone opterećenje za hrvatsku cestovnu infrastrukturu. Osim toga, saobraćaj je pod utjecajem i vremenskih neprilika, od veoma visoke temperature do snažnih vjetrova i snijega. Zbog toga su Hrvatske autoceste odlučile postaviti kamere za nadzor saobraćaja na ključnim lokacijama širom zemlje, kao što su granični prijelazi, naplatne kućice na autoputu, raskrsnice, mostovi i tuneli. Cilj je bio vozačima omogućiti uvid u stanje na cestama uživo.

Rješenje
Isprva je projekt realiziran pomoću analognih kamera. Slike su potom digitalizirane koristeći Axisove videoservere i periodično slane HAK-ovom web-serveru. S vremenom mreža Axisovih kamera zamijenila je staru tehnologiju. Uslovi su bili instalacija kamera otpornih na ekstremne vremenske uslove, pouzdanih u radu i uz moguću integraciju softvera. Odabrane su P1425-LE Mk II i P1427-LE bullet, M1125-E fiksne box i Q6155-E PTZ mrežne kamere.

Rezultat
Primarni cilj je ispunjen: mreža od oko 260 kamera na hrvatskim cestama povećala je sigurnost za sve. S obzirom na to da je HAK nacionalno tijelo za informacije o saobraćaju, pružanje informacija vozačima o prometu je stvar od javnog interesa. Slike u stvarnom vremenu daju uvid u gustoću saobraćaja, vremenske uslove i druge pojave na cesti. Podaci su dostupni na web-stranici i mobilnoj aplikaciji HAK-a svima koji imaju pristup internetu, a HAK planira proširivati broj lokacija s kamerama.

“U našem projektu slike se moraju brže isporučiti web-poslužiteljima nego centralnoj jedinici za pohranu ili videozidu u nadzornom centru, jer se prije svega nalaze na našoj web-stranici i mobilnim aplikacijama koje su dostupne široj javnosti. Stoga je za nas digitalizacija slike na IP videoposlužitelju obveza prije nego opcija”, kaže Goran Baotić, voditelj odjela za poslovnu podršku u HAK-u.