Home Articles posted by a&s Adria (Page 308)

Blizu 50.000 prekršaja zabilježeno videonadzorom u Zagrebu

Prometno redarstvo Grada Zagreba, u čijoj je nadležnosti 468 kamera na 156 lokacija u gradu, sankcioniralo je 2018. godine 101.638 nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila.

Posredstvom videonadzora izdato je 48.550 obavijesti o počinjenom prekršaju, od čega je 33.216 naplaćeno nakon poslane obavijesti, a protiv ostalih počinilaca vodi se dalji prekršajni postupak.

Prihodi od naplaćenih kazni iznose 780.000 eura, a kamere su najčešće zabilježile parkiranje vozila na trotoaru, parkiranje na obilježenom pješačkom prijelazu ili udaljenosti manjoj od pet metara od pješačkog prijelaza.

Iz PUZ-a navode da na području Zagreba raspolažu s 15 kućišta za fiksne kamere, na kojima se naizmjenično koristi sedam uređaja za mjerenje brzine.

Tokom 2018. godine, uz upotrebu vlastitih uređaja za mjerenje brzine kretanja, utvrdili su 71.974 prekršaja nepropisne brzine vozila, što čini 44 posto od ukupno počinjenih svih saobraćajnih prekršaja (164.106) na području Grada Zagreba u prošloj godini.

Izvor: Tportal

Štete na željezničkoj infrastrukturi u Srbiji

U noći između 18. i 19. marta, tridesetak minuta nakon ponoći, lopov u radnom odijelu došetao je do putnog prijelaza Pijaca u Mladenovcu, jedne od sedamnaest općina u gradu Beogradu, popeo se na reflektorski stub, skinuo videokameru i odšetao s mjesta krađe, saopćile su “Infrastrukture železnice”.

Međutim, nije znao da ga snima još jedna sigurnosna kamera na tom putnom prijelazu, koji je prije tek dvadesetak dana pušten u rad.

Nedaleko odatle, na putnim prijelazima u Ratarima i Rabrovcu, više su puta ukradeni znaci drumske signalizacije. Općina Smederevska Palanka, kao upravljač putne infrastrukture, pokušava nove saobraćajne znakove na putnim prijelazima postaviti u što kraćem roku, ali čim to učine, preko noći ih lopovi ponovo ukradu, kaže se u saopćenju.

Stoga će se na tim putnim prijelazima postaviti reflektorsko osvjetljenje i videonadzor.

U okviru modernizacije željezničke infrastrukture u Srbiji, povećanju sigurnosti na putnim prijelazima daje se veliki značaj. Samo u proteklih godinu dana automatizirano je 14 putnih prijelaza. Međutim, kako je napomenuto, ukoliko nesavjesni vozači svakodnevno lome branike, a lopovi kradu sigurnosnu opremu, takvi napori ne mogu dati željene efekte.

SEECSA kreće s certificiranjem menadžera korporativne sigurnosti

Predsjednici udruženja menadžera sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji čine Upravni odbor Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), na sastanku na Brdu kod Kranja dogovorili su pokretanje projekta certificiranja menadžera korporativne sigurnosti

Certifikat će priznavati sve nacionalne asocijacije, a nosilac cjeloživotnog obrazovanja bit će SEECSA i Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj – Business Security Academy iz Zagreba.

Program će se sastojati iz šest modula: Arhitektura korporativne sigurnosti, Upravljanje rizicima, Procesne funkcije menadžmenta sigurnosti, Interna korporativna istraživanja i poslovno obavještajna djelatnost, Informacijska i kibernetička sigurnost te Krizni menadžment.

Da bi polaznici stekli Certifikat menadžera korporativne sigurnosti, morat će polagati modul po modul.

Edukacija će krenuti istovremeno u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju početkom septembra. Predavači će biti isključivo ugledni menadžeri korporativne sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Francuske, Njemačke, Izraela i SAD-a.

S obzirom da asocijacijom predsjeda dr. Dragan Trivan, predsjednik Srpske asocijacije menadžera korporativne sigurnosti, odlučeno je da će se prva konferencija menadžera korporativne sigurnosti JI Europe, održati u Beogradu početkom listopada.

NSA ugasila kontroverzni program masovnog praćenja komunikacija

New York Times je objavio da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost ugasila sistem koji analizira pozive i poruke američkih građana, koji je izazvao velike rasprave o privatnosti i vladavini prava u SAD-u.

Program je pokrenula administracija predsjednika Georga Busha kao sredstvo intenzivne potrage za pripadnicima Al Kaide nakon napada 2001. godine, a sud ga je kasnije tajno odobrio.

Javnost je saznala za ovaj program tek 2013. godine, kada je uzbunjivač Edward Snowden objavio kako vlade i privatne kompanije prikupljaju i koriste lične podatke.

Način na koji su analitičari obavještajne službe dobijali pristup telefonskim pozivima i porukama Amerikanaca je evoluirao, ali svrha je bila ista: pronalaženje saradnika osumnjičenih za terorizam. Obavještajne agencije mogu primjenjivati ovu tehniku i na podacima dobijenim na drugi način, kao što su oni prikupljeni iz mreža u inostranstvu, gdje postoji manje zakonskih ograničenja.

Kongres je obustavio i zamijenio ovaj program američkim Zakonom o slobodi iz 2015. godine, koji istječe u decembru. Zagovornici privatnosti pripremaju se za ovaj trenutak kada bi se trebalo odlučivati o produžavanju ili izmjenama programa.

Činjenica koja bi mogla biti objašnjenje za ukidanje ovog programa, a koja je isplivala u javnost u eri nakon Snowdena, jeste da masovni nadzor nad telekomunikacijama nije pomogao da se spriječi nijedan teroristički napad. Agencija je koristila metapodatke koji su otkrivali ko je koga i kada zvao, ali ne i ono o čemu se razgovaralo.

Obamina administracija na kraju je prihvatila plan za zaustavljanje masovnog prikupljanja podataka o pozivima i porukama građana SAD-a, ali je sačuvala analitičke sposobnosti programa, što je rezultiralo donošenjem Zakona o slobodi 2015. godine. Prema tom zakonu, metapodaci su ostajali u rukama kompanija, a samo uz dozvolu suda, agencija je mogla doći do evidencija o pozivima i porukama osumnjičenih, kao i ljudi koji su bili u kontaktu s njima, bez obzira na to jesu li klijenti različitih telekomunikacijskih kompanija.

Sarajevski zatvor dobio vrijednu opremu

Kazneno-popravni zavod Sarajevo dobio je 50.000 eura vrijednu donaciju sofisticirane opreme: patrolskih sistema kontrole oko zatvorskih objekata, zidnih senzora te novih detektora za kontrolu osoba i pronalazak telefona, kao i policijske pse za pronalazak droge i održavanje reda.

“Postavljeni su zidni senzori duž cijelog zatvora. Njihova uloga je praćenje kretanja policije tokom redovnih obilazaka ćelija. Svaki policajac imat će zakačen čip za jaknu, tako da će zapovjednici moći kontrolisati zone kretanja i rad stražara”, kazao je direktor KPZ-a Sarajevo Faruk Zubčević.

Navodi da su dobili najnovije proizvode marke Hytera, među kojima su i detektori za kontrolu osoba i detektori za pronalazak telefona. Detektori za pronalazak telefona umreženi su sa Hytera senzorima unutar zatvora. Oni identifikuju nosače zvuka, elektronske elemente za snimanje i GSM signal. U slučaju da neko pokuša unijeti telefon, on reaguje i daje signal da osoba posjeduje nedozvoljeni element.

U toku je instaliranje vrlo kvalitetnog sistema kontrole Patrol Hytera u objektima Igman i Ustikolina, a dodatno je ugrađena i softverska nadogradnja te su postavljeni 4K ekrani na svakom spratu. Sistem je tako koncipiran da rukovodstvo KPZ Sarajevo u svakom momentu ima uvid u dešavanja unutar zatvora i u radnje i aktivnosti policije.

Savremeno opremanje KPZ-a Sarajevo se radi planski i uz konsultaciju s vrhunskim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

“Naš rad su prepoznala federalna i državna ministarstva, zbog čega uživamo njihovu podršku. Pretvorili smo, također, prostorije za izdržavanje kazne zatvora u prostorije za izdržavanje kazne pritvora, zbog čega su nam zahvalni kantonalno tužilaštvo i sudovi”, istakao je Zubčević.

Centralni objekt KPZ-a sada, umjesto 88 mjesta za pritvor, na raspolaganju ima blizu 140 mjesta, a sve je uređeno po evropskim zakonskim pravilima.

Izvor: Klix

Dahua ostvarila 25-postotni rast prošle godine

Prema preliminarnim nerevidiranim finansijskim podacima za 2018. godinu, kompanija Zhejiang Dahua Technology, poznatija kao Dahua, ostvarila je ukupan operativni prihod od oko 3,45 milijardi dolara, što predstavlja godišnji rast od 25,58%.

Operativni profit je 0,39 milijardi dolara, što je povećanje od 2,44 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Za vrijeme razmatranog perioda kompanija je povećala ulaganje u istraživanje i razvoj, unaprijedila pametna videonadzorna IoT rješenja te ostvarila kontinuirani rast poslovanja.

Ukupna imovina kompanije porasla je za 23,52 posto, a neto imovina za 20,58 posto, uglavnom zbog širenja poslovanja i povećanja dobiti.

U borbi protiv krađe saobraćajnih znakova i opreme

Od puštanja u saobraćaj autoputa E 661 Gradiška – Banja Luka 2011. godine saobraćajni znakovi i oprema na toj dionici stalno su na meti lopova i vandala.

“Na meti lopova najčešće su saobraćajna signalizacija, znakovi, table, kilometarske oznake i smjerokazni stubovi, zaštitna žičana ograda sa obje strane autoputa, slivničke rešetke i poklopci šahtova, te elementi odbojne zaštitne ograde autoputa i paneli sa zidova za zaštitu od buke”, navodi se u saopćenju Javnog preduzeća Autoputevi RS-a.

Nadležni u Odjeljenju za održavanje Sektora za tehničke poslove svakodnevno su na terenu, evidentiraju sve promjene na autoputu. Svaka krađa prijavljena je policiji. Za sada nema informacija jesu li počinoci pronađeni.

U JP “Autoputevi RS-a” odlučni su da videonadzorom riješe problem učestalih krađa na dionici Gradiška – Banja Luka. Kamerama će se upravljati iz Centra za održavanje i kontrolu saobraćaja u Laktašima.

Završetkom projekta pod videonadzor bit će stavljen spomenuta dionica, što će, kako se nadaju Autoputevima, olakšati otkrivanje ili sprečavanje kradljivaca i zaštitu javne imovine.

Aperio bežične brave štite kancelarije u Italiji bez kablova

H-Farm se dokazao kao preduzeće koja podržava inovacije i kreativnost u evropskim startup kompanijama. Kompanija se fokusira na razvoj vještina, nove pristupe obrazovanju i digitalnu transformaciju. Njen najnoviji projekat transformacije uključuje sistem kontrole pristupa za vlastite kancelarije.

Kompaniji H-Farm je zatrebalo rješenje za pojednostavljeno upravljanje pristupom za veliki broj ljudi koji se nalaze na rastućem broju lokacija i zgrada. H-Farm se suočava s velikim prometom korisnika zbog redovnog pridruživanja novih kompanija i organiziranja i do 300 događaja godišnje. Sve nove brave su morale proširiti postojeći Axis sistem, ali bez dodatnog usložnjavanja svakodnevnog upravljanja.

Kako bi zadovoljili svoje potrebe, u H-Farm su odabrali kombinaciju Aperio kvaka, sigurnosnih brava i maski, od kojih se svaki uređaj morao jednostavno prilagoditi tako da svakodnevne aktivnosti u kancelarijama ne budu ometane složenim instalacijama. Do sada je na više lokacija H-Farma u sjevernoj Italiji postavljeno 40 Aperio Online H100 bežičnih kvaka, šest Aperio Online L100 bežičnih brava i četiri Aperio Online E100 bežične maske.

Sve brave sa baterijskim napajanjem iz serije Aperio su bežične, tako da se vrata unutar H-Farma ne moraju povezivati neuglednim kablovima. Budući da Aperio nudi široki spektar uređaja sa baterijskim napajanjem, H-Farm može odabrati preciznu bežičnu bravu za svaku primjenu: L100 brava štiti vrata sa visokim sigurnosnim zahtjevima dok su robusne H100 kvake pogodne za unutrašnja vrata sa velikim protokom korisnika.

Nova bežična kvaka
Unutrašnja vrata H-Farma su zaštićena novom bežičnom kvakom Aperio H100 koja je proglašena za Intersecov proizvod godine za kontrolu pristupa u 2018. godini. Aperio H100 nudi svu fleksibilnost i pristupačnost Aperio bežične kontrole pristupa unutar jedne tanke i pametno dizajnirane kvake. Standardni utori za baterije unutar nje znače da ova kvaka ne zauzima puno prostora. Tim dizajnera iz ASSA ABLOY ugradio je elektroniku u kvaku na vanjskoj strani vrata, bez ugrožavanja sigurnosti.
Dizajn je postao glavna atrakcija modela H100. H-Farm je tražio da se korišteni uređaji stope sa savremenom arhitekturom njihove nove zgrade H-Campus, vrijedne 101 milion EUR. „Aperio hardver za bežičnu kontrolu pristupa je robusan, posjeduje lijep dizajn i savršeno se uklapa u naše okruženje i rješava naš problem sa pristupom“, kaže Alberto Aldrigo iz H-Farma.
H100 i drugi Aperio uređaji se lako instaliraju. Za H100 vam trebaju samo dva vijka. U budućnosti, to će omogućiti H-Farmu da lako uključi nove objekte u jedinstveni pristupni sistem kako se on bude širio na nove lokacije. H100 je kompatibilan sa oko 90% vrata sa dva glavna modela: jedan za vrata koja se otvaraju lijevom rukom, a drugi za ona za desnu ruku.
„Aperio H100 takođe omogućava korisnicima da dodaju više vrata svom rješenju za kontrolu pristupa, jer je cijena po vratima niža“, kaže Tania Amico, menadžer prodaje za seriju Aperio u ASSA ABLOY Italija.
Bezbolna integracija
Otvorena arhitektura u osnovi Aperio uređaja omogućila je jednostavnu online integraciju sa postojećim Axis sistemom preko PRYSM AppControl softvera. Daljinsko upravljanje preko jedinstvenog centralnog softverskog interfejsa odvija se neometano, što olakšava upravljanje sistemom.

„PRYSM AppControl softver omogućava integraciju Axis sistema sa Aperiom“, kaže Piergianni Marana, voditelj ključnih klijenata u kompaniji Axis. „AXIS A1001 kontroler vrata temelji se na otvorenom hardveru, što olakšava instaliranje i konfiguriranje Aperio bežičnih brava.”

Aperio RS-485 Hub centar upravlja sa do osam Aperio brava u tipičnom rasponu od 15 do 25 metara i uz komunikaciju sa administrativnim sistemom preko snažnog AXIS A1001 IP mrežnog kontrolera. Jedan AXIS A1001 kontroler vrata može upravljati jednim ožičenim vratima i jednim Aperio Hub centrom, sa do devet vrata po centru. AES 128-bitna enkripcija osigurava sigurnu komunikaciju između brava i sistema. Online Aperio integracija menadžerima objekata u realnom vremenu daje informacije o situaciji u odgovarajućim prostorima.

Aperio brave su bežične, tako da nema potrebe za skupim i dugotrajnim instalacijama kablova. AXIS A1001 koristi Power over Ethernet (PoE) napajanje, što eliminiše potrebu za kablovima za napajanje kontrolera. Ako se potrebe unutar objekta promijene, tj. ako menadžeri u H-Farmu žele kontrolisati pristup za veći broj vrata ili uključiti nove prostorije u svoj sistem kontrole pristupa, instalateri mogu brzo, efikasno i lako postaviti Aperio brave i integrisati vrata sa AXIS Entry Manager kontrolnim sistemom.

Saznajte više o tome kako Aperio pomaže kompanijama da prošire svoj sistem kontrole pristupa na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/aperio

 

Bivša Honeywellova kompanija imenovala distributera za Evropu

U dogovoru s Honeywellovom nedavno odvojenom kćerkom kompanijom Resideo, Tech Data je odabran kao panevropski distributer tog preduzeća. Tako će Tech Data distribuirati kompletnu liniju Honeywellovih kućnih “uradi sam” i lako ugradbenih pametnih sigurnosnih rješenja.

Proizvodi Residea koriste snagu konektivnosti kako bi domove učinili udobnijim, sigurnijim i energetski efikasnijim. Asortiman obuhvata pametne termostate, kućne kamere i sigurnosne sisteme te detektore curenja i zamrzavanja vode. Proizvodi se lako integrišu s najčešće korištenim sistemima za kućnu automatizaciju, uključujući Amazon Alexu, Apple Homkit, Google Home i Samsung Smartthings.

Jennifer Bonuso, generalna direktorica za potrošačku elektroniku kompanije Resideo, rekla je: „Resideo proizvodi su već u 150 miliona domova, a imamo više od stotinu godina u zadovoljavanju potreba za udobnošću, sigurnošću i ostalim potrebama ljudi. Ovaj ugovor s Tech Datom ojačat će našu poziciju na evropskom maloprodajnom tržištu za potrošačku elektroniku jer nam daje pristup široj populaciji potrošača, koji više vole kupovati proizvode od vodećih trgovaca.

U oktobru 2018. godine Resideo je postao nezavisna kompanija, odvojena od Honeywella, ali s dugogodišnjom licencom za Honeywellove proizvode namijenjene za domove.

ASSA ABLOY kupila 93 posto dionica Agta Recorda

ASSA ABLOY sklopila je dogovor s Agta Recordom o kupovini 54 posto dionica te švicarske kompanije za 502 miliona eura. Uz ranije akviziranih 39 posto, ovime će ASSA ABLOY postati vlasnik 93 posto kapitala i većinu glasova u Upravi Agta Recorda te će otvoriti tender za kupovinu preostalih sedam posto.

Kompanija Agta Record je etablirani proizvođač automatskih ulaznih sistema za pješake. Sjedište joj je u švicarskom Fehraltorfu i ima 2.600 zaposlenih. U 2018. godini ostvarila je prodaju od 374,4 miliona eura. U okviru svoje djelatnosti pokriva projektovanje, proizvodnju, marketing, instalaciju i održavanje velikog raspona automatskih vrata. Svoje proizvode i usluge nudi širom svijeta, a direktno je, preko podružnica, prisutna u 17 zemalja.

“Drago mi je što mogu poželiti dobrodošlicu Agtu Recordu i njegovim zaposlenicima u ASSA ABLOY grupaciju. Uvjeren sam da će ASSA ABLOY biti veoma dobar dom za Agta Record, koji Grupi dodaje važne kompetencije, proizvode i usluge i time utvrđuje našu poziciju na konkurentnom tržištu automatizacije ulaza, na kojem je naša prodaja porasla sa 283 miliona eura u 2008. na dvije milijade i 266 miliona eura u 2018. godini“, kazao je Nico Delvaux, predsjednik i glavni izvršni direktor kompanije ASSA ABLOY.