Strukovna zaštitarska komora, koja okuplja pravne osobe i obrte iz područja privatne zaštite, provela je sredinom maja 2020. opsežno istraživanje o djelatnosti privatne zaštite u doba pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. U nastavku prezentiramo te rezultate
Piše: Nermin Kabahija
E-mail: redakcija@asadria.com
Istraživanje je imalo za cilj formiranje mišljenja i stavova o utjecaju pandemije koronavirusa na poslove djelatnosti privatne zaštite, kvalitet uvedenih mjera te objektivne potrebe djelatnosti privatne zaštite za buduće poslovanje. Anketiranje je obavljeno putem Google forms platforme, a na poziv upućen prema 120 pravnih subjekata i obrta koji egzistiraju i djeluju u Hrvatskoj odgovorilo je njih 47, za koje su većinom govorile odgovorne osobe, vlasnici, prokuristi i menadžeri.
Ko je učestvovao?
U anketi su u najvećoj mjeri učestvovale male firme do 50 zaposlenih radnika (čak 46,8% ispitanih), zatim mikropreduzeća do deset zaposlenika (27,7%) te srednja i velika sa 250 i više radnika, na koja je zajedno otpadalo više od 25%. Inače, u privatnoj zaštiti u Hrvatskoj zaposleno je više od 16.000 ljudi s ovlaštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite, a 20 najvećih kompanija zapošljava 11.000 ili 88% od ukupnog broja zaposlenih. Također, registrirano je 257 pravnih subjekata i 117 obrta iz djelatnosti poslova privatne zaštite, a sektor zapošljava 1,34% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje 0,21% ukupnih prihoda privrede Republike Hrvatske.
Analiza rezultata
Rezultati istraživanja pokazali su zadovoljstvo provedenim mjerama države prema djelatnosti privatne zaštite, poput kretanja bez propusnica, korištenja javnog prijevoza uz korištenje zaštitarskih iskaznica i radnih naloga u periodu pandemije. Zanimljivo, gotovo 90 posto ispitanih dijeli ovo mišljenje. S druge strane, dvije trećine ispitanika ili 65,2% nije zadovoljno finansijskim mjerama koje država provodi prema javnom sektoru, dok 95,7% podržava zahtjev upućen nadležnim tijelima da se zaštitarske firme oslobode plaćanja dijela doprinosa te da se taj novac onda neoporezivo isplati zaštitarima koji rade u uvjetima povećanog rizika kao nadoknadu za otežane uvjete rada za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa SARS-Cov-2.
Situacija s koronavirusom će zasigurno izazvati velike promjene na tržištu rada, smatraju učesnici ankete. Njih 46,8% mišljenja je da će se to ponajviše odraziti kroz stvaranje viška zaposlenih, dok 38,3% smatra da će do toga dovesti priliv radnika iz drugih djelatnosti. Tek 15% smatra da će se dogoditi odlazak radnika u druge djelatnosti. Ohrabruje podatak da većina (78%) ipak planira zadržati sve zaposlenike, a 6,4% čak i povećati radnu snagu. Pandemija je ostavila posljedice na sektor privatne zaštite u Hrvatskoj, pa 87,2% anketiranih očekuje pad poslovanja, dok ostalih 12,8% predviđa rast. No, poremećaj na tržištu novčanih tokova i rokova plaćanja te smanjenje likvidnosti rezultira time da 55% firmi ima potrebu za kreditnim zaduženjima. Pri tome, najveći izazov za poslovanje u narednom periodu za većinu (74,5%) predstavlja neizvjesnost privrednih aktivnosti i državnih mjera te zakonska regulativa.
Smanjenje cijena i nova normalnost
Istraživanje je pokazalo mišljenje da će digitalno poslovanje s državnim tijelima biti jednostavnije, brže i ekonomičnije i jasna je smjernica šta bi trebali biti prioriteti u narednom periodu. Rezultati pokazuju i da znatno veći broj pravnih lica u djelatnosti privatne zaštite (čak 91,5%) prima zahtjeve svojih korisnika za snižavanjem cijena usluga. Za sada je nepoznanica hoće li do toga doći, ali uprkos prekidu rada brojnih poslovnih subjekata korisnika usluga privatne zaštite, dvije trećine ispitanika ističu kako ipak nisu dobijali zahtjeve za povećanjem količine usluga. Istraživanje je dalje pokazalo da je neophodno zakonski ili preporukama urediti obavljanje novih poslova nastalih usljed pandemije kao što su mjerenje temperature, nadzor dezinfekcije prilikom ulaska, uvođenje nadzora termalnim kamerama itd. Učesnici istraživanja smatraju važnim i potrebnim educiranje zaposlenika za obavljanje novih poslova budući da nas pandemija uvodi u sasvim novu “normalnost”, koja može rezultirati smanjenjem pružanja usluga u nekim djelatnostima, a povećanje u drugim. Nova normalnost uvodi i nove zahtjeve korisnika, što za djelatnost privatne zaštitre zahtijeva veću specijalizaciju i fleksibilnost poslovanja.
Preporuke o mjerama
Nekoliko je bitnih preporuka koje su anketirane kompanije navele s ciljem opstojnosti djelatnosti privatne zaštite u narednom periodu. Oni smatraju da država svojim mehanizmima i zakonskim uređenjem treba osigurati naplatu potraživanja i onemogućiti otvaranje novih pravnih subjekata u djelatnosti privatne zaštite osobama koje duguju državi i zaposlenicima. Neophodno je koristiti tehnologije u većoj mjeri kao zamjenu za ljudske resurse, a ljude koristiti za poslove koji donose dodatnu vrijednost i pri tome veću maržu te definirati standarde u što većoj mjeri kako bi se osigurala transparentnost i stvorilo poticajno okruženje. Nadalje, potrebno je definirati minimalnu cijenu rada, podizati ovlasti zaštitara i zaštititi cijene usluga privatne zaštite kolektivnim ugovorom kako se ne bi dogodilo drastično snižavanje cijena kao u periodu krize od 2009. do 2016. godine. Država bi također trebala pomoći sektoru privatne zaštite kroz razne olakšice.
Kako kažu, potrebno je očuvati i postignute cijene usluga, nikako ih spuštati te uložiti veće napore u kontrolu usluga kako se ne bi događalo da, naprimjer, firma sa dva zaposlena i bez ostalih fiksnih troškova ruši cijenu većim firmama i kompanijama. Nadležne institucije za djelatnost privatne zaštite i općenito privredne djelatnosti mogu direktno doprinijeti da se poveća kontrola jesu li poslovi provedeni prema propisima privatne zaštite, da li poslove izvode licencirane firme itd. Globalno, recesija koja se predviđa zahtijeva žurne i ozbiljnije reforme na nivou Hrvatske, stoga je neophodna snažnija digitalizacija uz smanjenje javnog sektora, posebno u administrativnom dijelu.
Sprečavanje sivog tržišta
Nadležne službe moraju provoditi nadzor primjene zakona kako bi se onemogućio razvoj sivog tržišta, a preporuka firmama je da ne spuštaju cijene, već da zadržavaju postojeće uvjete s ciljem osiguranja uvjeta rada za zaposlene, jer bez njih sektor će se naći u slobodnom padu i doći će do urušavanja poslovanja. Neophodno je i sklapanje granskog kolektivnog ugovora za djelatnost privatne zaštite radi zaštite uvjeta i primanja zaposlenika te zaštite jasnih kriterija za ugovaranje poslova i usluga na tržištu. Država treba i može pomoći djelatnosti privatne zaštite. Pomoć struci je nužna, jer ona svojim radom ima važnu ulogu u sistemu sigurnosti. Ispitanici smatraju nužnim bolje pozicioniranje djelatnosti kroz kvalitetniju zakonsku regulativu, veći nadzor nad sivim tržištem i valoriziranje cijene rada s pripadajućim dodacima na noćni rad, rad nedjeljom i praznicima, i pod istim uvjetima koji vrijede za radnike na manje složenim poslovima u radnom odnosu kod naručioca. Potrebno je zadržati ili, ako je moguće, povećati postojeće cijene rada zaštitara, jer će u protivnom i ovo malo kvalitetnih ljudi otići iz zaštitarstva.
Prije pandemije privreda je bilježila rast, pa je na tržištu rada bila velika potražnja za radnom snagom van zaštitarskog sektora i veći broj ljudi je otišao iz zaštitarstva jer su drugi sektori nudili daleko bolje uvjete. Zaštitarska djelatnost i sami zaštitari su potplaćeni za svoj rad. No, to bi se moglo promijeniti zadržavanjem postojećih cijena usluga, očuvanjem broja zaposlenih u djelatnosti koja je usko specijalizirana, ulaganjem u zaposlenike i povećanjem kvaliteta usluga. Privatni korisnici, budući da će se povećati obim poslova poput mjerenja temperature ili održavanja razmaka, trebaju sigurnost staviti kao prioritet i ne gledati cjenovnu stranu.
