14 Septembra, 2026
image
Home Kategorija a&s Adria Talks (Page 14)

a&s Adria Talks

HID Global: Povratak na radna mjesta samo uz obnovu vjere u sigurnost

Potreba za fizičkim povratkom na radna mjesta u čijoj je srži obnova globalno poljuljanog povjerenja u sigurnost samih poslovnih prostora i javnih mjesta dva su ključna cilja kompanije HID Global kada je u pitanju borba protiv pandemije. Fokus je na tehnologiji koja može održati radna mjesta otvorenim i time odmah “isplatiti” svoje postojanje. Zato se HID Global odlučio na vlastitu tehnologiju koju korisnici već imaju instaliranu, a kojoj su sada dodijeljene i dodatne uloge. To su, u prvom redu, rješenja koje mogu automatski odrediti lokaciju radnika u stvarnom vremenu i pratiti historiju njegovog kretanja. Pri tome se Bluetooth odašiljači povezuju s privjescima koje nosi osoblje, a historija kretanja ostaje poželjan parametar i kod praćenja potencijalnog pravca širenja zaraze, uz bonus u vidu brze i fleksibilne instalacije. “Velika većina kupaca kupuje infrastrukturu jer je ona relativno jeftina. Većina kupuje hardver, a zatim plaća softver kao uslugu”, navode u HID-u. Čak i uz vakcine i manje stroge propise u pogledu socijalnog distanciranja, organizacije moraju učiniti sve da se zaposlenici i posjetioci osjećaju sigurno.

Beskontaktna kontrola
S tehničke strane, fizički pristup je glavno područje interesa HID Globala kada je u pitanju davanje doprinosa borbi protiv globalne bolesti. Pretrpani ulazi, liftovi i zajednički radni prostori prijetnja su sigurnom socijalnom distanciranju. Upravljanje kontrolom pristupa može pomoći u usmjeravanju kretanja zaposlenika u željenom smjeru, što donosi dobre rezultate u kombinaciji s aktivnostima na vođenju evidencije o radnom vremenu.

Pri tome, sistemi za fizičku kontrolu pristupa (PACS) mogu koristiti servise dostupne na lokaciji kako bi podržali praćenje kontakata i smanjili gužvu, kao i ponuditi pametno upravljanje posjetiocima. Da bi se došlo do sigurnih prostora, potrebno je optimizirati operacije, osigurati da osoblje dođe do pravih informacija, kao i da osobe koje ulaze u zgradu budu svjesne politika koje se primjenjuju. Iako tehnologija može igrati značajnu ulogu u kontroli socijalne distance i ostalih potreba povezanih s pandemijom, politike su ključne za uspješan fizički povratak na posao. Jako bitno je, naprimjer, imati kvalitetne sisteme vođenja evidencije. PACS sistemi generišu zapisnike, izvještaje i arhivski materijal. Ako se dobro iskoriste, mogu ponuditi neprocjenjive informacije. Upravitelji zgrada mogu iskoristiti ove ključne podatke da prate ko je bio u objektu i kada i tako dobiju potpuniju sliku o operativnim rizicima.

Bežično izdavanje akreditiva i usluge lociranja
I automatski pokretači vrata, rotirajuća i klizna vrata mogu pomoći u smanjenju kontakta na prometnim ulaznim i izlaznim tačkama. Oni se mogu kombinirati s beskontaktnim akreditivima i čitačima kako bi se došlo do veće sigurnosti, uz minimiziranje površinske kontaminacije. Tu je i primjena čitača s velikim dometom koji koriste Bluetooth Low Energy (BLE) vezu za bolje performanse čitanja na daljinu. S dometom čitanja do nekoliko metara, BLE može dodatno udaljiti zaposlenike koji bi se inače mogli naguravati oko čitača i vrata. Beskontaktni akreditivi također podržavaju higijenske protokole za prijavljivanje na mreže, plaćanje ili korištenje štampača.

Moderni sistemi s bilo koje lokacije mogu slati akreditive na svaki ovlašteni uređaj, što znači da zaposlenici i posjetioci mogu dobiti svoje akreditive bez potrebe za kontaktom. Posjetioci uvode novu varijablu u ovaj proces. Njihovi akreditivi se provjeravaju prilikom ulaska, a iz sigurnosnih razloga se mora pratiti njihovo kretanje u zgradi. Tu postoji i potreba za potencijalnim praćenjem kontakta. Kvalitetna politika i napredne tehnologije mogu osigurati sigurno kretanje posjetilaca. Rješenja za upravljanje posjetiocima mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa sistemom kontrole pristupa na nivou organizacije.

Automatizacija praćenja kontakata
Ključnu ulogu u držanju fizičke distance među ljudima ima svijest o tome gdje se oni nalaze u svakom trenutku. Slično načinu na koji se GPS koristi na otvorenom, usluge lociranja koriste BLE odašiljače koji šalju signale do gatewaya. Ti mrežni prolazi mogu prepoznati lokaciju pojedinaca u fizičkom prostoru. Identitet osobe može biti zabilježen na ID kartici koja kontinuirano šalje signale, čime se kreira virtuelna mapa lokacije u odnosu na fiksne mrežne prolaze. Usluge lociranja menadžmentu daju alat u ruke da može djelovati proaktivno, a ne reaktivno u svojim nastojanjima da promovira fizičko distanciranje. Na taj način se u svakom trenutku može znati broj ljudi u određenom prostoru. Povezani odašiljači šalju informacije i o popunjenosti prostorija. To, naprimjer, znači da se osoblje informira o tome koji su prostori slobodni, a koji zauzeti. Štaviše, ovi sistemi mogu automatizirati praćenje kontakata jer se pomoću njih zna je li neko stupio u kontakt s osobom čiji je test pozitivan na COVID-19.

Tehnologija i najbolje prakse se nadopunjuju
Da bi ove mjere bile efikasne, poslodavci će morati primijeniti općeprihvaćene najbolje prakse u vezi s iskorištavanjem prostora, a naročito higijenom. U nastavku su neke od ključnih politika.
Vizuelna komunikacija – kao ključ za provođenje novih politika i postupaka, vizuelna komunikacija je dobar način da se ljudima predstave nova očekivanja.
Dezinfekcija ruku – stanice za dezinfekciju ruku moraju biti dostupne svim zaposlenim i osoblje treba podsjećati da često pere ili dezinficira ruke.
Održavanje fizičke distance – rasporedite mjesta za sjedenje kako biste omogućili odgovarajuće socijalno distanciranje, dodajte natpise na zidovima i oznake na podu kako biste preusmjerili protok ljudi, zabranite nenajavljene sastanke u sobama i privremeno onemogućite sadržaje u zajedničkim prostorima.
Beskontaktne tehnologije – gdje god je to moguće, obustavite procese koji zahtijevaju dodirivanje ili ih ograničite na jednu osobu. Sarađujte s dobavljačima usluga kako biste identificirali i implementirali tehnologije i procese koji ne podrazumijevaju dodirivanje, posebno u zonama gdje je to često, poput vrata i dizala.
Lična zaštitna oprema – medicinski stručnjaci širom svijeta preporučuju svima da nose masku preko usta i nosa. Poslodavci bi maske trebali staviti na raspolaganje svim zaposlenicima.
Pojačano redovno čišćenje – sve površine koje se često dodiruju trebaju se čistiti i dezinficirati nekoliko puta dnevno. To može uključivati stolove i kvake, prekidače za svjetlo i telefone. PACS tehnologije kao što su tastature i biometrijski čitači također se moraju često dezinficirati.
Ažurirane politike za posjetioce – implementirajte politike pristupa za posjetioce koje ograničavaju kontakte tokom boravka u prostoriji. To uključuje upitnik o zdravstvenom stanju, ekrane za mjerenje temperature i ograničavanje nepotrebnog kretanja.

 

Cambium Networks: Sigurna komunikacija, sigurniji ambijent

Cambium Networks je kompanija poznata po radijskim komunikacijskim rješenjima za povezivanje ljudi, mjesta i stvari, tako da je fokus stavljen na komunikaciju kao alat zauzdavanja pandemije. U konačnici, u pokušaju pronalaska ravnoteže između kretanja “od nule” ili redizajna postojećih rješenja za potrebe kreiranja arsenala za borbu protiv koronavirusa, oslonili su se na redizajniranje već dostupnih proizvoda.

Bežični pristupni uređaji i cnVision
Jedno od takvih rješenja su Wi-Fi pristupni uređaji za montažu na otvorenim ili u zatvorenim prostorima, u kombinaciji sa sistemom za pozicioniranje ljudi u prostoru u situacijama kada oni nisu povezani na Wi-Fi mrežu. Pri tome, triangulacija Wi-Fi signala služi da se dođe do naprednog vizuelnog prikaza kretanja ljudi u određenom prostoru, što je posebno značajno za praćenje njegove popunjenosti u odnosu na propisane epidemiološke mjere, a ključne značajke povezane s kretanjem jesu lokacija zadržavanja, kao i njegovo trajanje, odnosno dužina. Na kraju, na potrebe održavanja socijalne distance odgovoreno je funkcijom za praćenje udaljenosti među praćenim osobama, što se pokazalo posebno efikasnim kao odgovor na pandemiju koja se, istraživanja su pokazala, najviše širi upravo preko aerosola.

Drugo rješenje koje je Cambium Networks ponudio kao protivpandemijsku tehnologiju jeste cnVision – radijski sistem za bežično povezivanje videonadzornih kamera. I u ovoj instanci, pridržavanje mjera za ograničavanje kretanja tretira se kao ključni faktor, tako da se ove kamere koriste za detaljnu analizu obrazaca kretanja ljudi i razmaka među njima. Ponudu zaokružuje i mogućnost mjerenja temperature, čime je ovaj sistem kompletiran u smislu podrške za efikasniju borbu protiv pandemije.

Upotreba nakon pandemije
U Cambium Networksu smatraju da rješenja koja su danas “mobilizirana” za borbu protiv koronavirusa moraju biti spremna da ponude poslovnu vrijednost klijentima jednom kada pandemiju, uz uzdah olakšanja, ostavimo za sobom. Iskustvo prikupljeno u radu protivpandemijskih sistema i njihovoj instalaciji bit će dragocjeno za povratak ovih sistema “mirnodopskoj” upotrebi nakon pandemije.

Za tu kompaniju to znači izvlačenje pouka iz velikog broja instalacija u 2020, koje su realizirane na području različitih općina i gradova u cijeloj Evropskoj uniji. Povod je bila realizacija inicijative WiFi4EU, u okviru koje je Cambium pokrio gotovo 2.000 gradova u kojim su instalirana Wi-Fi i druga radijska rješenja za povezivanje hotspot lokacija. Isti sistemi korišteni su u gradovima i za povezivanje nadzornih kamera, senzora za kontrolu kvaliteta zraka i vode, javni IP razglas, nadzor ljudi i slično. Pri tome se Cambiumova komunikacijska rješenja koriste i za interventna vozila službi spašavanja, hitne pomoći, vatrogasaca, policije i drugih. Ovo iskustvo bilo je dragocjeno i za planiranje primjene rješenja koja su se našla na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa. Zapravo, iskustva prikupljena na terenu tokom nesretne 2020. ovoj kompaniji bi trebala olakšati planiranje dugoročnog pozicioniranja na tržištu u postpandemijskom svijetu.

Radijska komunikacijska rješenja
Cambium Networks se zato u posljednjih deset godina fokusirao na radijska komunikacijska rješenja u različitim primjenama, uz fokus na sektore koji su posebno aktuelni u vrijeme pandemije, kao što je zdravstvo. Tačnije, situacija s koronavirusom i promjena svijesti o važnosti borbe protiv zaraznih bolesti potaknula je mnoga tržišta na investicije u rješenja koja mogu osigurati veći nivo sigurnosti, kontrolu, praćenje ljudi, dobivanje informacija iz okruženja putem senzora i dr.
Upravo tu u Cambiumu vide svoju šansu, jer ovo je segment u kojem neće biti ekonomskog usporavanja u dogledno vrijeme. Kompanija bi tako, uz dekadu rasta u različitim tržišnim vertikalama, mogla ojačati svoj udio na valu rasta potražnje za rješenjima iz njenog portfolija, a koja se koriste za borbu protiv virusa. Ipak, to je dvostruka oštrica, jer povećana potražnja u određenim sektorima znači da njen tempo često ne prate dodatni napori koje moraju uložiti proizvođači čipova i drugih elektronskih komponenti kako bi odgovorili na potrebe kupaca. U međuvremenu, bila pandemija ili ne, Cambium će nastaviti s instalacijom svojih rješenja u sektoru telekomunikacija, gradovima, državnim službama, hotelijerstvu, školstvu, naftnoj industriji, vojsci i policiji, interventnim službama i dr.

Alarm automatika: Epidemiologija i sigurnost kao malo vjerovatan par

I u Alarm automatici su se suočili s dilemom u pogledu pronalaska odgovora na pandemiju, s jedne, te na stroge, ali nužne mjere poput zaključavanja, s druge strane. Iako se kompanija našla u situaciji koju je rijetko ko mogao zamisliti, a kamoli biti pripremljen za nju, po prolasku početnog šoka svi resursi su preusmjereni na prilagodbu novonastaloj situaciji. To je, u slučaju Alarm automatike, značilo usmjeriti resurse na ponudu rješenja koja će doprinijeti prevenciji širenja virusa uz ne manju važnu zadaću zadržavanja kontinuiteta poslovanja.

DVC terminal i ABSistemLimitPeople
Kocka je pala na dva ključna rješenja: DVC terminal za kontrolu pristupa i ABSistemLimitPeople softver za određivanje broja ljudi u prostoru. Podjednako se u njihovom razvoju razmišljalo o ekonomskoj i tehnološkoj strani. Ipak je odlučeno da se krene dobro znanom stazom oslanjanja na postojeća i ranije akumulirana znanja i iskustva. Zato je razvoj protivpandemijskog rješenja išao u tri smjera: oslanjanje na hardverska rješenja dobavljača, primjenu različitih tehnologija u okviru vlastitog DVC brenda (u segmentu videonadzora), kao i u softversku prilagodbu rješenja konkretnim potrebama korisnika.

Istovremeno, korisnici i partneri počeli su im se obraćati s pitanjima vezanim za primjenu protivepidemijskih mjera koje donose štabovi civilne zaštite. Zato se za dizajn rješenja Alarm automatika oslonila na epidemiološke mjere koje su propisivala tijela za suzbijanje pandemije. Zajednički nazivnik oba sistema bio je kontrolirani pristup prostorima u kojima se kreće više ljudi i u kojima je zbog toga povećan rizik od širenja virusa. Rješenja su dostupna u različitim izvedbama i s opremom više proizvođača, što omogućava bolju prilagodbu ponude konkretnoj aplikaciji te potrebi i platežnoj moći investitora. Ipak, ističu da se ponuđena rješenja nipošto ne mogu smatrati kontrolom pristupa u njenom klasičnom smislu jer sistemi namijenjeni borbi protiv COVID-19 integrišu i druge sisteme tehničke zaštite, prvenstveno videonadzor. U jednadžbi borbe protiv virusa važnu ulogu je zadržala i ekonomija, koja je s pratećim mjerama nerijetko bila u oprečnom odnosu. U Alarm automatici su u tome prepoznali priliku, a ne prepreku, i zato je tokom razvoja oba rješenja pažnja posvećena i njihovoj primjeni neovisno o pandemiji.

Inovativno rješenje i kontrola pristupa za pobjednički tandem
Za kontrolu pristupa u objekte s većom frekvencijom ljudi, kao što su domovi za starije ili javni objekti, razvijen je DVC terminal koji podržava provjeru nošenja zaštitne maske i mjerenje tjelesne temperature. Ugrađena kamera omogućava prepoznavanje lica, što se može koristiti u svrhu kontrole pristupa, a videoanalitika prepoznaje da li osoba nosi masku. Temperatura na čelu ili tjemenu osobe mjeri se beskontaktnim termoelementom. Tek kada su oba kriterija (ili sva tri, ako se koristi prepoznavanje lica) zadovoljena, osoba može ući u prostor, odnosno vrata se deblokiraju. Radi jednostavnijeg korištenja terminal emitira glasovne poruke na hrvatskom jeziku. Nakon korona-krize terminal se može implementirati kao standardna kontrola pristupa zaposlenih, bilo da se koristi kao samostalni sistem za prepoznavanje osoba ili kao dodatni element i čitač sistema kontrole pristupa.

Najviše isporučenih DVC terminala ugrađeno je u škole i vrtiće, te druge javne objekte u kojima je teže nadzirati ulaze. Snimak s kamere na ulazu važan je faktor prevencije ulazaka osobama koje za to nemaju opravdan razlog, pa i onima s lošim namjerama. Budući da je DVC terminal lako premještati s lokacije na lokaciju, sistem je često korišten i za nadzor ulaska na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi kao što su različite konferencije ili sajmovi.

Primjena u turističkom sektoru za vraćanje povjerenja gostiju
Drugo rješenje u ponudi Alarm automatike je softver ABSistemLimitPeople, čiji se razvoj uveliko oslanjao na ranije interno razvijene softvere kao što su ABSistemCounter za brojanje ljudi i ABSmartRetail za analitiku u trgovinama. Za hardversku komponentu odabrana je VIVOTEK-ova 3D tehnologija brojanja ljudi. ABSistemLimitPeople omogućava automatski izračun broja ljudi putem specijalnih 3D IP kamera, uz prikaz podataka o maksimalno dozvoljenom i trenutnom broju ljudi u objektu. To ide u paketu sa signalizacijom na displeju postavljenom na ulazu koji šalje poruku može li se ili ne može ući te upravlja ulaznim vratima, tj. zatvara ih kada je broj osoba u prostoru maksimalan. Dostupne su različite varijante ovisno o broju ulaza na kojima treba brojati ljude. Za prikaz je moguće koristiti monitor spojen na snimač ili računar s instaliranim softverom.

Zbog svojih karakteristika ABSistemLimitPeople je implementiran u hotele, kampove i turističke objekte u kojima se gostima mora ponuditi dovoljno kvalitetna prevencija kako bi se zadržali i u ova izazovna vremena. Važna je i mogućnost praćenja broja ljudi u prostorima posebne namjene kao što su bazeni, restorani ili igraonice, s prikazom informacija o zauzetosti na različitim mjestima. Budućnost ovog rješenja garantira i činjenica da ono predstavlja nadogradnju standardnog sistema brojanja ljudi u različitim djelatnostima: trgovinama, hotelima, kampovima, poslovnim objektima i muzejima. On će se i iza pandemije moći koristiti za poslovne analize, organizaciju poslovanja i kontrolu. Kao bonus, prateći displeji se mogu koristiti i za prikaz različitih obavijesti i reklama.

Borba protiv virusa ne odnosi se samo na prevenciju
Alarm automatika svoju ponudu rješenja ne ograničava samo na prevenciju nego i na aktivnu borbu protiv pandemije koja se odvija u zdravstvenim ustanovama. Njima kompanija iz Rijeke nudi tehnologiju za ograničavanje broja ulazaka u sobe sa oboljelima od COVID-a kako bi se zaštitilo medicinsko osoblje. Osim standardnog videonadzora svake sobe, u primjeni su i interfoni za komunikaciju s bolesnicima, a za najteže pacijente na respiratoru instalirane su pokretne kamere s velikim zumom kako bi se mogli očitati instrumenti. Kamere su postavljene na specijalno dizajniranu mobilnu platformu kako bi se mogle jednostavno dovesti u željenu sobu, pri čemu se bežičnom komunikacijom signal šalje do sobe s ljekarom koji nadzire pacijente.

Epidemiološko bojno polje

Pandemija je dovela do promjene prioriteta u pogledu vrsta traženih sigurnosnih rješenja. U toku je usmjeravanje fokusa sigurnosnog ekosistema na potrebe javnog zdravlja. O tome koliko se svijet promijenio u ovih godinu dana i kako se sigurnosna industrija uspješno prilagodila situaciji i odgovorila zahtjevima razgovarali smo sa predstavnicima velikih svjetskih i regionalnih kompanija
Piše: Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Još od početka prošle godine, kada je počela pandemija novog koronavirusa, sigurnosna industrija prolazi kroz svojevrsnu mini tehnološku transformaciju. Dok svijet pomno prati globalne ekonomske i epidemiološke trendove u iščekivanju konačnog raspleta, sigurnosna tehnološka rješenja nalaze se na “prvoj borbenoj liniji”, kontinuirano se usavršavajući i razvijajući u skladu sa zahtjevima korisnika.

Fokus na zdravstvu
Riječ je o transformaciji potaknutoj potrebama javnog zdravlja. To znači da sve zainteresirane strane u sektoru sigurnosti pomno prate promjene potreba ključnih korisnika i u skladu s njima mijenjaju svoju tehnološku ponudu. Posljedica je izmjena industrijskog ambijenta, uz nekoliko ključnih pitanja koja su se nametnula u posljednjih godinu dana. Prvo se tiče odluke kompanija da idu s predstavljanjem novih rješenja ili modifikacijom postojećih. Pri tome je trebalo uzeti u obzir sve ekonomske i tehnološke faktore, što je usko povezano s još jednim važnim pitanjem: hoće li proizvodi namijenjeni borbi protiv COVID-a imati upotrebnu i dodatnu vrijednost za korisnike i u situaciji kada pandemija prođe? Drugim riječima, hoće li inovacije koje porodi potreba za borbu protiv bolesti naći svoju primjenu i u vertikalama koje, naprimjer, nemaju veze sa zdravstvom ili njegom?

Promjena prioriteta
Za sada se čini da je odgovor na ovo ključno pitanje potvrdan, jer je izbijanje pandemije izmijenilo našu percepciju važnosti epidemioloških mjera na svim javnim mjestima i u pratećim objektima. To znači da će rješenja osmišljena za masovno mjerenje temperature, prepoznavanje nošenja maski i beskontaktnu kontrolu pristupa ostati, vjerovatno, s nama do daljnjeg. A to se ovaj put ne odnosi samo na vrata i ulaze bolnica i zdravstvenih ustanova nego i na ulaze u maloprodajne objekte, aerodrome i kongresne dvorane. Svaka nevolja je i prilika za rast, tako da se za 2020. za sigurnosnu industriju predviđa rast od 4,47%, u odnosu na skoro 7% u 2019. Osim toga, pandemija je dovela do dramatične promjene prioriteta kod kupaca u pogledu vrsta sigurnosnih rješenja koja im sada trebaju da bi zaštitili svoje zaposlenike, kupce i poslovne ekosisteme. Mnoge kompanije zato danas traže sigurnosna rješenja koja mogu zadovoljiti niz ključnih potreba koje opisujemo u nastavku teksta.

Šta sigurnosna industrija nudi?
Iz tehnološke perspektive, pandemija je pobudila interes za više tehnoloških platformi, počevši od videonadzora i analitike do rješenja za upravljanje identitetom koja uključuju i digitalni i fizički pristup. Isto važi i za rješenja za upravljanje događajima i sigurnosne operativne centre (SOC). Videonadzor, posebno sistemi koji uključuju integrisana analitička rješenja, bit će važni za korisnike kako bi ponovo mogli otvoriti svoje fizičke lokacije za zaposlenike ili kupce. Nadzor će, istovremeno, podržati aktivno praćenje epidemioloških propisa koji uređuju socijalno distanciranje ili kontrolu ograničenja popunjenosti objekata.

Budući da mnoga preduzeća i dalje posluju po hibridnom operativnom modelu, koji ograničava kadrovske kapacitete na fizičkim lokacijama i podrazumijeva radnu snagu koja radi na daljinu, jačanje digitalnog pristupa i protokola za provjeru digitalnog identiteta bit će ključno za sprečavanje prevara ili zloupotreba identiteta. Osim toga, rješenja za fizički pristup koja uključuju dodirivanje površina gube primat zbog pandemije jer se pažnja korisnika preusmjerava na beskontaktne sisteme poput biometrijskog skeniranja lica ili praćenja ponašanja. To znači smanjenu upotrebu fizičkih tokena ili skenera otisaka prstiju koji zahtijevaju da korisnik dodirne prateći čitač ili skener.

Pandemija je potaknula i novi val inovacija među sigurnosnim tehnologijama, čak i ako one neće rezultirati potpuno novim sistemima čija će nabavka biti obavezna za kupce. Zato mnogi proizvođači radije razmišljaju u pravcu dodavanja novih funkcija postojećim proizvodima, kao što su analitika za mjerenje tjelesne temperature ili sistemi za upravljanje redovima prenamijenjeni za praćenje nivoa popunjenosti prostora. Isto tako, ponuđači rješenja za prepoznavanje lica sada žele dodati nove ili rekonfigurisati postojeće algoritme prepoznavanja kako bi tim uređajima omogućili provjeru identiteta čak i kada osoba nosi masku. Analitika će, pri tome, biti korištena i za praćenje da li neka osoba uopće nosi masku, ako je njeno korištenje predviđeno za određeni prostor.

Različite potrebe
Osim promjene sigurnosnih prioriteta, proizvođači se danas suočavaju s izazovom da moraju ponuditi jedinstven odgovor na pandemiju, iako se nivo pogođenosti i prateće potrebe među vertikalama mogu znatno razlikovati. To se odnosi i na dostupne sigurnosne budžete unutar različitih sektora koji danas moraju opslužiti znatno više potreba, ali s manje sredstava. To se, naprimjer, najviše vidi kod korisnika poput aerodroma i avioprijevoznika ili turističkih operatera. S obzirom na to da će aerodromi i komercijalni sektor morati znatno smanjiti ulaganja u sigurnost zbog pandemije, mogućnosti rasta koje su i dalje prisutne na tržištu uveliko će se oslanjati na investicije javnog sektora u sisteme koji mogu pomoći u kroćenju pandemije. To se odnosi na organe reda, transport te sektore upravljanja katastrofama i vanrednim situacijama.

Dodatna važna prilika da se sigurnosna tehnologija pojavi kao vitez na bijelom konju u borbi protiv pandemije bit će i globalna distribucija vakcina kao jedan od najvećih logističkih poduhvata naše ere. Ova značajna distribucijska i logistička misija donijet će prevrat u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom i iznuditi ulaganja u aerodrome, luke i logističke centre koji će biti zaduženi za zaštitu vakcina. Sigurnost ovih vrijednih lijekova bit će neophodna u svim fazama, od početka distribucije, preko carinjenja do isporuke, a uključivat će kontrolu neovlaštenog rukovanja i krađa i jačanje kapaciteta digitalne i fizičke odbrane učesnika u opskrbnom lancu. U protivnom, sigurnosni propusti, industrijska špijunaža i sve jače crno tržište mogu ugroziti lanac opskrbe, od kojeg zavisi povratak u normalu. Zato će budući korisnici tražiti što fleksibilnija sigurnosna rješenja bazirana na uslugama, umjesto da se oslanjaju na trajne sisteme koji im potencijalno neće trebati nakon okončanja pandemije.

Intervju: Peter McKee, izvršni potpredsjednik za razvoj međunarodnog poslovanja, frogblue

Frogblue se temelji na konceptu i viziji koja seže daleko u budućnost, imamo sveobuhvatan i čvrst putokaz koji već ulazi u sljedeću fazu s novim proizvodima i moćnim novim aplikacijama. Ovaj koncept omogućen je kombinacijom robusnog, pouzdanog hardvera i inteligentnog moćnog softvera. Svaka žabica ima ugrađenu inteligenciju i logiku za primanje, analizu i prosljeđivanje poruka i naredbi svakom drugom frogblue uređaju u sistemu
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine McKee, možete li nam se ukratko predstaviti?
McKee: Rođen sam i obrazovan u Škotskoj. Živim u Njemačkoj, gdje radim u prodaji i marketingu još od 1985. Godine 2000. pridružio sam se dr. Ralfu Hinkelu u MOBOTIX-u radi izgradnje globalne partnerske mreže te kompanije i od tada sam sve vrijeme u IT, sigurnosnoj i industriji inteligentnih rješenja.

a&s Adria: Kako je sve počelo s frogblueom? Na početku je postojala kompanija Abionix, iz koje je kasnije nastao Frogblue Technology. Kako je izgledala ta tranzicija, koje su bile najvažnije prekretnice, koliko sada zapošljavate ljudi i gdje poslujete?
McKee: Kompaniju su 2014. osnovali Rene Hinkel i njegov otac dr. Ralf Hinkel. Rene je proučavao elektroniku uređaja za regulaciju intenziteta rasvjete kao temu svog bakalaureata, a u Abionixu je počeo razvijati robusno, pouzdano i pristupačno rješenje za zatamnjivanje svjetla. Brzo je shvatio da to rješenje ima mnogo više potencijala od pukog prigušivanja svjetla i stvorena je vizija frogbluea. Nakon uvida u tržište Rene i dr. Hinkel bili su uvjereni da ne postoje drugi proizvođači koji su se fokusirali na visokokvalitetno, jednostavno za instaliranje, lako proširivo, lako dostupno i sigurno rješenje. Jedan od glavnih elemenata tog rješenja morala je biti pouzdana i globalno prihvaćena metoda komunikacije između uređaja, pa su Rene i dr. Hinkel izabrali Bluetooth LE, koji je poboljšan frogblueom kako bi mu se omogućilo brže vrijeme odziva. Budući da je rješenje ekološko (zeleno), a poruke i naredbe “skakuću” s jednog uređaja na drugi, naziv frogblue činio se očitim izborom. Trenutno imamo 60-ak zaposlenih koji rade na razvoju hardvera i softvera, u prodaji, marketingu i tehničkoj/prodajnoj podršci, koja je na raspolaganju našim partnerima da im pomognu u planiranju projekata. Frogblue je trenutno aktivan u cijeloj Evropi, ali i u Australiji i Japanu.

a&s Adria: S frogblueom sve je pametno: od osvjetljenja i kontrole pristupa do življenja i spavanja. Recite nam više o tom sistemu: na čemu je bazirano, kako koristi žabice da kombinuje sve segmente pametnih objekata u jedno rješenje i koje su njegove glavne karakteristike?
McKee: Frogblue se temelji na konceptu i viziji koja seže daleko u budućnost, imamo sveobuhvatan i robustan putokaz koji već ulazi u sljedeću fazu s novim proizvodima i moćnim novim aplikacijama za upravljanje softverom. Ovaj koncept omogućen je kombinacijom robusnog, pouzdanog hardvera i inteligentnog moćnog softvera. Svaka žabica ima ugrađenu inteligenciju i logiku za primanje, analizu i prosljeđivanje poruka i naredbi svakom drugom frogblue uređaju u sistemu. Naprimjer, žabice koje kontrolišu unutrašnju i vanjsku rasvjetu mogu komunicirati s onima koje upravljaju bravama garažnih i ulaznih vrata, pa kada osoba aktivira garažna vrata pomoću svoje frogblueApp aplikacije ili frogKey inteligentnog transpondera, svjetla koja vode do kuće i u hodnicima će se automatski uključiti i vrata će se otključati ili odmah ili s vremenskom odgodom. Sve se to može konfigurisati da se događa samo pod zadanim parametrima: samo noću, kada padne mrak, nakon određenog vremena. Ako je prozor otvoren, upozorit će se sistem grijanja; ako su vrata otvorena, poslat će se alarm; ako vlažnost poraste, uključit će se ventilacija – mogućnosti interakcije su neograničene.

a&s Adria: Predstavljate frogblue kao rješenje jednostavno za instalaciju. Šta mislite pod time? Je li potrebno dodatno podešavanje?
McKee: Budući da koristimo inteligentnu Bluetooth LE mesh mrežu, kada svaku žabicu dodajemo u sistem, one se automatski – bez ikakve konfiguracije – pridružuju mreži. Sve dok imate napajanje od 100 do 230 V, sistem će raditi. Mreža Bluetooth LE mesh ne zahtijeva, naprimjer, instalaciju hardvera i konfiguraciju softvera kao u slučaju druge bežične mreže. Žabicama nije potrebna centralna jedinica ili internetska veza kako bi se konfigurisale ili radile. Nema potrebe za složenom IT instalacijom ili održavanjem. Nije potrebno kabliranje, što je zeleno ili ekološki prihvatljivije rješenje. Žabice ne zauzimaju dragocjen prostor u razvodnom ormariću zgrade. Nakon što se postave, odmah počinju raditi u zadanom načinu rada – funkcije uključivanja/isključivanja i zatamnjenja su odmah dostupne.

a&s Adria: Može li frogblue sistem proširivati? Može li firma, naprimjer, postaviti frogblue module u jednoj zgradi i spojiti ih sa žabicama u drugoj zgradi u blizini?
McKee: Skalabilnost je dio filozofije frogbluea. Ustvari, zbog inteligencije u svakoj žabici možete uvesti pametni koncept u bilo koju kuću ili zgradu sa samo jednom žabicom. Naprimjer, frogDim2-2 s dva izlaza i dva ulaza može pružiti inteligentno rješenje zatamnjenja za dva svjetlosna sklopa od 300 W. To bi mogla biti prostrana trpezarija ili kombinacija kupatila i spavaće sobe – sa samo jednom žabicom. Ovo je također važno s aspekta cjenovne pristupačnosti. Korisnik nije prisiljen na veće ulaganje da mora kupiti dodatnu centralnu jedinicu kako bi sistem radio. Ako bi, naprimjer, upravitelji u poslovnoj zgradi odlučili da instaliraju inteligentni upravljački sistem za svoje prozorske roletne, frogblue bi bilo rješenje, a ako bi nakon toga htjeli poboljšati efikasnost tog rješenja integrisanjem svjetlosnog rješenja s roletnom, opet bi se frogblue mogao lako instalirati. Nakon toga bi postepeno mogli integrisati sistem kontrole pristupa, grijanje, alarm, ventilaciju i svime pametno upravljati putem vremenskih postavki, obavještenja o temperaturi, vlažnosti, kretanju, otvorenim vratima i prozorima, Astro funkcije i mnogih drugih ulaznih podataka koje prikupljaju senzori. Sistem se može proširiti na zgrade u blizini i preko frogDisplaya, koji funkcioniše kao gateway i, između ostalog, kao centralna kontrolna ploča za postavljanje unaprijed konfigurisanih scena i scenarija, kontrolu grijanja i upotrebu sigurnosnih kamera.

a&s Adria: Otpornost frogblue hardvera samo je polovina priče. Tu je i upravljački softver. Na koji način on izvlači najbolje iz ovih visokokvalitetnih uređaja?
McKee: Imamo softver koji naš hardver čini pametnim. Naša predanost razvoju inteligentnog softvera je ono što nas razlikuje od konkurencije i omogućava nam planiranje budućnosti. Naše žabice već imaju ugrađene funkcionalnosti koje će biti poboljšane sljedećim – besplatnim izdanjima softvera. Logički modul unutar svake žabice daje nam mogućnosti zasnovane na “ako je ovo, onda to” logici. Ako se ovo dogodi, žabice bi trebale učiniti to, a ako se to dogodi, onda bi žabice trebale učiniti ovo, ali samo ako se to dogodi pod određenim uslovima te samo u određeno doba dana / sedmice / godine / u neko drugo vrijeme isključivo odabrane žabice trebaju reagovati na drugačiji način. To je softver zasnovan na logici.

a&s Adria: Žabice se spajaju bežično putem Bluetooth mesh mreže. Kako podešavate virtuelni kabal između tih uređaja?
McKee: Davanjem istog imena izlazu i ulazu – kuhinjskom svjetlu, zadnjim vratima, ventilatoru u kupatilu, sigurnosnom svjetlu itd. – odmah kreirate virtuelni kabal između uređaja bez potrebe za bušenjem, polaganjem kablova, ponovnim malterisanjem i krečenjem. Svaki ulaz i izlaz žabice može primati i slati više naredbi, tako da bez bilo kakvog fizičkog kabliranja jedna žabica u sistemu može davati i primati naredbe od više žabica unutar sistema. Naprimjer, u načinu rada u slučaju incidenta jedna žabica može reći svim ostalim u zgradi da se uključe i isključe; ako se neko vrati kući i zatekne je praznu i u mraku, jednim klikom uključit će se sva svjetla.

a&s Adria: Najveća zabrinutost vezana za pametne zgrade je nivo zaštite od cyber napada i krađe podataka, usmjerenih ka preuzimanju kontrole nad sistemom. Šta ste poduzeli da maksimalno zaštitite vaš sistem?
McKee: Sigurnost je bila važan faktor pri odluci da se koristi Bluetooth. Bluetooth ima svoju enkripciju, kojoj smo dodali frogblue 128-bitno šifriranje. Također imamo ugrađen vremenski žig u svakoj poruci koju žabice pošalju. On je precizan do djelića sekunde – nakon što je poruka poslana, ne može se ponovno koristiti i svaka žabica u sistemu će to prepoznati.

a&s Adria: Vaša kompanija posjeduje VDE certifikat. Šta on reprezentira?
McKee: VDE je skraćenica za Udruženje za elektrotehniku, elektroniku i informacijske tehnologije. Predstavlja najviši standard u testiranju električnih i protivpožarnih instalacija u Njemačkoj. Svaki proizvod prolazi kroz više od 100 sigurnosnih testova, a frogblue je prošao svaki. VDE certifikat predstavlja sigurnost i ovo je vrlo važno i za korisnike i za instalatere. Proizvodi se testiraju i ispituju na električnu, mehaničku, termičku, toksičnu, radiološku i druge opasnosti i pokazali su se potpuno sigurnim.

a&s Adria: Suosnivač frogbluea dr. Ralf Hinkel također je osnivač MOBOTIX-a, proizvođača IP kamera i softvera za upravljanje videozapisima s više od 400 zaposlenih, kao i drugih tehnoloških firmi. Moglo bi se stoga pretpostaviti da su frogblue uređaji dobro integrisani s onima koje nude te kompanije. U čemu se ogledaju koristi takve interakcije za krajnjeg korisnika?
McKee: Iskustvo stečeno pokretanjem i rastom MOBOTIX-a od firme s manje od 20 zaposlenih do kompanije s godišnjim prihodom od preko 80 miliona eura i četiri stotine zaposlenih ima zaista neograničene koristi. Mnogi ljudi odgovorni za razvoj hardvera i softvera u frogblueu bili su uključeni u razvoj inovativnog softvera koji je MOBOTIX doveo na nivo na kojem jeste. Između ove dvije kompanije postoje određene sinergije – decentralizirani koncept, svaki uređaj je sistem u sebi, distribuirana inteligencija, nema centralne tačke kvara, tu je i moćan softver koji omogućava visokokvalitetni robusni hardver. Prirodno smo integrisali mnogo inteligentnih funkcionalnosti MOBOTIX kamera u frogblue rješenje, tako da je sada moguće bežično povezati oba sistema i koristiti njihove višestruke senzore i mogućnosti obavještavanja za daljnje povećanje ukupne efikasnosti sistema. Naprimjer, MOBOTIX kamera sada može komunicirati sa sigurnosnim svjetlima ili kapijama na osnovu detekcije pokreta bez potrebe za kablovima ili MOBOTIX termalna kamera može kontrolisati ventilacijski sistem u industrijskom okruženju. Zato još jednom kažem – mogućnosti su gotovo neograničene. Dakle, iako je frogblue još mlada, dinamična kompanija, imamo dugogodišnje iskustvo u razvoju inovativnih rješenja i pružanju podrške globalnoj mreži partnera.

a&s Adria: Mogu li se vaši proizvodi koristiti u bilo kojoj vrsti objekata? Možete li nam predstaviti ili navesti nekoliko projekata na kojima ste radili?
McKee: Frogblue se može koristiti u bilo kojoj vrsti zgrada, bilo da je riječ o stambenim ili poslovnim. Zbog jednostavnosti ugradnje također je idealan za naknadnu ugradnju i renoviranje u starim zgradama u kojima se želi uvesti pametno rješenje, a gdje bi cijena postavljanja nove instalacije bila prevelika, a ugradnja prezahtjevna. Do danas smo instalirali frogblue rješenja u privatne domove, kuće za odmor, hotele, komercijalne nekretnine, obnovljene i nove stambene zgrade, industrijske pogone. Nekoliko primjera koje vam mogu navesti su renovirana vila u Francuskoj sa 130 žabica, industrijski pogon za preradu hrane u Irskoj s oko 40 žabica, u kojem je uvedeno sigurno osvjetljenje bez šaltera i rješenje za upravljanje sigurnošću, obnovljena stambena zgrada u Belgiji s preko 180 žabica te 40 frogDisplay i frogAccess uređaja, koji kontrolišu svaki dio zgrade. Prošle godine smo radili instalaciju u vinariji, koja je počela sa 40 žabica za gostionice, a završila s više od 400 žabica unapređujući ne samo udobnost već i komercijalne i maloprodajne aspekte vinarije. Ove godine počinjemo rad s još jednom vinarijom, gdje je u planu postavljanje više od 1.000 žabica. Uspješan projekat bila je i nadogradnja sistema rasvjete u velikoj banci u Istočnoj Evropi. Frogblue rješenje vrlo je fleksibilno i ima šta za ponuditi svakoj vrsti zgrade i instalacije.

a&s Adria: Pandemija koronavirusa utjecala je na tržišta sigurnosti i pametnih objekata. Je li i vaša kompanija osjetila pad i kako ste se prilagodili novonastaloj situaciji? Prema Vašem mišljenju, kada bismo mogli očekivati oporavak tržišta?
McKee: Nažalost, pandemija je pogodila gotovo sve ljude i svaku industriju. Zato moramo biti zahvalni što je frogblue nastavio rasti velikom brzinom i uvijek ćemo se nadati dobru. U našoj kompaniji ovo vrijeme koristimo kako bismo plasirali nove proizvode na tržište i sarađivali s našim partnerima na njihovoj edukaciji o frogblue rješenjima, generalno se pripremajući za svijetlu, optimističnu i uspješnu budućnost. Već vidimo da se tržišta oporavljaju u mnogim područjima. Očekujem da će projekti izgradnje i obnove biti među prvima koji će stati na noge. Također, postoji mnogo veća svijest ne samo o tome šta čini sigurno i ugodno uredsko okruženje već i o potrebi prilagođavanja promjenama do kojih dolazi usljed manjeg broja ljudi u uredu i korištenja resursa na najinteligentniji i najekonomičniji način.

a&s Adria: Aktivno se pozicionirate u Jadranskoj regiji. Koji su vaši najvažniji partneri na ovom prostoru i jeste li zadovoljni prodajom i rastom? Gdje vidite mogući prostor za napredak?
McKee: S našom partnerskom firmom TEND uspostavljamo frogblue Kompetencijski centar kako bismo pružili lokalnu tehničku, prodajnu i marketinšku podršku. TEND je naš partner od ranih dana MOBOTIX-a, skoro 20 godina. Iz te baze trenirat ćemo i podržavati nove partnere. Frogblue je na početku vrlo perspektivne budućnosti u Jadranskoj regiji i tražimo prave partnere koji će nas pratiti na tom putovanju. Ako je iko od vaših čitalaca zainteresovan, neka kontaktira gospodina Aleša Polajnka na info@frogblue.si

 

VMS u oblaku – maloprodaja 2.0 za sigurne gradove

Maloprodajna industrija jedna je od najbrže rastućih na svijetu. Ipak, s porastom broja velikih prodajnih objekata kod globalnih maloprodajnih igrača u maloprodaji, sve je izraženije i pitanje sigurnosti, isplativosti i ujednačenog korisničkog iskustva. No, rješenje već postoji i sve ga češće zatičemo u sigurnim gradovima.

Stariji čitači će se sjetiti da je nekada svaki fizički dućan imao svoj lokalni sigurnosni „centar“ ili posebnu prostoriju u prodavnici u kojoj bi boravili zaštitari. Na širem nivou maloprodajnog lanca, ovaj model je ima brojne nedostatke, poput potrebe za upravljanjem video feedovima na više lokacija i održavanjem hardvera u svakom prodajnom objektu. Tome je pridodana i složenost osiguranja trgovina koje služe za podršku rastućem poslovanju na internetu. Ukratko, ovaj pristup više nije bio pogodan za savremene potrebe, posebno u sigurnim gradovima koji u umovima većine ljudi izazivaju asocijaciju na sofistikaciju i prilagođenost ljudskom faktoru.

Odgovor na ove izazove našao se u prebacivanju većine lokalnih sigurnosnih sistema za nadzor na integrirani sistem za upravljanje videom u oblaku (VMS). Otvoreni VMS u oblaku omogućava trgovcima da sa središnje lokacije nadziru sigurnost prodavnice, čime standardiziraju sigurnosne sisteme i protokole u svojim objektima, a kao bonus mogu ponuditi jedinstveno korisničko iskustvo unutar cijelog lanca.

Postoji više ključnih faktora koje maloprodajne organizacije koje su dio sigurnih gradova moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja primjene VMS rješenja u oblaku za svoje sigurnosne, ali i poslovne potrebe.

Smanjenje operativnih troškova održavanja infrastrukture
Glavni pokretač za primjenu VMS tehnologije u oblaku u maloprodaji jeste smanjenje troškova održavanja fizičke infrastrukture na prodajnim lokacijama. Lokalni hardver može biti skup za održavanje, ažuriranje i zamjenu. Prenoseći ga u oblak, trgovci mogu eliminirati početne troškove povezane s kupnjom i instaliranjem fizičke infrastrukture u svojim trgovinama. Ovo može biti isplativo i dugoročno rješenje.

Dok lokalna infrastruktura povećava operativne troškove za održavanje servera i nadogradnju softvera, VMS u oblaku otklanja potrebu za održavanjem i ažuriranjem lokalne infrastrukture i softvera.

Ušteda na fizičkom prostoru uz manje hardvera
Ovisno o veličini trgovine, lokalni hardver za video može zauzimati značajnu površinu fizičkog prostora u trgovini. Istovremeno, trgovcima uvijek treba više prostora jer se on uvijek može iskoristiti za izlaganje ili skladištenje proizvoda. Drugim riječima, svaki kvadratni metar skladišnog prostora u maloprodaji ima svoju (često visoku) cijenu. Stoga je cilj trgovaca da iz svakog metra dostupnog im prostora izvuku maksimalnu zaradu.

Formula je jednostavna: premještanje fizičke infrastrukture u oblak pomoći će trgovcima da optimiziraju dodatni prostor kako bi povećali svoju profitabilnost.

Smanjenje zaliha
Neki trgovci takođe drže servere na zalihama kako bi osigurali da na raspolaganju uvijek imaju rezervnu opremu u slučaju kvara. Međutim, to podrazumijeva obavezu da trgovci skladište što više, a ponekad i stotine servera u svojim skladištima. Troškovi kupovine i skladištenja rezervnih servera mogu biti ogromni. Primjenom autentičnog VMS-a u oblaku, trgovci eliminiraju troškove održavanja zaliha jer se video šalje direktno u oblak.

Veća agilnost sistema
Uvijek je poželjno imati agilnije sisteme na licu mjesta, u slučaju da trgovci moraju preseliti svoje konfiguracije u novi prostor ili renovirati postojeći. Server u oblaku nudi takvu agilnost, uz bonus u vidu smanjenja troškova. Eliminiranjem zahtjeva u pogledu hardvera i potrebe za njegovim gomilanjem „na stanju“, VMS u oblaku olakšava postavljanje sistema sigurnosti na novoj lokaciji.

Središnja kontrola oslobađa IT resurse
Kada uklonite hardver iz jednadžbe, uključujući zahtjeve za njegovo održavanje i prateće ažuriranje softvera, vi zapravo oslobađate IT radnu snagu i smanjujete troškove rada. Ovaj posao sada se prepušta dobavljaču VMS-a, dok se trgovci mogu u potpunosti usredotočiti na vođenje posla.

Trgovci bi se trebali odlučiti za rješenje koje će im služiti na duže staze. Budući da COVID-19 sa sobom donosi nove izazove, vlasnici trgovina moraju se pripremiti za primjenu i upravljanje normama socijalnog distanciranja, poput održavanja sigurnog broja posjetitelja u trgovini i omogućavanja pravilnog kretanja unutar prostora.

Izbijanje pandemije iznenadilo je većinu prodavača i razotkrilo brojne slabosti u njihovoj infrastrukturi i pratećim mogućnostima da se brzo prilagode situaciji na terenu. Kako je pandemija utjecala na pad broja kupaca u fizičkim objektima, trgovci izvor dodatne zarade danas moraju tražiti u mjerama kao što su ušteda troškova na infrastrukturi, oslobađanje prostora za slobodno kretanje kupaca i centraliziranje kontrole sigurnosti.

Prema izvještaju o situaciji u maloprodaji u 2020. koji je objavio Google Cloud, većina rukovoditelja u maloprodaji navela je da njihove kompanije ubrzavaju primjenu tehnologija u oblaku kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja kao odgovor na COVID-19. Mnoga maloprodajna preduzeća već poduzimaju korake da se pripreme za sve potencijalne i neočekivane promjene, a većina ispitanih se sve više oslanja na upotrebu tehnologije i u segmentu planiranja logistike. Kompanija Gartner je nedavno na jednom virtualnom simpoziju izbijanje pandemije COVID-19 označila kao polaznu tačku buduće „Cloud 2.0“ ere.

Ljudi međusobno trguju još od zore vremena i ova aktivnost će se nastaviti i u sigurnim gradovima, samo uz tehnologije koje svakodnevno nagrađuju i trgovce i korisnike. Kako se napori na planu digitalizacije dalje šire, možemo očekivati da će oblak postati obavezna tehnologija za većinu poduzeća u maloprodaji i šire, posebno ako ona budu željela poslovati u sigurnim gradovima kao zajednicama budućnosti.

O ovoj temi i drugim aspektima funkcioniranja sigurnih gradova odgovore ćete najlakše pronaći u e-knjizi kompanije Milestone koju možete besplatno preuzeti sa https://pardot.milestonesys.com/safe-city-ebook-sr

Intervju: Nina Rakovac, direktorica Sektora zajedničkih poslova, Kodeks

Kada se osnivao Kodeks, nit vodilja bila je opisati našu srž i usaditi moto koji bi se protezao kroz rad bez obzira na promjene na tržištu. Dan-danas, nakon 30 godina postojanja, mogu reći da nam ime predstavlja ono što jesmo i što želimo ostati – korektni i savjetodavni prema našim korisnicima i njihovim potrebama
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Recite nam za početak nešto o sebi, Vašem obrazovanju, karijeri i važnim poslovnim iskustvima?
Rakovac: Priča o meni, zapravo, počinje mnogo prije mene, točnije s mojim ocem, koji je s partnerima davne 1989. osnovao tvrtku Kodeks, koja se bavila prodajom informatičke opreme. On je po struci bio financijaš, što je uvelike i mene usmjerilo u obrazovanju te sam završila Ekonomski fakultet u Zagrebu i to baš smjer financije. Moje obrazovanje tu nije prestalo te ove godine završavam i MBA studij poslovne škole Cotrugli. Poslovno iskustvo stjecala sam već tijekom studijskog perioda, kada sam radila u jednoj marketinškoj agenciji, pa imam ponešto iskustva i na tom području. Već sam 2015. godine započela svoje Kodeks putovanje radom u računovodstvu, a danas sa svojim bratom i partnerom vodim tvrtku. Trenutno sam direktorica Sektora zajedničkih poslova, u kojem su financije i računovodstvo te servis i skladište. Posao mi je omogućio da upoznam velik broj ljudi iz različitih branši te surađujem s velikim hrvatskim i stranim ICT tvrtkama kao što su Ingram Micro, IBM, Dell i brojne druge. Tu su i brojni projekti, zanimljiva iskustva koja su obogatila mene i portfelj Kodeksa. Definitivno najzanimljivije iskustvo bilo je predstavljanje Kodeksa na međunarodnoj bioinformatičkoj konferenciji u Bogoti. Planovi za budućnost vezani su i dalje za Kodeks, ali i osobni razvoj, bilo da je riječ o dodatnom obrazovanju ili sudjelovanju u zajedničkim projektima kao i do sada. Osim posla, privatno volim uživati u slobodnom vremenu na putovanju ili u društvu prijatelja i obitelji.

a&s Adria: Kodeks je lani obilježio 30 godina uspješnog poslovanja. Firma je osnovana u turbulentnim vremenima pred raspad bivše države. Koje su bile najvažnije prekretnice tokom protekle tri decenije, kako Kodeks stoji danas u pogledu broja zaposlenih, ostvarenih prihoda, otvorenih ureda, država u kojima poslujete?
Rakovac: Svaki početak je izazovan, ali kada se postave dobri temelji, onda se ponosno možemo osvrnuti na nešto više od 30 godina koliko Kodeks danas broji. Kada se osnivala tvrtka, nit vodilja bila je opisati našu srž i usaditi moto koji bi se protezao kroz rad bez obzira na promjene na tržištu. U posljednjih deset godina Kodeks je narasao s 25 na čak 50 zaposlenika. Tome je kumovala prilagodba tržišnim potrebama, posebno na području specijaliziranog informatičkog znanja. Dan-danas, nakon 30 godina postojanja, mogu reći da nam ime predstavlja ono što jesmo i što želimo ostati – korektni i savjetodavni prema našim korisnicima i njihovim potrebama. Naše poslovanje i prihodi najviše se oslanjaju na poslovanje s realnim sektorom te dijelom s javnim poduzećima. Specijalizirali smo se više za određene tehnologije koje nalaze primjenu kod većine korisnika koji žele osuvremeniti poslovanje, a prisutni smo u tvrtkama koje se bave maloprodajom, proizvodnjom, infrastrukturom, telekomunikacijama, turizmom itd. Ali primarno se bavimo poslovima sistem-integracije i servisa. Prisutni smo i na stranim tržištima: u Bosni i Hercegovini već poslujemo više od 20 godina kao Kodeks Sarajevo, a aktivni smo i na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata i trenutno sudjelujemo u projektu opremanja bolnice u Al-Ainu (grad poznat po nogometnom klubu koji u posljednje vrijeme vode hrvatski treneri). Izgradnja bolnice je u završnoj fazi i to će biti najveća i najsuvremenija bolnica u UAE-u. Naš segment posla u Emiratima baziran je na implementaciji Cisco i Crestron rješenja. Planovi su nam veliki i radimo na tome da ih sve uspješno ostvarimo u regiji, ali i šire.

a&s Adria: Kako stoji na vašoj web-stranici, Kodeks se razvio u “sistem-integratora koji je sposoban za najzahtjevnije zadaće u informatici i telekomunikacijama – od računarstva i podatkovnih centara do raznih mrežnih rješenja”. Koje sve usluge nudite vašim klijentima i iz kojih oblasti poslovanja?
Rakovac: S obzirom na to da Kodeks ponosno broji više od 30 godina uspješnog poslovanja, tako se i područje poslovanja širilo i nadograđivalo, ali ostali smo vjerni uslugama dizajna, implementacije i održavanja cjelokupnih IT rješenja. To podrazumijeva razine pasivne opreme data centra, serverske sobe ili jedan rack ormar te mrežne infrastrukture servera, pohrane, backup rješenja, sigurnosti, pa sve do servisnih i aplikacijskih softvera. Uvijek nam je fokus bio i ostao ponuditi rješenja koja će optimalno zadovoljiti potrebe sadašnjeg i budućeg poslovanja za sve korisnike. Naša je paleta klijenata zbilja šarolika i obuhvaća brojne sektore poput hotelijerstva, graditeljstva, trgovine, javnog sektora, financija, proizvodnje itd. Uvijek smo tu da klijentima omogućimo vrhunsku uslugu s ciljem da nastavimo uspješne poslovne suradnje, na što smo u konačnici i najponosniji.

a&s Adria: Za kompletna ICT rješenja nudite model po sistemu “ključ u ruke”. Šta takav model obuhvata?
Rakovac: Neki od korisnika vole se u ranim fazama poslovanja osloniti isključivo na nas kao vanjske partnere kako bi unaprijedili infrastrukturu, projektiranje, izvedbu, održavanje i/ili nadogradnju sustava. Zato smo tu da im od prvog koraka osiguramo sve što je potrebno i što smo usuglasili kod važnosti projekata i ostvarivanja njihovih ciljeva. Naravno, neki korisnici raspolažu vlastitim IT kadrom, ali za neke složenije procese angažiraju nas kao tvrtku s odgovarajućim iskustvom. Naša uloga u oba slučaja je sudjelovati u razradi ideja, predložiti tehničke i ekonomski zanimljive opcije te pomoći u odabiru dugoročno održive odluke. U suradnji s renomiranim svjetskim dobavljačima u zadanim rokovima isporučujemo funkcionalna rješenja, ali radimo i redovita održavanja, koja najčešće rezultiraju novim mogućnostima za daljnja unapređenja. Dakle, s nama je stvarno sistem “ključ u ruke”, što u konačnici i korisnici prepoznaju jer se pobrinemo da sve tehnologije povežemo u jedinstveni sustav umjesto da angažiraju različite tvrtke.

a&s Adria: Šta podrazumijevate pod “najzahtjevnijim zadaćama”? Koje biste projekte istaknuli kao referentne?
Rakovac: Prvo bih željela napomenuti kako “najzahtjevnija zadaća” nije nužno povezana s tzv. najzahtjevnijim korisnicima, što je najčešća pretpostavka. Zahtjevnost je češće prisutna kod manjih korisnika jer oni sami imaju nekakvu vrstu straha kada je u pitanju tehnologija. Njihove pretpostavke su vezane za nedostupnost tehnoloških rješenja jer misle da je sve skupo i da neće moći priuštiti sebi tehnologiju kako bi imali bolje poslovne rezultate. Mi smo tu da taj stereotip razbijemo i da im približimo apsolutno sve moguće opcije kako bismo postigli obostrano zadovoljstvo. Možda na to gledam kao na “najzahtjevniju zadaću” jer želimo potaknuti manje korisnike jednako kao i one velike pošto svijet ide naprijed i važno je da smo svi u korak s vremenom.

Projekte koje volim istaknuti su oni s područja domaće autoindustrije, koja se veoma brzo razvija, a mi pokrivamo zahtjeve u hiperkonvergiranim i sustavima pohrane. Svakako bih izdvojila projekt pohrane podataka koji smo završili u Rimac Automobilima. Nije novost da su Rimac Automobili dio svoga razvoja okrenuli prema razvoju ADAS sustava (Advanced Driver-Assistance Systems). Njihova primarna uloga je razvoj softvera za autonomnu vožnju, a kako bi to bilo moguće, u pozadini je potreban najmoderniji hardver koji bi podatke s ceste skupljao i obrađivao. Da ne ulazim u tehničke detalje, možemo reći da je riječ o superračunalima i iznimno velikoj pohrani. ADAS sustavi nisu nešto što viđate često kod korisnika te nisu prepoznatljiva specijalizacija u Hrvatskoj i regiji. Svakako nezaobilazan projekt koji smo radili je za Zračnu luku Dubrovnik, gdje smo sudjelovali u projektu izgradnje pristanišne zgrade dio “C” i to u segmentima izvedbe sigurne sistem-sobe, kabliranja, videonadzora, vatrodojave, ozvučenja i sistema za upravljanje objektima. BMS je realiziran kroz Boschevu BIS platformu, kroz koju su objedinjeni svi sustavi u objektu u jednu cjelinu i to je primjer primjene IoT-a u poslovnim rješenjima.

Mrežna zaštita kroz saradnju s provjerenim brendovima
a&s Adria: U mrežnim rješenjima ključna je ne samo operabilnost mreže nego i sigurnost infrastrukture. Nudite li klijentima napredna rješenja za enkripciju i sigurno brisanje podataka?
Rakovac: U mrežnim rješenjima, kada je riječ o sigurnosti, nudimo zaštitu u svim segmentima, a osnovni brandovi u tom području su nam Cisco, Checkpoint i Sonicwall. Naši stručnjaci svojim rješenjima prilagođavaju te sustave potrebama korisnika. Na području pohrane i zaštite podataka osnovni su nam brandovi Dell EMC i Cisco. Opet, naravno, prema specifičnim zahtjevima koristimo vlastita rješenja i druge proizvode kako bismo bolje zadovoljili potrebe korisnika. Ono što je bitno napomenuti je da naša rješenja zadovoljavaju sve zahtjeve (SEC, FINRA, NARA…) glede “trajnosti zapisa” kao i BSI, CESG i sličnih standarda u domenu sigurnosnog brisanja podataka.

a&s Adria: Dio vašeg portfolija čine i proizvodi kompanije 2N, koja je prije nekoliko godina postala dijelom Axis Communicationsa. Pokrivate li svih sedam 2N-ovih grupa proizvoda, naročito interfoniju i IP kontrolu pristupa?
Rakovac: Pokrivamo kompletan portfelj 2N proizvoda, a suradnju smo počeli prije više od 20 godina i pratili nastanak i razvoj njihovih proizvoda sve do danas. U to vrijeme suradnja se bazirala na prodaji, implementaciji i podršci GSM pretvornika. S vremenom je portfelj proizvoda upotpunjavan analognim interfonima, analognim lift komunikatorima i digitalnim telefonskim sustavima. U skladu s današnjom tehnologijom i trendovima u telekomunikacijama, svi su navedeni proizvodi dobili SIP inačicu te su od samostalnih uređaja postali sustavi. Portfelj je dodatno proširen na kontrolu pristupa, IP audiosustave i usluge u oblaku koje korisnicima omogućavaju lakši pristup audio i video servisima izvan vlastitog LAN okruženja. 2N je uvijek inovativan i često uspostavlja ili predvodi tržišne trendove, tako da smo i mi sami bili pioniri na tržištu realizirajući projekte pomoću navedenih proizvoda i tehnologija.

a&s Adria: Sarađujete s mnogim renomiranim proizvođačima, kakvi su Cisco, Dell, 2N, Patton… Koliko je odabir pravog tehnološkog partnera utjecao na kvalitet vašeg poslovanja, jeste li zadovoljni saradnjom i namjeravate li širiti tu listu, naročito kompanijama iz industrije sigurnosti?
Rakovac: Od osnutka je Kodeks uzore imao u vodećim svjetskim tehnološkim kompanijama, ali, naravno, prilagođeno uvjetima domaćeg tržišta. Ideja da naši korisnici zaslužuju dokazana rješenja tada nas je izdvajala od konkurencije, a danas nam olakšava širenje poslovanja. Tržišta u regiji u međuvremenu su postala gotovo jednako zahtjevna kao i na Zapadu. Prepoznati smo po dugogodišnjem iskustvu u suradnji s navedenim proizvođačima, što je gotovo jednako važno, a ti proizvođači se oslanjaju na nas da se izborimo za odgovarajući udio na tržištu. Dosljednost u odabiru pouzdanih dobavljača i pažljivo praćenje tehnologija koje će se nadopunjavati pokazalo se odlučujućim, osobito u industriji sigurnosti. Takvi odabiri bitno nam olakšavaju i neophodne usklade sa zakonodavnim okvirom. Lista naših dobavljača iz industrije sigurnosti već je proširena partnerstvom s kompanijom Bosch. U posljednjih nekoliko godina partnerstva kontinuiran je uspon u prodaji sigurnosnih rješenja. Cilj nam je u budućnosti nadopunjavati sigurnosni portfelj rješenjima proizvođača koja su komplementarna postojećim u našoj ponudi i tako stvarati širi portfelj rješenja prilagođenih zahtjevnim sigurnosnim korisnicima.

Ponoviti uspijeh i nakon pandemije
a&s Adria: Vaša analiza ICT i sigurnosnog tržišta Hrvatske, ali i Jadranske regije? U kojoj mjeri je pandemija usporila njegov razvoj, je li došlo do znatnog otkazivanja projekata, da li tržište inače prati svjetske tehnološke trendove?
Rakovac:U usporedbi s ostalima tržištima, naše se ne smatra velikim, ali ima svoje izazove i potrebe, što je odlična mogućnost za Kodeks. Naime, interdisciplinarno i na moderan način sagledavamo potrebe korisnika te dizajniramo, implementiramo i održavamo sustav. Na taj način želimo ostati konkurentni na ovom tržištu, ali i šire. Naravno, nitko nije očekivao globalnu pandemiju, koja je, zasigurno, promijenila i samo tržište, ali i razmišljanja brojnih tvrtki. S novim izazovima posložili smo prioritete i nastavili razvijati ideje za postojeće i nove projekte, ali najvažnije je da smo zadržali sve zaposlenike. Vjerujem da će biti teško balansirati između potrebe tržišta i tehnologije koja nezaustavljivo raste, ali cilj nam je ostati dosljedni svom rastu i inovacijama u suradnji sa svojim korisnicima i partnerima. Vrijeme će pokazati koliko smo u tome uspješni jer iza nas je 30 godina konstantnih izazova, koje smo uspješno svladali i prerasli. Zato ne sumnjam da ćemo povijest ponoviti ako ne i uz još veći uspjeh.

a&s Adria: Na kraju, Kodeks drži jedno od vodećih mjesta u oblasti integracije na hrvatskom tržištu. Na koji način ćete zadržati tu poziciju? Šta namjeravate inovirati u vašem poslovanju? Kakvi su vaši razvojni ciljevi na regionalnom planu?
Rakovac:Razvoj od startupa prije 30 godina do tvrtke koja je danas uzor brojnim startupovima zasigurno mnogo govori o nama samima. Važno je da iza svake podloge stoji dobra ideja s dokazanim rezultatima na tržištu, zbog čega smo danas na vodećem mjestu. Pokreće nas velika energija i entuzijazam kao i prije 30 godina, kada je sve bilo znatno drugačije, ali uvijek razmatramo nove izazove i projekte koji nam otvaraju nova vrata. Razmatramo i mnoge opcije, prilagođavamo se tržištu i potrebama korisnika, okrećemo se novim tržištima. Regionalno, pored spomenute kompanije u BiH, osluškujemo i posredno smo prisutni na tržištima Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Šansu za ulazak na spomenuta tržišta gledamo u budućim infrastrukturnim projektima koji će se financirati iz pretpristupnih i pristupnih fondova Europske unije. Tu vidimo veliku mogućnost suradnje s lokalnim integratorima u pripremi i realizaciji projekta korištenjem vlastitih znanja i iskustava stečenih na EU projektima u Hrvatskoj. Ukratko, uvijek smo pristupni i osluškujemo sve mogućnosti.

Intervju: Hebe Zhao, direktorica Odjela za Istočnu Evropu, Uniview

Prije nego što je osnovan u novembru 2011. godine, cijeli je tim nekada radio na proizvodima za pohranu i multimediju, stoga imamo apsolutnu prednost u proizvodima za pohranu. Kada govorimo o rješenjima vezanim za IP protokole i mrežne arhitekture, Univiewovi proizvodi neizostavno pružaju najbolje performanse
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija a&s Adria

a&s Adria: Gospođo Zhao, hvala vam na prilici za razgovor. Za početak, možete li predstaviti sebe, svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo, dužnosti koje obavljate u Univiewu?
Zhao: Ja sam Hebe Zhao. Diplomirala sam inžinjerstvo na Southeast univerzitetu, a magistrirala na Univerzitetu Zhejiang. Više od deset godina sam radila kao viša menadžerica za indirektnu prodaju za proizvođača telekomunikacijske i mrežne opreme. U Univiewu sam zaposlena šest godina, od toga posljednje tri kao direktorica Odjela za Istočnu Evropu.

a&s Adria: Uniview je jedan od najvećih igrača na videonadzornom tržištu. Prema Security 50 listi za 2020. godinu, vaša kompanija drži šesto mjesto u industriji sigurnosti na svijetu. Možete li nam ukratko predstaviti Uniview i najvažnije prekretnice u njegovom razvoju? Koliko ljudi zapošljavate, u koliko zemalja prodajete proizvode, kolike prihode ostvarujete itd.?
Zhao: Uniview je jedan od pionira i lidera u IP videonadzoru. Treća smo videonadzorna kompanija na kineskom tržištu. Cilj nam je postati globalni lider u tom sektoru industrije, koji se zalaže za izgradnju sigurnijeg svijeta pružanjem profesionalnih i pouzdanih proizvoda i usluga. Uniview potječe iz IT industrije. Prije nego što je osnovan u novembru 2011. godine, cijeli je tim nekada radio na proizvodima za pohranu i multimediju u kompaniji H3C, koja je u međuvremenu izrasla u najvećeg proizvođača mrežne opreme u Kini. Stoga imamo apsolutnu prednost u proizvodima za pohranu, naročito u IP SAN-u, mreži za povezivanje vanjskih uređaja za pohranu na servere. Akumulirali smo više od 15 godina iskustva u istraživanju i razvoju proizvoda za pohranu podataka. Kada govorimo o rješenjima vezanim za IP protokole i mrežne arhitekture, Univiewovi proizvodi neizostavno pružaju najbolje performanse. Kompaniji je dodijeljena druga kineska nacionalna nagrada za naučni i tehnološki napredak za “ključne tehnologije i opremu za prijenos podataka u nadzoru velikih urbanih područja”. To je najveća nagrada u cijeloj industriji sigurnosti koju dodjeljuje Državno vijeće Kine. Prva smo sigurnosna kompanija koja je dobila ovu nagradu.

a&s Adria: Uniview ima kompletnu liniju IP videonadzornih proizvoda. Možete li nam ukratko predstaviti vaš proizvodni portfolio?
Zhao: Trenutno Uniview ima kompletnu liniju proizvoda za IP videonadzor: bullet, kupolaste, fisheye i PTZ IP kamere, mrežne, hibridne i XVR snimače, softver za upravljanje videom i IP uređaje za pohranu podataka, monitore, LCD i LED ekrane, terminale za kontrolu pristupa, pametne interaktivne displeje itd. Našim kupcima pokušavamo ponuditi ne samo proizvode već i cjelovito rješenje.

a&s Adria: Šta je razlika između triju vrsta serija proizvoda: Easy, Prime i Pro, i koje su njihove najveće prednosti?
Zhao: Od 2018. godine svoje CCTV proizvode klasificirali smo u tri kategorije: Easy, Prime i Pro. Glavni razlog je bolja prilagodba segmentaciji tržišta videonadzora. Trenutno se nadzorno tržište ugrubo može podijeliti u tri kategorije: vertikalna industrijska tržišta, tržišta malih i srednjih preduzeća i maloprodajna tržišta. Shodno tome imaju različite zahtjeve u pogledu cijene i funkcionalnosti proizvoda. Korištenje samo jedne kategorije proizvoda za zadovoljavanje različitih tržišnih potreba očito nije pravi izbor. Easy je početna, cjenovno najpristupačnija serija koja zadovoljava osnovne zahtjeve za nadzorom, a čija je prednost izuzetno visoka isplativost. U Prime seriji dodali smo pametne funkcije, bogatiji interfejs i bolju sliku kako bismo našim kupcima donijeli dodatnu vrijednost. Pro serijom, pak, osnažujemo ih većim računarskim mogućnostima, naprednim funkcijama (npr. optičko uklanjanje magle iz slike, SFP funkcija, koja konvertuje električni u optički signal i obratno, itd.) te raznovrsnijim proizvodima (npr. panoramske i LPR kamere) kako bismo zadovoljili raznolike potrebe velikih projekata kao što su sigurni gradovi, bolnice, metro, aerodromi… Podjelom na spomenute kategorije kupcima nudimo veći izbor i adekvatnu vrijednost proizvoda.

a&s Adria: Koju biste kameru najniže i najviše klase istaknuli kao najpopularniju?
Zhao: Odgovor na to pitanje zavisi od regije, jer nisu isti proizvodi najprodavaniji u svim regijama. Na Balkanu su najpopularnije kamere iz serije Easy žarišne daljine 2,8 mm i rezolucije 4 megapiksela, kao i 1-SATA 4-kanalni mrežni snimač s plastičnim kućištem. Među vrhunskim proizvodima najprodavanije su kamere za prepoznavanje registarskih tablica te one iz serije AlphaView. Uz to, naš vrhunski integrisani upravljački server Unicorn koristi se u sve većem broju projekata, pri čemu ga klijenti cijene zbog visoke pouzdanosti i bogatih funkcionalnosti.

a&s Adria: Je li na vašu kompaniju utjecala pandemija koronavirusa i jeste li posegnuli za inovacijama kako biste održali poslovanje?
Zhao: Kao kineskog proizvođača, trećeg najvećeg u CCTV domenu, COVID-19 nas je mnogo pogodio. Krajem lunarne godine, dakle od 23. januara do kraja marta, cijela je Kina bila blokirana i gotovo su svi stanovnici učestvovali u kampanji protiv koronavirusa. Ljudi nisu izlazili, radili su od kuće, a za nas su inžinjeri bili na prvoj liniji bitke. Ne samo da smo predstavili videonadzorne već i proizvode za mjerenje temperature iz serije Heat-Tracker. Lansirali smo ih za samo dva mjeseca tokom perioda zabrane kretanja. Ti su proizvodi pomogli Univiewu i našim partnerima da održe poslovanje, a u nekim je zemljama i regijama čak ostvaren veći prihod nego 2019. godine.

a&s Adria: Prošle sedmice predstavili ste novu generaciju Prime-I proizvoda. Kakve ih funkcionalnosti odlikuju i kako putem Smart Intrusion Prevention tehnologije prevazilaze tradicionalna ograničenja proizvoda za prevenciju neovlaštenih upada?
Zhao: Upravo je pametna prevencija upada najvažnija karakteristika Prime-I serije. U poređenju s konvencionalnim otkrivanjem neovlaštenih ulazaka, SIP usvaja algoritam dubokog učenja umjesto pukog otkrivanja promjene kontrasta slike. Pametna prevencija upada pri detekciji ljudi i vozila može postići manje od 1% lažnih pozitivnih rezultata. Filtrira većinu smetnji, poput pomjeranja lišća, svjetla, kućnih ljubimaca, vjetra i dr., a alarme pokreću samo ciljane mete, poput ljudi te motornih i nemotornih vozila. Videozapisi su razvrstani po kategorijama radi lakšeg pretraživanja, a svaka je obilježena određenom bojom, što je dosta jasnije i uveliko poboljšava efikasnost pretraživanja.

a&s Adria: PixelSense je jedna od vaših ključnih tehnologija. Na koji način ona povećava kvalitet slike?
Zhao: Glavni cilj videonadzora je jasna slika bilo kada i bilo gdje. Kamere moraju biti dobro podešene za pružanje slika visoke rezolucije i u boji pod različitim uslovima osvjetljenja. Dan i noć su dvije ključne scene. Nažalost, kako bi utvrdile je li dan ili noć, konvencionalne kamere obično koriste hardverske senzore poput fotoćelija, koje su u većini slučajeva manje pouzdane i zato se na tržištu može čuti mnogo žalbi na takve konvencionalne metode. Naprimjer, ako je standardna kamera samo postavljena pored upaljene lampe, sama će se odlučiti za dnevni način rada, a ustvari je, npr., ponoć. Da bi riješio ovaj problem, Uniview je primijenio jedinstvenu PixelSense tehnologiju kako bi zamijenio hardverski senzor preciznijim inteligentnim algoritmom, koji znatno povećava tačnost konverzije iz dnevnog u noćni način rada i obratno. Zbog toga umnogome poboljšava kvalitet slike prilagođavajući se različitim uslovima osvjetljenja.

a&s Adria: Viši kvalitet slike zahtijeva veći kapacitet pohrane. Zbog toga je Uniview inovirao U-Code i UBS tehnologije. O čemu je riječ i kako one smanjuju količinu podataka koja se treba snimiti?
Zhao: U-Code je patentirana kodek-tehnologija koju je izumio Uniview, a njen glavni cilj je smanjiti bandwidth i troškove pohrane koristeći H.264 i H.265 kompresiju. Za razliku od konvencionalnih tehnologija kompresije videozapisa, koje pokušavaju smanjiti troškove pohrane neselektivno žrtvujući rezoluciju i broj prikazanih frejmova, U-Code 2.0 koristi Intelligent Region Percepcion (IRP) za otkrivanje kretanja unutar svakog kadra. Pomoću te tehnologije može se smanjiti bandwidth, odnosno cijena, i do 95%, što našim kupcima donosi veću vrijednost. UBS je skraćenica od Universal Block Storage. Riječ je o naprednoj strukturi za pohranu koju je izumio Uniview, a najprikladnija je za korištenje u videonadzoru. Za razliku od tradicionalnih sistema za snimanje datoteka kao što su FAT ili NTFS, koji troše mnogo prostora zbog fragmentacije fajlova, UBS direktno dijeli videopodatke i snima ih na hard diskove unutar izvornog bloka podataka, čime se izbjegava fragmentacija datoteka i u potpunosti iskorištava hard disk.

a&s Adria: Najvažniji trend u videonadzoru posljednjih godina je vještačka inteligencija i internet stvari. Šta Uniview nudi u tom segmentu?
Zhao: Mi smo, zapravo, vrlo rano počeli investirati u vještačku inteligenciju. Naši AI proizvodi naširoko su se koristili posljednjih nekoliko godina, a kineska državna televizija izvijestila je o nekoliko uspješnih projekata u kojima je učestvovao Uniview. Na inostranim tržištima započeli smo s prodajom proizvoda s vještačkom inteligencijom prošle godine. Možda ste primijetili da smo već predstavili brojne kamere s AI-jem, a u skorašnje vrijeme ćemo ponuditi i pozadinske, odnosno back-end proizvode. Ovo je bio jedan od naših strateških pravaca u vezi s loT-om. Uključeni smo u izgradnju mnogih pametnih gradova u Kini. Internet stvari je temelj pametnih gradova, a kamere su njegov važan dio. Osim toga, proizveli smo i neke uređaje za pametne domove, poput terminala za kontrolu pristupa, PM2.5 senzora itd., a u bliskoj budućnosti ćemo nastaviti inovirati u loT segmentu.

a&s Adria: Uniview insistira na visokom kvalitetu. Kako osiguravate pouzdanost u dizajnu i testiranju?
Zhao: Uniview teži visokom kvalitetu dizajna, materijala, razvojno-istraživačkog procesa i testiranja. Naprimjer, Univiewovo IR reflektirajuće staklo može povećati propusnost infracrvenog svjetla za 8% u odnosu na uobičajena stakla. Također koristimo automobilske LED diode za poboljšanje IR kompenzacije za 15%. Naš koračni motor u PTZ kupolastim kamerama glatko se okreće za 300 stepeni bez podrhtavanja, što rezultira stabilnim i pouzdanijim videozapisom. Dizajn brtve otporan na vodu i vandalizam sprečava prodor vode i prašine te omogućava jednostavno odvrtanje šarafa iz brtve. Sva Univiewova tehnologija laserske IR kompenzacije u stanju je pružiti i varifokalnu kompenzaciju, a također omogućava domet infracrvenog svjetla do 500 m. Ovo se definitivno može primijeniti na naše PTZ kupolaste kamere sa 44x zumom za dobijanje dužih i širih slika.
Uz to, naš mrežni snimač dolazi s mnogo izvrsnih hardverskih prednosti. Riječ je o pažljivo dizajniranom NVR kućištu sa zaobljenim uglovima za sprečavanje nezgoda. Maglev ventilatori mogu smanjiti trenje i buku tokom rada opreme, produžujući joj radni vijek. Koriste se vatrootporni materijali usklađeni sa UL-94-V0 standardom za sprečavanje ozbiljnijih povreda ili oštećenja uzrokovanih požarom. Kućište naše bullet kamere napravljeno je od lijevanog aluminija, debljine 6 mm, što je 200 posto više od uobičajenog kućišta, i to se osjeti kada ga uzmete u ruke. Uniview ima jedinstveni centar za testiranje razmjene podataka u oblaku. Kao što je ranije spomenuto, dobili smo 2. nacionalnu nagradu za naučni i tehnološki napredak za “ključne tehnologije i opremu za prijenos podataka u nadzoru velikih urbanih područja”. Naš testni centar u Hangzhouu zapravo se može smatrati programom provjere tehnološke ispravnosti. Time možemo efikasno poboljšati obradu podataka i smanjiti troškove za 30%. Uniview je također pokrenuo laboratorij za testiranje pouzdanosti proizvoda tokom faze provjere, pri čemu uzimamo uzorke i testiramo proizvode za vrijeme masovne proizvodnje. Imamo i ESS te testove otpornosti na padove, vibracije i salinitet.

Uspješni projekti u Evropi

a&s Adria: Na koja se vertikalna tržišta fokusirate? Možete li navesti neke važne projekte, naročito u Evropi?
Zhao: Radili smo na više od 1.100 velikih projekata u najmanje 140 zemalja i regija, uključujući Ameriku, Japan, Rusiju, Emirate, Australiju itd. Univiewovi proizvodi imaju široku primjenu, od sigurnih gradova, preduzeća i banaka do obrazovanja, zdravstva, tržnih centara, hotela itd. S bogatim iskustvim u videonadzoru, sigurni smo da ćemo napredovati na međunarodnom tržištu i pružiti profesionalne usluge kupcima širom svijeta. U evropskim zemljama kupcima intenzivno nudimo svoje proizvode i usluge. Među realizovanim projektima su: siguran grad u Bergamu u Italiji, siguran grad u Poznanju u Poljskoj, Hotel InterContinental u Bukureštu, trgovina Pam Panorama u Italiji, kampus Zalando u Berlinu itd.

a&s Adria: Industrija je već godinama zabrinuta za zaštitu od cyber napada. Kako sprečavate curenje i gubitak podataka?
Zhao: Cyber sigurnost nam je uvijek bila u fokusu i u nju smo rano počeli ulagati. Vjerujemo da postoje četiri nivoa rizika u cijelom CCTV sistemu: percepcijski, transportni, upravljački i aplikativni. Glavni problem prvog sloja je taj što se može preuzeti kontrola nad nadzornim uređajem. Transport, odnosno prijenos podataka podložan je mrežnim napadima, poput DDoS-a. Upravljanje se može ilegalno hakirati, a zatim i preuzeti. Haker na računaru ili aplikacijskom uređaju može napasti i aplikacijski sloj. Stoga radimo na jačanju sigurnosti na svakom nivou. Neću ulaziti u detalje, ali mogu vam dati nekoliko primjera. Glavni razlog zašto je kamera hakirana je taj što korisnik nema svijest da promijeni zadatu šifru, koju svi znaju. Usvojili smo mehanizam dvostruke lozinke, tako da korisnici koji se prijavljuju daljinski, putem interneta, trebaju jaku šifru. Osim toga, prema zadatim postavkama, isključili smo Telnet port, što blokira mogućnost upravljanja uređajem putem njega, a i sav mrežni promet između uređaja šifriramo pomoću SSL-a. Ukratko, s Uniview proizvodima ne morate brinuti o mrežnoj sigurnosti.

Tržište Jadranske regije

a&s Adria: Vaše mišljenje o tržištu sigurnosti zemalja Jadranske regije? Koji su vaši planovi na ovom prostoru, tražite li regionalne partnere i namjeravate li povećati tržišni udio?
Zhao: Zemlje Jugoistočne Evrope brzo su ekonomski rasle i usko sarađivale s kineskim proizvođačima. Iako je geografija ovdje malo komplicirana, a transport nije baš zgodan, spremni smo aktivno komunicirati s našim partnerima. Osjećamo da su krajnji korisnici i partneri ovdje vrlo otvoreni, spremni su uživati u novoj tehnologiji i isprobati nove mogućnosti. Imamo dobre partnere u mnogim zemljama i naš tržišni udio je naglo rastao u posljednjih nekoliko godina. Naše poslovanje u Jugoistočnoj Evropi prošle je godine raslo više od 50%. Naravno, možemo predvidjeti da će nadolazeća 2021. godina biti eksplozivna. Uložit ćemo više u ljudske i materijalne resurse kako bismo donijeli nove proizvode i razvijali ovo tržište. Nadamo se da će naši regionalni partneri i krajnji korisnici pronaći pravu vrijednost i uspješno poslovati s Univiewom.

a&s Adria: Šta možemo očekivati od Univiewa u pogledu novih poslovnih strategija, tehnologija i proizvoda, kao i otvaranja novih ureda i tržišta?
Zhao: Uniview je inovativna kompanija. Svake godine ulažemo više od 10% prihoda u razvoj novih tehnologija i proizvoda. Na kraju 2020. godine držali smo gotovo 2.000 kineskih patenata, a taj broj raste. Sposobni smo za naučna istraživanja. Uz kutiju za dezinfekciju i pametni ručni infracrveni termometar, sljedeći dodatak u našem asortimanu je vrlo dobar uređaj za videokonferencije. Do kraja ove godine otvorit ćemo novi ured u Jugoistočnoj Evropi kako bismo jače podržali naše partnere i pružili bolju uslugu našim kupcima na lokalnom nivou.

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2020.

Očekivao se pred početak prošle godine miran i kontinuiran nastavak decenijskog stabilnog rasta industrije sigurnosti. A onda je količina virusa koja može stati u jednu limenku Coca-Cole promijenila cijeli svijet, proizvevši jednu od najvećih ekonomskih kriza u posljednjih stotinu godina. Koliki je utjecaj to ostavilo na regionalno tržište sigurnosti, jesu li projekti i investicije zaustavljeni te šta je potrebno učiniti da bi se prevazišla ova kriza – pitanja su na koja su odgovarali predstavnici 17 renomiranih kompanija iz pet država regije
Piše: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemija novog koronavirusa uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, smanjena je i domaća i vanjska potražnja, što je praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja. Dovelo je to do negativnog rasta u zemljama regije u 2020. Prema podacima Svjetske banke, države Zapadnog Balkana će u 2020. godine zbog pandemije COVID-19 doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u Redovnom ekonomskom izvještaju (RER). Prvobitna procjena korigirala je one iznesene u aprilu, imajući u vidu novi val pandemije i posljedice koje je ranije bilo nemoguće predvidjeti. Naime, prognoze pada BDP-a u prosjeku su lošije za 1,7 posto, no velike su razlike među državama.

Pad BDP-a
Širenje zaraze najteže je u regiji Evrope i Azije pogodilo zemlje sa snažnom trgovinskom razmjenom ili finansijskim vezama s eurozonom i one ovisne o uslugama i turizmu, uključujući Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru, ističu u SB-u. Za Crnu Goru negativna stopa BDP-a procjenjuje se na čak 12,4 posto, hrvatska je ekonomija pala 8,6 posto, a Srbija i Bosna i Hercegovina 3,0, odnosno 3,2 posto. Loše prognoze za Crnu Goru donekle ublažavaju procjene kako će se ta zemlja među svim zapadnobalkanskim državama 2021. godine najbrže oporaviti, pa joj u Svjetskoj banci predviđaju stopu rasta BDP-a od 6,9 posto. Prognoze za ovu godinu optimistične su i za Hrvatsku, čiji bi BDP trebao porasti 5,4 posto, te Albaniju, koja bi mogla zabilježiti rast BDP-a od 5,0 posto, dok je za ostale zemlje regije ta stopa projicirana u rasponu od 3,0 do 3,7 posto. Od analiziranih šest zapadnobalkanskih država (izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju) najmanju će štetu pretrpjeti Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Svjetska banka upozorava kako je tokom prvih šest mjeseci 2020. godine u tim zemljama ugašeno 139.000 radnih mjesta te da je, procjenjuje se, dodatnih 300.000 ljudi u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji u tom periodu postalo siromašno.

Poboljšanje poslovnog okruženja
Pandemija COVID-19 proizvela je zdravstvenu i ekonomsku krizu u regiji, a broj zaraženih naglo je porastao u četvrtom tromjesečju 2020., prisiljavajući vlade na produženje ili opetovano uvođenje mjera suzbijanja pandemije. Kratkoročni su izgledi za regiju neizvjesni i pretežu rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID-a te brzo i sveobuhvatno vakcinisanje stanovništva, ističu u SB-u, dok podrška ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uslove za ciklus reinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju. “Da bi se prevladale posljedice pandemije i suzbili nepovoljni trendovi u investicijama, treba uložiti velike napore u poboljšanje poslovnog okruženja, veću fleksibilnost tržišta rada i proizvoda, transparentnost i sistem upravljanja”, ističe predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je u sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja. Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. “Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske unije.

REGIONALNO TRŽIŠTE
Shodno ovome, pretpostavljalo bi se da će pad BDP-a, otkazivanje i stopiranje projekata, smanjenje cijena usluga, poteškoće u opskrbnom lancu, smanjenje broja zaposlenika i drugi izazovi kao posljedica pandemije – teško pogoditi i regionalno tržište sigurnosti. Ali iz razgovora sa donosiocima odluka iz 17 kompanija iz pet zemalja – dobili smo posve drugačiju sliku. Tržište sigurnosti jeste se suočavalo s problemima, bilo je poteškoća u nabavci opreme, pojedinih smanjenja cijene usluga, nedostatka radnika te otkazivanja projekata u pojedinim vertikalama, poput turizma, ali u većini slučajeva zadržan je kontinuitet i rad na ugradnji sigurnosne opreme. Iznenadio nas je podatak da su mnoge regionalne firme – suprotno očekivanjima – ostvarile čak i rast, što je pokazatelj da je, uprkos pandemiji, potreba za zaštitom i sigurnošću i dalje svakodnevna, a čak u nekim segmentima, kao što je cyber zaštita podataka usljed sve većeg broja zaposlenih koji rade od kuće, i veća. No, to je zahtijevalo prilagodbu novim zahtjevima klijenata i reorganizaciju poslovanja, čemu smo posvetili posebno, treće poglavlje. Pokazalo se da je uspješnim firmama ovo, zapravo, bila prilika da inovacijama u proizvodima i uslugama nadomjeste pad u drugim segmentima poslovanja.

SLOVENIJA
Negativne posljedice pandemije nisu znatno utjecale na slovensko tržište sigurnosti, mišljenje je donosilaca odluka u kompanijama Zarja Elektronika, Špica, Jantar i ORG.TEND. Štaviše, većina je prijavila rast prihoda, što je, svakako, pozitivna vijest, posebno uzevši u obzir da su među njima i proizvođači. Pokazatelj je to da potražnja za sigurnosnom i zaštitnom opremom te softverima ne jenjava ne samo u Sloveniji već i na međunarodnim tržištima, jer opremu i usluge prodaju i van naše regije. Najveći rast poslovanja u prošloj godini od deset posto doživio je ORG.TEND, tvrdi direktor Aleš Polajnko, uz napomenu da su se, uprkos tome što je “mnogo investicija stalo ili su bile odgođene, ako nisu bile u tijeku”, na drugoj strani “otvorili drugi potencijali koji su doprinijeli rastu”. Kao razlog Zarjinog 5-postotnog rasta direktor Thomas Tomsich navodi da je građevinski sektor poslovao manje-više nesmetano, što se očitovalo i na njihovim projektima. “Tijekom zaključavanja zbog pandemije, neki su veći klijenti ubrzali projekte koji su planirani kasnije te iskoristili to vrijeme za njihov završetak”, kaže Tomsich dodavši da su tim neplaniranim projektima izravnali mogući deficit zbog onih koji su im usljed epidemije otkazani.

Preživjeti stagnaciju
Proizvođač sistema kontrole pristupa Jantar, pak, nije osjetio većih otkazivanja ili smanjenja ugovora, a zabilježili su pad od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je za njih bila izuzetno dobra. “Tržište je doživjelo stagnaciju. Osim manjih promjena u realizaciji prodaje po partnerima, nije bilo velikih promjena ili pada prodaje u odnosu na 2019. godinu, niti u Sloveniji niti na izvoznim tržištima”, kaže prodajni menadžer Matjaž Brinovec. I Špica je prijavila rezultate slične onima u 2019. Brzo su se prilagodili uslovima pandemije: pokrenuli rad od kuće, digitalnim alatima su kupcima i partnerima omogućili da ne osjete promjenu, a pošto su mnogi kupci počeli raditi od kuće, time su oslobodili poslovne prostorije da njihove mobilne ekipe slobodno implementiraju nove sisteme, nadogradnje i preventivne preglede. A izlazak iz potencijalne krize prepoznali su u cloud kontroli pristupa, jednom od trendova koji karakteriziraju tu oblast industrije sigurnosti proteklih godina. “Pun pogodak bio je naš rani pomak prema cloud rješenjima jer smo sačekali COVID cunami s novim poslovnim modelom, koji nam je omogućio proboj kroz COVID oluju. Naime, krajem godine smo već postigli mjesečne rezultate 20% iznad 2019. godine. To nam ulijeva samopouzdanje da smo na pravom putu, a taj odziv dobijamo i sa tržišta. Našim kupcima softverskih rješenja na www.allhours.com omogućili smo besplatno testiranje rješenja i na tom putu im nudimo pomoć i konsalting i sada end-to-end odradimo daljinski sve usluge i edukacije”, kaže Tone Stanovnik, vlasnik kompanije.

HRVATSKA
Inovacije su ključ razvoja svakog biznisa, a stagnacija put ka gubljenju tržišne pozicije. Inovativni hrvatski proizvođač sigurnosnih pakovanja MODEPACK, koje prodaje velikim kompanijama poput DHL-a, primjer je uspješnog poslovnog usmjerenja – tamo gdje nastupi kriza, odgovara se inovacijama. Manjak potražnje u sigurnosnom asortimanu nadomjestili su na dva načina: traženjem alternativnih prodajnih kanala i proširenjem eCommerce & Courier asortimana. Rezultat: rast od 60 posto i povećanje udjela u ukupnom evropskom sigurnosnom asortimanu. “Mladi smo s uzlaznom i stabilnom krivuljom rasta, na čemu, između ostalog, možemo zahvaliti novim, inovativnim rješenjima koja nudimo ili tek razvijamo, ali i na transparentnoj i pravovremenoj komunikaciji koju njegujemo u svakom aspektu našeg poslovanja. Vjerujemo da je upravo ovakav model dao snažan doprinos izvrsnim rezultatima u ovoj regiji koji nas zadužuju. Možemo zaključiti da prostora za kompromise u kvaliteti naših proizvoda i usluga nema, a i svjesni smo da imamo još mnogo prostora za napredak, kako u Jadranskoj regiji tako i na ostalim tržištima”, kaže Domagoj Breznik, voditelj prodaje MODEPACK-a.

Rast nije iznimka
Da rast nije iznimka, pokazuju podaci koje su nam ustupile i druge važne hrvatske kompanije, koje imaju i dubok regionalni otisak. Alarm automatika i Salon bankarske opreme prijavili su dvocifreni, a ECCOS inženjering blagi rast. Vodeći ljudi iz tih triju kompanija sličnog su stava: da su neki “ugovoreni projekti odgođeni” (Boris Popović), da je bilo “otkazivanja projekata i smanjenja ugovora, osobito u sektorima transporta i turizma” (Ivan Špoljarić) te da su “najviše pogođeni sektori svoje investicije u potpunosti zaustavili” te da je “pritisak na cjenovnu stranu pružanja usluga” (Mladen Ozimec), ali da je tržište sigurnosti Hrvatske, odnosno Jadranske regije pokazalo iznimnu stabilnost i nije znatno pogođeno, osim u domenu turizma, gdje su zaustavljene sve investicije. Suprotnog je mišljenja Robert Pažitka, vlasnik Pro alarma, koji ustvrđuje dosta veći pad tržišta tehničke zaštite u Hrvatskoj, između 20 i 30 posto, precizirajući da “otkaza postojećih ugovora nije bilo, ali se smanjio, odnosno usporio obim realizacije”.

SRBIJA
U susjednoj Srbiji situacija je veoma slična. Teška i izazovna tri kvartala poslovanja detektuju i direktor Sectrona Dragan Uskoković, Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja BSS Grupe, i Bata Vulović, vlasnik Lunatronika. Međutim, “s obzirom na to da je zaštita osnovna potreba svakog pojedinca, a zakonska obaveza svakog pravnog lica”, ustvrđuje Avdija, “tržište je uspelo da održi određeni kontinuitet, koji je samo u nekim segmentima, kao što je investicioni, smanjen ili odložen. Tu bismo rekli da je tržište bezbednosti najviše pogođeno.” Kontinuitet poslovanja je, kao i u Sloveniji i Hrvatskoj, održan proširenjem asortimana i reorganizacijom poslovanja. “Poslovanje Lunatronika je, uprkos svim globalnim problemima i ograničenjima, i ove godine raslo, zahvaljujući i ranije ugovorenim poslovima, ali i pravovremenom reagovanju na novu situaciju i proširivanju naše ponude”, kazao je Vulović, dodavši da nisu imali otkazivanja projekata niti smanjivanja ugovora, već samo dodavanja novih tehnoloških rješenja koja pomažu ljudima u borbi protiv virusa. BSS Grupa je, pak, napravila reorganizaciju poslovanja, tako da su u 2020. uspjeli ostvariti rast od čak 30% zahvaljujući “dobro urađenom contingency planu, posvećenosti kvalitetu i potrebama naših partnera i klijenata te pravovremenim izmenama u načinu pružanja usluga”. Na kraju, iz Sectrona kažu da su ostvarili rezultate na nivou 2019. godine, što ocjenjuju izvanrednim uspjehom. “Nismo imali smanjenja ugovorenih isporuka ili otkazivanja ugovora. Možda je moglo biti više posla, ali uzimajući uslove u kojima smo radili, moglo je biti i lošije. Zato smo zadovoljni”, kaže Uskoković.

BOSNA I HERCEGOVINA
Naši sagovornici iz Bosne i Hercegovine bili su nešto rezervisaniji kada je ocjena poslovanja u 2020. u pitanju. Iz Kamira i Unilaba potvrđuju otprilike isti nivo poslovanja kao i godinu prije toga, uz napomenu da je tržište sigurnosti “zasigurno pogođeno, kao i kompletna ekonomija i u regiji i u svijetu” (Brekalo), odnosno da je “stagniralo, s tendencijom pada, najprije kao posljedica svjetske pandemije koronavirusa, koja se automatski odrazila i na naše područje” (Šahbaz). S druge strane, Dragan Kukavica, inžinjer za podršku Master BC-a, kaže da su “mnogi projekti čija se realizacija očekivala ove godine otkazani i pomjereni za iduću”, što je rezultiralo “smanjenjem većim od 25 posto”, uz ogradu da ovu informaciju treba uzeti s rezervom jer nije u mogućnosti ponuditi egzaktne podatke.

Nedostatak novih projekata
Suprotno tome, Kamir se, kako kaže direktor Ivica Brekalo, nije suočavao s otkazivanjem tekućih projekata i ugovora, ali da “veći problem svi vidimo u nedostatku novih projekata i maloj kočnici u planiranju investicija u svim sferama biznisa, a opet sve zahvaljujući ovoj nepovoljnoj situaciji s pandemijom. Negativne poslovne učinke svi možemo tek očekivati, što zasigurno nije dobro.” Inače je ova činjenica – manjka novih projekata u 2021. godini – izvjesnost koju je detektovala i naša grupacija u anketi na globalnom nivou, odnosno Azijsko-pacifičkoj, EMEA i Američkoj regiji, pri čemu su mnogi sudionici industrije sigurnosti potvrdili da ne dolaze do potpisivanja ugovora za nove projekte u istoj mjeri kao 2019. i ranijih godina. Kazavši da su zadržali nivo iz pretprošle godine te da nisu imali posebnu fluktuaciju radne snage, osim dijelom na poslovima vezanim za fizičku zaštitu objekata, s obzirom na to da je veliki broj domaćih firmi znatno smanjio ili potpuno prestao s radom, a time su prestale i potrebe za angažovanjem njihovih čuvara, Ilma Šahbaz iz Odjela za analizu i strateško planiranje Unilaba, firme koja posluje u domenu i fizičke i tehničke zaštite, navela je nekoliko važnih izazova s kojima se suočila industrija sigurnosti. “Pandemija je usporila svjetske tokove, proizvodnju, transport, kao i većinu ostalih procesa u lancu opskrbe. Stoga, u ovom periodu se osjetio nedostatak (ili znatno kašnjenje u dobavi) opreme i materijala koji se koriste u našoj oblasti. Veći broj privrednih subjekata na našem ekonomskom području je prestao s radom ili znatno smanjio kapacitete, a usljed toga smanjene su i potrebe za uslugama iz naše branše.

Pad turističkog sektora u BiH
“Također, pad poslovanja turističkog sektora i stranih investitora direktno se reflektovao na nas, a na smanjenje obima usluga sigurnosnog tržišta bitno su utjecala i dnevnopolitička dešavanja na našim prostorima. Naime, zbog njih nisu usvojeni brojni budžeti, a time nisu doznačena (ili su znatno umanjena) sredstva koja su trebala biti planirana za projekte sigurnosti”, kaže Šahbaz. Kao treći faktor navela je i nedostatak radnika koji su trebali biti angažovani na ugradnji tehničkih sistema ili pružanju usluga fizičke zaštite objekata zbog brojnih odsustvovanja s posla (bolovanja uzrokovanih koronavirusom i izolacijom), što je pojava koju, nažalost, nismo mogli potvrditi zbog manjeg broja odgovora kompanija koje posluju u sektoru zaštitarstva. No, to pitanje ostaje otvoreno da se njima pozabavimo u nekom od narednih brojeva.

KOSOVO
Iz kompanije COIN Systems primijetili su istu stvar – da pravi pad očekuju tek ove godine usljed manjeg broja novih ugovora. Vigan Limani, izvršni direktor te kosovske kompanije, kaže: “Tri su nam projekta otkazana, sva tri u ugostiteljstvu (hoteli). No, budući da se naš posao uglavnom zasniva na projektima, nastavili smo s onima iz prošle godine, tako da finansijski i nije bila neka razlika. No, očekujemo pad sljedeće godine.” Iz Besa Securityja, najveće kosovske zaštitarske kompanije, navode da cijelu regiju očekuje pad BDP-a između 4 i 6 posto, ali da je Evropska unija, iako i sama suočena s negativnim posljedicama pandemije, pomogla cijeloj regiji doznačivši oko 3,3 milijarde eura pomoći. Samo Kosovo je, uz niz mjera koje je uvelo, usvojilo i Program za ekonomski oporavak, u okviru kojeg je osigurano dodatnih 185 miliona eura, te se kod Unije zadužilo još stotinu miliona eura u okviru dogovora o makrofinansijskoj pomoći. Kada je riječ o tržištu fizičke sigurnosti, Granit Hasani, direktor Bese, kaže da je naročito veliki pad zabilježen u oblasti zaštite evenata. “Otkazivanje festivala, koncerata i drugih kulturnih događaja je bez presedana. Fudbalske utakmice i ostali sportski događaji širom kontinenta su otkazivani ili održavani bez publike. Veliki poslovni sajmovi su odgođeni za sljedeću godinu. Besa Security je specijalizirana u pružanju usluga zaštite na eventima i u tom smo segmentu doživjeli pad prihoda”, kaže Hasani.

VERTIKALE
Iako, kako vidimo, regionalno tržište sigurnosti nije bilo toliko pogođeno, određene su grane industrije doživjele krah, pogotovo u mjesecima zabrane kretanja (lockdowna) i policijskog sata. Samim tim, i poslovanje sigurnosnih kompanija je u takvim vertikalama doživjelo istu sudbinu. Otkazivani su ili odgađani projekti, smanjivana cijena usluga, revidiran broj potrebnih zaštitara. S druge strane, prihodi u pojedinim granama su veći, što je rezultiralo izjednačavanjem ili čak rastom prihoda u odnosu na 2019. godinu.

Turizam
Gotovo svi naši sagovornici, njih 11, jednoglasni su u stavu da je turizam i ugostiteljstvo najpogođenija vertikala u 2020. godini, i to je slučaj u svih pet zemalja. Sve instalaterske i distributerske kompanije iz Hrvatske, kao turistički najpotentnije države, na prvo su mjesto po padu prihoda odabrali upravo ovu granu industrije. To i ne čudi kada se zna da je u prvih osam mjeseci 2020. u Hrvatskoj ostvareno 36,6 miliona noćenja, što je upola, odnosno 52% manje nego u istom periodu 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Iako je vlada te zemlje, nakon početnog udara usljed drastično manjeg priliva turista, pojednostavila procedure za strane goste, ipak je pad veliki, pa su ugostitelji i hotelijeri bili prinuđeni da smanje troškove u svim neesencijalnim segmentima poslovanja. Ulaganja u sigurnost su zaustavljena među prvima. “Projekte planirane krajem 2019. najviše su odgađali hotelijeri, dijelom da bi očuvali likvidnost i radna mjesta, a dijelom zato što su novac morali uložiti u rješenja koja će osigurati prevenciju širenja epidemije kako bi uopće mogli otvoriti vrata i primiti goste. Manje je to prisutno i u drugim vertikalama. Ustvari, sektor sigurnosti je zbog pandemije dobio na značaju, pogotovo kontrola pristupa, koju se brzo moglo prilagoditi novim potrebama za nadzorom zdravstvenih parametara kao što su tjelesna temperatura, nošenje zaštitne maske ili broj ljudi koji istovremeno može biti u nekom prostoru”, kaže Boris Popović iz Alarm automatike.

Ograničena mobilnost
Crna Gora i Srbija još su teže prošli sa 84, odnosno 74 posto manje dolazaka turista, stoji u izvještaju Evropske putničke komisije “Evropski turizam 2020 – Trendovi i izgledi”. U Bosni i Hercegovini turisti su od januara do novembra 2020. ostvarili 458.505 posjeta, što je manje za 70,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je tu zemlju posjetilo 1.544.875 turista. Zbog pandemije koronavirusa i mjera za ograničavanja mobilnosti u Sloveniji je lani zabilježeno 3,065 miliona turističkih dolazaka, što je za 50,8 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, objavio je državni statistički ured. Posebno je bio izražen pad broja stranih gostiju, čak 74 posto manje. Posljedice su osjetili u slovenskoj kompaniji Špica, koji su pad u turizmu kompenzirali fokusiranjem na logistiku i FMCG (Fast-moving consumer goods) maloprodaju. “Naša veoma uspješna vertikala ugostiteljstva, u kojoj smo osvojili više od 500 hotela u regiji s mobilnom kontrolom ulaza u sobe i prostorije, najviše je na udaru. I dalje pružamo podršku projektantima s BIM alatima za 3D projektiranje digitalnih blizanaca, što je snažan trend u modernim zgradama ne samo prilikom projektiranja nego i kasnije, jer kroz cijeli životni ciklus omogućuje optimizaciju pametnih soba i prostorija. Ali u toj branši osjeća se snažan zastoj u implementaciji. Preokrenuli smo fokus na logistiku i FMCG maloprodajnu branšu, u kojoj se događa velika promjena na području internetske trgovine (eCommerce). Naime, komisioniranje i distribucija malih pošiljki, što suportiramo VOICE tehnologijom, porasli su iznad 100%”, kaže Tone Stanovnik.

Državni sektor i kritična infrastruktura
Interesantno je da su projekti koje izvode resorna ministarstva u zemljama regije za dio naših sagovornika bili izvor prihoda u ovom turbulentnom periodu, dok je drugi dio u tom segmentu osjetio znatan pad. Uz hrvatski Pro alarm i kosovski COIN Systems, primjetan pad u državnom sektoru doživio je i sarajevski Unilab, ali zbog specifičnog, političkog razloga – “neusvajanja budžeta te nepokretanja tenderskih procedura za nabavke usluga”. Ipak, ta je firma ipak radila važne projekte s državnim sektorom: ugradnju videonadzornog sistema na graničnim prijelazima, gdje su učestvovali kao konzorcijalni partner (projekat finansiran iz IPA fondova), kao i videonadzornih sistema za IOM migrantske kampove. S druge strane, rast u ovoj vertikali bilježi bh. kompanija Kamir, čiji direktor Ivica Brekalo kaže da su imali velikih projekata. Iva Avdija iz BSS Grupe će pronicljivo primijetiti da je “državni sektor pažljivo pristupio svim planiranim projektima i realizovao one koji su bili započeti i urgentni”, odnosno da se može očekivati da države regije nastave s velikim projektima, ali ne u istoj mjeri kao ranije zbog velikog pada prikupljenih prihoda po mnogim osnovama.

Usko povezana s ovim jeste i kritična infrastruktura, koju će nekolicina izdvojiti kao vertikalu s najvećim obimom posla. Tako će Špoljarić iz ECCOS-a kazati da upravo kritična infrastruktura bila važan izvor prihoda te da je jedan od njihova dva najveća projekta u prošloj godini, zapravo, implementacija sistema tehničke zaštite u hidroelektranama Hrvatske elektroprivrede, što će Tomsich iz Zarja Elektronike potvrditi kazavši da se “rast uglavnom osjeća u sektoru kritične infrastrukture, odnosno električne energije te većim tvrtkama teške industrije”. I iz COIN Systemsa, koji prvenstveno radi u domenu mehaničke zaštite, potvrdili su da je rast zabilježen u kritičnoj infrastrukturi i finansijskom sektoru zbog “povećanja stope kriminala”.

Zdravstvo
Nasuprot velikom padu turizma i ugostiteljstva, zdravstvo je u prošloj godini bilo u fokusu, između ostalog i s projektima koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije. “Otkada je uvedena zabrana kretanja, industrija privatne sigurnosti bilježi sve veću potražnju u pružanju usluga zaštite i elektronskog sigurnosnog nadzora u supermarketima, bolnicama i domovima penzionera. Više klijenata je naručilo kamere ili kontrolu pristupa”, kaže Hasani iz Bese. Potvrđuju to i iz ECCOS-a s njihovim drugim najvećim prošlogodišnjim projektom implementacije sistema tehničke zaštite, zaštite od požara i bolničke signalizacije u KBC-u Rijeka, zatim Lunatronika, koji je za bolnicu Bel Medic radio veći broj termalnih monitora za više lokacija i LunaKey, pametni sistem za kontrolu i evidenciju uzimanja ključeva, te BSS Grupe, koji također ističu zdravstvo i sve sektore usko povezane s njim kao najpotentnije u 2020. godini. Domagoj Breznik iz MODEPACK-a će svemu tome dodati da je rast tokom pandemije primjetan ne samo u projektima već i “u medicinskom sigurnosnom asortimanu, gdje se vidi povećana potražnja zbog borbe protiv pandemije”.

Finansijski sektor
Pomalo neočekivano, barem autoru ovih redaka, dvije su kompanije koje često rade s bankama zabilježile smanjenje potražnje za sigurnosnom opremom u tom sektoru. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme će kazati da su “financijske institucije stopirale čak i održavanje”, dok će Domagoj Breznik iz MODEPACK-a ustvrditi da se “najveći pad osjetio u potrošnji vrećica za prijevoz novca i sigurnosnih depozitnih vrećica s obzirom na velik i nezanemariv rast digitalnih transakcija u odnosu na gotovinske”, no da je “potražnja i potrošnja sigurnosnih vezica za transport ostala na standardno visokom nivou.

Privatne kompanije i kuće
Na kraju, velike su kompanije u privatnom vlasništvu nastavile ulaganja u svoje poslovanje. Iz Jantara navode da su najviše investicija registrirali u takvim kompanijama, koje, kako kaže Brinovec, “nije pogodila kriza”, što potvrđuje i Vulović kazavši da je Lunatronik za kompanije Zepter i Atlantic Štark ugrađivao pametne sisteme kontrole pristupa: Speed Gate barijere s termalnim monitorima koji automatski očitavaju tjelesnu temperaturu i provjeravaju nošenje zaštitne maske. Uz to, ta je firma ugrađivala i sistem sigurnog i pametnog doma u Smart bloku sa 105 stanova i Zelenoj aveniji sa 160 stanova. S druge strane, u fizičkoj zaštiti manjim privatnih domova, kako kažu iz Unilaba, zabilježeno je “smanjenje potrebe za nadzorom privatnih kuća i stanova usljed rada od kuće i manjka odsustva radi putovanja i godišnjih odmora”.

ODGOVOR REGIONALNIH KOMPANIJA
Iako je 2020. bila godina krize, pandemija COVID-19 potaknula je regionalne sigurnosne kompanije da svoju kreativnu energiju preusmjere na tehnologije koje su prilagođene aktuelnoj situaciji i potrebama. To se, u prvom redu, odnosilo na sisteme praćenja zdravstvenih parametara kao i primjene mjera koje su države donijele za suzbijanje pandemije. Na taj način, sigurnosna industrija se u punom kapacitetu uključila u provedbu mjera karantina, a nakon njegovog ukidanja i u praćenje primjene preporučenih praksi za sprečavanje daljnje zaraze.

Novi proizvodi na tržištu
Kompanije kao što je, npr., Alarm automatika odlučile su se na dizajniranje potpuno novih proizvoda, dok su drugi krenuli putem prenamjene osnovnih funkcija svojih proizvoda. Već u prvih mjesec dana od proglašenja tzv. lockdowna u Hrvatskoj, ta kompanija je na tržište izbacila terminale i sisteme kontrole pristupa s podrškom za funkcije mjerenja tjelesne temperature i provjere nošenja zaštitne maske. Ti sistemi su išli u paketu s termalnim kamerama za ovu namjenu, što se pokazalo posebno važnim u prostorima s većim brojem ljudi ili na javnim lokacijama. Ovo je natjeralo distributerske kompanije na brzo prilagođavanje pojačanoj potražnji za termalnim kamerama i indikatorima tjelesne temperature, koja je oscilirala paralelno s trendovima pada, odnosno skoka broja zaraženih. “Nuđeni su novi proizvodi u domenu beskontaktnog mjerenja temperature, video-kamere s analitikama prilagođenim za brojanje ljudi u toku pandemije itd. Uglavnom većina opreme i funkcionalnosti je usmjerena u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19”, kaže Dragan Kukavica, inžinjer za podršku u kompaniji Master BC. Isto potvrđuju i njegove kolege iz beogradskog Sectrona, čiji direktor Dragan Uskoković naglašava da je ponudu trebalo prilagođavati zahtjevima, iako je riječ o relativno skupoj opremi za naše standarde.

S druge strane, termalna i vještačkom inteligencijom (AI) pogonjena rješenja podržala su ne samo napredni videonadzor u svrhu borbe protiv pandemije nego je ista tehnologija tokom 2020. već našla svoje mjesto i u oblasti kritične infrastrukture, energetskih sistema i zaštite pametnih domova, smatra Aleš Polajnko, direktor kompanije ORG.TEND.

Prenamjena postojećih sistema
Kako se borba protiv pandemije ne dobija isključivo na jednom frontu, pored namjenskih rješenja “mobilizirane” su i tehnologije čija se osnovna primjena pokazala kompatibilnom s ciljem zauzdavanja virusa. To se posebno odnosi na sisteme za određivanje broja kupaca u trgovinama i u sredstvima javnog prijevoza. U doba prije izbijanja pandemije ti sistemi su korišteni za, npr., unapređenje prodaje i organizacije marketinga ili praćenje saobraćajnih trendova. Po izbijanju pandemije ti sistemi su se počeli koristiti za praćenje “viška” broja ljudi u određenom prostoru ili vozilu, a u skladu s važećim regulatornim preporukama o sprečavanju masovnih okupljanja kao potencijalnih izvora zaraze.
Isto važi i za beskontaktna, bežična, samostojeća i daljinski upravljiva rješenja i interkome za komunikaciju. Među traženim proizvodima bile su i beskontaktne smart brave i videointerfoni s funkcijom prepoznavanjem lica stanara. Svi oni su dobili na popularnosti zbog preporuka o izbjegavanju direktnog dodirivanja potencijalno zaraženih površina. Kako bi se izbjegle ove situacije i neposredni fizički kontakti s kupcima, neke kompanije kao što je MODEPACK iskoristile su vrijeme pandemije da ojačaju svoje prodajno prisustvo na internetu. To se odnosi na uvođenje web-shopova, što je posebno aktuelno u vrijeme kada je nabavka svih proizvoda, pa i onih sigurnosnih, preko interneta doživjelo pravu eksploziju. Osim toga, kao dodatni odgovor na pandemiju, MODEPACK je obogatio asortiman i fokusom na proizvodnju medicinskih vrećica za transport testova na COVID-19.

Nije sve u COVID-u
Ipak, neki od naših ispitanika su mišljenja da bi aktivno suzbijanje pandemije moglo lako dovesti do povratka nivoa potražnje na situaciju prije njenog izbijanja. Iako je pandemija dominirala trendovima u sigurnosnoj i srodnim industrijama, nisu sve regionalne kompanije osjetile potrebu niti posjedovale kapacitete da ponude konkretne proizvode i usluge za ublažavanje aktuelne situacije. Dobar dio njih vjeruje da će njeno okončanje značiti i povratak na standardne moduse poslovanja u ovom sektoru. Zato je vrijeme pandemije iskorišteno kao svojevrsno zatišje i prilika za pospremanje u vlastitim redovima u smislu kreiranja novih i poboljšanja postojećih sigurnosnih tehnologija koje nemaju veze s neslavnim virusom. U kompaniji ECCOS inženjering, naprimjer, prethodna godina je iskorištena za nastavak razvoja softverskih platformi EPSIMAX, ESCEP i ORGMAN, jer i tokom pandemije nisu nestali izazovi povezani s tehničkom sigurnošću i zaštitom od požara. Odgovor na njih je pronađen u integriranim i sveobuhvatnim sistemima, što je odgovor na dominantne globalne trendove. I u vrijeme pandemije, tehnologija oblaka (cloud) je nastavila svoje širenje unutar regionalne sigurnosne industrije. Zapravo, čak i kada nije bilo moguće širiti obim usluga zbog novonastale situacije, rastao je njihov segment koji se odvija u cloudu, za šta se pripremaju u kompaniji Pro alarm.

Rješenja u oblaku
Slovenska Špica već je odgovorila na ove trendove, uz unapređenje svog Door Cloud sistema kontrole pristupa u oblaku, koji je sada proširen integracijom s dodatnim aplikacijama unutar jedinstvene platforme. Regionalne kompanije su prepoznale i značaj korištenja mobilnih telefona kao svestranih akreditiva ugrađenih u temelje buduće beskontaktne ekonomije. Telefon koji se nosi u džepu ili ruci već se automatski prepoznaje kao vid autorizacije za pristup određenim prostorijama, što je pametan način da se izbjegnu gužve na ulaznim tačkama i tako, usput, smanje epidemiološki rizici. Izazovi u pogledu zaštite privatnosti i dalje postoje, ali Tone Stanovnik iz Špice ove trendove poredi s otkrićem izmjenične struje u SAD-u, koja je također neko vrijeme smatrana opasnom, da bi na kraju završila u službi čovjeka.

Digitalizacija i “pametnizacija”
Trendovi fokusiranja na pametne tehnologije premrežili su regiju i tokom 2020. Iako su ti sistemi bili korišteni i za kroćenje pandemije, njihova “standardna” primjena se ispotiha širila i u ovoj godini. Zato su kompanije počele slobodnije nuditi sisteme otključavanje vrata preko telefona, NFC i bluetooth tehnologija, a pametniji su postali i alarmni sistemi. Isto važi i za komunikatore koji podržavaju digitalni prijenos informacija, a dok je ulogu vezivnog tkiva između različitih sigurnosnih uređaja u poslovnom okruženju dobila Wi-Fi oprema. Refokusiranje poslovne orijentacije na pojedine vertikale bilo je iznuđeno kako pandemijom tako i globalnim trendovima. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme naveo je da je 2020. bila godina fokusa na samostalnu proizvodnju i tržišta kao što su obrazovanje i graditeljstvo. Orijentacija na pojedina tržišta ipak je bila svojevrsni poslovni rizik, jer većina kompanija nije mogla predvidjeti tok događaja iz 2020. Vigan Limani iz COIN Systemsa kao ilustraciju navodi primjer da je njegova kompanija planirala izaći na tržište s novom serijom proizvoda namijenjenih zaštiti na radu, ali da je izbijanje pandemije dovelo do omasovljavanja prakse rada od kuće, zbog čega je planirani učinak izostao.

Na kraju, može se reći da će kao ključna tehnološka posljedica pandemije ostati pritisak da se regionalne kompanije više fokusiraju na digitalnu transformaciju. To podrazumijeva transformaciju kako proizvoda tako i usluga, a uz veće oslanjanje na digitalne resurse koji su već poslužili i za organizaciju daljinskog rada tokom 2020. godine. BSS Grupa je, naprimjer, iskoristila 2020. da pokrene više digitalnih platformi za pružanje obuke i usluga iz različitih oblasti, od zaštite od požara i zdravlja na radu do rada na daljinu i upravljanja vanrednim situacijama. Uz uštedu vremena i novca, orijentacija na digitalne platforme bi, kažu, trebala odgovoriti i na epidemiološke zahtjeve koji će sigurno igrati veliku ulogu i u narednim godinama.

JE LI 2021. IZAZOV ILI PRILIKA?
U tom kontekstu, stječe se dojam da će organizacija poslovanja sigurnosnih kompanija u 2021. godini uveliko zavisiti od mjere u kojoj će se prethodna godina “preliti” u postojeću, u smislu izazova i globalnog razvoja događaja. Po svemu sudeći, centralni događaj i u 2021. bit će pandemija COVID-19, a naši sugovornici je zato vide i kao izazov i kao priliku. “To je pitanje za milion dolara! Najveće strepnje su da ćemo cenu COVID-a 19 plaćati u narednim godinama. Rezerve i resursi su prilično potrošeni i mislim da je jako teško sagledati sve ekonomske efekte koji će doći u narednom periodu. Najvažnije je da se epidemija obuzda, da se sačuvaju životi i zdravlje, pa tek onda treba sagledavati nastalu štetu i praviti planove za oporavak ekonomije i biznisa”, kaže Dragan Uskoković, direktor Sectrona u Srbiji. I Boris Popović iz Alarm automatike smatra da će 2021. biti još jedna poslovno teška godina te da će posljedice krize biti još izraženije jer će se tek tokom nje tek moći sagledati razmjere štete iz 2020.

Jedan od razloga za to je činjenica da je negativan učinak 2020. na poslovanje regionalnih kompanija bio ponešto ublažen zbog činjenice da su tokom nje implementirani prethodno dogovoreni projekti iz 2019. i ranijih godina. Ako se, razumno, pretpostavi da je tokom 2020. ugovoreno manje projekata, 2021. bi mogla biti prva godina u kojoj će se posljedice krize osjetiti čak i jače. Kada su u pitanju vremenski okviri potrebni za oporavak industrije, niko od naših sugovornika se ne zaklinje u svoju kristalnu kuglu, ali njihove prognoze upućuju na to da bi 2021. mogla biti barem godina kraja početne faze krize, ako ne i početka oporavka industrije. Ozimec navodi da će se posljedice krize sigurno osjećati u naredne tri godine, dok Ivica Brekalo iz Kamira taj period skraćuje na dvije. Kako regionalna sigurnosna industrija ne egzistira u vakuumu u odnosu na lokalne ekonomije koje, opet, zavise od općeg stanja zdravlja i sigurnosti u društvu, oporavak tržišta će uvelike zavisiti od zauzdavanja epidemije i postepenog povratka na staru normalnost.

Regionalni tehnološki i tržišni trendovi
Ipak, ima prostora za optimizam, a naši sugovornici ga temelje na sposobnosti sigurnosne industrije da izađe na kraj sa svim izazovima u proteklih 30 godina bez podizanja bijele zastavice. Preuređivanje prioriteta, diverzifikacija ponude usluga i proizvoda i praćenje tehnoloških trendova vratit će industriju sigurnosti regije na stare staza rasta i stabilnosti. To najprije znači da lokalni tržišni igrači trebaju prihvatiti da će se javni novac i ulaganja u prvom redu usmjeravati na zdravstvo, a sve kako bi se ranije došlo do ekonomskog i doslovnog ozdravljenja svih država regije. “Oporavak tržišta sigurnosti usko je povezan s ekonomijom i vraćanjem života ljudi u normalne tokove. Kada se život normalizuje i riješi egzistencija ljudi na nivou obezbjeđenja posla, odnosno redovnih plata, kada investitori odluče da ulože novac u privredu, kada se državni budžet ponovo aktivira u građenje infrastrukture i nove projekte te aktivira i sve ostalo što poboljšava kvalitet života i podigne nivo opšte bezbjednosti u društvu, a time i nivo subjektivnog i objektivnog osjećaja sigurnosti kod ljudi – tek tada će se tržište sigurnosti početi oporavljati”, kaže Dragan Kukavica, inženjer za podršku u Master BC-u. Istovremeno, sigurnosne kompanije moraju imati svijest o tome da će investitori jako pažljivo birati gdje će uložiti svoj manje dostupni novac. To znači da će oni pažljivo birati svoje partnere, odnosno raditi samo s kompanijama koji mogu demonstrirati da posluju stabilno čak i u vrijeme pandemije. Jedno od rješenja je širenje ponude proizvoda koji će korisnicima ponuditi veću upotrebnu vrijednost, smatra Bata Vulović iz Lunatronika. Njegova kolegica Ilma Šahbaz iz Unilaba naglašava i važnost kreativnosti i inovacija jer će se u sigurnosnu industriju kao podršku poslovanju nastaviti ulagati, bez obzira na negativne trendove.

Prepoznavanje trendova i prilika
Inovativnost se odnosi na agilnost i brzinu u prepoznavanju globalnih tehnoloških trendova i njihovog preusmjeravanja u ponudu regionalnim korisnicima. Popović tu, naprimjer, navodi važnost raznih aplikacija koje će omogućiti nadzor i upravljanje s bilo kojeg mjesta i putem pametnih telefona. Paralelno će se tražiti rješenja koja ne zahtijevaju ljudsko prisustvo, odnosno s vještačkom inteligencijom i bazama u oblaku. Isto važi i za nova rješenja za pametne zgrade koje će se na regionalnom tržištu pojaviti već početkom ove godine.

Ivan Špoljarić, pak, navodi da će 2021. godina biti pobjednička za one koji ponude odgovore na sve veće izazove u oblasti cyber sigurnosti za same sisteme tehničke zaštite. To je zato jer se sve više koriste rješenja u oblaku, IP periferni uređaji, kao što su čitači i kamere, te IoT senzori. Njegov kolega Limani smatra da će promjene na tržištu biti oblikovane zahtjevima samih klijenata, posebno u segmentu rješenja za automatizirano plaćanje. Granit Hasani iz Besa Securityja smatra da će mjeseci pred nama biti obilježeni širenjem pametnih tehnologija, uz fokus na primjene u zdravstvu s ciljem smanjenja bioloških rizika. To se u prvom redu odnosi na sisteme kontrole pristupa, nadzora rada sistema i organizacije patrola na način da se smanji intenzitet međuljudske interakcije. S tehnološke strane, s tim će biti povezana i očekivana veća ulaganja u sisteme praćenja kretanja posjetilaca u zgradama i na javnim prostorima, što će biti olakšano korištenjem vještačke inteligencije i velikih podataka koje će prikupljati same nadzorne kamere i s njima povezani softver.

Optimizam za kraj
Istovremeno, kako brzim koracima na pozornicu dolaze tehnologije 5G i UWB, regionalne kompanije će morati mijenjati i svoje poslovne modele, jer će se paralelno s tim tehnologijama razvijati i novi standardi i certifikacijski zahtjevi u oblasti tehničke sigurnosti, a posebno kritične infrastrukture. U regiji će doći i do šire upotrebe mobilnih podataka i kontrole tehničkih sigurnosnih sistema s udaljenih lokacija putem mobilnih uređaja. Sve navedeno neće ići bez izazova, među kojima naši sugovornici ističu manjak kvalitetno obučenog osoblja, potrebu za organizacijom obuke i opće ekonomske situacije. Istovremeno, regionalne kompanije moraju znati da će veliki broj investitora vjerovatno odabrati strategiju čekanja, odnosno pratiti razvoj situacije s pandemijom prije nego što se odluče da ulože sredstva u konkretni sigurnosni projekt. To se posebno odnosi na pandemijom pogođene klijente iz turističkog sektora, od kojih se u ovoj godini vjerovatno mogu očekivati samo narudžbe za osnovne usluge, poput tehničkog održavanja.

Ipak, prostora za optimizam doista ima, tako da Breznik (MODEPACK), Špoljarić (ECCOS inženjering) i Polajnko (ORG.TEND) navode da će 2021. biti godina oporavka u regiji, barem u svojoj drugoj polovici. Razlog za optimizam oni traže u činjenici da je pandemija, uz svu štetu koju je izazvala, istovremeno podigla svijest regionalnih korisnika o potrebi jačanja opće sigurnosti kao kolektivnog dobra, ali i oslonca ekonomskog i svakog drugog blagostanja.

Intervju: Yoann Klein, viši savjetnik za cyber sigurnost, Huawei

Huawei nije imao većih cyber sigurnosnih incidenata u procesu saradnje s više od 500 pružalaca telekomunikacijskih usluga, uključujući većinu od 50 najvećih telekom-operatera. Takva je situacija bila u proteklih skoro 20 godina u 170 zemalja, u kojima je povezano više od 3 milijarde ljudi. Nijedan drugi proizvođač ne može reći da je postigao ovaj nivo uspješnosti u cyber sigurnosti

Razgovarao: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@asadria.com

 

a&s Adria: Gospodine Klein, možete li se predstaviti našim čitaocima, s naglaskom na vašu poziciju u Huaweiju?

Klein: Magistarski studij iz telekomunikacija i računarstva završio sam na IMT Lille Douaiju, građevinskoj školi u sjevernom Parizu. Prije Huaweija skoro 15 godina sam radio u velikim evropskim cyber kompanijama kao što su Airbus i Thales. Sve vrijeme sam preuzimao ulogu tehničkog autoriteta i vodio cyber inžinjerske timove koji rade u raznim kritičnim okruženjima poput odbrane, javne sigurnosti, aeronautike, svemira i transporta. Sada sam viši savjetnik za kibernetičku sigurnost u Huaweijevom Centru za cyber sigurnost i transparentnost u Briselu. Član sam našeg Globalnog ureda za cyber sigurnost i privatnost (GSPO), koji nadgleda razvoj i provedbu Huaweijevog cjelovitog sistema osiguranja kibernetičke sigurnosti, što uključuje praćenje i poboljšanje svih aspekata informacijske sigurnosti u globalnom opskrbnom lancu kompanije, uz upravljanje postupkom pouzdane isporuke.

 

a&s Adria: Vaš Centar za cyber sigurnost i transparentnost bavi se sigurnošću 5G mreže i IoT-a. Koje vrste poslova to podrazumijeva?

Klein: Centar je svoja vrata otvorio u martu 2019. On pruža platformu za unapređenje komunikacije i zajedničkih inovacija sa svim interesnim stranama, javnim i privatnim. Također, našim kupcima pruža tehničku platformu za verifikaciju i evaluaciju. Otvorenost, saradnja i transparentnost su tri riječi koje pokreću ovu inicijativu. Otvorenost u prikazivanju naših cyber sigurnosnih praksi, od strategija i lanca opskrbe do istraživanja i razvoja, kroz prezentacije, videozapise, demonstracije Huaweijevih proizvoda i rješenja u područjima kao što su 5G, IoT, cloud itd. Saradnja, jer organizujemo namjenske stručne radionice i konferencije s ključnim zainteresovanim stranama (organizacijama, regulatorima, državnim vlastima itd.) o sigurnosnim praksama kako bismo istražili i promovisali razvoj standarda, mehanizama provjere i tehnoloških inovacija u cyber sigurnosti. I na kraju, transparentnost, jer pružamo platformu za testiranje i provjeru nivoa sigurnosti naših proizvoda kupcima i nezavisnim laboratorijima. To uključuje testna okruženja metodama tzv. crne i bijele kutije (s pristupom izvornom kodu). U Briselu možemo istovremeno izvoditi pet takvih projekata.

 

a&s Adria: Radna grupa SA3, u okviru organizacije Projekat partnerstva 3. generacije (3GPP), održala je 2018. sedam sastanaka. Pri tome su 74 kompanije poslale svoje tehničke stručnjake da prisustvuju sastancima s ciljem formulisanja 5G sigurnosnih standarda. 3GPP SA3 grupa je analizirala 5G prijetnje i rizike u 17 oblasti. Koje su to oblasti, kao i najveće prijetnje i rizici povezani s njima?

Klein: U okviru 3GPP grupe za tehničke specifikacije usluga i sistema (TSG SA) kao glavni ciljevi radne grupe 3GPP TSG SA WG3 (SA3) navedeni su definisanje zahtjeva i arhitekture, kao i protokola za sigurnost i privatnost u 3GPP sistemima. Kako bi se što kvalitetnije ispunili ovi ciljevi, definisano je i ispitano više oblasti: sigurnosna arhitektura (1), autentifikacija (2), sigurnosni kontekst i upravljanje ključevima (3), sigurnost radijske pristupne mreže (RAN) (4), sigurnost u NG-UE (5), autorizacija (6), privatnost prijavljivanja (7), sigurnost dijeljenja mreže (8), zaštita odašiljača (9), sigurnost mrežne domene (10), sigurnosna vidljivost i konfigurabilnost (11), osiguravanje akreditiva (12), međusobno povezivanje i migracija (13), mali podaci (14), zaštita emitovanja / višestrukog slanja (15), sigurnost upravljanja (16) i kriptografski algoritmi (17). Među ovih 17 domena vrlo je teško definisati jednu oblast koja je rizičnija od drugih. One se prilikom procjene cyber rizika ne mogu, i ne trebaju tretirati kao nezavisne. Potencijalna prijetnja ili manjak sigurnosti u jednoj može direktno ili indirektno utjecati na druge. Ipak, ako moram odabrati jednu, navest ću onu koju već godinama promovišem u raznim industrijama, a to je važnost balansiranja zaštite i detekcije. Zbog svega toga mislim da oblast “vidljivosti i konfigurabilnosti” ima najveću važnost kada su u pitanju funkcije detekcije integralnih sistema.

 

a&s Adria: Je li 5G siguran? Kako stručnjaci iz industrije i organizacija za standardizaciju mogu osigurati da se  sigurnosnim rizicima povezanim s 5G tehnologijom može efikasno upravljati u smislu sigurnosnih protokola i standarda i mehanizama provjere sigurnosti?

Klein: Kako rekoh, mnoge visokostručne zainteresovane strane, kao što su regulatori, proizvođači, operateri, akademsko osoblje, bile su uključene u definisanje 5G standarda i nastavljaju rad na dolazećim 3GPP standardima. Oni su doprinijeli postizanju visokog nivoa sigurnosti za definisanje 5G specifikacija. Ovakav saradnički pristup bio je inspiracija i prilikom kreiranja sistema provjere sigurnosti mrežne opreme (NESAS). Riječ je o okviru za kontrolu sigurnosti koji je dobro poznat u mobilnoj industriji. Globalno se koristi kao sigurnosna osnovica i uključuje zajedničke zahtjeve za sigurnosne procjene mrežne opreme i procjenu dobavljača telekomunikacijske opreme. NESAS pruža potrebne alate za osiguranje efikasnog testiranja i provjera. To je zajednički projekat organizacija 3GPP SA3 i GSMA, a uključuje i procjene na osnovu standarda za 5G sigurnost koje su dio sigurnosne provjere specifikacija (SCAS). Evaluaciju proizvoda vrše kompetentne laboratorije za ispitivanje sigurnosti koje su akreditovane u skladu s ISO 17025. Zbog toga smo u Huaweiju jako ponosni na činjenicu da smo u decembru 2020. mogli objaviti da smo uspješno prošli prvu SCAS reviziju za 5G i LTE bazne stanice (reviziju koju je obavilo nezavisno tijelo DEKRA). To se desilo nakon uspješnog prolaska prve NESAS revizije na svijetu za 5G baznu stanicu koju je u maju 2020. uradio @sec.

 

a&s Adria: Većina prijetnji i izazova 5G sigurnosti istovjetna je onima s kojima se suočavala 4G tehnologija. No, treba uzeti u obzir sigurnosne izazove koje nove usluge, arhitekture i tehnologije nose na 5G mrežama. Tu, naprimjer, spadaju autentifikacija pristupa za nezavisne pružaoce usluga dijeljenja, dijeljenje mreže, arhitektura zasnovana na uslugama (SBA), sigurna upotreba računarskih resursa, posebno u uvjetima šire primjene arhitekture oblaka u 5G svijetu i utjecaj novih tehnologija kao što je razvoj kvantnog računarstva. Možete li na jednostavan način opisati ove nove izazove?

Klein: S jedne strane, tačno je da 5G mreža nasljeđuje sigurnosnu arhitekturu 4G mreže. Kao i prethodna generacija, 5G pristupne i jezgrene mreže imaju jasne granice, međusobno se povezuju putem standardnih protokola, podržavaju interoperabilnost različitih proizvođača i posjeduju mehanizme zaštite utemeljene na standardima. S druge strane, nesporno je i da će nove usluge i vidovi primjene donijeti nove izazove. Zato su dodatne mjere sigurnosti definisane i precizirane u 3GPP standardu. Ukratko, kao ključna poboljšanja u vezi s novim izazovima želim istaći četiri: (1) veća sigurnost bežičnog interfejsa koja nudi zaštitu integriteta korisničkih podataka. To ide u kombinaciji s postojećim šifriranjem korisničkih podataka u 2G, 3G i 4G mrežama, (2) naprednija zaštita privatnosti korisnika prenošenjem korisničkih ID-jeva (IMSI) u šifriranom tekstu u odnosu na 2G, 3G i 4G mreže, kod kojih se ove informacije prenose bežičnim putem u običnom tekstu, (3) veća sigurnost roaminga između operatera, pri čemu se napadače sprečava da iskorištavaju slabosti SS7 i neovlašteno manipulišu osjetljivim podacima (kao što su npr. ključ, korisnički ID i SMS), koji se razmjenjuju između osnovnih mreža različitih operatera, te (4) poboljšani kriptografski algoritmi s podrškom za 256-bitne algoritme, koji su dovoljno otporni na buduće napade kvantnim kompjuterima.

 

a&s Adria: Zašto je Huaweijev 5G siguran? Koje je tehničke prakse vaša kompanija primijenila kako bi garantovala da je njena oprema sigurna od hakerskih napada?

Klein: Prije svega želim naglasiti da navodi u medijima usmjereni protiv Huaweija nisu povezani s našim tehničkim pristupom ili načinom na koji rješavamo pitanje cyber sigurnosti prilikom dizajniranja i razvoja naših proizvoda. Huawei nije imao većih incidenata u pogledu cyber sigurnosti dok je sarađivao s više od 500 pružalaca telekomunikacijskih usluga, uključujući većinu od 50 najvećih telekom-operatera. Takva je situacija bila u proteklih skoro 20 godina u 170 zemalja, u kojima je povezano više od 3 milijarde ljudi. Nijedan drugi proizvođač ne može reći da je postigao ovaj nivo uspješnosti u cyber sigurnosti. Možemo čista srca reći da je Huawei danas kompanija koja je pod najvećom prismotrom na svijetu. Zbog toga se gotovo opsesivno bavimo strogim pravilima koja smo donijeli za svoje zaposlenike, dobavljače i razvojne procese. To je zato što, za razliku od drugih, shvatamo da bi nam došao kraj ako bi se desio ijedan sigurnosni incident koji bi uključio Huawei.

 

Konkretno, u Huaweiju su istraživanje i razvoj fokusirani na sigurnost tokom razvoja proizvoda, uz pridržavanje principa sigurnosti ugrađene u dizajn i sigurnosti u procesu. Aktivnosti na planu cyber sigurnosti ugrađene u ovaj proces izvode se uz strogo praćenje usklađenosti tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda. To znači da se sigurnosni zahtjevi mogu implementirati u svakoj fazi. Istraživanje i razvoj u Huaweiju osigurava postupak integrisanog razvoja proizvoda (IPD). To se radi s ciljem usmjeravanja razvoja cjelovitog (E2E) proizvoda u skladu s industrijskim sigurnosnim praksama i standardima kao što su OWASP-ov model provjere sigurnosti softvera (OpenSAMM), sistem jačanja sigurnosti kroz provjeru zrelosti tehnologije (BSIMM), Microsoftov životni ciklus razvoja sigurnosti (SDL) i Okvir za cyber sigurnost američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST CSF), kao i zahtjevi korisnika i država u pogledu cyber sigurnosti.

 

Mehanizmi sigurnosne provjere

a&s Adria: Pristup “mnogo očiju i ruku” doprinosi većoj sigurnosti vaše opreme?

Klein: Naravno. U Huaweiju smo usvojili mehanizam sigurnosne provjere u stilu “mnogo očiju i ruku”. Osim sigurnosnih testova linija proizvoda, uspostavili smo i Nezavisni laboratorij za cyber sigurnost (ICSL), koji je nezavisan od sistema za istraživanje i razvoj. On je odgovoran za konačnu provjeru proizvoda. Rezultati testa direktno se šalju Globalnom uredu za cyber sigurnost i privatnost (GSPO), koji ima pravo veta na slanje proizvoda na tržište. Program testiranja i verifikacije koju provode nezavisna tijela realizuje se uz saradnju klijenata i industrijskih regulatora. Zato smo radi još veće transparentnosti otvorili testne centre u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Briselu i Kanadi kako bismo omogućili nezavisno testiranje Huaweijeve opreme, sve do nivoa izvornog koda. Mi vjerujemo u standarde cyber sigurnosti i objektivnu procjenu zasnovanu na činjenicama i dokazima.

 

a&s Adria: Kako osigurati 5G opremu od cyber napada, uključujući Huaweijevu podršku za cyber zaštitu i preporuke o načinu instalacije i upravljanja 5G mrežama na siguran način?

Klein: Huawei se zalaže za zaštitu povjerljivosti, integriteta, dostupnosti, sljedivosti i privatnosti korisnika 5G opreme na bazi 3GPP sigurnosnih standarda. Osim toga, kompanija zagovara i saradnju s operaterima u kreiranju visokog stepena cyber otpornosti na mrežama iz perspektive upravljanja i održavanja (O&M). Naprimjer, da bi se ubrzao oporavak usluge u slučaju da se desi sigurnosni incident, tehnički dizajn mora ponuditi kontinuirano praćenje i reagovanje na incidente tako da se njihov opseg utjecaja i prateći gubitak usluge mogu svesti na minimum. Huawei kao proizvođač koristi IPDRR metodologiju, koja se bazira na identificiranju, zaštiti, otkrivanju, odgovoru i oporavku, a u skladu s NIST CSF okvirom za cyber sigurnost. Metodologija se koristi za identifikaciju i kontrolu ključnih rizika u mrežnim uslugama i jačanje cyber otpornosti operatera. Korištenjem IPDRR metodologije, Huawei može pomoći operaterima koji pružaju kritičnu informacijsku infrastrukturu da kvalitetnije ispune regulatorne zahtjeve u pogledu cyber sigurnosti. Osim mrežne sigurnosne arhitekture, potreban je i sveobuhvatan i siguran skup pravila koje operateri moraju slijediti kako bi upravljali O&M nivoom upravljanja i održavanja. On je presudan u kontroli rizika na cijeloj mreži. Zato se za svaki zadatak u ovom segmentu moraju primjenjivati stroga sigurnosna pravila, s nultom tolerancijom na greške tokom obrade tokova podataka.

 

a&s Adria: Kako kontinuirano poboljšavati nivo sigurnosti 5G mreže iz perspektive različitih zainteresovanih strana kako bi se riješili budući izazovi?

Klein: 5G postaje stvarnost, koja će trajati još dugo. Na osnovu iskustva u 4G sigurnosti mogu kazati da se kontrola rizika 5G mreže može postići zajedničkim naporima svih industrija. Moramo kontinuirano unapređivati sigurnosna rješenja tehnološkim inovacijama i graditi sigurne sisteme i mreže kroz standarde i saradnju ekosistema. Kao proizvođači i dobavljači, trebali bismo nastaviti doprinositi radu industrijskog sigurnosnog standarda, usklađivati proizvodnju sa standardima i integrisati sigurnosne tehnologije. Nakon toga, operateri su odgovorni za sigurno poslovanje i otpornost vlastitih mreža na cyber napade. 5G mreže su privatne. Granice između različitih mreža su jasne. Operateri mogu spriječiti vanjske napade pomoću firewalla i sigurnih gatewaya. Kada je riječ o internim prijetnjama, operateri mogu upravljati, nadzirati i revidirati sve dobavljače i partnere kako bi sve elementi njihove mreže učinili sigurnim. Na kraju, kao industrija, svi moramo raditi na standardima. Ovo je naša zajednička odgovornost. Da bismo izgradili sistem u koji svi možemo vjerovati, trebaju nam definisane odgovornosti, jedinstveni standardi te jasna i nediskriminatorna regulativa.

 

a&s Adria: Nedavno ste kao predavač na Virtual Security Summitu spomenuli nekoliko velikih sigurnosnih izazova s kojima se suočavamo u domenu razvoja softvera, među kojima je i potreba za standardom za siguran razvoj. Je li Evropski zakon o kibernetičkoj sigurnosti postavio dobre temelje za to?

Klein: Mislim da svi, kao ICT industrija, moramo raditi zajedno kako bismo unaprijedili svoju cyber sigurnost i digitalnu otpornost. Samo zajedničkim radom i koordinacijom napora na evropskom nivou, ali i šire, možemo se uspješno nositi s budućim prijetnjama. Industriji nedostaje jedinstven set tehničkih standarda za sigurnost, a stanje je isuviše fragmentirano. I zato vjerujem da nedavni evropski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti može i hoće donijeti jasnu dodatnu vrijednost na ovom polju. Donošenjem GDPR-a Evropa je već pokazala da, kada se postigne konsenzus država članica, ona može utrti put globalno prihvaćenim sigurnosnim pravilima i smjernicama. Štaviše, Agencija Evropske unije za cyber sigurnost (ENISA) također je temeljitim i sveobuhvatnim publikacijama, kao što je “Dobre prakse za sigurnost IoT-a – siguran životni ciklus razvoja softvera”, koja je objavljena u novembru 2019. godine, pokazala da posjeduje stručnost da vodi industriju kada je u pitanju siguran razvoj softvera.

 

Povjerenje se temelji na činjenicama

a&s Adria: Šta je Huawei učinio na polju transparentnosti nivoa cyber sigurnosti svoje opreme i rješenja?

Klein: Povjerenje je osjećaj. Ali kada je u pitanju cyber sigurnost, i povjerenje i nepovjerenje trebaju se temeljiti na činjenicama, a ne na osjećajima, nagađanjima i neutemeljenim glasinama. Vjerujemo da činjenice moraju biti provjerljive, a provjera mora biti zasnovana na standardima. Zbog toga je Huawei otvorio Centar za transparentnost cyber sigurnosti u Briselu. Ovo je dobar i konkretan primjer kako podižemo nivo transparentnosti. Našim kupcima i nezavisnim laboratorijama dajemo pristup našem izvornom kodu i omogućavamo im da ocjenjuju naša rješenja koristeći vlastite alate, osoblje i procese. Transparentnost je neophodna jer je u osnovi pouzdanosti. Historija ICT industrije pokazala je da nejasnost u pogledu sigurnosti nikada nije bila pravi izbor. U Huaweiju vjerujemo da postojimo da bismo služili našim kupcima i oni imaju pravo da zahtijevaju i zaslužuju visok nivo transparentnosti.

 

a&s Adria: Prema Vašem mišljenju, softverska industrija ulaže snažne napore u certificiranje proizvoda, ali ne i u procjenu samog procesa. Kako možemo balansirati između to dvoje i zašto je evaluacija procesa podjednako važna?

Klein: Ne kažem da softverska industrija ne evaluira sam proces, već da je količina napora uložena u certificiranje proizvoda i procjenu procesa nejednaka. Očigledan način da se to promijeni je da se u sadašnjim i budućim standardima jača dio evaluacije razvojnog procesa. Ne treba izmišljati toplu vodu. Već postoje smjernice poput BSIMM-a ili SDLC-a. Zapravo sam vrlo zadovoljan kad vidim da Evropski zakon o kibernetičkoj sigurnosti uključuje procjenu procesa. Još jedan dobar primjer je NESAS, koji obuhvata evaluaciju nekih ključnih procesa (naprimjer, kako riješiti ranjivosti koje se pojavljuju tokom životnog ciklusa proizvoda).  Izazov je kako izbjeći dodavanje dodatnog tereta ionako velikim zahtjevima vezanim za certificiranje. No, optimističan sam jer vjerujem da evaluiranje i eventualno jačanje pouzdanosti u razvojnim procesima može pomoći u smanjenju napora za ponovnu certifikaciju.

 

a&s Adria: Treće strane moraju igrati ključnu ulogu u omogućavanju sigurnog razvoja, budući da su partner ne samo na kraju već i tokom procesa razvoja proizvoda. Kako je Huawei ovo implementirao kroz svoj integrisani razvoj proizvoda (IPD)?

Klein: Pravilno prikupljanje povratnih informacija neophodno je za plodnu saradnju. Jedna od naših osnovnih vrijednosti je rast pogonjen akumuliranim iskustvom i promišljanjem. Zbog toga je dijeljenje i razmjena informacija s trećim stranama tokom cijelog razvoja proizvoda i prihvatanje izazova od vitalnog značaja. To potiče naš kontinuirani proces usavršavanja. Konkretno, u našem IPD-u imamo namjenski proces koji nazivamo “upravljanje zatvorenom petljom”. Iskorištavanje povratnih informacija podrazumijeva i primjenu adekvatnog modela upravljanja. Kombinovani pristup od vrha prema dolje i odozdo prema gore je najefikasniji način za uspješno korištenje povratnih informacija trećih strana. Kao primjer rezultata, prije nekoliko godina smo pokrenuli novi program softverskog inžinjeringa. Uspostavili smo kontinuiran i konstruktivan dijalog sa zainteresovanim stranama kako bismo shvatili kako možemo dodatno unaprijediti razvoj softvera, a sada te promjene primjenjujemo u našoj organizaciji.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.