Upravitelji zgrada, osim što pridaju veliku važnost sigurnosti, traže načine da poboljšaju ukupnu efikasnost zgrade i uštede energiju. U nastavku teksta razmatramo rješenja za pametne zgrade koja pomažu menadžerima da postignu ove ciljeve
Izvor: asmag.com; mail: redakcija@asadria.com
Nema potrebe naglašavati da je sigurnost od najveće važnosti u poslovnim zgradama u kojima radimo ili posjećujemo klijente. Ljudi i imovina moraju biti zaštićeni jer nesreće i incidenti mogu uzrokovati finansijske gubitke i ugroziti reputaciju vlasnika. Kako bi omogućili sigurno okruženje za korisnike i posjetioce, menadžeri zgrada se u sve većoj mjeri okreću pametnim tehnologijama.
Pametne kamere
Pametne kamere mogu igrati ključnu ulogu u zaštiti objekata. Poznate su još i kao AI kamere, odnosno s vještačkom inteligencijom. Pametne kamere na rubu mreže opremljene su analitikom s vještačkom inteligencijom za otkrivanje objekata i neobičnih pojava, naprimjer plamena ili oružja.
“Ključna primjena pametnih kamera u zaštiti zgrada je uloga koju mogu igrati u prevenciji i zaštiti od požara kroz rano otkrivanje plamena, dima ili izlijevanja tvari. Videoanalitika u kombinaciji s vještačkom inteligencijom i računarskim vidom u stanju je otkriti incidente u ranoj fazi i aktivirati alarme na brži i pouzdaniji način u odnosu na ljude. To može dovesti i do smanjenja troškova osiguranja u samom objektu”, kaže Casey Rawlins, konsultant za tehnička rješenja u kompaniji Security & Safety Things. On također naglašava da pametne kamere mogu ponuditi rano otkrivanje hladnog i vatrenog oružja u stvarnom vremenu i identificirati potencijalno sumnjiva ponašanja kao što su vrebanje ili nepotrebno zadržavanje u određenim područjima, kao i otkriti sumnjivi paket koji je ostavljen.
Pametne kamere mogu obavljati i funkcije brojanja ljudi kako bi zgrade bile efikasnije. “Ista analitika može prepoznati veću skupinu ljudi u dnu pokretnih stepenica ili analizirati druge obrasce kretanja u zgradama. Za to su zadužene videoanalitičke aplikacije za brojanje ljudi ili detekciju protoka kretanja. Ove informacije mogu biti korisne donosiocima odluka i vlasnicima zgrada kako bi poboljšali dizajn zgrade kroz uklanjanje prepreka koje kreiraju uska grla ili zapreke na pristupnim tačkama”, rekao je Rawlins. Pametne kamere mogu pomoći i u kontroli i prevenciji bolesti, tokom i nakon pandemije. “Prvo i najočitije rješenje u vrijeme pandemije obično su beskontaktne tehnologije. Za pametne kamere to može biti sistem prepoznavanja lica za lakši dolazak zaposlenika na radno mjesto. U parking garažama to može biti tehnologija prepoznavanja registarskih tablica za olakšani ulazak i automatska plaćanja, što rezultira korisničkim iskustvom bez dodira i kontakata. Očekujem da će ovakva rješenja za ulazak i izlazak postati sve traženija, jer ona ne samo da promoviraju sigurne higijenske prakse već nude i optimizirano iskustvo”, zaključuje on.
Hibridni oblak
Pristup koji podrazumijeva primjenu hibridnog oblaka je sve popularniji u zaštiti objekata. Standardna praksa je da sigurnost u zgradi obuhvata samu arhitekturu na licu mjesta. Ipak, menadžeri zgrada se sve više okreću hibridnom oblaku za dodatnu skalabilnost i fleksibilnost.
“Česta je zabluda da manje kompanije žele preći na oblak, jer to nije uvijek tačno. Vidimo da veliki broj krajnjih korisnika u vidu velikih preduzeća implementira oblak za neke od svojih manjih lokacija ili objekata, što obično uključuje i hibridni, odnosno mješoviti pristup – kombinaciju lokalne instalacije i oblaka. Iako nas lokalne instalacije nikada neće u potpunosti napustiti, oblak nudi jednostavnu upotrebu i manje infrastrukture, što je zaista privlačna opcija za neke kompanije”, kaže Chris Sessa, direktor ključnih klijenata u Salient Systemsu.
Integracija i otvorene platforme
Sigurnost unutar zgrada može imati velike koristi od integracije i otvorenih platformi. Menadžeri preko jednog interfejsa mogu pratiti sve podatke generisane iz različitih sistema. Ove informacije mogu biti sigurnosnog karaktera, ali i nemati nikakve veze sa sigurnošću. Primjer je integracija između sigurnosnih i sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije zgrade. “HVAC sistemi se mogu programirati da minimiziraju troškove potrošnje energije i radnog ciklusa opreme kroz prilagođavanje temperature prometu ljudi i popunjenosti prostora. Takvi sistemi mogu se integrisati i sa sigurnosnim sistemom zgrade kako bi prilagodili sobnu temperaturu preferencijama određene osobe, uz korištenje prepoznavanja lica i podataka o ranijim interakcijama s navedenom osobom”, kaže Rawlins.
Neki krajnji korisnici iz različitih industrija žele integrisati sisteme specifične za vertikalu u kojoj rade sa sigurnosnom tehnologijom kako bi pojednostavili poslovanje. “Naprimjer, u zdravstvenim okruženjima mnogi krajnji korisnici traže mogućnost integracije kamera i sistema za upravljanje videom sa softverom koji im omogućava praćenje ciljeva, kao što su pacijenti, osoblje, medicinska roba i lijekovi. Oni također žele integrisati VMS sa sistemom za upravljanje medicinskim evidencijama, odnosno svim onim što ljekari unose u jedan sistem, u rasponu od operacija do COVID testova i još mnogo toga”, kaže Sessa.
Ovo samo naglašava potrebu za otvorenim platformama, koje postaju sve važnije u zaštiti objekata. “U idealnom scenariju, svi sigurnosni uređaji su integrisani u jedan VMS, sistem kontrole pristupa ili veću platformu. Ipak, pošto radimo sa sistem-integratorima već duže vrijeme, znamo da mnogi sistemi još rade kao silosi. To je zbog velikog broja zaštićenih sigurnosnih sistema od kojih svi koriste različite protokole i standarde. Međutim, raste i potražnja krajnjih korisnika za prilagođenim rješenjima i jedinstvenim integracijama za rješavanje njihovih specifičnih problema. Ovo će bez sumnje povećati popularnost otvorenih platformi i standardiziranih pristupa”, kaže Rawlins.
Uloga integratora
U kontekstu novih sigurnosnih trendova u zgradama, sistem-integratori bi trebali biti svjesni savremenih tehnologija i rješenja kako bi korisnicima i klijentima pružili sve što im je potrebno. U međuvremenu, cyber sigurnost je još jedna stavka koju sistem-integratori trebaju razmotriti. “Kada rade s krajnjim korisnikom, integratori bi se trebali pobrinuti da sigurnosni sistem zgrade bude skalabilan, otvoren i jednostavan za korištenje. Složeni sistemi obično brinu kupce i nose više mogućnosti da stvari krenu po zlu”, kaže Sessa. “Cyber sigurnost je trenutno glavna briga u svim sektorima, kao što bi i trebala biti. Ako ste integrator, trebate planirati i pribaviti certifikate kako biste bili sigurni da ste u toku sa svim najboljim praksama. Integratori bi trebali ostvariti saradnju s proizvođačima koji ozbiljno shvataju cyber sigurnost i nude sigurne proizvode.”
Prednosti integracije različitih tehnologija
Ponovno otvaranje komercijalnih i poslovnih zgrada nakon pandemije zahtijeva pažljivo praćenje novih smjernica za zdravlje i sigurnost. Od usvajanja tehnologije pametnih zgrada očekuje se da znatno pomogne u provođenju novih propisa. Kao pokretačka snaga u segmentu pametnih zgrada, internet stvari (IoT) je donio mogućnost optimizacije svih segmenata upravljanja zgradama, od HVAC-a do videonadzora. IoT nudi ogroman potencijal vlasnicima zgrada da kreiraju dodatnu vrijednost za svoje klijente, smatra Adam Wynne, menadžer softverskog inžinjeringa u Security & Safety Thingsu.
“Dok mnogi objekti i dalje rade na ciljevima poput smanjenja potrošnje energije i boljeg korištenja prostora, i oni prelaze na rješenja koja pomažu da radni prostori i zajednički prostori ostanu sigurni i optimalno upotrebljivi. Upravitelji zgrada sada se moraju fokusirati na pronalaženje tehnologija koje omogućavaju beskontaktnu kontrolu pristupa, daljinsko praćenje, upravljanje popunjenošću zgrada, praćenje smjernica za socijalnu distancu i kontrolu nošenja odgovarajuće zaštite za lice”, kaže Wynne.
Za maksimalnu efikasnost
Uz sve nove sigurnosne i zdravstvene protokole, važno je doći do načina na koje različiti sistemi u zgradama mogu pomoći u njihovoj pravilnoj primjeni. U mnogim slučajevima uvidi dobijeni iz integrisanog sistema mogu se koristiti da se dobije informacija o tome koji su posjetioci boravili u određenim prostorijama, ko je s kim došao u kontakt, kakav je protok zraka u sistemima grijanja, ventilacije i klimatizacije itd. Koen Schoofs, specijalista za marketing i komunikacije u Entelec Control Systemsu objašnjava prednosti upravljanja posjetiocima na ulazu u kombinaciji s videonadzornim softverom koji je integrisan na istoj platformi. On naglašava da je centralno upravljanje ovim segmentom od velike pomoći, kao i da ono eliminira potrebu za ulaganjem u veći broj zaposlenih koji bi vršili provjere u samim prostorijama. Schoofs ukazuje i na važnost centralnog upravljanja HVAC uređajima pomoću PSIM platforme, što u posljednje vrijeme privlači veliki interes. “U slučaju izbijanja epidemije, naprimjer, želite minimizirati širenje virusa i zato morate biti u mogućnosti da brzo spriječite uređaje da šire virus protokom zraka”, kaže on.
Optimizacija radnih prostora uz podatke o zgradama
Mnogi ljudi danas rade na daljinu, a postoji vjerovatnoća da će se ovaj režim rada nastaviti i nakon službenog okončanja pandemije. Tu su i zahtjevi u pogledu pridržavanja socijalne distance i zaštite poslovnih zgrada jer danas znamo da će sve morati nanovo preoblikovati i osmisliti. Jedan od načina da se to postigne je tehnologija koja će omogućiti menadžerima ureda i zgrada da optimiziraju svoje prostore.
Očekuje se rast broja poslovnih zgrada koje će koristiti povezivanje podataka s platformi sistema za upravljanje zgradama (BMS) sa softverom za korištenje prostora i optimizaciju njegove iskorištenosti, navodi se u istraživanju koje je radila Omdia. Prognoziran je i rast ulaganja u samostalna rješenja, s krajnjim ciljem konsolidacije iskoristivosti prostora i smanjenja troškova u cijelom portfoliju zgrada. “Ovaj softver prvenstveno koristi senzore za praćenje popunjenosti prostora za evidenciju zauzetih/slobodnih prostorija u poslovnoj zgradi, a prikupljaju se i podaci koji se odnose na broj prisutnih zaposlenika, praćenje navika zaposlenih tokom radnog vremena, kao i doba dana kada su ove prostorije dostupne”, navodi Omdia te dodaje: “Ovo se radi kako bi se došlo do uvida koji se mogu primijeniti i omogućiti preduzećima da bolje iskoriste, optimiziraju i odrede prioritete za prostore u zgradi.”
Integracija zdravstvenih i wellness podataka
Od menadžera zgrada i poslodavaca se očekuje da se dodatno fokusiraju na stvaranje sigurnih, zdravih i higijenski zaštićenih radnih mjesta na koja će se zaposleni i posjetioci vraćati nakon pandemije. To se može postići prikupljanjem zdravstvenih i wellness podataka iz različitih sistema. Naprimjer, Omdia se pozabavila primjenom “pametnih tehnologija koje mogu otkriti povišenu temperaturu i druge ključne simptome i pomoći organizacijama da kreiraju različite radne zone u slučaju zaraze”. To uključuje uređaje kao što su termalne kamere i beskontaktna sigurnosna oprema. Važna su i ulaganja u rješenja za higijenu na radnom mjestu kao što su pametni sistemi u toaletima.
Otvoreni BMS se ne odnosi samo na protokole
Izraz “otvoreno” je posljednjih godina postao prilično popularan. Od otvorene arhitekture u VMS-u do otvorenih protokola koji omogućavaju integraciju različitih brendova, ovaj koncept nudi inkluzivnost, što je dobro i za kompanije i za korisnike. Ali u industriji sistema za upravljanje zgradama, riječ “otvoreno” odnosi se na nešto što ide mnogo dalje od samih protokola, smatra Wendy Torell, istraživački analitičar u Schneider Electricovom Naučnom centru za podatke. “Izraz otvoreno često se koristi za opisivanje željene funkcionalnosti sistema za upravljanje zgradom (BMS)”, objašnjava Torell u blog postu na web-stranici kompanije. On smatra da je otvorenost od suštinskog značaja za postizanje ciljeva pametnih zgrada. Ovaj termin vlasnici i operateri zgrada često navode u opisu zahtjeva za svoje sisteme, jednako kao i dobavljači za opisivanje atributa svojih sistema. Ipak, zanimljivo je da sam termin općenito stvara mnogo zabune i dvosmislenosti jer industriji nedostaje standardna definicija.
Razvoj okvira za otvoreni BMS
U nedavno objavljenom dokumentu Torell s kolegama iz Schneider Electrica predlaže logički okvir koji bi pomogao preduzećima da bolje razumiju otvoreni BMS. Ovaj okvir se sastoji od tri sloja koji definiraju koncept otvorenosti. Svaki predstavlja određena očekivanja koja otvoreni BMS treba ispuniti kako bi se nadovezao na sljedeći sloj. “To znači da su funkcije iz prvog sloja preduslovi za postizanje funkcije iz sloja 2, a one iz sloja 2 za sloj 3. Za svaki od tri sloja definisali smo tri kriterija za procjenu u kojoj mjeri je sistem otvoren: interoperabilnost, inžinjerska složenost te ko obavlja posao”, kaže Torell. Kako stoji u samom nazivu, interoperabilnost ocjenjuje u kojoj mjeri jedna komponenta BMS-a može besprijekorno raditi s drugom ili koliko dobro jedan sistem radi s drugim. Inžinjerska složenost se odnosi na nivo težine da se postigne ovakva interoperabilnost. Treći kriterij provjerava da li je osobama koja upravljaju BMS-om potrebna specijalizirana obuka, što može biti otežavajući faktor za korisnike.
Tri sloja
Prvi sloj predloženog okvira je prikupljanje i razmjena podataka. Ovo je ključno za svaki BMS jer senzori koji šalju podatke i prijemnici koji ih bilježe i obrađuju čine same temelje pametne zgrade. “Kontrolerima su potrebni protokoli za komunikaciju. Kontroleri sve više koriste otvorene protokole, a da bi se BMS smatrao otvorenim, on treba biti interoperabilan s više OT protokola (tj. BACnet, LonWorks). Ipak, to što on koristi otvoreni protokol ne znači da je interoperabilan. Proizvođač mora predstaviti potrebne podatke. Sistem treba podržavati proširenje izvornih protokola kako bi se ograničio broj mrežnih prolaza potrebnih da služe kao ‘prevodioci’ za senzore, aktuatore i kontrolere”, kaže Torell.
Drugi sloj je integracija, jer BMS rješenja šire svoju konvencionalnu ulogu i rade zajedno sa sigurnosnim, zaštitnim i drugim komponentama. Otvoreno BMS rješenje treba ponuditi standardne protokole koji omogućavaju integratorima i korisnicima da objedine svoja rješenja i zajedno upravljaju njima. Konačno, treći sloj je “orkestracija” zgrade koja se odnosi na efikasnu koordinaciju svih sistema pod BMS-om.
Zaključak
Kako se sistemi poput BMS-a nastavljaju razvijati, očito je da postoji potreba da se jasno definiraju njihove uloge i funkcije. Razumijevanje onoga što jedan BMS čini otvorenim može pomoći korisnicima da donose bolje odluke o nabavci onog što im je potrebno. I drugi segmenti, poput nadzora i kontrole pristupa, također mogu imati koristi od razmatranja jednog ovakvog okvira.
