Securitas više od decenije isporučuje ključna sigurnosna rješenja za Microsoft, a značajan iskorak napravljen je u novembru 2016. potpisivanjem globalnog sporazuma, koji je obuhvatio spektar usluga, uključujući upravljanje rizicima, integraciju naprednih sigurnosnih tehnologija, pružanje specijaliziranih sigurnosnih i zaštitarskih usluga itd.

Sada je taj petogodišnji dogovor produžen, proširen dodatnim uslugama te usklađen sa sve većim potrebama Microsofta.

“Radujemo se nastavku rada s Microsoftovim odjelom za cloud operacije i inovacije. Ovaj ugovor obuhvata širok raspon usluga prilagođenih specifičnim potrebama Microsofta. Posvećeni smo pružanju najviše razine sigurnosti kad god i gdje god je potrebno”, rekao je Milton Plet, viši potpredsjednik Global Clients Data Center grupe.

“S godinama smo razvili snažan odnos s Microsoftom zahvaljujući našoj globalnoj prisutnosti, stručnosti i čvrstom upravljanju. Stekli smo uvid u njihove potrebe, što nam je omogućilo da isporučimo izuzetna sigurnosna rješenja. Microsoft je za nas više od klijenta. Naša saradnja je izgrađena na principu obostrane dobiti, pri čemu je njihov uspjeh i naš”, dodao je Magnus Ahlqvist, predsjednik i izvršni direktor Securitasa.

“Povjerenje je najvažnije u našoj industriji”, kaže Mark Plesnicher, šef sigurnosti podatkovnih centara u Microsoftu. “Uvjereni smo da će Securitas učiniti da naš program zaštite podatkovnih centara ostane inovativan, robustan i efikasan. Kao partner su se pokazali stabilnim i pomažu nam da se nosimo s izazovima našeg brzorastućeg poslovanja.”

Securitas je postavio dugoročne ciljeve saradnje fokusirajući se na inovacije i integraciju tehnologije kako bi postigao optimalnu ravnotežu između tradicionalne privatne zaštite i modernih sigurnosnih rješenja.

HID Global dao je ponudu za kompaniju Evolis, renomiranog proizvođača štampača kartica, u iznosu od 228,6 miliona eura, odnosno 43,75 eura po dionici.

Ovim strateškim korakom spojila bi se dva ključna igrača na tržištu desktop štampača, pri čemu bi HID obogatio portfolio štampača i povećao kapacitet za zadovoljavanje različitih potreba industrije.

Evolis je specijaliziran u kreiranju, proizvodnji i distribuciji štampača i softvera za personalizaciju kredencijala. S uspostavljenom mrežom partnera kompanija je osigurala čvrstu globalnu poziciju u brzom izdavanju kredencijala, uključujući ID kartice, bedževe, platne kartice i personalizirane akreditive.

Evolis ima oko 380 zaposlenih, a svoje printere i pripadajuće materijale proizvodi u postrojenju koje se prostire na 110.000 m². S razgranatom distributivnom mrežom pozicionirao se kao jedan od globalnih lidera na tržištu izdavanja pristupnih akreditiva u različitim sektorima. Prihodi Evolisa uglavnom potječu od štampača kartica i pratećih materijala, uz dodatnu vrijednost koju pružaju softveri kao što su Cardpresso, Badge Studio i Edikio.

“Još od 1999. godine imali smo ambiciju da budemo globalni lider u decentraliziranoj štampi personaliziranih kartica. Zajedno se radujemo stvaranju još veće vrijednosti za naše klijente, kombinujući našu stručnost i znanje kako bismo otvorili nove mogućnosti razvoja. Ovo bi bio veliki korak naprijed za Evolis i veoma smo uzbuđeni zbog perspektive pridruživanja HID-u s ciljem da zajedno budemo još snažniji”, izjavio je Emmanuel Picot, suosnivač i predsjednik Evolisa.

Vrijednost tržišta pametnih stadiona rast će sa 14,3 milijarde dolara u 2023. godini na impresivnih 34,5 milijardi dolara do 2028. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od približno 19,2%, predviđa MarketsandMarkets. Optimizacija operacija, upravljanje masama ljudi i poboljšanje sigurnosti radi bolje alokacije resursa i uštede troškova u upravljanju stadionima glavni su pokretači rasta.

Segment usluga pokreće rast

Očekuje se da će segment usluga, koji obuhvata konsultantske, instalaterske i integracijske te usluge podrške i održavanja, nadmašiti druge u smislu rasta. Iza toga stoji sve veća potražnja za poboljšanom operativnom efikasnošću, mjerama održivosti i prilagodljivošću stalnom razvoju poslovne dinamike.

Ključni stub pametnog ekosistema stadiona, platforme za upravljanje mrežom, privlače značajnu pažnju. Ove platforme uspostavljaju komunikacijske kanale koji međusobno povezuju stadione, radnu snagu i navijače. Ova povezanost osigurava korisnicima pristup IT uslugama bilo kada i bilo gdje. Platforme za upravljanje mrežom pomažu administratorima da brzo otkriju kvarove na mreži i probleme u realnom vremenu te obavijeste servisno osoblje.

Ključna uloga platformi za upravljanje mrežom

 Sektor podrške i održavanja zauzima stratešku nišu, pružajući vitalne usluge kako bi se osigurala neprekidna funkcionalnost i stalna poboljšanja pametnih stadionskih uređaja. Poticaj koji stoji iza rasta ovog sektora proizlazi iz spleta faktora, uključujući težnju ka povećanju profitabilnosti, bogatijem iskustvu navijača, modernizovanim komunikacijskim kanalima i poboljšanoj infrastrukturi stadiona. Ključni pokretač je potreba za tehničkom ekspertizom kako bi se garantovala veća pouzdanost i minimiziralo vrijeme zastoja.

Važan segment u tome predstavlja upravljanje sve obimnijim digitalnim sadržajem. Besprijekorna integracija internetskih resursa i sportske analitike potiče operatere stadiona da iskoriste mobilne aplikacije i web-usluge kako bi poboljšali cjelokupno iskustvo navijača, što rezultira njihovim povećanim prisustvom i zadovoljstvom.

Evropa je lider na tržištu pametnih stadiona zbog proaktivnih politika finansiranja Evropske unije i pojedinačnih država. Kako bi ostale konkurentne, evropske sportske organizacije proaktivno prihvataju pametna rješenja za stadione, integrišući IoT rješenja i iskorištavajući snagu 5G tehnologija.

Ključni tehnološki igrači su: IBM, Ericsson, Intel, NTT, Tech Mahindra, Johnson Controls Siemens, Honeywell, Cisco, NEC, Huawei, Schneider, NXP Semiconductors, Atos, Verizon, AT&T, Vodafone, T-Mobile, Telefonica, VIX Technology, Hawk Eye, Ucopia, Allgovision, Aifi, Pixellot, Locbee, Dignia i GP Smart Stadium.

PropTech Breakthrough, nezavisna organizacija za evaluaciju i prepoznavanje izvanrednih kompanija, proizvoda i tehnoloških usluga u sektoru nekretnina širom svijeta, objavila je da je SALTO Homelok, pametno rješenje za pristup stambenim prostorima, dobitnik godišnje nagrade “Platforma godine za zajednički stambeni prostor” za 2023. godinu.

“Homelok nudi nevjerovatnu vrijednost sa svojim pametnim sistemom za stambene zgrade osmišljenim da zadovolji potrebe upravitelja višestambenih objekata i pruži neusporedivo iskustvo stanara na tržištu umreženih domova današnjice. To je krajnje rješenje koje će revolucionirati način pristupa i života u nekretninama, istovremeno pružajući novi nivo sigurnosti i udobnosti”, rekao je Bryan Vaughn, direktor PropTech Breakthrough odbora za dodjelu nagrada.

SALTO Homelok revolucionira stambeni život svojim “sve u jednom” rješenjem, koje integriše pametnu tehnologiju za kontrolu pristupa, hardver, softver u oblaku, digitalne ključeve i globalnu podršku usluga, uključujući i kompatibilnost s Apple Wallet ključevima.

“Napravili smo Homelok kako bismo zadovoljili rastuću potražnju za umreženim životom u stambenim prostorima. Rezultat je najbolje rješenje za kontrolu pristupa svoje vrste. Oduševljeni smo što je PropTech Breakthrough prepoznao naš rad ove godine”, rekao je Frederik Troester, generalni direktor SALTO Systemsa za Okeaniju.

Misija PropTechovog godišnjeg programa nagrađivanja je cjelovita analiza i evaluacija vodećih tehnoloških kompanija, rješenja i proizvoda u industriji tehnologija za nekretnine. Program je ove godine privukao više od 1.700 nominacija iz 12 zemalja.

Prema istraživanju Adroit Market Researcha, tržište kontrole pristupa procijenjeno je na vrijednost od deset milijardi dolara u 2023. godini, a do 2029. očekuje se rast na 15 milijardi dolara, uz godišnju stopu od 8,5%.

Kako navode u kompaniji, tržište će predvoditi rješenja za kontrolu pristupa u oblaku, koja brzo dobijaju na popularnosti zbog prilagodljivosti, skalabilnosti i nižih troškova.

Kontrola pristupa je prioritet za kompanije u različitim vertikalama. Potreba za kontrolom pristupa proizlazi iz zahtjeva za efikasnim metodama sprečavanja neovlaštenog pristupa, povrede podataka i sigurnosnih propusta. Analitičari su zaključili da kontrola pristupa postaje popularnija i zbog strogih zakona i standarda vezanih za sigurnost i zaštitu podataka. U sektorima poput zdravstva, bankarstva i drugim javnim sektorima moraju se poštivati propisi poput Zakona o prenosivosti zdravstvenog osiguranja (HIPAA), Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i Standarda sigurnosti podataka industrije platnih kartica (PCI DSS).

Pružaoci usluga također imaju priliku pružiti kontrolu pristupa kao uslugu (ACaaS), omogućavajući klijentima korištenje cloud rješenja za kontrolu pristupa umjesto trošenja novca na hardver. Usluga kontrole pristupa putem mobilnih uređaja nudi jednostavnost i fleksibilnost, a potencijal leži i u razvoju jednostavnih aplikacija za mobilnu kontrolu pristupa i njihovoj integraciji s postojećim aplikacijama.

Očekivano, tržište predvodi industrija Sjeverne Amerike potaknuta strogim propisima i visokim sigurnosnim standardima. Napredne tehnologije poput biometrije, mobilne kontrole pristupa i cloud rješenja imaju perspektivu u tom dijelu svijeta.

Accentureova studija “Budućnost radnog mjesta” pokazala je da je 68% kompanija s visokim rastom prihoda usvojilo hibridni model rada širom svijeta. S obzirom na to da kompanije uživaju u daljinskom ili hibridnom radu i imaju koristi kao što su smanjeni troškovi održavanja, poboljšana fleksibilnost i prošireni bazen talenata, svijest o kibernetičkoj sigurnosti postala je važnija nego ikad prije.

Imajući ove pokazatelje u vidu, kompanija Indusface je odlučila saznati koje su najsigurnije zemlje za poslovanje kada je u pitanju omogućavanje zaposlenicima da rade od kuće. To je postignuto kreiranjem indeksa na osnovu podataka o kibernetičkoj sigurnosti, uključujući napade DDOS, phishing sajtove, sajtove za hostovanje malvera i kompromitovane računare.

Ključni rezultati istraživanja pokazali su da su Finska i Belgija najsigurnije evropske zemlje za poslovanje i omogućavanje zaposlenicima da rade od kuće, s indeksom kibernetičke sigurnosti od 82,45 od 100. Austrija se nalazi na trećem mjestu s indeksom od 80,59, uz najmanji broj sajtova za hostovanje malvera i phishing sajtova među prvih deset evropskih zemalja.

Za njima slijede Švicarska, Švedska, Grčka, Norveška, Francuska, Njemačka i Estonija, sve zemlje s indeksom većim od 70/100. Najmanje sigurna zemlja za ovaj vid poslovanja je Bugarska sa indeksom od 51,82/100. Interesantno je spomenuti da su među analiziranim zemljama svoje mjesto našle i Srbija, koja je poslije Bugarske druga evropska zemlja s najmanjim indeksom (53,83), te Hrvatska s indeksom od 56,57, što je čini petom najnesigurnijom evropskom zemljom u ovoj analizi.

Finska je imala i drugi najmanji broj DDoS napada (79) od 2015. do 2021. godine, samo 29 više od Francuske, koja ima najmanji broj napada u evropskim zemljama. Ovo je važan faktor za poslovanje, jer uspješni DDoS napadi mogu blokirati poslovne sajtove i onesposobiti sve servere i veze od kojih zavisite. Belgija se ističe po tome što ima najmanji broj kompromitovanih računara na 100.000 korisnika interneta (11) u zemlji, ali i drugi najmanji broj sajtova za hostovanje malvera među prvih 10 evropskih zemalja, sa prosječno 390 sajtova na 100.000 URL-ova. Na trećem mjestu općenito po kibernetičkoj sigurnosti je Austrija sa ukupnim indeksom kibernetičke sigurnosti od 80,59/100. Austrija se može pohvaliti i najmanjim brojem sajtova za hostovanje malvera (34) i phishing sajtova (260) na 100.000 URL-ova. To znači da zemlja ima manje sajtova koji bi mogli prevariti ili sadržavati malvere, što kompanijama smanjuje zabrinutost u vezi s ukradenim osjetljivim informacijama.

Bugarska se rangira kao jedna od najmanje kibernetički sigurnih evropskih zemalja s ukupnim skorom od samo 51,82 od 100. S 1.220 phishing sajtova i 1.170 sajtova za hostovanje zlonamjernog softvera na 100.000 URL-ova, kompanije u zemlji će morati biti posebno oprezne pri identifikaciji da li je neki sajt autentičan. Srbija opet posjeduje veliki broj kompromitovanih računara na 100.000 korisnika interneta (1.467), što dovodi do niskog skora kibernetičke sigurnosti od 53,83 – rangirajući je kao drugu najmanje cyber sigurnu evropsku zemlju.

Deset kibernetički najsigurnijih evropskih zemalja za rad na daljinu

Pet kibernetički najnesigurnijih evropskih zemalja za rad na daljinu