Treći Security Summit Virtual Event bio je svojevrsni lakmus-papir za industriju i status našeg virtuelnog događaja u njenim okvirima. Online edicija našeg prepoznatljivog brenda dostigla je zrelost i sadržajem prati Adria Security Summit koji ide uživo
Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com
Od prošlog izdanja Virtual Summita globalni trendovi koji pokreću zupčanike sigurnosne industrije dobrano su promijenili svoj smjer. Za početak, čini se da je pandemija COVID-a 19 jednom nogom na izlazu sa globalne scene te da se i sigurnosna industrija orijentira prema ovim kretanjima. Prije Virtual Summita 2022 uspješno smo održali i povratnički Adria Security Summit uživo u Beogradu, koji je bio svojevrsni glasnik povratka tako željene normalnosti te obnove starih i ostvarivanja novih kontakata u poslovnoj zajednici. Već tada smo bili svjesni da će se online izdanje i njegova napredna Connect2B platforma naći pred svojevrsnim identitetskim izazovom: hoće li Virtual Summit ostati zamjena za starijeg brata Adria Security Summit, koji svake godine probija nove granice, ili će nadrasti okvire pandemije i početi živjeti kao samostalni događaj s posebnim pogodnostima za svoje učesnike.
Samostalni skup
No, tokom održavanja trećeg online izdanja iskristalisala se upravo druga opcija. Događaj je prodisao kao samostalni skup koji više ne živi u sjeni pandemije. Zato smo ovaj put između 29. marta i 1. aprila na Connect2b platformi ponudili dobrodošlicu za jednog dijamantnog, četiri zlatna i 23 srebrena sponzora. Dijamantni oreol ponio je NÜO Planet, dok su se u zlatnoj klasi našli Suprema, Honeywell, Dell i Cisco. Ništa manje važni nisu bili ni srebreni sponzori: 2N Telecommunications, 3visionD, Alarm automatika, Besa Security, Bosch Security and Safety Systems, BriefCam, Cathexis Europe, Dahua Technology Adriatic, Deeplet Technology, Duen Yih Metal Industrial, frogblue, Genetec, Hikvision, Ingram Micro, LANACO, Lunatronik, Malwarebytes, RED Technologies, Schneider Electric SEE, SPSC Group, Zenitel, ZKTeco Europe i WAFERLOCK. Oni su se zajedno sa blizu 4.000 registriranih profesionalaca iz različitih oblasti predstavili stručnoj i partnerskoj javnosti u okviru četverodnevnog programa Summita.
Četiri dana programa
Prvi dan bio je posvećen cyber sigurnosti, drugi tehnologijama i inovacijama, treći regijama i državama, a posljednji pametnim rješenjima. Konferencijski program obuhvatio je 25 sesija tematski podijeljenih po danima te dvije panel-diskusije. Lavovski dio posla po kojem je naš Summit brend već prepoznatljiv u regiji i šire iznijeli su naši pažljivo odabrani eksperti u ulozi predavača, kojih je ove godine bilo trideset. Ovakva organizacija događaja privukla je mnogo interesanata, uključujući proizvođače, distributere, integratore, instalatere, krajnje korisnike, predstavnike državnih sigurnosnih agencija, sigurnosne menadžere, vlasnike malih i srednjih preduzeća, kao i rukovodioce u organizacijama koje imaju veze sa sigurnošću i srodnim industrijama.
Kuda dalje?
Summit je i ove godine primijenio, a i dodatno usavršio i svoju drugu ključnu komponentu – ulogu virtuelnog poslovnog središta iz kojeg svi putevi vode u jednom pravcu: poslovnom uspjehu na bazi lako uspostavljene saradnje. Svaka kompanija učesnik mogla se jednostavno povezati sa svojim novim i starim partnerima i sklopiti poslovnu alijansu u tek nekoliko klikova, uz vrijednu poslovnu inteligenciju o interesu za vlastitu prezentaciju. Security Summit Virtual Event će, uprkos virtualnosti ugrađenoj u sam naziv događaja, time samo ojačati svoje vrlo opipljivo prisustvo na mapi industrijskih događaja u oblasti sigurnosti. Bez obzira na kraj vanrednog stanja i nužde koja je i “porodila” događaj, on se danas dovoljno profilirao kao pristupačna sigurnosna manifestacija kojoj možete pristupiti bez pakovanja kofera i pasoša, a da ste istovremeno prisutni u svakom kutku svijeta u kojem neko klikne na ekran s logotipom našeg Summita.
Beskontaktna biometrija za zdraviji i sigurniji radni ambijent
NÜO Planet je španska kompanija posvećena inovacijama u primjeni biometrije u oblasti kontrole pristupa. Njihov beskontaktni čitač otisaka prstiju Fly je rješenje kod kojeg je ekskluzivni dizajn stavljen u službu inovacije, ali ne nauštrb jednostavnosti korištenja. Njega je na Virtual Summitu predstavio specijalista za proizvode Ruben Bravo. Kada je u pitanju Fly, sigurnosti je dodana i higijena jer napredni biometrijski senzor u čitaču koristi dinamičnu tehnologiju prepoznavanja obrazaca otiska prsta, koja može obaviti posao za manje od pola sekunde. Pravilno postavljanje prsta u svim situacijama osigurano je primjenom snopa indikatorskog svjetla, a sistem podržava pohranu do 1.000 korisnika. Zahvaljujući širokom polju dinamičkog svjetla koji se koristi za biometriju, greške kod pozicioniranja prstiju svedene su na minimum, a napredni algoritam prepoznaje mikroskopske detalje i ignorira anomalije. Za zaštitu od pokušaja prevare Fly koristi umjetnu inteligenciju. Čak i u slučaju otkazivanja servera ili komunikacijskih sistema, nastavit će raditi normalno. Na kraju, korisnici mogu biti sigurni da će uvijek imati svoj nezamjenjivi biološki akreditiv, umjesto fizičkih koji se lako gube.
Digitalna forenzika sigurnosno polje budućnosti
Erik Ullstrand, tehnološki menadžer u Dell Technologiesu, predstavio je najbolje prakse u oblasti upravljanja digitalnom forenzikom i dokaznim materijalima. Ovaj donedavno zanemareni segment sigurnosti došao je u centar pažnje velikih tehnoloških kompanija jer su im se za rješenja obratili predstavnici sudskih institucija i organa reda. Razlog je jednostavan: danas se veličina digitalnih dokaznih materijala mjeri u petabajtima, a lanac nadzora nad dokazima teško je osigurati u eri kada se oni prikupljaju na najrazličitijim mogućim uređajima, od mobitela do nosivih kamera.
Dell se stoga posvetio uvođenju tehnologija koje će unificirati i standardizirati načine pohrane i čuvanja dokaza. To se postiže stavljanjem cijelog procesa upravljanja životnim ciklusom proizvoda pod krovni nadzor, bez potrebe da se svakog pripadnika organa reda obučava za naprednu primjenu informacijskih tehnologija. Istovremeno, pripadnicima hitnih službi koji izlaze na teren u vanrednim situacijama mora se omogućiti da što ranije u ovom procesu dobiju mogućnost da pohranjuju i po potrebi filtriraju dokazni materijal kako bi olakšali naknadno upravljanje njime. Pomoću Dellove tehnologije korisnici mogu uspostaviti saradnju u rekonstrukciji dokaza na različitim krajevima svijeta, uz naprednu vizualizaciju koja kombinira podatke o vremenu prikupljanja, korištenoj platformi i usklađenosti sa zakonom. Sve navedeno izvodi se uz asistenciju mašinskog učenja i vještačke inteligencije, a cijeli proces je automatiziran od momenta prikupljanja sirovog dokaza do izrade pratećih izvještaja.
Pametnija sigurnost i IoT – osovina sigurnijeg svijeta
Izvori nesigurnosti u modernom svijetu su brojni, ali se mogu svesti na manjak uvida u situaciju na terenu. U kompaniji Cisco ovaj su izazov odlučili riješiti kroz promociju pametnije sigurnosti i interneta stvari. Informacije o fizičkom svijetu najlakše prikupljamo putem videonadzornih kamera. Ipak, njihovo iskorištavanje za nesigurnosne, odnosno poslovne zadatke traži ogromna ulaganja u prateću infrastrukturu. Zato je Cisco dizajnirao skalabilno rješenje koje u jednom paketu već “iz kutije” nudi napredne funkcije poput analitike na kameri i veze s cloudom. Zahvaljujući njemu, korisnici mogu pregledati sve što kamera zabilježi bez odlaska na teren i korištenja videosnimača. Svaka kamera posjeduje inteligentni čip za obradu i analizu videa u stvarnom vremenu, što će olakšati procese poput praćenja popunjenosti prostora, stvaranja redova u prodajnim prostorima i raspoređivanja osoblja u vrijeme najvećih gužvi.
Kroz povezanost s oblakom, poništava se potreba za nabavkom dodatnih uređaja za pohranu, čime korisnici ostvaruju uštede ne samo na nabavci opreme nego i na utrošku energije te najbrže moguće ažuriranje sigurnosnih protokola i isporuke softverskih zakrpi. Na kraju, Cisco svoju misiju jačanja situacijske svijesti za korisnika dopunjava i serijom senzora namijenjenih internetu stvari, koji će na terenu ponuditi dodatnu industrijsku sigurnost kroz detekciju curenja opasnih gasova, kvarova povezanih s promjenama temperature i drugim indikatorima.
Kontrola pristupa kao izvor dodatne vrijednosti za partnere
Priroda može zvučati kao neobičan uzor u visokotehnološkom svijetu sigurnosnih rješenja, no Suprema je upravo tamo tražila i pronašla inspiraciju za svoj ekosistem izgrađen oko kontrole pristupa. Koegzistencija i saradnja najrazličitijih mogućih uređaja uz svesrdnu podršku u razvoju nezavisnih i korisnicima prilagođenih rješenja praksa je koju ta kompanija već dugo vremena nudi svojim partnerima. Redovno ažuriranje, tehnička podrška i set alata pomažu partnerskim firmama da uz Supreminu pomoć integriraju njene tehnologije u prilagođena rješenja za svoje klijente. Suprema sada uz softver za kontrolu pristupa daje pristup G-SDK alatu i API-ju, koji tehnološkim partnerima omogućava da ga lako prilagode i pretvore u samostalna rješenja za posebne namjene. Sistemi kontrole pristupa na taj način se doslovno preko noći integriraju i pretvaraju u podsisteme poslovnih okruženja za vođenje platnih evidencija, prepoznavanje turista i gostiju koji iznajmljuju prostore preko popularnih platformi, izdavanje karata, mobilne kontrole pristupa za pametne domove i dr. Svi ustupljeni Supremini alati su besplatni i orijentirani na otvorenu integraciju.
Umjetna inteligencija i videonadzor kao usluga na pragu zrelosti
Israel Gogol, menadžer naše a&s grupacije u kompaniji Messe Frankfurt, govorio je o faktoru vremena u sazrijevanju sigurnosnih tehnologija koje danas uzimamo zdravo za gotovo nakon samo deset godina. Megapikselne kamere, HD video preko koaksijalnog kabla i rubna analitika danas su već zrele tehnologije, jednako kao i videonadzor u oblaku. Druga kategorija su tehnologije koje mogu pogodovati sigurnosnoj industriji, ali još nisu sazrele za nju, kao što je 5G. Ipak, prema njemu, ključne tehnologije današnjice u sigurnosnoj industriji su videonadzor kao usluga i vještačka inteligencija. Videonadzor kao usluga se u neku ruku vratio na scenu zbog izbijanja pandemije jer se javila potreba za centralnim nadzorom rada kamera bez potrebe za napuštanjem vlastitog doma. Osim toga, pandemija je naglasila i potrebu za ekonomiziranjem ulaganja, zbog čega su se korisnici češće odlučivali na iznajmljivanje opreme koju, opet, mogu lako nadograđivati u skladu sa svojim promjenjivim potrebama. S druge strane, vještačka inteligencija je doživjela slično, ali iz drugih razloga: postala je uspješnija u minimiziranju broja lažnih alarma. S njom je danas usko povezana analitika – ona je prešla veliki put od svojih skromnih početaka, posebno zbog činjenice da osoblje više nije bilo u stanju pratiti situaciju na velikom broju kamera, zbog čega se javila potreba za automatizacijom analitike. Ipak, i AI se danas suočava s brojnim izazovima poput prepoznavanja fizionomija ljudi u različitim dijelovima svijeta, zaštitom privatnosti i pratećom regulativom, no Gogol vjeruje da će vrijeme, kao i ranije, biti ključni faktor u rješavanju i ovih problema.
Regulatorni trendovi: kritična infrastruktura i zaštita potrošača
Jedna od tema panel-diskusije održane tokom Virtual Summita bilo je upravljanje privatnim i poslovnim podacima u rasponu od oblaka do primjene Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Učesnici su bili Marko Gulan, konsultant za cyber sigurnost u Schneider Electricu, Ivan Radoš, menadžer za EMEA regiju u Malwarebytesu, i Branko Petrović, arhitekta za AWS rješenja u Ministry of Programmingu. Razgovarano je o novim ugovornim klauzulama čija će primjena utjecati na sve kompanije koje rade s podacima. Nove standardne ugovorne odredbe podrazumijevaju uvođenje odgovarajućih mjera za zaštitu podataka koji se razmjenjuju između Evropske unije i tzv. trećih zemalja. Očekuje se da će do kraja godine sve organizacije morati potpisati nove klauzule koje se odnose na format ugovora o obradi podataka. Učesnici panela su naglasili važnost i ponešto zapostavljene Direktive EU o sigurnosti mreža i informacijskih sistema (NIS). Ona je nepravedno ostala u sjeni GDPR-a, no situacija se promijenila nakon rasta broja phishing i drugih cyber napada na području EU-a, posebno na kritičnu infrastrukturu. Nakon ovih događaja evropski zakonodavci su naložili zemljama članicama da usklade svoje zakone o cyber sigurnosti i urade klasifikaciju kompanija prema tome jesu li one dio kritične infrastrukture ili ne. Kompanije koje se bave gasom i naftom, naprimjer, označene su kao dio kritične infrastrukture, zajedno sa svojim podugovaračima, i za njih su odredbe o zaštiti mrežnih i IT resursa posebno važne.
U vrijeme pandemije došlo je i do rasta broja “standardnih” cyber napada, zbog čega se Evropska unija odlučila na ažuriranje Okvira za sigurnost za period od 2020. do 2025. U kombinaciji s GDPR-om i NIS-om, ovi zakonski okviri su prva linija odbrane cyber sigurnosti Unije u vrijeme globalne nestabilnosti. Web-stranice kompanija ubuduće će imati obavezu da uključe jasno vidljive linkove čijim se korištenjem zabranjuje prodaja ličnih podataka. Istovremeno, korisnici će imati pravo da od kompanija traže informacije o tome koji su njihovi podaci pohranjeni i za koje svrhe te da ti podaci budu obrisani. Na kraju, ključna odredba ovog propisa je i zabrana diskriminacije kompanija prema potrošačima koji se pozovu na svoja prava u okviru novog Zakona o privatnosti potrošača.
Inflacija i lanac opskrbe su izvor briga
Druga panel-diskusija održana ticala se još jednog akutnog problema u sigurnosnoj i srodnim industrijama, za koji se učesnici nadaju da neće prerasti u hronični: inflacija i “napukli” lanac opskrbe. O ovoj temi govorili su Milan Rajić, savjetnik u Južnokorejskoj agenciji za promociju trgovine i investicija, Nikolay Mittev, prodajni menadžer u BriefCamu, te Ognjen Ristić, menadžer poslovnog razvoja u Dahui. Učesnici su se složili u jednom: inflacija i transport su dva problema koje je industrija najmanje trebala u vremenu kada se prognozirao oporavak od dvogodišnje pandemije. Iz ova dva problema proizašla je i rezultirajuća nestašica elektroničkih komponenti, koje su žila kucavica sigurnosnih sistema, što se posebno odnosi na poluprovodnike. Da stvar bude gora, skočile su i cijene energije, a kap koja je prelila čašu je eskalacija rata u Ukrajini, koji će ugroziti dotok važnih sirovina za izradu komponenti sigurnosnih sistema.
Mjere koje su proizvođači širom svijeta poduzeli kao odgovor primijenjene su i u kompanijama naših sugovornika. Jedna od ključnih ticala se vršenja pravovremenih analiza koje su kompanijama pomogle da se opskrbe najtraženijim komponentama prije nego što je nastupila nestašica. Iste analize obuhvatile su i nivo potražnje za konkretnim proizvodima, uz uspostavljeni sistem obavještavanja partnera u lancu opskrbe o dolazećim nestašicama pojedinačnih komponenti. Osim toga, krenulo se i s izradom planova za traženje alternativnih izvora komponenti. Mjere usmjerene na ublažavanje problema s transportom fokusirale su se na sklapanje zajedničkih transportnih aranžmana između različitih kompanija. Ipak, nestašice su najviše pogodile mala i srednja preduzeća, koja imaju ograničeni kapacitet kreiranja i čuvanja zaliha ključnih komponenti. Rast cijena bio je neminovna posljedica ovakve situacije koju su dodatno otežale i neke transportne kompanije koje su iskoristile nepovoljne okolnosti da dodatno manipuliraju cijenama.
