18 Aprila, 2026
image
Home Articles posted by a&s Adria (Page 324)

Izazovi suočavanja s nepoznatim

Sportski događaji su uzbudljive i zabavne manifestacije. Ipak, kada se stadioni napune posjetiteljima, zaštita gledatelja, igrača i osoblja od nepoznatih izvora prijetnji postaje pravi izazov. Kombinacija odgovarajućih sigurnosnih tehnologija upraviteljima stadiona može pomoći da smanje rizik i unaprijede sigurnost

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Hiljade ljudi dolaze na stadione kako bi pratili velike sportske događaje koji privlače pažnju miliona gledatelja širom svijeta. Uz tako brojnu publiku, stadioni su postali meta za teroriste i druge napadače. U proteklih nekoliko godina desilo se više velikih terorističkih napada, gdje posebno treba istaći seriju samoubilačkih napada ispred stadiona Stade de France u Parizu u novembru 2015. godine te napad automobilom bombom ispred stadiona Vodaphone Arena u Istanbulu u decembru 2016. Ovi incidenti samo su potvrdili potrebu za boljom zaštitom stadiona. Nažalost, terorističke prijetnje i druge napade je teško predvidjeti, zbog čega je suočavanje s nepoznatim najveći izazov osiguravanja stadiona. „U razgovorima sa šefovima sektora sigurnosti na velikim stadionima primijetili smo da im jedna stvar danonoćno ne silazi s uma – kako se pripremiti za suočavanje s nepoznatim“, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls.

Šta donosi praćenje velikog broja ljudi

„Nažalost, u današnjem svijetu morate pokušati pripremiti svoj tim (stadionsko osoblje i osiguranje) za nepoznato, odnosno svoje osoblje za nešto što bi se moglo desiti na osnovu sličnih događaja iz drugih krajeva svijeta. Izvori rizika uključuju sigurnost igrača i timova, zaštitu navijača i manifestacija, kao i rano upozoravanje na incidente“, dodaje on. Primjenom holističkih sigurnosnih rješenja operateri sigurnosti na stadionima pokušavaju kreirati ambijent u kojem će posjetitelji moći prisustvovati manifestacijama bez straha. Postojanje stadiona koji mogu primiti i više od 100.000 navijača tokom svakog pojedinačnog dešavanja predstavlja ogroman zadatak i najveći izazov za sigurnost i zaštitu svake prisutne osobe. „Najveći problem kada su u pitanju ogromni objekti jeste veliki broj ljudi koji tamo dolaze u isto vrijeme. Tako se prije i poslije događaja formiraju uska grla, što predstavlja veliki i realan rizik od povećanog broja žrtava“, kaže David Chauvin, menadžer poslovnog razvoja rješenja za javnu sigurnost u kompaniji Genetec. Ovaj zadatak dodatno je otežan postojanjem velikog broja ulaznih i izlaznih tačaka, što usložnjava aktivnosti praćenja potencijalnih napadača i osoba kojima je zabranjen pristup, smatra Laura Blanc, direktor međunarodnog marketinga u kompaniji Herta Security. Uvođenje sveobuhvatnog sigurnosnog sistema je prva linija odbrane kada su u pitanju pristupi zaštiti stadiona. Odgovarajuća kombinacija videonadzora, kontrole pristupa i softvera za upravljanje videom sigurnosnim operaterima može pružiti kvalitetan uvid u sve što se dešava u njihovoj zoni odgovornosti.

Pronaći ravnotežu

Međutim, to nosi i određene izazove. „Naprimjer, pronalaženje ravnoteže između sigurnosti i zaštite objekta i ugodnog iskustva za navijače predstavlja važan izazov i problem. Pronalaženje pravog sigurnosnog rješenja (vidljivog i nevidljivog) kao segmenta posebno prilagođenih projekata predstavlja ključ uspješne organizacije ovih manifestacija za sve uključene strane, od vlasnika stadiona do samih gledatelja“, kaže Sebastian Selbt, menadžer za poslovni razvoj rješenja za stadione i manifestacije u Bosch Security Systemsu. „S tehnološke strane, postoji potreba da svaki stadion dobije mrežnu infrastrukturu koja podržava videonadzor, kontrolu pristupa i nadzor alarma, uz integraciju pomoću kvalitetnog softverskog rješenja za upravljanje. Osim toga, od ključne je važnosti ispitati vrste kamera instaliranih na stadionu. Bitno je posjedovati i odgovarajuće kamere koji mogu ponuditi vrhunski kvalitet slike i rezoluciju. Ovo je posebno osjetljivo pitanje kada imate zadatak da kontrolišete okruženje s velikim brojem ljudi“, kaže Blanc. Chauvin naglašava i izazov koji predstavlja razmjena ključnih informacija s organima reda u realnom vremenu. On ističe da pristup sistemima u privatnom vlasništvu može postati važan faktor u kriznoj situaciji. Zbog toga je, navodi, jako bitno pronaći način da se efikasno i efektivno prikupljaju isključivo najvažniji podaci u određenom ključnom momentu.

Integracija različitih sistema

Razmjena informacija je samo jedna od prednosti integracije sistema. Danas je integracija različitih sigurnosnih sistema više potreba nego pogodnost. Međutim, ona se također proširila izvan sfere sigurnosti.

Odnedavno imamo trend integracije sistema javne sigurnosti s kamerama u privatnom vlasništvu trećih strana, tvrdi Monaco. Tako se „privatne i javne organizacije podstiču da udruže snage s ciljem kreiranja sigurnije, pametnije i efikasnije zajednice“. On dodaje i da takav pristup i tehnologija omogućavaju policiji i lokalnim kompanijama da zajedno rade na tome da svoje zajednice učine sigurnijim. „Mi u Johnson Controlsu također radimo na integraciji s audio-vizuelnim sistemima kako bismo olakšali razmjenu informacija o zaštiti i sigurnosti pojedinaca. Glavna tačka svakog sigurnosnog sistema je komandno-kontrolni centar.  U ovim prostorijama nalaze se ogromni LCD monitori pomoću kojih sigurnosno osoblje može pratiti stotine CCTV kamera postavljenih širom stadiona. Ove kamere može pratiti i osoblje organa sigurnosti, tako da se u slučaju nužde može koordinirati rad interventnih timova. Dodatni sistemi javne sigurnosti uključuju tastere za hitne intervencije, kao i javne telefone za pozive u vanrednim situacijama“, kaže Monaco.

Chauvin objašnjava kako povezivanje više sistema i centara podataka preko jedinstvenog interfejsa može značajno pojednostaviti radne procese za potrebe operatera. „Umjesto da se oslanjate na različite nezavisne sisteme (npr. videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih tablica, analitku ponašanja, upravljanje posjetiteljima i usluge pratnje, kao i nove trendove kao što su praćenje pomoću dronova i korištenje društvenih mreža) koji koriste više monitora, sve relevantne informacije se u pravom trenutku mogu preusmjeriti do odgovarajućeg operatera“, kaže on.

„Brzo preusmjeravanje ključnih informacija do odgovarajućih operatera i paralelno praćenje cjeline ili dijela sistema zajedno s lokalnim policijskim organima značajno poboljšavaju uvid u stanje na terenu u samom objektu. Ovime se olakšava i saradnja s policijom jer tako možemo bolje razumjeti šta se desilo, o čemu se radi te gdje i koji resursi se moraju rasporediti. Uz automatizaciju i kompjuterizaciju naprednih radnih procesa sada je lakše upravljati velikim incidentima u realnom vremenu. Istovremeno, radni proces pripreme odgovora na incidente se također može naknadno analizirati za potrebe izvođenja obuke“, kaže Chauvin.

Objediniti sve podatke

Sistem kakav je Genetec Security Center, koji ima svoje osnovne module (video, kontrola pristupa, prepoznavanje registarskih tablica i praćenje zvuka), može integrisati senzore i podatke iz bilo kojeg vanjskog izvora. „Osim toga, naša tehnologija omogućava da se na svakoj lokaciji organima reda omogući pristup Genetec sistemu. Uz to je, istovremeno, osigurana potpuna kontrola nad dijeljenim sadržajima (alarmi, video uživo, snimljeni videozapisi, pojedinačne kamere itd.) koji se mogu razmjenjivati u bilo kojem trenutku (24 sata dnevno ili isključivo tokom manifestacija, u kriznim situacijama i sl.). Možete kontrolisati i koje su funkcije dostupne organima reda (davanje ovlaštenja za praćenje ili kontrolu na osnovu trenutnih postavki sistema)“, dodaje Chauvin. Tu je i integracija s drugim izvorima informacija kao što su sadržaji sa socijalnih medija, sistemi za automatsku identifikaciju (AIS), sistemi za praćenje vremenskih prilika i saobraćaja, tehnologije za otkrivanje oružja i prepoznavanje lica te drugi podaci o krivičnim djelima i incidentima. Oni sigurnosnom osoblju nude bolji uvid u situaciju na terenu, što može ubrzati proces sprečavanja pokušaja ulaska neovlaštene osobe ili pripreme odgovora na potencijalno opasnu situaciju. Ipak, važno je razmotriti uspostavu sveobuhvatnog sistema, koji bi objedinio različite senzorske podatke iz više izvora. On bi u pozadini koristio i mašinsko učenje za prepoznavanje potencijalnih problema efikasnije nego što su to ljudi u stanju učiniti, kaže Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Operateri na stadionu često instaliraju više različitih sistema za prikupljanje podataka i onda budu preplavljeni njihovom količinom. Podaci tako postanu neupotrebljivi jer ih se ne povezuje na pravi način.“

Dodatne mjere osiguranja 

Osim standardnog videonadzora i kontrole pristupa, stadioni uvode i dodatne mjere predostrožnosti. Dolazak na veliki sportski događaj danas više nije isti kao ranije. Prošla su vremena unošenja ruksaka sa grickalicama ili videokamerama za snimanje utakmica. Danas se ulazak na stadion odvija po strogim pravilima, a sve s ciljem zaštite svih prisutnih. „Uvođenje prakse unošenja prozirnih vrećica, kao što to zahtijeva američka Nacionalna fudbalska liga (NFL), pomaže stadionima da smanje rizik od ubacivanja vrećica koje se ne kontrolišu i u koje možete staviti eksplozivnu napravu. Tako se štite i naseljena područja u blizini samog objekta“, kaže Miller. Stadioni koriste i obučene pse za mirisnu detekciju eksploziva. Oni mogu upozoriti na prisustvo eksplozivnih jedinjenja baziranih na peroksidu. Miller smatra da ovo predstavlja potencijalno rješenje za najmanje dva problema: „Tako se olakšava kontrola vozila, ali i smanjuje rizik od postavljanja improvizirane eksplozivne naprave na ulazu stadiona prije samog početka događaja.“ Osim toga, on smatra da obavezni prolasci kroz detektore metala na svim ulazima pomažu u kreiranju sigurnijeg ambijenta unutar stadiona, kao i ponudi kvalitetnijeg iskustva za posjetitelje. Razlog za to je veći propusni kapacitet ovih uređaja i mogućnost detaljnije kontrole.

Sprečavanje napada vozilima

Sportske manifestacije koje privlače veliki broj gledatelja nose i povećani rizik od prisustva potencijalno rizičnih vozila unutar i u krugu stadiona. Jedan od najvećih izazova sigurnosti stadiona je sprečavanje terorističkih napada u njegovom krugu. Ovo je dodatno potvrđeno napadima u Parizu i Istanbulu, gdje su se napadi dogodili izvan stadiona. „Operateri pokušavaju otkriti način kako najefikasnije spriječiti zabijanje vozila u grupu ljudi ili unošenje improviziranih eksplozivnih naprava u masu ljudi koja se okuplja ispred ulaza“, kaže Miller. Razdvajanje vozila i ljudi podrazumijeva postavljanje odgovarajućih prepreka ili blokada na putevima i to ponekad i nije lahko izvodivo. Osim toga, operateri na stadionima suočavaju se s izazovom pronalaska najboljeg načina za pregled vozila koja se parkiraju u blizini objekta. „Prisutni su i rizici kada je u pitanju angažirano osoblje, kao i vođenje evidencije o vozilima u blizini parkinga u određenim vremenskim intervalima“, dodaje on.

Kako bi se izašlo na kraj s ovim rizicima, Miller navodi da je najvažniji korak koji stadion može poduzeti izrada procjene rizika i ugroženosti. Time je moguće identificirati nedostatke i rizične tačke, što može poslužiti kao osnova za donošenje konkretnih preporuka za otklanjanje ili ublažavanje otkrivenih slabosti.

Stadioni budućnosti

Navijački zanos može pretvoriti stadione u plodno tlo za međusobne obračune i bez terorističkih napada. Praćenje svih vrsta incidenata mora biti kontinuirana aktivnost na stadionima. Ažuriranje sigurnosnih rješenja je neizostavna komponenta sigurnosti stadiona. Saradnja s partnerima iz sigurnosne industrije može ponuditi nove mogućnosti za integraciju i implementaciju najnovijih tehnologija. Na taj način će operateri na stadionima biti bolje pripremljeni za svaku potencijalno opasnu situaciju u budućnosti.

Nove tehnologije za zaštitu stadiona

Stadioni su domaćini različitih manifestacija, od sportskih takmičenja i koncerata do skupova kojima je potreban visok nivo zaštite. Korištenje novih tehnologija i praćenje savremenih trendova pomažu operaterima da sigurnost stadiona podignu na maksimalni nivo

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Internet stvari (IoT) je katalizator novih tehnologija. Sve veća raširenost ove tehnologije jedan je od glavnih faktora razvoja tzv. pametnih stadiona na globalnom nivou. Prema izvještaju kompanije MarketsandMarkets, vrijednost globalnog tržišta pametnih stadiona će sa 4,6 milijardi dolara u 2016. skočiti na 17,3 milijarde dolara u 2021. Za ovaj period se predviđa godišnja stopa rasta od 30,2%. Kada je u pitanju regionalna distribucija tržišnog udjela, Evropa je predvodnik u segmentu pametnih stadiona. Rast tog tržišta pripisuje se različitim faktorima, a jedan od njih je sve veći fokus na zadovoljstvo posjetitelja i ponudu nezaboravnog iskustva za njih, navodi se u izvještaju. Ipak, za postizanje takvih ciljeva potrebna vam je pametna tehnologija. Međutim, zaštita stadiona danas predstavlja važan izazov. Uprkos prednostima čak i najboljih tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, one u današnjem svijetu jednostavno nisu dovoljne. Iako nijedna tehnologija ne može predvidjeti ili spriječiti napade izvana, stadioni danas uz postojeće mogu koristiti i nove tehnologije kako bi postigli maksimalnu efikasnost prilikom pripreme odgovora na incidente.

Maksimalno iskorištavanje tehnologije

Za rješavanje sigurnosnih problema od tehnologije je važnija implementacija procesa koji moraju što brže udovoljiti složenim tehničkim zahtjevima i stadionima ponuditi željene rezultate. Pri tome se moraju uzeti u obzir i zahtjevi koji se tiču sigurnosti, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls. „Izgradnja pametnog stadiona koji zadovoljava energetske, tehnološke, sigurnosne i operativne zahtjeve zavisi od blagovremene uspostave saradnje između vlasnika objekta i projektnih i građevinskih timova. To se mora odvijati uz razmjenu informacija o informisanim odlukama o umrežavanju, sigurnosti i interoperabilnosti, koje se donose na temelju dostupnih podataka. Ako se tokom projektne faze ovome na vrijeme posveti dovoljno stručne pažnje, možete izbjeći zamke i udovoljiti sigurnosnim potrebama stadiona. Zbog toga vlasnici stadiona i njihovo osoblje sve češće već na početku procesa imenuju jednu stranu koju zadužuju da se bavi tehnologijom“, objašnjava Monaco. Proces ugovaranja korištenja tehnologije koji primjenjuje Johnson Controls podrazumijeva preliminarno imenovanje glavnog subjekta koji će na nivou projekta biti odgovoran za različite oblasti. To su upravljanje planiranjem, projektovanjem, instalacijom, integracijom, puštanjem u rad i servisiranjem tehnoloških sistema, poslovnih aplikacija i infrastrukture za podršku. „Zaključivanje ugovora o tehnologiji može uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik i troškove izgradnje i vođenja operative. Istovremeno, tako se može osigurati da će tehnologija biti instalirana i integrisana na pravi način i s ciljem postizanja željenih ishoda“, kaže Monaco.

Prepoznavanje lica u masi

Kada na jednom mjestu imate 100.000 ljudi, korištenje efikasne tehnologije za upravljanje velikim skupovima može biti ključno za identifikaciju nepoželjnih osoba. U izvještaju kompanije KBV Research navodi se da će globalno tržište analitičkih rješenja namijenjenih velikim skupovima rasti uz godišnju stopu od 25,9% između 2016. i 2022. godine. Ovo tržište će do 2022. dostići vrijednost 1,5 milijardi dolara.„Ova tehnologija informiše korisnike o tome kako bi publika mogla reagovati u slučaju incidenta koji zahtijeva hitnu evakuaciju ili pružanje pomoći“, objašnjava Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Ove informacije mogu značajno pomoći organizatorima događaja i sigurnosnom osoblju da bolje planiraju raspoređivanje ljudskih resursa i vođenje efikasne komunikacije u hitnim situcijama“, kaže on.

Softver za praćenje masovnih okupljanja Herta Securityja može detektirati više lica u realnom vremenu. To čini pomoću više videonadzornih kamera i može se nositi s promjenama intenziteta rasvjete, praćenjem osoba u pokretu i zaklanjanjem lica, što su bitni faktori koji se javljaju prilikom masovnih okupljanja na stadionima. Laura Blanc, direktorica međunarodnog marketinga u toj kompaniji, navodi da je ovaj softver optimiziran za GPU arhitekturu i da radi dosta brže u odnosu na tradicionalne sisteme (i do 600 fps). Istovremeno, on radi s IP kamerama visoke rezolucije i protokom video podataka. Tehnologija je u potpunosti automatizirana i neinvazivna i može se nositi s promjenama izraza lica i nivoa osvjetljenja, kao i „smetnjama“ poput brade, naočala, šalova i kapa.

„Svaki put kada sistem otkrije podudarnost, to znači da je prepoznata osoba koja je prethodno registrovana u bazi podataka. Naš softver može automatski aktivirati alarme na tabletima i pametnim telefonima, a u potpunosti je skalabilan u pogledu broja kamera, veličine baze podataka i broja lokacija i instalacija“, objašnjava Blanc.

Softver koji nudi Herta koristi kamere koje su integrisane sa sistemima kontrole pristupa instaliranim na glavom ulazu u stadion. On na taj način može identificirati konkretne osobe i onemogućiti im pristup ako ih prepozna na osnovu baze podataka.

Blanc napominje kako je prepoznavanje lica savršen dodatak postojećem sistemu videonadzora jer podjednako nudi sigurnost i kvalitetnije korisničko iskustvo u realnom vremenu. „Prepoznavanje lica se također može koristiti za forenzičku pretragu snimljenih podataka. To znači da ne morate nužno imati podatke koje dobijate „uživo“. Naše rješenje za prepoznavanje lica integrisano je sa sistemima za kontrolu pristupa i nudi potpuno pouzdanu automatizaciju pristupa ulazu. Praćenje videa uživo sa sigurnosnih kamera uz provjeru podataka sa spiskova ili listi sumnjivih pojedinaca omogućava našem rješenju da ubrza sigurnosne procedure i unaprijedi sistem automatskog upozoravanja“, kaže ona. Procjenjuje se da će vrijednost tržišta za prepoznavanje lica porasti sa 3,4 milijarde dolara u 2016. na 6,8 milijardi dolara u 2021. godini. Njega će pratiti godišnja stopa rasta od 15,3% u navedenom vremenskom intervalu, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa.

Kako zaštititi stadione od dronova

Nekoliko incidenata s dronovima na stadionima doveli su do rasta interesovanja za mjere borbe protiv ove pojave i kvalitetniju zračnu zaštitu. Dronovi su na stadionima postali izvor neprijatnosti, čak i sigurnosni rizik. U maju ove godine jedan dron se srušio na teren tokom utakmice bejzbola na stadionu Petco Park u San Diegu. Iako niko nije povrijeđen, ovaj incident je skrenuo pažnju na potencijalne rizike koje dronovi nose. Jedan od načina za ublažavanje ovih prijetnji je korištenje softvera za detekciju dronova. „Stadioni i danas imaju odličnu zaštitu od prijetnji na tlu, ali su vrlo malo ili nikako zaštićeni od napada iz zraka, npr. pomoću dronova. Tehnologija dronova se brzo razvija. Lokacije masovnih okupljanja predstavljaju odličnu priliku za teroriste, ali i konkurentske ekipe koje potajno snimaju pripreme sportskih timova i navijače koji snimaju utakmice i tako krše prava prijenosa TV mreža. To predstavlja ugrožavanje sigurnosti igrača i javnosti“, kaže Oleg Vornik, generalni direktor DroneShield. Ta kompanija nudi hardverski i softverski sistem DroneSentinel, koji može detektovati prisutne dronove koristeći kombinaciju radara, radiofrekvencija, akustike, termalnih i optičkih kamera. On je sposoban i za ometanje s ciljem neutralizacije dronova, ako to sigurnosna politika stadiona dozvoljava. Sistem nudi rano upozoravanje uz detekciju i lociranje ilegalno prisutnog drona, što omogućava i blagovremenu intervenciju nadležnih organa.

Praćenje društvenih medija

Servisi za praćenje društvenih mreža našli su se na udaru u jesen 2016. godine, kada su Facebook, Instagram i Twitter onemogućili pristup svojim sadržajima kompaniji Geofeedia, koja se bavi praćenjem društvenih mreža. U to vrijeme američka organizacija ACLU je prokazala ovaj servis kao alat koji državni organi koriste za praćenje protesta u realnom vremenu. Ipak, Miller naglašava da „analitika društvenih medija postaje sve popularnija kao efikasan alat za kvalitetnije razumijevanje potencijalnih prijetnji po objekte, igrače, izvođače ili fanove“. CCICADA je skraćenica za Centar za upravljanje, kontrolu i interoperabilnost napredne analize podataka. Ta organizacija je pripremila vodič za najbolje prakse za borbu protiv terorizma na sportskim i zabavnim manifestacijama. U njemu se navodi da je „korištenje društvenih medija za potrebe zaštite stadiona u usponu i da se novi pristupi kontinuirano razvijaju. Društveni mediji mogu predstavljati efikasan način slanja obavještenja posjetiteljima neke manifestacije i prije nego što se ona održi. Nakon njenog održavanja društveni mediji mogu poslužiti kao efikasna platforma za prikupljanje podataka o nivou zadovoljstva i ocjeni iskustva posjetitelja.“ Isto tako, u ovoj organizaciji smatraju da je korištenje informacija sa društvenih medija koristan alat za vođenje istraga i procjene sigurnosnih rizika. „Praćenje posjetitelja preko društvenih medija je način da dođete do teže dostupnih informacija i uvida u stanje na terenu“, navodi CCICADA. Osim sigurnosti, korištenje analitike društvenih medija je odličan način i da se posjetitelji manifestacija iskoriste kao važan alat za promociju brendova. Stadioni će u budućnosti biti sve pametniji jer napredne tehnologije sve više pokazuju svoje mogućnosti. Osim toga, vještačka inteligencija i mašinsko učenje su sve važniji i za sigurnosno tržište i kao takvi će sigurno naći svoje mjesto u zaštiti stadiona.

Hikvision: Kamere prate i analiziraju utakmice Ajaxa

Na pomoćne terene i Ajaxov glavni stadion u Amsterdamu montirane su 24 MP PanoVu kamere. Postavljene su tako da imaju pregled cijelog terena, što je bilo moguće zbog njihovog panoramskog vidnog polja

Piše: Odjel marketinga za Evropsku uniju, Hikvision

E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Hikvision je postao zvanični sponzor poznatog holandskog fudbalskog kluba Ajaxa. Saradnjom s Ajaxovim timom za praćenje performansi igrača te partnerstvom sa stručnjacima za videoanalizu iz GameOna i njihovim softverom provodit će se revolucionaran nadzor treninga i fudbalskih utakmica pomoću Hikvisionovih kamera. Ova moćna kombinacija omogućit će mnogo bolju analizu, što bi trebalo poboljšati igru tima.

Izazov

Ajaxovi treneri, poput Maxa Reckersa, susreću se s raznim izazovima. “Prije svega, postoje fizički problemi, naprimjer gdje smjestiti kameru. Iznad sredine terena nema dovoljno prostora, a montiranjem na stubove kamere su preblizu, pa se ne dobija dobar pregled. Tu je i pitanje osoblja, budući da operater kamere mora stalno biti dostupan. Postojeći alati za analizu također su vremenski zahtjevni i nisu dovoljno fleksibilni“, kaže on. Za prevazilaženje ovih problema bilo je potrebno rješenje koje omogućava pregled od 180 stepeni i pokriva čitav teren. Također je bilo neophodno precizno pratiti kretanje igrača po terenu. Kamera je stoga morala biti postavljena u blizini terena, s dobrim pogledom na njega, a sistem je morao glatko raditi sa softverom u cilju praćenja igrača te omogućavati analizu tokom utakmica i nakon njih. Menadžeri mogu efikasno analizirati igru tima i doći do zanimljivih zaključaka o performansama igrača. Zbog toga je od ključne važnosti i uređaj za snimanje, dok je oštrina slike uvijek dobrodošla kada je riječ o ovakvoj vrsti brzog sporta, u kojem ima dosta kretanja.

Rješenje

Kao rješenje su odabrane Hikvisionove kamere i GameOn softver za analizu. Na terene za trening i Ajaxov glavni stadion u Amsterdamu montirane su 24 MP PanoVu 6A64FWD kamere, koje su postavljene tako da imaju pregled cijelog terena, što je bilo moguće zbog njihovog panoramskog vidnog polja. Ove kamere također daju vrlo jasne slike pomoću četiri objektiva od 6 MP. Prikazuju se u 30 sličica u sekundi. Slika s PanoVu kamere je malo zakrivljena, pa se specijalizirani GameOn i TNO softver brine za to da spoji prikaz sa četiri objektiva u cjelovit pregled cijelog terena. GameOn dodaje i virtuelnu PTZ funkciju, koja omogućava zumiranje pojedinačnih igrača i njihovo praćenje na terenu. Mrežni videosnimač 96128NI-I je potpuno fleksibilan te operaterima omogućava snimanje videa i lahko pregledanje snimaka.

Novi svijet analize igre

“Oduševljeni smo Hikvisionovim tehnologijama koje smo nedavno implementirali na pomoćnim terenima i stadionu. PanoVu kamera nas uvodi u sasvim novi svijet analize igre tima. Biti u mogućnosti snimiti čitav teren u visokoj rezoluciji uveliko pojednostavljuje naš proces analize”, dodaje Reckers. “Za nas je ovo interesantan projekt, jer demonstrira potpuno novu primjenu naših tehnologija. Rad s Ajaxom, TNO-om i GameOnom bio je pravo otkriće i uzbuđeni smo što Hikvisionove kamere imaju centralnu ulogu u ovom sportskom rješenju. U budućnosti planiramo koristiti kamere za detektovanje golova i predviđanje najb

Pametna brava ENTR i Enterio: Najbolje rješenje za vlasnike apartmana u Hrvatskoj

Iznajmljivanje apartmana turistima je veliki biznis u Hrvatskoj. Zbog toga je firma Intersoft iz Pule razvila rješenje kako bi olakšala vlasnicima apartmana i njihovim gostima. Temelj nove usluge zasniva se na ENTR pametnoj bravi, koju ASSA ABLOY nudi pod brendom Yale Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEA regiju, ASSA ABLOY

E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com 

Rješenja bazirana na ključevima su nefleksibilna i predstavljaju dodatni trošak za vlasnike smještajnih kapaciteta za turiste. To se posebno odnosi na dugotrajne primopredaje ključeva, s kojim se često suočavaju agencije koje iznajmljuju nekretnine gostima. Intersoftovo novo rješenje Entrerio čini se idealnim za ovaj problem. Aplikaciji je bila potrebna brava s jednostavnom i bežičnom instalacijom na postojeća vrata, bez potrebe za bušenjem, a jednako važna bila je i lakoća korištenja aplikacije kako bi se gostima ponudilo besprijekorno korisničko iskustvo, kao i mogućnost da vlasnici prostora i agencije sami izdaju i poništavaju digitalne ključeve. „Proizvodi kompanije ASSA ABLOY pokazali su se kao najpouzdaniji na tržištu i tehnološki napredniji od konkurentskih proizvoda”, objašnjava Dean Verbanac, direktor Intersofta. Inače, Intersoft je kompanija za razvoj softvera koja posjeduje bogato iskustvo u razvoju rješenja za turistički sektor, uključujući mobilne smještajne aplikacije. Ove godine ih je Hrvatski odbor za turizam nominovao za Inovaciju godine.

Pomoć vlasnicima apartmana i nekretnina

Entrerio je alat za poboljšanje kvaliteta usluge i nivoa zadovoljstva gostiju. “Cilj ove tehnologije je olakšati život vlasnicima apartmana, a gostima boravak učiniti ugodnijim. Ona nudi veću fleksibilnost prilikom predaje ključeva i dočeka gostiju. Osim toga, štedi vrijeme i putne troškove“, dodaje Verbanac. Ovaj novi sistem upravljanja digitalnim ključevima omogućava korisnicima da s bilo kojeg mjesta šalju digitalne ključeve direktno na mobilne uređaje gostiju. Gosti mogu otvoriti vrata svog apartmana pomoću aplikacije Entrerio i zaštićene Bluetooth veze. “Proces integracije uopće nije bio kompliciran”, ističe Verbanac. Aplikacijske notifikacije obavještavaju vlasnika o prvom ulasku gosta u apartman, kao i statusu ENTR brave kada napajanje padne ispod 20%. Oni preko aplikacije mogu lako provjeriti i evidenciju korištenja za sve ključeve. Gostima se istovremeno kontinuirano šalju obavještenja o aktivaciji i periodu važenja ključa.

Svi imaju koristi od ENTR brave

Sada u agencijama za iznajmljivanje apartmana više ne vode brigu o zakazivanju sastanaka za predaju ključeva gostima. Zahvaljujući Entrerio tehnologiji, gostima se šalje digitalni ključ nakon obavljene uplate, s preciznim periodom važenja, koji je unaprijed programiran. Kada rok za korištenje prostora istekne, ključ se automatski deaktivira. Također, ključ se može deaktivirati na daljinu u bilo kojem trenutku. Za goste više nema čekanja – sada se mogu vraćati u apartman kad god požele, koristeći ključ koji je već aktiviran na njihovom pametnom telefonu. Osjećaju se i sigurnije jer Entrerio otklanja rizik od gubljenja ili kopiranja ključa, a mogu se osloniti i na sigurnu i patentiranu tehnologiju zaključavanja, koju nudi etablirani sigurnosni brend, u kombinaciji sa 128-bitnom AES enkripcijom za komunikaciju Yale ENTR pametnih vrata i aplikacije Entrerio. Integracija nove Entrerio aplikacije i ENTR pametne brave Intersoftu otvara vrata za razvoj poslovanja, uključujući i potencijalne API integracije sa sistemima online rezervacija te platformama i kanalima za upravljanje nekretninama.

Sigurnost podiže rejting luksuznih hotela

Sektori turizma i ugostiteljstva su nerazdvojivo povezani, jedan ne može funkcionirati bez drugog. Ovaj odnos je još jasniji kada analiziramo tržište. Kako se globalna ekonomija nastavlja oporavljati, isto važi i za sektor ugostiteljstva. Broj međunarodnih turističkih posjeta porastao je za pet posto u 2013., navodi se u Svjetskom turističkom barometru za januar 2014., koji je izradila Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

Izvor: a&s International

Predvodnik ovog pozitivnog trenda je Azijsko-pacifička regija sa 14 miliona turista, što ugrubo odgovara rastu od šest posto. Jugoistočna Azija kao regija ostvarila je najbolje rezultate, s rastom broja turista od oko deset posto. Drugorangirana je Afrika, sa oko tri miliona turista, a slijede je Evropa i Sjeverna i Južna Amerika. Za 2014. godinu UNWTO predviđa rast broja posjeta stranih turista za 4 do 4,5 posto. No, ovdje se ne radi samo o rastu broja putnika nego i o većem broju lica koje tokom putovanja troše novac, čime se povećava potražnja za skupim i luksuznim aranžmanima, navodi se u izvještaju nazvanom „Globalno ugostiteljstvo: trendovi u 2014.“, koji je izradila kompanija EY. Najnoviji podaci kompanije STR Global pokazuju da je u martu 2014. godine 2.312 hotela u Azijsko-pacifičkoj regiji bilo u fazi izgradnje ili projektovanja. Na području Bliskog istoka i Afrike radi se na 573 hotela, od čega će samo u 2015. biti otvoreno 25 luksuznih hotela.

Luksuzni hoteli nude mnogo toga. Ipak, odluka da se odsjedne u luksuznom hotelu predstavlja više od želje za prvoklasnom uslugom i smještajem. Ona se tiče i želje da se gost želi osjećati sigurno kako bi se mogao opustiti i odmoriti. Za hotelijere sigurnost je od ključne važnosti. Zahvaljujući iskorištavanju novih sigurnosnih tehnologija poput softvera za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) i analizi videosadržaja (VCA), hotelijeri mogu ne samo zaštititi svoje objekte i goste nego i podići nivo upravljačke i operativne učinkovitosti.

Nadogradnja i nabavka

Način na koji lanci luksuznih hotela nabavljaju sigurnosnu opremu za sebe razlikuje se od onog koji primjenjuju standardni lanci hotela. Predstavnici sigurnosne branše procjenjuju da luksuzni lanci hotela u prosjeku planiraju sveobuhvatne nadogradnje sistema otprilike svakih sedam godina. Razlozi za nadogradnju su različiti: od izmjena lokalne regulative, preko otkazivanja sistema do incidenata koji razotkrivaju slabosti u domeni sigurnosti. Bez obzira na to, u ovom periodu sigurnosni menadžeri luksuznih hotela koriste priliku da detaljnije analiziraju načine na koji se sigurnosna tehnologija mijenja i kako oni mogu profitirati od njih, smatra Brian Lane, direktor proizvodnje u kompaniji 3VR. „Ovo je vrijeme kada se počinje s prelaskom s jedne tehnologije na drugu“, kaže on. Kada su u pitanju nabavke, Ilya Umanskiy, pomoćnik direktora za upravljanje sigurnosnim rizicima u kompaniji Kroll (Hong Kong), naglašava konkurentsku orijentiranost tendera za nabavke za potrebe luksuznih hotela. Za određivanje glavnog dobavljača koriste se autentični indikatori procesa/mjera. Nadalje se utvrđuje fiksno cjenovno razdoblje koje se obnavlja svake dvije do pet godina. Lane dodaje da „hoteli obično ne uvezuju svoje sigurnosne sisteme kao jedinstveni projekat. Zato određeni hotel u sklopu lanca može odabrati vlastiti sigurnosni sistem, nezavisno od drugih hotela u lancu, čak i luksuznih hotela“. To je zato što hotelijer ili sigurnosni menadžer može uspostaviti saradnju s lokalnim integratorom, zbog čega nisu uvijek spremni da kupe jedinstveno rješenje od jednog dobavljača, dodaje Lane i ističe kako hoteli mogu posjedovati različite komponente nekoliko dobavljača, ali će često koristiti usluge samo jednog integratora.

Veća učinkovitost uz PSIM 

Physical Security Information Management (PSIM) softver se unutar sigurnosne industrije promovira kao rješenje za centralizaciju različitih sistema. Ipak, zbog visokih troškova, njegova upotreba je za sada ograničena, osim za investicije u javnom i sektoru ključne infrastrukture. Uprkos tome, sve više poslovnih subjekata prepoznaje prednosti korištenja PSIM softvera za lakše upravljanje objektima. Prema izvještaju koji je u januaru ove godine predstavio Transparency Market Research, procjenjuje se da će PSIM segment tržišta od 2013. do 2019. imati godišnju stopu rasta od 25,8 posto. Sve veća prisutnost PSIM softvera se pripisuje padu njegovih cijena, razvoju sofisticiranih mogućnosti, kao i dizanju nivoa svijesti među krajnjim korisnicima.

Lanci luksuznih hotela nalaze se među tržišnim subjektima koji prepoznaju prednosti PSIM-a. „PSIM je dobar ako imate različite sisteme koji su instalirani tokom prethodnih godina i pomoću njega možete prikupiti signalne informacije na jedno korisničko sučelje, što pomaže kod centralizacije upravljanja“, kaže Umanskiy. Ova mogućnost centraliziranja različitih sistema PSIM čini atraktivnim alatom za lance luksuznih hotela. Ipak, potražnja za PSIM softverom varira od regiona do regiona. „Potražnja postoji. Važan faktor je svjetska regija u kojoj lanac posluje, kao i da li je u pitanju globalni ili regionalni lanac hotela ili je, pak, u pitanju privatna operacija ili skup nekoliko objekata u konkretnoj zemlji ili regiji“, objašnjava Umanskiy. Naprimjer, hotelski lanci u zapadnim zemljama češće koriste PSIM softver jer posjeduju više tehničkog znanja o njegovom načinu rada i prednostima. S druge strane, u Aziji je rasprostranjenost PSIM-a dosta niža zbog manjka tržišne edukacije i visokih troškova. „U Aziji, konkretno, PSIM nije bio predmet posebne pažnje vlasnika luksuznih hotela. Oni se još uvijek ili oslanjaju na platforme za kontrolu pristupa za praćenje različitih podsistema, ili te podsisteme koriste potpuno samostalno, tako da oni rade preko različitih sučelja“, ističe i dodaje kako je jedan od razloga za ovo zasigurno i činjenica da je u Aziji tržište za implementaciju rješenja za luksuzne hotele u vlasništvu integratora. „Pošto oni preferiraju da se povuku nakon obavljenog posla, manje je vjerovatno da će uložiti vrijeme u edukaciju korisnika o tehnologiji koju dobivaju“, smatra Umanskiy.

Luksuzni hoteli postaju „sve pametniji“

Videoanalitika (VCA) je aktuelna tema u sigurnosnoj industriji već nekoliko godina. Prelazak na „pametne“ sisteme korisnicima nudi uštedu vremena i bolju operativnu učinkovitost. Zbog toga sve veći interes za nju pokazuju i operateri luksuznih hotela.  Pored korištenja PSIM softvera za centralizaciju i upravljanje sistemima, brojni lanci luksuznih hotela jednostavno integriraju podsisteme, poput kontrole pristupa, i sisteme za upravljanje videom (VMS), što je ekonomičnije rješenje. VMS sistem sa softverom za videoanalitiku koji je integriran sa platformom za kontrolu pristupa omogućava primjenu videoanalitike i njeno uvezivanje sa bazom podataka o kontroli pristupa. Videoanalitika u hotelima ima različite vidove primjene. Kada je u pitanju sigurnost, videoanalitička tehnologija može biti od koristi u hotelima u kojima postoje problemi sa zabavama u hotelskim sobama. Videoanalitički sistem može poslati obavještenje sigurnosnom osoblju u slučaju da tri ili više osoba uđe na stražnji ulaz koristeći isti ključ za kontrolu pristupa. „Analitika može pomoći i kod podizanja operativne učinkovitosti“, kaže Lane i objašnjava: “Kada je u pitanju vođenje hotela, analitika može pomoći u određivanju dužine redova i obavještavanju menadžera da je potrebno dodatno osoblje na recepciji u slučaju da dužina reda pređe određeni prag. Istovremeno, identifikacija lica može poslužiti za prepoznavanje VIP gostiju, a lica zadužena za brojanje ljudi mogu pomoći menadžerima da utvrde obrasce kretanja i tako osiguraju maksimalnu iskorištenost osoblja tokom perioda veće i smanjene aktivnosti.“

Iako korištenje videoanalitike kao proaktivnog alata za upravljanje i nadzor sa sobom nosi jasne prednosti, Umanskiy ističe da ona ipak ima i određena ograničenja. Zaštita gostiju hotela podrazumijeva i da sigurnosne mjere ne budu previše nametljive. Zbog toga hotelijeri ne mogu baš svuda postaviti kamere, jer je potrebno zadržati određeni nivo privatnosti. Pošto analitika mora posjedovati videosadržaje koje će podvrći analizi, nije izvedivo da se sistemi za videonadzor postavljaju na svakom mjestu u objektu. Zbog toga je jako važno unaprijed ispravno razumjeti vrijednost videoanalitičkih aplikacija na temelju individualnih metodologija instalacije videonadzora.

Kvalitetnije usluge

Hotelske usluge su puno više od sobne posluge. Kada je u pitanju sigurnost, one se odnose na održavanje sistema i proširene usluge koje mogu biti ugovorene ili ne. Kao i u slučaju korištenja PSIM softvera, korištenje mjesečnih/godišnjih ugovora o pružanju usluga je češća pojava na zapadnom tržištu luksuznog hotelskog smještaja. Umanskiy to pripisuje činjenici da većina lanaca luksuznih hotela ima sjedište u zapadnim zemljama. Zbog toga rast i razvoj ovih lanaca podrazumijeva i potrebu za centralizacijom njihovih modela i fokusiranjem na najbolju industrijsku praksu. U zapadnjačkim lancima hotela postoji svijest da sklapanje ugovora o pružanju usluga ovog tipa, često i u sklopu prvobitne ponude, nudi veću vrijednost. Zbog toga se ovi lanci odlučuju na potpisivanje ugovora koji uključuju usluge održavanja, baždarenja i buduće nadogradnje. „U većini slučajeva, upravitelji hotela radije biraju predvidivost plana održavanja u odnosu na plaćanje za popravku kvarova kada do njih dođe“, objašnjava Bill Glover, voditelj kupaca u kompaniji Tyco Integrated Security. “Posjedovanje plana olakšava utvrđivanje budžeta i omogućava izbjegavanje troškova usljed skupih popravki tehnoloških kvarova koji se javljaju tokom godine. Oni su i kvalitetnije strukturirani i omogućavaju upravi hotela da na učinkovitiji način rješava probleme u hodu“, kaže on.

Ipak, azijski lanci hotela se rjeđe odlučuju za produžene ugovore o pružanju usluga servisiranja ili održavanja. Umanskiy smatra da azijski hotelijeri popravke organiziraju u skladu s dostupnim vremenom i materijalima. Jedan od razloga za ovo je nepostojanje formaliziranog odnosa sa integratorom, dok je ono što se percipira kao mjera uštede mogućnost da hotelijeri dobiju usluge integratora na poziv, ali se ugovori o održavanju i uslugama rijetko potpisuju. Štaviše, sve veći broj hotela širom svijeta prati najbolju globalnu praksu, što bi trebalo dovesti do sklapanja formalnih ugovora sa pružateljima sigurnosnih usluga.

Sigurnost, personalizacija i udovoljavanje prohtjevima

Kada odsjedaju u luksuznom hotelu, gosti imaju određena očekivanja. Personalizacija boravka i vrhunska sigurnost su neka od njih. Boravak uz što manje smetnji goste čini sretnijim, što znači da bi se mogli vratiti i u budućnosti. Operateri su pronašli nekoliko načina pomoću kojih mogu podići nivo sigurnosti na manje intruzivan način, što pomaže ne samo zaštiti gostiju nego i personalizaciji njihovog boravka u hotelu. Jedan od načina na koji hotelijeri udovoljavaju potrebama svojih gostiju jeste korištenje analitike za identifikaciju lica, o čemu Lane tvrdi: „Pohrana informacija o licu korisnika u sistem omogućava tom istom sistemu da obavijesti recepciju u slučaju dolaska VIP gosta.“ Osim toga, kombiniranje kartičnog pristupa sa ovim tipom analitike omogućava dodatnu personalizaciju boravka gostiju prilikom njihovog ulaska u hotelski bazen ili drugi prostor za pružanje usluga. Kombiniranjem ove dvije tehnologije, osoblje može identificirati goste koji dolaze i osloviti ih imenom. Koordinacija između sigurnosnih i ugostiteljskih odjela omogućava lakše udovoljavanje potrebama i očekivanjima gostiju.

Je li vam bilo lijepo? 

Ispunjavanje očekivanja gostiju u pogledu pružanja vrhunskog iskustva podrazumijeva i kvalitetnu sigurnost, koja ide u kombinaciji s ostalim uslugama od pet zvjezdica koje ljudi obično očekuju od hotela ove vrste. Kako se svjetska ekonomija oporavlja, očekuje se i paralelni rast turističkog i ugostiteljskog sektora. Sve veći broj gostiju znači da će luksuzni hoteli morati podići sigurnosne mjere na novi nivo. Kako cijena PSIM softvera nastavlja padati, a preciznost videoanalitike raste, nema razloga da se ove tehnologije u budućnosti ne počnu koristiti u sve većoj mjeri.

Slučaj iz prakse tvrtke Špica

Na projektu One Suite Hotela u Dubrovniku tim arhitekata, dizajnera, projektanata i izvođača uspio je realizirati drukčiji i prepoznatljiv ugostiteljski objekt. Prvi je to hotel u Hrvatskoj koji koristi Allure sklopovski sustav i omogućuje gostima digitaliziranu uslugu na jednostavan način

Piše: Marija Jakopin, voditeljica marketinga i prodaje Time&Space proizvoda, Špica Group

E-mail: marija.jakopin@spica.com

Allure je brava nove generacije koju su nestrpljivo čekali dizajneri interijera i hotelijeri kojima je estetika od ključnog značaja. Ova brava u hotelsku atmosferu unosi novi ugođaj budući da gostu pruža sigurnost i udobnost najviše razine. Za većinu tehnoloških događanja postoji slijed i razlozi koji su doveli do njihovog nastajanja. Stručnjaci VingCarda su 1976. godine izumili prvu rekodabilnu mehaničku hotelsku bravu, što se smatra ishodištem koje je dovelo do razvoja tehnologije i projekata složenih nadzora ulaza u hotelske sobe i jednim od početaka hotelskih sigurnosnih sustava otvaranja vrata.

Allure koncept

Nakon toga slijedi magnetska tehnologija krajem 80-ih godina, pa RFID tehnologija i, na kraju, mobilni ključ i prva IoT rješenja. Za stručnjake Špice nije bilo razmišljanja kada je riječ o odabiru sustava koji može zadovoljiti sve tražene funkcionalnosti. Odabran je Visionline sustav zasnovan na tehnologiji Allure koncepta. Stručnjaci tvrtke su kreirali projekt koji se zasniva na mobilnim tehnologijama i osigurava mogućnost nadogradnje i spajanja drugih IT sustava. On integrira Ethernet komunikaciju sa serverom, internetsku komunikaciju s AAH sustavom izdavanja mobilnih ključeva, IR komunikaciju VingCard brave, RFID i BLE tehnologiju itd. Primjenom Špicinog koncepta povezane su različite tehnologije u jednu stabilnu i funkcionalnu cjelinu. Povezan je zidni čitač ugrađen u dizajnerski panel s klasičnom VingCard sigurnosnom bravom, a omogućena je i mrežna komunikacija svake sobe s centralnim nadzorom na recepciji. Sustav posjeduje antiklon tehnologiju, koja omogućava sigurno korištenje Mifare kartica gostiju i mobilnog ključa na Android ili iOS platformi.

Nova funkcionalnost

Mobilni ključ je nova funkcionalnost koja cijeli sustav uvodi u digitalni svijet, omogućavajući upotrebu pametnih uređaja za pristup doslovno svim sadržajima hotela: od parkinga, bazena, lifta, do ulaza u sobe i apartmane. Gostima One Suite Hotela su na ovaj način dostupne sve informacije korisne za boravak, ali i one o destinaciji te različitim zabavnim i adrenalinskim aktivnostima, i to u svakom trenutku i na bilo kojem mjestu za vrijeme boravka. Ovime je doživljaj modernog hotela u potpunosti zaokružen. Nema sumnje da ovaj projekt i implementirani sustav označavaju budući standard u turističkoj ponudi te da će One Suite Hotel svojom uslugom i sadržajima, arhitekturom, dizajnom i suvremenim tehnologijama oduševiti i najzahtjevnije svjetske putnike. „Suradnja sa Špicom pomogla nam je da primjenom novih tehnologija pružimo dodatnu vrijednost gostima“, istaknuo je Lukša Jakobušić, vlasnik One Suite Hotela.

Jantar: Oprema za turističke objekte

Nakon završetka ekonomske krize 2015. uslijedio je gospodarski razvoj, a s njim i veliki rast turizma. U kombinaciji s novim oblicima turističke ponude, novim načinima prodaje, općom racionalizacijom turističke industrije i sve većom ulogom tehnologije otvaraju se posve nove mogućnosti za sigurnosnu opremu u tom segmentu

Piše: Matjaž Brinovec, prodajni menadžer, Jantar

E-mail: matjaz.brinovec@jantar.si

Jantar za ovu godinu planira intenzivniji nastup u segmentu turizma, u kojem je do sada bio prisutan samo sa standardnom opremom za kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena. U skoroj budućnosti Jantar planira predstaviti namjensku opremu čija će funkcionalnost, kako hardverski tako i softverski, pratiti opće trendove u turističkoj industriji, koja već sada teži što većoj automatizaciji rezervacija i upravljanju turističkim objektima. Konačan cilj je razvoj programske opreme za automatiziranu recepciju za manje i srednje turističke objekte, njena povezanost s namjenskom opremom za upravljanje objektima te racionalizacija korištenja izvora i energije. Prvi korak u tom smjeru jeste ponuda jednostavnog i cjenovno pristupačnog rješenja za nadzor ulaska u apartmane i sobe manjih hotela te nadzor potrošnje električne energije. Ponuđena oprema upotrebljiva je u online (stalna povezanost s programskom opremom) i offline načinu rada (prava ulaska za pojedinačne kartice).

Populus i Reader

Komplet opreme za jednu sobu čine pristupni upravljač Populus X-A, koji ujedno služi za odlaganje kartica, a na njega je priključen dodatni protokolni čitač beskontaktnih kartica Reader O-A ili protokolni čitač s brojčanom tipkovnicom Reader K-A za nadzor ulaska u sobu. Spomenuta oprema na raspolaganju je u verziji od 125 kHz ili 13,56 MHz za uporabu kriptiranih kartica s visokim stupnjem zaštite od neovlaštenog kloniranja. Upravljač Populus X-A s ugrađenim Ethernet komunikacijskim pretvaračem također brine za stalnu komunikaciju s programskom opremom. Napon osigurava izvor napajanja za montažu na DIN letve Power H-20, a dodan je i kontaktor za uključenje ili isključenje velikih potrošača struje. Vanjskim čitačem beskontaktnih kartica s brojčanikom ili bez njega otključavamo ulazna vrata u apartman ili hotelsku sobu, dok upravljačem za odlaganje kartica kontroliramo električnu energiju u sobi i tako osiguravamo štednju električne energije, a ujedno dobivamo informaciju o prisutnosti gostiju u sobi. Velika osvijetljena površina glavnog dijela čitača osim signalizacije stanja omogućuje i blagu rasvjetu hodnika koji vodi do soba. Uz veći broj čitača posve je dovoljna za noćnu rasvjetu hodnika, a može poslužiti za isključenje rasvjete, čime se opet ostvaruje ušteda električne energije.

Bez troškova označavanja 

Ako ulazak u sobe nadziremo čitačima bez tipkovnice, u glavni osvijetljeni dio čitača možemo umetnuti zapis ili tekst koji se priprema po želji naručitelja – npr. možemo zapisati broj sobe, naziv apartmana, informacije o rasporedu čišćenja sobe itd. Na taj način naručitelj može izbjeći trošak označavanja soba namjenskim pločicama s brojevima. Isto tako možemo prilagoditi izgled tipkovnice (font, veličina brojeva) ako se naručitelj odluči za čitače s brojčanom tipkovnicom. Takav je komplet cjenovno usporediv s opremom koja ne ostvaruje stalnu komunikaciju s programskom opremom (standalone) i ne omogućuje razmjenu podataka o aktivnostima gosta u realnom vremenu. Oprema za nadzor hotelskih soba dakako je kompatibilna sa standardnom Jantarevom opremom za nadzor pristupa i omogućuje uspostavu nadzora nad proizvoljnim brojem vrata, odnosno soba.

Internet stvari za ugodniji boravak u hotelima

Hoteli se danas pokušavaju izdvojiti u odnosu na konkurenciju tako što će svojim gostima ponuditi najsavremeniji tip usluga. Zahvaljujući širenju interneta stvari, hotelijeri koriste umrežene uređaje i njihove podatke kako bi korisničko iskustvo gostiju podigli na najviši nivo. Istovremeno, tako se unapređuje radna efikasnost i ostvaruju uštede na potrošnji energije Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Na globalnom nivou ugostiteljstvo bilježi ogroman rast zahvaljujući sve većem broju poslovnih i turističkih putovanja. S obzirom na to da se u budućnosti očekuje još veći rast broja gostiju, hotelijeri imaju razloga za optimizam. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda iznijela je prognoze prema kojim će do 2030. broj turističkih putovanja dostići brojku od 1,8 milijardi, uz godišnju stopu rasta od 3,3 posto između 2010. i 2030. godine. U konačnici, to će u prosjeku značiti dodatna 43 miliona turista koji će postati dio ovog tržišta na godišnjem nivou. Iako ovakav rast predstavlja dobru vijest za hotelijere, ova industrija suočava se sa sve većom konkurencijom s obzirom na to izgradnju sve većeg broja hotela.

Trendovi rasta

Travelport Hotelzon je kompanija koja se bavi hotelskim aranžmanima. Na svom blogu je objavila da će samo na području Berlina u naredne dvije godine biti izgrađeno novih 3.700 hotelskih soba, dok će ista cifra za London u 2017. iznositi 8.000. Isto važi i za Budimpeštu kao atraktivnu turističku destinaciju, u kojoj će tokom 2017. i 2018. godine biti izgrađeno 2.600 novih hotelskih soba. Zbog ovog trenda zadržavanje starih i privlačenje novih klijenata postalo je ključni zadatak za hotelijere koji žele zadržati rast i ostvariti zaradu. Zbog toga sve više operatera prelaze na internet stvari i velike podatke kao pomoćne platforme. „Internet stvari u ugostiteljstvu ostvaruje stabilan rast i postaje dostupan i izvan sadržaja koji su tradicionalno dio luksuzne ponude. Hoteli koriste jednu tehnologiju za postizanje određenog cilja, kao što je npr. održivost, ali je sada počinju koristiti i kao podršku jačanju svog brenda kako bi se izdvojili u odnosu na konkurenciju“, kaže Bill Lally, direktor kompanije Mode:Green. „Generacija milenijalaca nameće nove, digitalne vrijednosti. Oni žele autentičnost, personalizaciju, saradnju, društvenu i emocionalnu vezu, besprijekornost, praktičnost, kontrolu, brzinu i preciznost. U tom kontekstu, podaci igraju ključnu ulogu. Podaci o željama gostiju i njihovom ponašanju koriste se za planiranje usluga, utječu na uspostavu partnerskih odnosa i postaju glavni adut hotelskih lanaca“, kaže Said Shovan Sengupta, zamjenik direktora sektora hotelijerstva u kompaniji Schneider Electric. Zapravo, implementacija interneta stvari u hotelima odvija se u skladu s trendom uspona tzv. pametnih domova, jer hotelijeri žele ponuditi istu vrstu iskustva kakvu nude ti domovi. Tu spada mogućnost kontrole rasvjete u hotelskim sobama pomoću glasa ili pametnih uređaja, kao i druge funkcije.

Automatizacija sve popularnija

„Sve veći broj hotela usvaja tehnologiju automatizacije, jer vlasnici kuća to očekuju od njih u vrijeme kada i sami instaliraju umrežene sisteme u svoje domove. Sektor pametnih domova raste, posebno u segmentu glasovnih pomoćnika preko kojih korisnici kontrolišu rasvjetu, temperaturu i ozvučenje u više soba, a sve to pomoću pametnog telefona, daljinskog upravljača, numeričke tastature ili glasovnih komandi. Kako su korisnici navikli na korištenje ove tehnologije u svojim domovima, oni je očekuju i u hotelima, što dovodi do širenja pametnih sistema i u sektoru ugostiteljstva“, kaže Greg Wright, operativni menadžer za ugostiteljstvo u kompaniji Control4. „Automatizacija hotela postala je standard u posljednih nekoliko godina i sve je pristupačnija. Kod vlasnika hotela razvila se svijest da ona nudi povrat uloženog i izvan sfere uštede energije. Glasovni pomoćnici tu mogu poslužiti kao dobar primjer. Kako su postali najbrže šireći uređaji za pametne domove, hoteli sada žure da ih učine dijelom korisničkog iskustva gostiju“, kaže Lally. Trend pojave tzv. pametnih hotela vjerovatno će se nastaviti. U novom izvještaju MarketsandMarkets navodi da će vrijednost ovog tržišta skočiti sa 5,7 milijardi dolara u 2016. na 18,1 milijardu u 2021. godini, što će pratiti godišnja stopa rasta od 25,8 posto. U toj kompaniji za istraživanje tržišta navode i da će poslovni hoteli vjerovatno osvojiti najveći tržišni udio u sektoru ugostiteljstva podržanog pametnim tehnologijama.

Automatizacija hotelskih soba 

Uređaji koji koriste internet stvari mogu ponuditi napredniju automatizaciju hotelskih soba u skladu s ambijentom i željama gostiju. „Sistem za upravljanje hotelskim sobama zasnovan na internetu stvari (IoT) uključuje senzore, sobne kontrolere i druge uređaje, kao i prateći softver i aplikacije. Može se integrisati s hotelskim sistemom za upravljanje i održavanje zgrade. Svi podaci se na taj način mogu dijeliti i prikupljati unutar jedinstvenog sistema, čime se njegova vidljivost i funkcionalnost podižu na novi nivo. Osoblje na recepciji ima direktan uvid u situaciju u svakoj sobi i može kvalitetnije odgovoriti na zahtjeve gostiju, dok osoblje za održavanje zgrade može prepoznati koje sobe treba očistiti i odrediti prioritete na osnovu zahtjeva gostiju“, kaže Sengupta.  “Kompanija 1 Hotels posjeduje hotel u blizini Brooklyn Bridge parka u New Yorku. On koristi naš sistem automatizacije za upravljanje rasvjetom i temperaturom u svim sobama. Rasvjeta se podešava prema rasporedu, a temperatura prema dobu dana ili meteorološkim uslovima s ciljem uštede energije. Hotelsko osoblje može dodjeljivati sobe na osnovu prijave ili prisustva gostiju, i to pomoću običnog iPada“, kaže Wright.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Bolnice udružujuresurse i sigurnosne sisteme

Sektor zdravstva se odnedavno počeo mijenjati usljed sve većeg broja spajanja i akvizicija. Sve više zdravstvenih ustanova udružuje svoje snage kako bi se u konačnici smanjili troškovi. Potreba za integracijom posebnih sigurnosnih sistema samo je dodatni izazov za osiguravanje ovih institucija. PSIM rješenja mogu predstavljati kvalitetan izbor za upravljanje sigurnošću na više lokacija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Bolnice su na usluzi pacijentima i njihovim porodicama. Njihov cilj je da bolesnicima ponude medicinsku njegu, udobnost i mir. Tradicionalni sigurnosni sistemi u zdravstvu koriste se za kontrolu pristupa i nude forenzički video i obavještavanje osoblja u slučaju izbijanja nasilja. Oni služe i za praćenje rizičnih populacija poput novorođenčadi ili pacijenata oboljelih od demencije, kao i za zaštitu od otmice i nepotrebnog lutanja pacijenata.

„Zadatak upravljanja sigurnošću u zdravstvu je da doprinese zaštiti i sigurnosti svih lica koja pružaju zdravstvene usluge, kao i da javnu i privatnu imovinu zaštiti od gubitaka, krađe, prevare, oštećenja i ometanja rada, koji mogu biti pogubni po njegu pacijenata i izložiti ih riziku. Pacijenti, uposlenici i posjetioci misle da su bolnice imune na lokalni kriminal i društvene probleme jer se brinu za zajednicu“, kaže Nick van der Bijl, počasni predsjednik Nacionalne asocijacije za sigurnost u zdravstvu u Velikoj Britaniji i bivši menadžer sigurnosti u oblasti zdravstva.

Sigurnosni standardi

Ipak, bolnice su same po sebi lokacije obilježene nasiljem, koje može biti kliničke prirode. Tu spadaju razne postoperativne traume, ozbiljni duševni poremećaji i bol. Prisutni su i slučajevi kada je nasilje kriminalne prirode, poput onoga usmjerenog protiv drugih lica. Bolnički sigurnosni timovi neprimjetno rade svoj posao i suočavaju se sa izazovima zaštite uposlenika, pacijenata, posjetilaca i povjerljivih ličnih informacija. Osim toga, oni su zaduženi i za čuvanje opasnih i farmaceutskih materijala. Upad u neke od zaštićenih zona može prouzrokovati finansijsku i pravnu štetu, kao i narušavanje reputacije ustanove.

Pored toga, bolnice rade u strogo regulisanom ambijentu, pri čemu moraju zadovoljiti brojne standarde. Oni najvažniji se tiču zaštite informacija o zdravstvenom stanju pacijenta. Ostali propisi uređuju svakodnevne aktivnosti unutar bolnica: od finansijske regulative (koja određuje da li bolnice, naprimjer, prihvataju plaćanje kreditnim karticama) do uredbi koje se tiču pohrane opasnih i radioaktivnih materijala. Potreba za poštivanjem standarda predstavlja značajan faktor u poslovanju zdravstvenih ustanova. „Zdravstvo je po svojoj prirodi izrazito otvoreno, tako da svaki instalirani sigurnosni sistem mora funkcionisati u jednom takvom okruženju i ponuditi siguran ambijent za pacijente, uposlenike, imovinu i medicinske podatke, a da pri tome ne utječe na kretanje pacijenata, posjetilaca i osoblja“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži  Mayo Clinic Health System.Uza svoje brojne odjele, ulaze, liftove, parkinge i kontinuirani protok ljudi, „bolnice su izrazito prometne lokacije“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. „Praćenje ovih scenarija mogu olakšati sveobuhvatni videonadzor i kontrola pristupa, koji se danas uveliko traže kao unificirano rješenje za postizanje bolje učinkovitosti.“

Učestala spajanja i akvizicije jačaju potražnju

Nedavne promjene poslovnog okruženja u zdravstvu SAD-a dovele su do serije spajanja i akvizicija među ponuđačima zdravstvenih usluga. Do njih je došlo izmjenom regulative i strateških inicijativa. Bolnice se objedinjuju kako bi ostvarile uštede i izašle na kraj sa finansijskim rezovima ili ostvarile povoljniju stratešku poziciju na tržištu, kao i radi kupovine malih, manje profitabilnih bolnica koje se ne mogu finansijski nositi sa troškovima poštivanja standarda.

Prema izvještaju Hammond Hanlon Campa, konsultantske kompanije za bankarske investicije, u 2012. u SAD-uje kroz spajanja i akvizicije ostvaren promet od 143,3 milijarde dolara, što je jedna od najviših vrijednosti u posljednjih deset godina. SAD je globalni lider u segmentu spajanja i akvizicija u zdravstvu, no ovaj trend nije ograničen samo na ovu zemlju.Počeo se javljati u Evropi (uglavnom u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj) i zemljama Azijsko-pacifičke regije (Tajland, Kina, Indija i Australija). Iz sigurnosne perspektive, ovakav razvoj događaja ima za posljedicu dvije pojave. Prva se tiče prevazilaženja izazova prilikomupravljanja većim brojem lokacija sa nerijetko različitim sistemima koji moraju raditi zajedno. Druga posljedica odnosi se na sve izraženiju potrebu za sigurnosnim sistemima koji će donijeti povrat investicija i opravdati svoju cijenu.

„Sigurnosni sektor danas se orijentiše na perspektivu povrata investicija, odnosno sigurnosni menadžeri moraju dokazati svoju vrijednost i ponuditi finansijski doprinos, naprimjer kroz prevenciju pojave gubitaka“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga u kompaniji AonGlobal Risk Consulting SecurityPractice. Jedan od načina za ostvarivanje prevencije gubitaka jeste i borba protiv krađa. Osim toga, korisni su i podaci koje prikupljaju sigurnosni sistemi. Naprimjer, sistemi za kontrolu pristupa mogu ponuditi informacije o tome koliko je ljudi prošlo kroz određena vrata. Ovi podaci su također korisni: u slučaju da kroz određena vrata prođe više ljudi nego što je planirano, bolnička uprava može izvršiti održavanje ili revidirati planove za evakuaciju u slučaju opasnosti. Na taj način bolnice mogu izbjeći potencijalna uska grla u slučaju da preveliki broj ljudi koristi jedna vrata.

Interoperabilnost

Najveći izazov u upravljanju sigurnošću na više lokacija jeste pitanje interoperabilnosti kao posljedice spajanja i akvizicija koje podrazumijevaju uvezivanje više objekata. „Svaka od ovih bolnica posjeduje različite sisteme i izazov leži u načinu njihova uspješna kombiniranja. Ovo sa sobom povlači brojne probleme, od brze i učinkovite registracije svih uposlenika unutar sistema do rješavanja pitanja prevencije korištenja više kartica. Još jedno važno pitanje je neblagovremeno isključivanje uposlenika ili izvođača iz sistema. Ja sam, naprimjer, u jednoj bolnici u sistemu imao 3.000 aktivnih kartica za samo 700 uposlenika“, kaže Ahrens.

Uloga videoanalitike u zdravstvu

U otvorenim i prometnim okruženjima kakva su većina zdravstvenih ustanova, tradicionalna analitika poput detekcije prelaska preko linije ili prepoznavanja brojeva na registarskim tablicama do sada je demonstrirala ograničenu upotrebljivost. „Analitička rješenja i dalje imaju cijenu koja za zdravstvene ustanove nije opravdana“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži Mayo Clinic Health System. „Ipak, nova generacija ‘pametne’ videoanalitike se u manjoj mjeri oslanja na unaprijed programirana pravila, a više na uzbunjivanje u situacijama koje odstupaju od uobičajenog i, kao takva, obećava više.“Robusni videonadzorni sistem u kombinaciji sa kvalitetnom videoanalitikom može obavještavati sigurnosno osoblje o incidentima i prije nego što se oni dese tako što će pratiti anomalije u pogledu kretanja i ponašanja. „Određeni tipovi ponašanja mogu upućivati na pripremu vršenja krivičnog djela ili na incident. Inteligentna videonadzorna rješenja mogu prepoznati ove obrasce i o tome obavijestiti sigurnosno osoblje, koje na taj način ima više vremenada reaguje na incident, umjesto da samo prati ekrane“, kaže Daniel Wan, voditelj marketinga za područje Velike Britanije u kompaniji Honeywell Security. Osim toga, integrisani sistemi za kontrolu pristupa mogu obavještavati timove o tome koja lica ulaze u objekat i, što je važnije, koje osobe ga napuštaju i s čime.

Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da se u bolnicama često ne razmišlja o samome prostoru. Ne postoji posebno predviđen prostor za kontrolnu sobu i to negativno utječe na učinkovitost izvođenja sigurnosnih operacija. „U postojećem ambijentu akvizicija, reorganizacije i nesigurnog finansiranja, sigurnosni eksperti rijetko imaju priliku da odaberu jedan novi sigurnosni sistem kao rješenje i instalaciju za potrebe više lokacija. Češće se dešava da oni dobiju zadatak da osiguraju resurse za integraciju postojećih, često zastarjelih sistema za potrebe njihovog paralelnog rada, a da pri tome ponude i besprijekorno korisničko iskustvo“, kaže Neckar.

Fokusiranje na obuku

Kao i u drugim segmentima tržišta, adekvatno korištenje sigurnosnih sistema i realizacija njihovog punog potencijala predstavlja svojevrsni izazov. Korisnici često ne razumiju mogućnosti sistema i ne iskorištavaju njegove kapacitete u potpunosti. „Važan problem koji se tiče sigurnosnih sistema jeste to što ne znamo šta kupujemo. Mi ih instaliramo, ali i ne iskorištavamo njihov puni potencijal. To je nerijetko tekformalna stavka“, kaže Ahrens.

Pored tehničkih izazova, važan faktor je i onaj ljudski. „Prilikom integracije bolnica i drugih zdravstvenih ustanova tehnologija ponekad ne predstavlja toliki problem koliko psihologija ljudi i njihovi različiti pristupi sigurnosti“, objašnjava Van der Bijl. Naprimjer, uposlenici ustanova za duševno oboljele posjeduju razvijeniju sigurnosnu svijest u odnosu na obične domove zdravlja, u kojima je ova svijest na nešto nižem nivou. U ovakvim slučajevima, integracija dvije ustanove predstavlja složeniji proces od pukog objedinjavanja sigurnosnih sistema.

Vander Bijl preporučuje da se pitanjem sigurnosti pozabavi cjelokupno bolničko osoblje, a ne samo sigurnosni menadžeri. „Jedna od uloga sigurnosnih struktura je da sigurnost učine vidljivom i da je promovišu među uposlenicima. Prijavljivanje sigurnosnih incidenata ne treba se vršiti u okviru samostalnog sistema, nego ga treba učiniti dijelom sistema za obavještavanje na nivou bolnice“, kaže Van der Bijl. Konačno, mnogo toga zavisi i od sposobnosti samih sigurnosnih menadžera. „Inteligentni menadžeri su od velike važnosti jer predstavljaju lice sigurnosti i, stoga, moraju proći adekvatnu obuku o ponašanju u bolnicama“, zaključuje on. Odabir adekvatnog sigurnosnog sistema čini se kao najveći izazov, no strukture u zdravstvu također trebaju staviti akcenat i na ulogu edukacije i obuke za adekvatno korištenje sistema.

Popularizacija mobilnih tehnologija

„Mobilni klijent je izrazito popularna opcija za ustanove poput bolnica i škola koje preko njega mogu dijeliti videosadržaje s lokalnom policijom i dati joj pristup i ovlasti za praćenje videa preko njihovih mobilnih uređaja“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. Na taj način se preko naprednih telefona omogućavaslanje videozapisa operaterima centralnih sigurnosnih centara, gdje ihse može pregledati i arhivirati, a time i povećati broj potencijalnih senzora u određenoj zoni. Istu tehnologiju mogu koristiti i pripadnici interventnih službi na terenu, koji mogu slati dragocjene snimke sa lica mjesta ili iz kola hitne pomoći i tako omogućiti osoblju hitne službe da se bolje pripremi za prihvat pacijenata.

Uloga PSIM-a u bolnicama

Rješenja bazirana na sistemu za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) mogu otkloniti prepreke koje sa sobom nose odvojeni sistemi kontrole pristupa i omogućiti integraciju više različitih sigurnosnih sistema. Osim toga, ona mogu poslužiti i za dodavanje više podsistema u kombinaciji sa softverom za upravljanje videom (VMS) i sistemima za kontrolu pristupa. Tu spadaju razglasi, sistemi za praćenje pacijenata i opreme, dugmad za uzbunjivanje, IT sistemi i sistemi za upravljanje zgradama. „Prednosti PSIM-a leže u činjenici da on nudi odgovor na potrebu za standardizacijom, no i pored toga, treba detaljno razmotriti sve argumente za i protiv“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga, Aon Global Risk Consulting Security Practice. PSIM može osigurati i provođenje adekvatnih procedura. „Naprimjer, ako se oprema prati pomoću RFID senzora i nije adekvatno sterilizirana, PSIM sistem može upozoriti na taj propust i omogućiti njegovo korigovanje, a time i poštedjeti bolnicu plaćanja kazni. To je jedan od načina na koji PSIM može donijeti kvalitetan povrat uloženih sredstava na nivou zdravstvenih ustanova“, objašnjava Ellen Howe, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Vidsys. Iako je potencijal koji PSIM nudi ispravno prepoznat, on još uvijek nije dovoljno zastupljen u bolnicama. „Mnoge bolnice odgađaju donošenje odluka zbog zabrinutosti u vezi sa cijenom, ali povrat uloženih sredstava je jako visok u poređenju sa korištenjem različitih sistema, kao što je to slučaj u oblasti praćenja i analize pristupnih podataka ili alarma“, kaže Ahrens. Naprimjer, prilikom oglašavanja alarma u vezi s otmicom djeteta, sigurnosno osoblje može odmah utvrditi izgled otmičara i preduzeti adekvatne mjere, umjesto da pretražuje videomaterijale po različitim sistemima.

Bojan Borovčanin,rukovodilac Sektora opštih poslova, Klinički centar Srbije

Sigurnost ustanove direktno ovisi o materijalnim ulaganjima

Sigurnost i praćenje trendova u navedenoj oblasti u uskoj je korelaciji sa materijalnim i finansijskim mogućnostima ustanove.Potrebno je odgovoriti na pitanje šta ulaganje u bezbednost donosi sa aspekta rizika i dobiti i koji je prihvatljiv rizik za organizaciju, koji neće ugroziti potrebe bezbednosti, uz minimalne gubitke organizacije.Od uspešnosti u procesu proaktivnog delovanja, odnosno prevencije, zavisi i stepen angažovanosti resursa u reaktivnoj fazi delovanja, odnosno u fazi koja nastupa od momenta kada nastupe negativne posledice. Da bi preventivno delovanje bilo efikasno, neophodno je sagledati sve potencijalne opasnosti koje prete organizaciji, po mestu, vremenu i načinu delovanja, a to su: opasnost od ugrožavanja života i lične bezbednosti zaposlenih i drugih lica koja borave u krugu i u objektima koji se obezbeđuju, opasnost od ugrožavanja imovine, zaštita od zdravstvenih rizika karakterističnih za ustanovu,zaštita od požara i eksplozija,zaštita intelektualne svojine,zaštita poslovanja,ekološka zaštita,sprečavanje remećenja kućnog reda u krugu i objektima,sprečavanje vršenja krivičnih dela isprečavanje neovlašćenog pristupa pojedinim objektima i prostorijama.Problem bezbednosti štićenih vrednosti ne može se svoditi na fizičko-tehničku komponentu, odnosno zaštitu od nasilničkih akata.To bi ujedno značilo i da se bezbednost kao poslovna funkcija ostvaruje na svim nivoima organizacije,primenom bezbednosno-zaštitnih procedura od strane svih zaposlenih kojima se propisuje nečije ponašanje,bez obzira na mesto, vreme i karakter ugrožene vrednosti.

Alojz Cestnik,vođa Službe za odbranu i sigurnost, UKC Ljubljana

Šteta je po pravilu uvijek veća od “troška” sigurnosti

Univerzitetski klinični centar Ljubljana je najveća i vodeća zdravstvena institucija na području Slovenije i studijska je baza Medicinskog fakulteta. Centar opslužuje 8.000 radnika, od čega je oko 1.300 liječnika. UKCL ima otprilike 2.400 bolesničkih kreveta, a na godišnjem nivou imamo oko 80.000 hospitalizacija i skoro 900.000 ambulantnih pregleda. Kompleks UKCL-aobuhvata 20 različitih zgrada, što posebno utječe na samu sigurnost i otežava adekvatnu zaštitu. Pošto smo dosta “otvorena” institucija,kao takvi smo i “dobra prilika” za kriminalce. U praksi se susrećemo najviše sa pojavom manjeg kriminala, sitnim  krađama novca, GSM aparata i bicikala. Uglavnom su izvršioci tih krivičnih djela ovisnici o drogama. Ipak,ocjenjujemo da je trenutno naš najveći sigurnosni rizik terorizam i krađa djece i novorođenih. UKCL posjeduje certifikat DNV – DIAS standarda, koji u elementima fizičke okoline posebno naglašava ovu problematiku. Pošto radnici sigurnosti nemaju neke posebne povlastice pri odlučivanju, od najvećevažnosti nam je preventivni rad, prije svega na jačanju svijesti da je sigurnost dobro svih nas. UKCL ima propis o postupku u slučaju odstupanja, kojim je regulisan način prijave, percepcije, analize i zaključak. Prvenstveno je obavezan rad na podizanju svijesti ljudi, primjernom ponašanju, prijavljivanju svakog odstupanja i sistematskom i analitičkom pristupu rješavanju problema.Uz to idu i predavanja na temu sigurnosti. Drugi dio preventivnog rada je uvođenje tehničke zaštite, prije svega videonadzora i kontrole pristupa. Kada je tehnička zaštita u pitanju, u UKCL-u se danas najviše koristi kontrola pristupa (card-key) i videonadzor, a u prostorima u kojima van radnog vremena nema ljudi djeluju i protuprovalni sistemi. Naravno, UKCL posjeduje i fizičkoosiguranje. Kada je u pitanju odnos sa upravom, mogu reći da nisam iznenađen što nekada menadžment u Sloveniji općenito prepoznaje sigurnost samo kao trošak za instituciju, ane uviđa koliki trošak proizlazi iz same štete, ili koliko je trošak smanjentime što je šteta preventivno otklonjena. Obično je šteta, kada se ona dogodi, po pravilu gotovo uvijek veća od troška sigurnosti.

Velimir Ostojić, menadžer sigurnosti, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Sigurnost se mora kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva

Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba (NZHMGZ) registrirana je ustanova za provođenje hitne medicine na području Grada Zagreba. U djelokrug rada pripada organizacija i provođenje sanitetskog prijevoza zdravstvenih osiguranika sa spomenutog područja. Osim toga, na zahtjev nastavnih zavoda hitne medicine drugih županija u HrvatskojNZHMGZ je obvezan pružiti ispomoć na njihovim područjima.NZHMGZ dnevno primi 1.200 poziva, godišnje obavi preko 85.000 liječničkih intervencija i 121.000 sanitetskih prijevoza. Osim glavnog objekta, koji se nalazi u Heinzelovoj 88, u organizaciji rada koristi i šest manjih građevinskih objekata.Organizacija sigurnosti predstavlja široku organizacijsku lepezu mjera sigurnosti. Kada je sigurnost NZHMGZ-a u pitanju, mogli bismo izvršiti podjelu na organizaciju sigurnosti radnika, zaštitu objekata od požara, te fizičku i tehničku zaštitu materijalnih dobara i objekata od ostalih ugroza.Sigurnost radnika na radu najvažniji je i najzahtjevniji aspekt u području osiguranja, te mu menadžeri sigurnostise pridaje najveća pažnja. Ugroze sigurnosti radnika su mnogobrojne, na većinu njih ne može se direktno utjecati, jer se radne zadaće obavljaju daleko od objekata poslodavca. Neke od sigurnosnih ugroza na koje je teško utjecati su: ugroze u prometu, ugroze od agresivnih pacijenata, ubodnih incidenata itd.Možemo se složiti sa vama da je najveći problem to što visoki menadžment koji odlučuje o financiranju i provođenju preventivnih i drugih mjera u sigurnosti ne doživljava područje sigurnosti pozitivno i financijski isplativo, nego isključivo kao trošak i nametnute zakonske obveze, dok se za njih neželjeni događaji događaju „uvijek nekom drugom“, što je daleko od istine. Provođenje sigurnosnih mjera trebalo bi se kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva.

 

Eldin Skalonjić,šef Unutrašnje službe zaštite imovine i lica,UKC Sarajevo

Za efikasniji rad potrebno je nadziranje veće površine

Klinički centar Univerziteta Sarajevo je vodećazdravstveno-nastavna i naučna ustanova u BiH,koja u svim uslovima osigurava sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu A i B nivoa za potrebe građana, kao i naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka, a predstavlja i nastavnu bazu za medicinske fakultete, više i visoke medicinske škole.Sa svojim medicinskim i pratećim nemedicinskim objektima pokriva površinu 125.379 m2, gdje su na jednom mjestu koncentrirani značajni hospitalni kapaciteti u ukupno 30 različitih objekata. Klinički centar dnevnoposjeti oko 5.000 pacijenata, koji traže određenu medicinsku pomoć.Iz svega navedenog može se konstatovati da Klinički centar ima, zbog svoje specifične vrste djelatnosti, vrlo veliku važnost, pa je neophodno da se osiguraju njegovi vitalni i značajni segmenti od otuđenja i uništenja imovine, kao i zaštite lica. U sklopu UKCS-a je i Unutrašnja služba zaštite imovine i lica sa svojih 113 uposlenika.

Kao menadžer sigurnosti susrećem se sa svim problemima sigurnosti od sprečavanja izvršenja krivičnih djela, reagovanja na iste,do edukacije svojih uposlenih usmjerenih na prevenciju i reagovanje u incidentnim situacijama. UKCS ima razumijevanja za rad i funkcionisanje Unutrašnje službe zaštite imovine i lica jer shvata da je zaštita ljudi i imovine jedan od bitnih faktora funkcionisanja i same firme. Naš rad je potpomogla i Američka agencija za nuklearnu sigurnost, koja nam je donirala značajna sredstva za implementaciju tehničkih sredstava zaštite, koju smo uspješno realizovali u cilju zaštite radioaktivnih izvora zračenja. Moje preporuke za efikasnije funkcionisanje sigurnosnog sektora leže u tome da kompletnu površinu UKCS-a treba pokriti videonadzorom i kontrolom pristupa, što smo mi djelimično instalirali. Također, poseban akcenat bi stavio na sisteme zaštite od požara, nove vatrodojavne centrale, kao i stalne edukacije osoblja u slučaju evakuacije i sprečavanja do dolaska vatrogasnih timova.

Kruno Lovrenčić, rukovoditelj Sektora integralne sigurnosti,KBC Zagreb 

Uvođenje displeja, akreditiranja i poboljšanje vertikalna signalizacija

Klinički bolnički centar Zagreb kao najveća bolnička ustanova u R. Hrvatskoj ima potpuno razvijen sustav upravljanja sigurnošću, čiji su zaposlenici rad uskladili prema načelima standarda kvalitete za akreditaciju bolnica. Funkcioniranje službi u okviru sektora integralne sigurnosti je interdisciplinarno, odnosno svaki uočeni nedostatak ili problem rješava se timski. Visoka radna učinkovitost i suradnja između službi, potpomognuta zavidnom razinom znanja po pojedinim područjima, postiže zadovoljenje potreba cjelokupnog sustava upravljanja sigurnošću. Zaposlenici službi na dnevnoj razini obavljaju monitoring lokacija u smislu sigurnosti na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite osoba i imovine, a ujedno se, prema potrebi, kontaktiraju odgovorne osobe po klinikama ili zavodima. Na taj način sektor integralne sigurnosti nastoji osigurati sigurnije radno okružje zaposlenicima, a pacijentima ugodniji i bezbrižniji boravak u bolnici. Sektor integralne sigurnosti sadrži službe zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite osoba i imovine, zaštite okoliša i DDD mjera, te službu za zaštitu od ionizirajućeg zračenjai, naravno, rukovoditelja sektora.Naši izazovi su: zaštita i ozljede na radu, ispitivanje ispravnosti uređaja koji se koriste u medicinske svrhe, liječnički pregledi, osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje za zaštitu od požara sa praktičnom obukom itd. KBC Zagreb kao nacionalni sveučilišni centar visoku razinu percepcije polaže na sustav upravljanja sigurnošću, stoga uprava putem rukovoditelja sektora ili službi dobiva informacije o najnovijim tehnološkim dostignućima vezanim za sigurnost te prema prijedlogu dogovara moguću implementaciju, ukoliko se ukaže i potreba, odnosno neophodnost. Neke od preporuka za poboljšanje sigurnosti su uvođenje informacijskih panela/displeja, horizontalne i vertikalne signalizacije, uniformisanje čuvara, uvođenje multifunkcionalnih identifikacijskih kartica za zaposlenike tevideonadzor u domeni čuvarske službe.

Aperio brave idealno rješenje za zdravstvo

Malo je sektora koji se mogu porediti sa zdravstvom po raznolikosti i osjetljivosti opreme i objekata koje treba zaštititi. U bilo kojem medicinskom okruženju zaštita lijekova i povjerljivih podataka o pacijentima su ključni. Kontrola pristupa mora garantovati visok nivo sigurnosti, bez kompromisa. Svaki incident zahtijeva strogu istragu

Piše: Thomas Schultz, menadžera marketinga i komunikacija, Assa Abloy

E-mail: thomas.schultz@assaabloy.com

Menadžeri bolničke sigurnosti suočavaju se s višestrukim sigurnosnim problemima. Onaj glavni je kako zadržati bolnicu otvorenim i prijatnim prostorom za javnost, a pri tome lijekove, osoblje, skupu opremu i osjetljive podatke čuvati sigurnim? U sve su uključeni ljekari, medicinsko osoblje, pacijenti i njihovi posjetioci, te privremeni i radnici na ugovoru. Svako od njih treba pristup primjeren svojim potrebama. Osim svega toga, bolničke lokacije su obično velike i kompleksne, pa se brave trebaju integrisati sa upravljačkim sistemom zgrada, koji uključuje i detekciju vatre, videonadzor i slične sisteme.

Od brige do medicinskih istraživanja

U domovima za njegu osjetljivi pacijenti i njihovi posjetioci trebaju jednostavan sistem za kontrolu pristupa koji osigurava zgradu, a koji istovremeno omogućava osoblju da nadzire sigurnost pacijenata. Sigurnost u ovom slučaju mora biti fokusirana na ljude. Za pacijente sa demencijom i drugim hroničnim bolestima ključno je da osoblje zna njihovu lokaciju u svakom trenutku. U slučaju da dođe do neovlaštenog pristupa, nadležno osoblje mora biti obaviješteno istog trenutka. Lokacije na kojima se vrše medicinska istraživanja predstavljaju još veći izazov. Pristup osjetljivom, a često i opasnom istraživačkom materijalu zahtijeva neprestanu kontrolu. Dragocjena istraživačka oprema je, nažalost, često predmet krađa i drugog vandalskog ponašanja. Laboratorije sa stalnim tokom posjetilaca i povremenih radnika funkcionišu sigurnije i efikasnije ako je pristup regulisan sa vremenski podešenim dozvolama, koje mogu biti povučene ili obnovljene po potrebi. Mehanički ključevi su očigledno loše rješenje. Povrh svega, u čitavom zdravstvenom sektoru, a posebno u institucijama koje se finansiraju od poreza građana, budžeti su vrlo mali. Sigurnost je na prvom mjestu, naravno, ali rukovodstvo mora držati kontrolu nad visinom troškova. Tradicionalni ključevi ne ispunjavaju većinu potreba ovog sektora. Žičana kontrola pristupa i magnetske brave su skupe za instalaciju i održavanje. Srećom, za sve ovo postoji rješenje – bežična kontrola pristupa.

Zašto bežično?

Bežični uređaji nude najjednostavniju nadogradnju za sisteme koji koriste mehaničke ili magnetske brave. Jednostavno zamjenjivanje postojećih brava bežičnim elektroničkim cilindrima ili bravama s integrisanim čitačima kartica povezuju vrata sa sistemom za kontrolu pristupa. RFID kartice koje koriste standardne tehnologije kao što su iCLASS, MIFARE ili DESFire zamjenjuju fizičke ključeve. Siguran i tih mehanizam za zaključavanje zamjenjuje se sistemom koji izvještava o svom stanju u realnom vremenu, tako da je moguće imati stalni nadzor nad situacijom. Bežična komponenta smanjuje troškove dodavanja elektroničke kontrole pristupa svim dijelovima bolnice ili druge zdravstvene ustanove. Sa tehnologijama kao što je Aperio kompanije Assa Abloy nadzorno osoblje može držati pod nadzorom čitavu ustanovu u svakom trenutku dana ili noći, što uključuje status medicinskih ormarića i serverskih ormara. Aperio komponente napajanja baterija rade sa svim glavnim sistemima za kontrolu pristupa. Uz to, Aperio brave se mogu postavljati na vanjskim i unutrašnjim vratima. Izgubljeni ključevi više ne predstavljaju sigurnosni rizik.

“S Aperio ključevima, potrebno je svega nekoliko sekundi da se ključ proglasi nevažećim, koristeći kompjuter ili pametni telefon. Više nema potrebe za zamjenom brava kada se ključ izgubi. Reprogramirate RFID karticu i imate novi ključ – instantno”, kaže Gareth Ellams, direktor Aperio rješenja kompanije Assa Abloy za EMEA regiju. Još jedna bitna prednost je integracija sa postojećim sistemima za kontrolu pristupa. Online Aperio integracija omogućava javljanje statusa vrata i drugih ključnih podataka u gotovo realnom vremenu. Aperio RS485 hub omogućava komunikaciju sa osam bežičnih brava. Komunikacija se odvija brzom i enkriptovanom TCP/IP konekcijom. Aperio bežične brave pružaju i offline integraciju. Podržan je OSS Standard Offline, otvoreni standard koji su razvili Assa Abloy i drugi lideri industrije. Zbog toga je moguće da jedan sistem za kontrolu pristup koristi brave više različitih proizvođača.

Strategija za smanjivanje troškova

Bežične tehnologije smanjuju troškove jer nema kablova, pa nema ni dodatnih troškova uređenja prostora nakon njihova postavljanja. Aperio brave se napajaju standardnim litij-ionskim baterijama, koje traju oko dvije godine. Instalacija i održavanje je jednostavno. Na servisu YouTube moguće je pretragom “Time challenge Aperio cylinder” pronaći video koji pokazuje tehničara koji završava kompletnu instalaciju za manje od dvije minute. Bežične brave su jeftinije i za održavanje. Standardna ožičena sigurnosna vrata ostaju zatvorena zahvaljujući magnetnim bravama uparenim sa čitačem. Njihovi magneti zahtijevaju stalno napajanje električnom energijom. Aperio bežične brave rade drugačije. One se “bude” samo kada je to potrebno. Nisu stalno povezane na izvor električne energije i ne koriste energiju kada su neaktivne.

Aperio u akciji

Zbog svih ovih razloga Aperio je već instaliran u mnogim zdravstvenim institucijama širom Evrope. U Belgiji bolnica Maria Middelares jedna je od glavnih zdravstvenih ustanova grada Ghenta. U saradnji s kompanijom Nedap, oko 700 vrata u novoj zgradi bolnice otvorene 2014. godine opremljeno je Aperio Offline bravama, koje su povezane na Nedapov sistem za kontrolu pristupa. Instalacija je 100% bežična, što je bitno za estetiku unutrašnjosti zgrade.

Grad Umea u Švedskoj otvorio je ustanovu za njegu osoba sa demencijom i fizičkim oboljenjima. Sistem za kontrolu pristupa je Tidomat u kombinaciji s Aperio tehnologijom. Svaka od 110 vrata s Aperio bravama su bežično povezana na sistem za kontrolu pristupa. Također postoje i ormarići za garderobu koje mogu otvoriti samo određeni pacijenti ili osoblje.

Još jedan primjer je Istraživački institut Medicinskog fakulteta na Charles univerzitetu u Pilsenu. Oni su izabrali Dominus Millennium, Abbas sistem potpuno integrisan s Aperio bravama. Nova vrata su opremljena Aperio E100 i certificiranim E100 Premium bravama, koje su bežično povezane na sistem za kontrolu pristupa pomoću „1 do 8“ hubova. Time osoblje ustanove može upravljati pristupom u realnom vremenu.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.