4K Ultra-High Definition (UHD), najnovija tehnologija prikaza slike visoke rezolucije, lahko bi mogla promijeniti način na koji koristimo nadzorne snimke. Pošto ove visoke rezolucije omogućavaju lahko otkrivanje i najsitnijih detalja na snimcima, odlučili smo da detaljnije razmotrimo šta 4K može učiniti za videonadzor

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

4K tehnologija je pronašla svoje mjesto na potrošačkom tržištu kroz 4K televizore i monitore, koji su u posljednje vrijeme iznimno popularni, a izgleda da je došlo vrijeme da ova tehnologija pronađe svoj put i u industriji sigurnosne opreme. “4H videosistemi nisu samo trend za budućnostnego se radi o tehnologiji koja je već prisutna na tržištu i koja snažno utječe na njegov razvoj. Glavna prednost joj je mogućnost pokrivanja većeg prostora, čime se smanjuju troškovi instalacija i izbjegava kupovina većeg broja uređaja”, rekao je KenHuang, specijalista za marketing kompanije DynaColor. Povećanjem upotrebe 4K tehnologije otvara se mogućnost proširenja nekoliko vertikala sigurnosnog tržišta koje mogu iskoristiti prednosti UHD-a.

Definicije i vertikale 

Pošto 4K slika sadrži 4096 x 2160 tačaka (8,3 megapiksela, četiri puta više od FullHD rezolucije), moguće je prikazivati UHD videosnimke. Na isti način na koji je i 1080p predstavljen tržištu, tako inicijalne 4K primjene podrazumijevaju videonadzor otvorenih prostora sa širokim poljem snimanja i potrebom za otkrivanjem sitnih detalja (naprimjer, sportski stadioni). AndresVigren, produkt-menadžer kompanije AxisCommunications, kaže: “HDTV mrežne kamere se već koriste u situacijama u kojima je potrebno nadgledati velike ili otvorene prostore sa mogućnošću vrlo preciznog zumiranja detalja. 4K UHD sve ovo podiže na još viši nivo pošto omogućava da se još veći prostor pokrije samo jednom kamerom, bez gubljenja detalja ako se ukaže potreba za pregledanjemvideosnimaka.” Mogućnost snimanja prostranih kadrova i zumiranja dijelova slike bez žrtvovanja piksela čine 4K idealnim za nadziranje velikih prostora, što je posebno korisno prilikom nadgledanja gradskih područja i transporta. Pored toga, pošto jedna 4K kamera može zamijeniti više HD kamera, radi se o cjenovno povoljnom rješenju koje istovremeno smanjuje broj mrtvih zona (dio kadra koji kamera ne može snimiti zbog hardverskih ograničenja).

4K tehnologija omogućava skupljanje više podataka iz videosnimaka, što omogućava detaljniju istragu, a istovremeno se otvara prostor i za business intelligence (BI, poslovna inteligencija). Naprimjer, kretanje zaposlenika i kupaca se može preciznije pratiti, a rezolucija snimka je dovoljno velika za višestruke analize sadržaja koje mogu pratiti brojanje novca ili registarske oznake na vozilima, što opet omogućava precizniju identifikaciju i smanjuje lažne uzbune. Ovo omogućava brže i preciznije nadgledanje kada je upravljanje većim brojem ljudi u pitanju (kontrola skupova). 4K se može primijeniti i prilikom nadgledanja gradskih područja, saobraćajnica sa većim brojem saobraćajnih traka, za policijske potrebe u kombinaciji sa geografskim informacionim sistemima (GIS) i tako dalje. “Optički zum postaje vrlo značajna osobina zahvaljujući 4K kamerama. Veći kvalitet kamera znači da se dobiva više takozvanih metapodataka, koji se dalje koriste za marketing, poboljšanje poslovanja i proizvodnih procesa”, navodi GerardFigols, direktor evropskog marketinškog odjela kompanije PanasonicSystemCommunications.

Brige kupaca

Iako imaju ogroman potencijal, 4K sistemi još nisu dostigli fazu zrelosti. Postoji nekoliko stvari koje potencijalni kupci moraju imati na umu prilikom kupovine 4K sistema, a najvažniji su: da li je oprema prikladna za upotrebu i da li je ostatak sistema kompatibilan sa 4K tehnologijama. “Glavni faktor prilikom procjene 4K sistema je postojanje kompatibilnih kodeka na kamerama i uređajima za snimanje koji već postoje u sistemu, kao i kapacitet uređaja za pohranu podataka, odnosno kompatibilnost uređaja za prikaz slike, kao što su televizori i monitori”, kaže Adler Wu, marketing-menadžer kompanije HikvisionDigitalTechnology. S obzirom datrenutno svega dvije kompanije nude 4K leće – Theia i Fujinon, njihov broj je prilično ograničen na današnjem tržištu. Isto tako treba uzeti u obzir da su proizvodi u ranoj fazi razvoja, pa većina videonadzornih operatora i dalje koristi HDTV monitore. Na kraju, kada se u obzir uzmu komplikacije sa snimanjem u uslovima slabog osvjetljenja i problemi sa hvatanjem brzih pokreta, jasno je da 4K tehnologija ima dosta prostora za napredak.

Treba dodati i to da se pogrešno smatra kako će 4K kamere zamijeniti panoramske kamere. Za sada, to nije istina. Ovo je posljedica proste činjenice da u slučaju nadziranja velikih prostora 4K kamere i dalje imaju ista ograničenja koja se tiču mrtvih zona prilikom širokokutnih nadgledanja. Fisheye (riblje oko) leće za 4K kamere tek treba da se razviju, pošto je jako teško eliminisati izobličenja koja se javljaju na krajevima leća. “4K jednostavno nije optimalna oprema kada je potrebno pokriti široke panoramske kadrove. Skladišta, predvorja hotela i parkirališta je još uvijek bolje nadgledati uz pomoć panoramskih kamera sa više senzora”, zaključuje BradDonaldson, direktor za upravljanje proizvodima kompanije ArecontVision.

Proizvođači kamera vode žestoku bitku između sebe kako bi postali prvi na tržištu sa sopstvenim 4K kamerama.Međutim, malo je onih kompanija koje nude kompletna 4K rješenja, što prisiljava kupce da posebno kupuju NVR uređaje i monitore, ako žele da instaliraju nove sisteme. Ovo vrlo često stvara probleme sa međusobnom kompatibilnošću između stare i nove opreme, odnosno opreme različitih proizvođača. Također, postoji problem prilikom unapređivanja H.265 čipseta. “U žurbi da što prije izbace 4K kamere koje koriste H.265 na tržište, mnogi proizvođači ne obraćaju požnju na efikasnost, što opet znači da će oni koji rano kupe opremu imati manje efikasne H.265 uređaje od danas standardnih H.264 uređaja”, upozorava EdThompson, tehnički direktor kompanije DVTel.

4K uvodi i potrebu za značajno većim prostorom za pohranu snimaka, te potrebu za većom mrežnompropusnošću, posebno kada se koristi H.264 videokompresija i stari hard diskovi, a sve zbog povećanih sistemskih zahtjeva koje donosi 4K videostandard. Srećom, napredak u mrežnoj arhitekturi i tehnologiji doveo su do razvoja 40-gigabitnogEthernet standarda, koji omogućava prijenos Ethernetmrežnih paketa brzinama i do 40 gigabita u sekundi, što je sasvim dovoljno za prijenos 4K videa. “Uzimajući sve ovo u obzir, kompresija 4K videa koja zadržava integritet i kvalitet videosnimka i dalje je vrlo važna, čak i prilikom korištenja 40-gigabitnihEthernet mreža”, rekao je Riki Nishimura, generalni direktor kompanije SonyElectronicsAsiaPacific.

Nadogradnja postojeće i eventualna kupovina nove opreme koja je neophodna da bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti 4K opreme je trenutno vrlo skupa, iako cijena 4K optičkih leća drastično opada. Prošle godine su 4K leće koštale nekoliko stotina američkih dolara, a danas se pristojne 4K leće mogu kupiti za otprilike 20 dolara. Rast prodaje 4K opreme desit će se kada dođe do odgovarajućeg smanjenja cijena, što će omogućiti ponuđačima rješenja da pronađu nove načine za korištenjesnimljenog materijala 4K rezolucije.

Nakon svega rečenog, treba istaći izjavu Petera Pana, produkt-menadžera kompanije DahuaTechnology, koji vjeruje kako praćenje 4K videosnimaka u realnom vremenu nije apsolutno neophodno kada je u pitanju videonadzor. Ovo zavisi od korisnikovog budžeta, projektnih zahtjeva, kao i od potrošnje i raspoložive mrežnepropusnosti.

Dalji razvoj

U bliskoj budućnosti 4K će neizbježno postati novi standard po kojem će oprema za videonadzor snimati. Ipak, postoje mnogiizazovi koje proizvođači opreme moraju da savladaju – upravljanje značajno većim količinama videopodataka (uz veći bitrate), snimanje objekata koji se brzo kreću te izazovi snimanja u uslovima slabe osvijetljenosti, što su samo neki od njih prema Pieter van de Looverenu, direktoru marketinga kompanije Video Systems, koja operiše pod BoschSecuritySystems grupacijom.

Problemi sa snimanjem u uslovima slabe osvijetljenosti potiču od jednostavne činjenice da 4K oprema koristi vrlo male senzore na kojima su pikseli gusto zbijeni, pa je moguće detektovati relativno malu količinu svjetlosti. “Većina uređaja koristi senzore i leće manje kvalitete bez infracrvenog osvjetljenja (IC). Ovakvi uređaji su loše rješenje za situacije sa slabim osvjetljenjem, a koje su prilično česte”, objašnjava Thompson.Donaldson je također primijetio kako će različiti načini primjene imati značajne koristi od veće rezolucije i snimaka sa većim brojem sličica u sekundi, a u slučaju snimanja pri lošem osvjetljenju rezultati neće biti na zadovoljavajućem nivouzbog veličine piksela na senzoru. Proizvođači opreme ovaj problem za sada rješavaju tako što dodaju različite tehnologije koje poboljšavaju snimanje u uslovima slabe osvijetljenosti. Tako ArecontVision kamera sa senzorom veličine 1 inča ima veće piksele, dok DVTel ugrađuje infracrveno osvjetljenje koje u kombinaciji sa F1.4 lećama obezbjeđuje značajno bolje performanse u uslovima nedostatka svjetlosti. Ovakav razvoj događaja može obezbijediti bolje nadgledanje u određenim situacijama. Naprimjer, ovakva rješenja su pogodna za nadgledanje kasina, koji su obično prepuni uređaja koji svijetle različitim intenzitetom (poker-aparati, slot-mašine i slično).

Početak promjena

Jednom kada se 4K oprema fino podesi za korištenje u različitim situacijama, definitivno će donijeti značajne promjene u sigurnosnoj industriji. Iako je H.265 u poodmakloj fazi razvoja, proći će bar još jedna godina od njegove masovnije upotrebe. Prva generacija 4K kamera koristila je H.254 kodek sa optimizovanimpodešavanjemniskog protoka podataka, ali se očekuje da će H.265 biti finaliziran i da će postati novi standard. Iako trenutno postojeće tehnologije kompresija videa mogu podnijeti visoku rezoluciju, proizvođači opreme razvijaju nove tehnologije kako bi smanjile količinu podataka. Jedna takva tehnologija je BoschIntelligentDynamicNoiseReduction, koja smanjuje šum zavisno od pokreta i količine svjetla. Očekuje se i da će H.265 standard donijeti značajan napredak na polju smanjivanja količine protoka podataka.

Nema nikakve sumnje da će H.265 postati najbolje rješenje za upotrebu kamera ultravisokih rezolucija. “Uz najnovije tehnologije kompresije podataka, H.265 obećava smanjenje količine podatka i do 50%. Ovo donosi veliku prednost kada je u pitanju najvažnija karakteristika sistema za videonadzor visoke rezolucije: internet-propusnost (bandwidth) i kontrola kapaciteta uređaja za pohranu podataka”, kaže Huang. Da bi se riješili trenutni problemi sa potrošnjom mrežnepropusnosti, Vigren predlaže da korisnici koriste HDTV 1080p za prijenos žive slike, dok 4K UHD mogu koristiti kada pregledaju snimke u potrazi za dokazima.

Da bi se dalje olakšala primjena u situacijama kao što je nadgledanje otvorenih prostora, bit će vrlo važno da 4K dobije mogućnost snimanja snimaka visokog dinamičnog raspona(HDR – highdynamicrange) snimaka. Zbog visoke rezolucije 4K videa i uobičajenih primjena prilikom snimanja otvorenog prostora HDR će postati vrlo važna karakteristika koja će u jednom trenutku postati obavezna.

Glavni proizvođači senzora se fokusiraju na 4K senzore, koristeći prednosti koje ova tehnologija donosi. U kombinaciji sa tehnologijom smanjivanja šuma na snimcima, može se očekivati da će 4K kamere značajno poboljšati svoje performanse u uslovima slabe osvijetljenosti.

4K: od koncepta do realnosti

4K je prešao dug put od 2013. godine kada je International Telecommunications Union (ITC) postavio UHD standard za televizore. Kako proizvođači nastavljaju da unapređuju i poboljšavaju sisteme kako bi kupcima ponudili veće rezolucije i bolji streaming, postaje očigledno da 4K neće biti samo standard budućnosti kada je u pitanju videonadzor. Izgleda da će 4K biti ključ koji će otvoriti vrata za nove načine korištenja podataka koji se skupljaju.

4K izazovi

4K u poređenju sa 1080p HD snimcima nudi čišću sliku i bolje iskustvo korištenja za potrebe videonadzora. Sa druge strane, skupljanje podataka, enkodiranje i kodiranje, prijenos, prikaz, pohrana i procesiranje 4K materijala zahtijeva više standarde.

– Leće više rezolucije: leće trebaju biti minimalne rezolucije 8 megapiskela kako bi iskoristile puni efekat koji pruža 4K rezolucija. Ipak, cijena koštanja ovakvih leća je velika, a dostupnost im je ograničena, posebno kada su u pitanju leće pogodne za upotrebu u nadzornoj opremi ili leće koje podržavaju pokretanje prilikom zumiranja;

– Mrežni prijenos podataka, viša propusnost i veći kapacitet uređaja za pohranu podataka: prilikom korištenja u sigurnosne svrhe prijenos 1080p HD videa zahtijeva mrežnu propusnost od 4 Mbps, akorištenjem H.264 ekodiranja za 4K video potrebna je propusnost od 12 Mbps kako bi se sačuvao kvalitet slike. Predviđa se da će uvođenje 4K videa dovesti do udvostručenja zahtjeva kada je kapacitet uređaja za pohranu podataka u pitanju, a sve kako bi se ispunili zahtjevi za pouzdanim i sigurnim videonadzorom;

– Performanse čipova za enkodiranje: kako bi se smanjio pritisak koji stvara 4K video na mrežnu propusnost i kapacitet uređaja za pohranu podataka, potrebno je optimizirati performanse H.264 kodeka ili uvesti novi HEVC standard oznake H.265. Trenutno su brojni proizvođači počeli da optimizuju H.264 čipsete, fokusirajući se na različite načine smanjivanja količine podataka koji se prenose, a da pri tome ne utječu na kvalitet videosnimka;

– Jače dekodiranje i mogućnost reprodukcije: snažne jedinice za procesiranje grafike su neophodne, kako za procesiranje 4K rezolucije tako i za prikaz 4K videa;

– Uređaji za prikaz visoke rezolucije: 4K kompatibilni monitori su neophodni za prikaz potpunog efekta koji nudi 4K rezolucija. Pošto pouzdani i jeftini uređaji za prikaz 4K videa još uvijek ne postoje, ne postoji ni mogućnost značajnijeg širenja na tržištu. Iako su LCD 4K monitori dostupni na tržištu, oni još uvijek nisu pogodni za sigurnosnu industriju;

– Mogućnost procesiranja videa: 4K nadzorni snimci pružaju mnogo detaljniji uvid u situaciju na terenu, ali je u isto vrijeme potreban i mnogo jači hardver koji može podnijeti toliku količinu detalja. Ovo posebno važi prilikom procesiranja slike i videoanalize;

– Cijena: trenutno, 1080p i 720p HD rezolucije su dovoljne za moderni videonadzor, ali će smanjivanjem cijena 4K opreme njihova popularnost rasti.

Termovizija se na sigurnosnom tržištu susrela sa brojnim preprekama, u prvom redu zbog cijena. Ipak, zahvaljujući tehnološkim inovacijama i povećanoj potražnji, cijene uređaja za termalno snimanje (termoviziju) su pale, što omogućava masovniju primjenu ove vrijedne tehnologije

Pripremio: Mirza Bahić

Promet nehlađenim termalnim videonadzornim kamerama će u narednih pet godina skočiti za 25 posto, stoji u najnovijem izvještaju IHS-a. Ovaj rast je skoro dvostruko veći od stope rasta koja očekuje CCTV i videonadzorno tržište. Više faktora dovelo je do toga, a najvažniji su potražnja, konkurencija i, svakako, nova tehnologija. Ranije je jedan od najvećih izazova u sektoru rješenja za termoviziju predstavljao dojam da su ovi proizvodi preskupi za komercijalnu upotrebu. Jeremy Hickman, menadžer poslovnog razvoja za termalne uređaje u kompaniji Schneider Electric, tvrdi da je ovaj početni šok zbog cijena doveo do njihove slabe prihvaćenosti na komercijalnom tržištu. Iako je zabrinutost zbog cijena i danas donekle opravdana, proizvođači u ovom sektoru se trude da dokažu da su termalne kamere ne samo učinkovitije u sigurnosnim aplikacijama nego i isplativije na duže staze.

Tehničke inovacije smanjuju troškove proizvodnje

Kako bi se prodajne cijene smanjile, neophodno je prvo reducirati troškove na samom izvoru. Hickman tvrdi da su trenutno aktivnosti na istraživanju i razvoju, koje finansira industrija i vlada, dovele do unapređenja proizvodnje i smanjenja troškova proizvodnje zahvaljujući napretku na planu nauke o materijalima i tehnologije izrade senzora. Nekoliko tehničkih inovacija omogućilo je smanjenje cijena termalnih uređaja. „Na nivou senzora dobili smo za četvrtinu smanjenu udaljenost između piksela na ekranu, što se danas pokazalo korisnim u smislu veličine postojećih čipova za infracrvene kamere“, kaže Emmanuel Bercier, menadžer u kompaniji Ulis, koja posluje u sklopu grupacije Sofradir i GE Equity, koja je specijalizirana za dizajn i proizvodnju kvalitetnih senzora za IC prikaz za primjenu u oblasti termografije, sigurnosti, videonadzora, automobilske i vojne industrije. Smanjenjem udaljenosti između piksela te „zahvaljujući novoj tehnologiji senzora, samo na nivou senzora je došlo do uštede troškova“. Kada je u pitanju optika, ključni tržišni igrači u ovom sektoru su se fokusirali na korištenje objektiva iz kalupa s ciljem obaranja cijena termalnih kamera, koje, prema Bercieru, svake godine padaju za oko deset posto. Primjenom halkogenidnog stakla umjesto skupih kristalnih materijala poput germanija, cink-selenida i cink-sulfida, koji se obično koriste za termalne objektive, moguće je izbjeći skupo brušenje i poliranje. Posto se helkogenidno staklo može oblikovati pomoću kalupa, umjesto da se reže mašinski, ovi objektivi se mogu proizvoditi u velikim količinama uz ponovljive, konzistentne performanse, što je ekonomičnije. Pored toga, korištenje kalupa omogućava proizvodnju pouzdanijih objektiva u smislu konzistentnosti kvaliteta u odnosu na one mašinski rađene. Kod ovih posljednjih se mogu javiti varijacije u pogledu strukture površine, što može dovesti do promjenjivih performansi od modela do modela.

Povećana potražnja, niže cijene

Dramatični rast broja proizvedenih senzora pomogao je u smanjenju cijena, kaže Bill Klink, zamjenik direktora Odjela za sigurnost i videonadzor u kompaniji Flir Systems. “BMW i Audi koriste senzore iz Flira u odabranim modelima, zbog čega je proizvodnja senzora doživjela dramatičan skok“, kaže Klink. „Ovaj porast učinkovitosti omogućio nam je da proizvodimo sve više pristupačnih gotovih kamera za sigurnosno tržište, što je na kraju dovelo do porasta potražnje i razvoja svijesti o tehnologiji koja je održiva i pristupačna kao rješenje za nadzor 24 sata dnevno.“ Pored autoindustrije, veliki promet je ostvaren i u drugim segmentima tržišta, poput vojne industrije i protivpožarne zaštite, što je dovelo do jačanja proizvodnje i kvalitetnije amortizacije troškova proizvodnje za veliki broj proizvoda, tvrdi Hickman. Tržišni analitičari u IHS-u pripisuju pad cijena termalnih kamera pojačanoj konkurenciji, ali i utjecaju tehnoloških inovacija. Isto misle i predstavnici privrednih subjekata u ovom sektoru. “Sigurno je da je prisutna intenzivnija konkurencija na nivou proizvođača termalnih uređaja i kamera, gdje svi pokušavaju osvojiti što veći tržišni segment nudeći atraktivne cijene“, kaže John Romanowich, direktor i osnivač kompanije SightLogix.

Iako cijene termalne opreme padaju, to ne znači da je istovremeno došlo do dramatičnog rasta ovog segmenta opreme. Kao tržište koje se dugo borilo s predrasudom da je ova oprema preskupa, tržišni igrači u ovom sektoru čine sve što mogu da kupcima pokažu neistinitost ovog mita.

Edukacija i samoedukacija

Manjak edukacije i svijesti jedan je od glavnih izazova s kojim se suočava tržište sigurnosnih termalnih uređaja. Bercier objašnjava da sigurnosna industrija nije prošla dovoljno edukacije o prednostima termovizije u sigurnosnim aplikacijama. Tržišni igrači u ovom sektoru žele da tržište počne razumijevati da termovizijsko snimanje predstavlja najefikasniji dostupni vid cjelodnevnog videonadzora. Mnogi od njih ističu da su najvažnije sigurnosne prednosti termovizije njen radijus detekcije i mogućnost snimanja temperature detektiranih objekata, pri čemu je jedna od najznačajnijih prednosti termalnih kamera u odnosu na ostale uređaje slične namjene mogućnost detekcije u svim vremenskim uvjetima, bilo da se radi o snijegu, kiši, magli itd. Isto važi i za nepogodne uvjete osvjetljenja, poput jarkog sunčevog svjetla ili mrklih noći. To znači da su termalne kamere najbolje rješenje za videonadzor koji se odvija puna 24 sata.

Industrija termalnih uređaja kao cjelina ulaže velike napore na edukaciji sigurnosnog tržišta u vezi s navedenim prednostima. Učešćem na sajmovima, prezentacijama i seminarima širom svijeta, tržišni igrači u ovom sektoru čine sve što mogu na planu podizanja svijesti o tome. Sajmovi služe ne samo kao platforme na kojoj ovi tržišni subjekti mogu prezentirati informacije o prednostima termalnog snimanja nego predstavljaju i priliku za korisnike da se sami uvjere u način funkcioniranja termovizije.

Naglašavanje ekonomičnosti termalnih rješenja u odnosu na tradicionalna još je jedan aspekt u kojem tržišni ponuđači ovih rješenja pokušavaju educirati poslovni svijet. Infrastrukturni troškovi predstavljaju važan faktor prilikom odabira videonadzornog rješenja, bez obzira na to da li se radi o termalnom, IP ili analognom rješenju. Iako je tačno da termalne kamere koštaju mnogo više od prosječne HD IP kamere, proizvođači ovih rješenja naglašavaju da su termalna rješenja dugoročno isplativija. Termalne kamere ne samo da su ekonomičnije nego i praktičnije rješenje, jer posjeduju širi radijus detekcije, odnosno pokrivaju veće površine, čime se otklanja potreba za instaliranjem više kamera i njihovih nosača. Osim toga, reducirana je i potreba za infrastrukturom za rasvjetu i napajanje.

Zašto termalne kamere?

Nažalost, u eri kada se u mobilnim uređajima koriste megapikselne kamere, potrošači su se ne samo navikli na određeni nivo kvaliteta slike nego ga i očekuju. Potrošači žele HD prikaz koji će im omogućiti da vide svaki pramen kose ili kapljicu znoja. Zbog toga se postavlja pitanje zašto bi korisnici odabrali crno-bijelu sliku znatno niže rezolucije u odnosu na HD slike. „Ljudi danas miješaju sigurnost i videonadzor“, kaže Romanowich. „Ako vam je stalo do sigurnosti, onda najviši kvalitet slike ponekad nije jednako važan kao imati dobar kvalitet slike u svakom trenutku.“ Ovaj nedostatak diferencijacije između sigurnosti i videonadzora predstavlja izazov za zajednicu proizvođača termalnih rješenja, posebno u slučaju kada se mora odlučiti između termalne i standardne kamere. Dok se industrija termalnih uređaja na tržištu bori sa zabludama, niže cijene na nivou senzora i kamere pomoći će u jačanju interesa drugih segmenata tržišta za ovu jako učinkovitu tehnologiju. Razvijanje svijesti i jačanje edukacije u pogledu prednosti termovizije u sigurnosnim aplikacijama će, nadajmo se, ne samo razbiti mitove o cijenama ovih uređaja i restrikcija u pogledu aplikacija nego omogućiti i ekspanziju ove tehnologije u druge komercijalne sektore.

Zasnovana na AI algoritmima za duboko učenje, ova serija kamera omogućava precizno snimanje lica i analizu njihovih karakteristika pri nadzoru u stvarnom vremenu, što se prvenstveno odnosi na poslovne parkove, škole, aerodrome, banke i ključna područja tržnih centara

Izvor: Dahua Technology

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Vodeća kompanija za rješenja na globalnom tržištu videonadzora Dahua Technology zvanično je lansirala DeepSense seriju IP kamera koja se sastoji od mrežnih kamera za detekciju lica s AI podrškom – DH-IPC-HDBW8242E-Z4FD, DH-IPC-HFW8242E-Z4FD-IRA-LED i DH-IPC-HFW8242E-Z20FD-IRA-LED – kao i onih za prepoznavanje lica – DH-IPC-HDBW8242E-Z4FR, DH-IPC-HFW8242E-Z4FR-IRA-LED i DH-IPC-HFW8242E-Z20FR-IRA-LED. Zasnovana na AI algoritmima za duboko učenje, ova serija kamera omogućava precizno snimanje lica i analizu njihovih karakteristika pri nadzoru u stvarnom vremenu, što se prvenstveno odnosi na poslovne parkove, škole, aerodrome, banke i ključna područja tržnih centara.

Prepoznavanje lica 

Zasnovana na Dahuinoj AI sigurnosnoj tehnologiji, kao i vrhunskoj tehnologiji širokog dinamičkog raspona, DeepSense serija IP kamera omogućava snimanje slika lica u visokoj kvaliteti čak i u najzahtjevnijim uslovima osvjetljenja. Osim toga, ove kamere podržavaju šest različitih načina identifikovanja karakteristika lica u videu te apstrahuje te karakteristike, uključujući pol, starost, izraz lica (sreću, smirenost, iznenađenost, tugu, ljutnju), naočale, maske za usta, bradu i brkove, što potragu za osobama od interesa i njihovo praćenje čini efikasnijim.

Vrhunske performanse uz manje podataka za pohraniti

DeepSense kamere snimanjem slika umjesto videa smanjuju zahtjeve po pitanju propusnosti. One koriste isključivo najčišće i najpogodnije slike za analizu, dok se zamućene ili slike snimljene iskosa automatski odbacuju. Time se dodatno štedi propusnost i prostor za pohranu podataka. Štaviše, uz podršku za napredne videostandarde H.265 i H.264, Dahuine IP kamere u odnosu na standardne vidove kompresije štede do 70 posto prostora, uz istovremeno zadržavanje videa visoke kvalitete, čime se postiže veliko smanjenje troškova za korisnike.

Prilagođene specifičnim potrebama 

Nakon eskportovanja informacija u ugrađenu bazu podataka, koja može imati do 10 hiljada slika lica, DeepSense IP kamere omogućavaju praktično i fleksibilno upravljanje podacima, čime se olakšava uspoređivanje lica. Dodatne mogućnosti kao što je filtriranje prema tome da li su na slikama stranci ili ljudi na npr. crnoj listi, omogućavaju i aktiviranje alarma, što dodatno povećava efikasnost nadzora a korisnicima omogućava i da kontrolišu pragove sličnosti osoba, omogućavajući ciljano uspoređivanje lica prilagođeno korisničkim potrebama. Treba istaći da Dahua Technology koristi snagu pametnih AI uređaja kako bi pomogla ljudima da bolje razumiju svoje okruženje, a kompanija će nastaviti predvoditi u implementaciji AI-a u sigurnosnoj industriji, omogućavajući sigurnije društvo i pametniji život za kupce i partnere širom svijeta. Iz kompanije još napominju da će datum lansiranja ovih proizvoda varirati u zavisnosti od zemlje.

Zbog svakodnevnog prikupljanja ogromne količine podataka pohrana u sigurnosnoj industriji više ne predstavlja perifernu stavku. Ona je temelj sigurnosnih i videonadzornih sistema današnjice, ali i sutrašnjice. Zbog toga se odluke u pogledu infrastrukture za pohranu moraju pažljivo razmotriti ako se želi odgovoriti na buduće izazove

Izvor: a&s International

E-mail: editoria@www.asadria.com

Pametni uređaji se koriste posvuda, od radnih mjesta, transportnih stanica i restorana do automobila i domova. Ovi uređaji generišu ogromne količine podataka, a kako se navodi u izvještajima, samo tokom 2015. korisnicima su isporučena tri eksabajta kapaciteta za pohranu. Zbog pravog buma u korištenju mrežnih uređaja sa senzorima, nije ni čudo da su pohrana i analitika podataka postale aktuelne teme koje utječu ne samo na naš život i rad nego i na način korištenja videopodataka za potrebe zaštite.

Tri faktora transformacije 

Sigurnosna i videonadzorna industrija se posljednjih godina kontinuirano transformiraju, uz stalno ubrzavanje tog procesa. Industrija u kojoj su dugo vremena dominirale stacionarne analogne kamere sada uveliko koristi digitalnu tehnologiju. Tokom 2015. broj prodatih HD kamera je prvi put u historiji konačno prestigao analogne kamere. Multisenzorske panoramske kamere visoke rezolucije polahko postaju novi videonadzorni standard. One kreiraju sve veću količinu HD videozapisa i za taj proces im je potreban ogroman prostor za pohranu. Nove kamere su u 2015. kreirale 556 petabajta podataka dnevno i taj broj kontinuirano raste. Prema prognozama kompanije IHS, ukupni kapaciteti koje kompanije koriste samo za videonadzor u 2016. godini su porasle za 48%, a istovremeno se predviđa da će količina podataka koje će kamere svakodnevno generisati u 2019. u prosjeku iznositi 2,5 eksabajta. Istovremeno, intervali neophodnog čuvanja snimljenog materijala su sve duži.

Kako bi udovoljile regulatornim zahtjevima i zaštitile se od tužbi, brojne kompanije i administrativne strukture danas znatno duže zadržavaju videonadzorne podatke, odnosno pretvaraju nekadašnje dane u godine, što je dodatni pritisak na infrastrukturu za pohranu. Dodatni faktor promjene unutar industrije je kontinuirano sazrijevanje i intenzivnije širenje aplikacija za videoanalitiku. Kako se podaci iz različitih izvora integrišu i analiziraju za duže vremenske intervale tako dolazi do pojave novih trendova i obrazaca u industriji. Rješenja za analitiku postaju sve sofisticiranija i nude integraciju videopodataka s ostalim sistemima i informacijama dobijenim pomoću senzora. Zbog toga im je za identifikaciju obrazaca potrebno čuvanje podataka na duži vremenski rok. Kako se kod ovih aplikacija javljaju novi vidovi primjene, manje tradicionalno orijentirani poslovni subjekti su uvidjeli da se videopodaci koji su integrisani i kombinirani s podacima s drugih sistema mogu iskoristiti za donošenje boljih poslovnih odluka. Logističke kompanije koriste videopodatke za praćenje tereta u lukama i na željezničkim stanicama radi postizanja veće učinkovitosti. U maloprodaji kompanije koriste video za praćenje ponašanja kupaca kako bi se donijele bolje odluke u pogledu postavljanja proizvoda, rasporeda interijera i reklamiranja. U javnom sektoru video se koristi za analizu protoka saobraćaja, prevenciju pojave zastoja i unapređenje poslovanja.

Specijalizirana infrastruktura za pohranu

Današnja infrastruktura za pohranu za potrebe videonadzora mora biti efikasna, skalabilna i ekonomična. Ona mora omogućiti čuvanje videopodataka na duže staze, a da pri tome osigura i jednostavan pristup i pretraživanje. Najbolji pristup je implementacija tzv. višeslojne arhitekture, posebno one koja se može specijalizirati za obradu videopodataka i pretraživati kao jedinstveni sistem datoteka. Kod slojevite arhitekture postoji više nivoa pohrane. Arhitektura se sastoji od diska visokih performansi, sekundarnog diska, trake i pohrane u oblaku, što čini odgovarajuće slojeve. Na taj način se za setove podataka omogućuje da budu pohranjeni na ekonomski najpogodniji način u odnosu na korisnički definiranu praksu. Često se korištene datoteke visokog prioriteta pohranjuju na disk visokih performansi, dok se datoteke nižeg prioriteta pohranjuju na traku ili u cloudu. Uz adekvatnu izvedbu, ovakva arhitektura omogućava pristup jedinstvenom datotečnom sistemu, pri čemu sam sistem upravlja kretanjem podataka između slojeva i tako štiti integritet metapodataka. Zahvaljujući tome, datoteke se na ekonomičan način mogu čuvati unutar dužeg vremenskog intervala, a po potrebi im se može pristupiti i radi analize.

Bez obzira na to je li riječ o instalaciji novih fiksnih kamera, proširenju postojećih instalacija ili implementaciji novih rješenja za potrebe organa reda poput nosivih kamera za osobe ili vozila, odabir adekvatne infrastrukture za pohranu ima ključnu ulogu u pripremi adekvatnog temelja. Koju god konfiguraciju implementirali, dostupne su vam sve prednosti višeslojnog rješenja za pohranu, uključujući vrhunske performanse, skalabilnost, ekonomičnu alternativnu za dugoročno čuvanje podataka i pristup preko interfejsa za jedinstveni datotečni sistem.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Dahuino 4 MP HDCVI rješenje nudi vrhunske videoperformanse uz 4 MP rezoluciju u stvarnom vremenu i 16:9 HD videoformat. Podržavajući 4 MP HD prijenos signala na veće udaljenosti, ove su kamere garancija kvalitetnih performansi i funkcionalnosti Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology

E-mail: overseas@dahuatech.com

HDCVI kamera 4 MP rezolucije nudi sliku visokog kvaliteta s jasnim detaljima i preciznim prikazom boja. Posjeduje kvalitetni f1.5 otvor blende i podržava 120 db true WDR tehnologiju. Uz veću količinu apsorbiranog svjetla, kamera postiže impresivne performanse u uvjetima slabog osvjetljenja, a zahvaljujući integrisanoj modernoj tehnologiji širokog dinamičkog opsega (WDR), moguće je dobiti slike visokog kvaliteta, čak i pri jako intenzivnom kontrastnom osvjetljenju.

Više videoizlaza

Kamera istovremeno podržava HDCVI i CVBS videoizlaze pomoću dva BNC konektora. Postojanje više izlaza olakšava podešavanje u situacijama poput otklanjanja grešaka preko testera te omogućava i rad s više uređaja, uključujući analognu matricu ili monitor. Osim toga, 4MP HDCVI kamera podržava 16:9 HD videoizlaz bez rastezanja ili deformacije slike. Nova HDCVI tehnologija garantuje prijenos na veće udaljenosti u stvarnom vremenu bez gubitaka. Podržava prijenos na udaljenost do 700 m za 4 MP HD video preko koaksijalnog kabla i do 300 m preko UTP kabla. Visoka rezolucija i sveobuhvatne funkcije ovaj model kamere čine idealnim izborom za srednja ili velika preduzeća i zajedničke projekte kod kojih postoji potreba za pouzdanim videonadzorom i fleksibilnošću instalacije.

HCVR 7000-4M serija

Osim HDCVI kamera, Dahua je predstavila i HCVR 7000-4M seriju. Ona podržava do 16 kanala za HDCVI/CVBS ulaze, 8 kanala za IP kamere, 16 kanala za lokalno direktno praćenje videa i 16 kanala za reprodukciju videa. HCVR podržava ulaze za 4+2, 8+4, 16+8 IP kamera, pri čemu svaki kanal ima mogućnost prikaza HD rezolucije do 5 MP (2560 x 1920) za potrebe snimanja i nadzora uživo. Funkcija HDCVI/CVBS za automatsku detekciju može automatski prepoznati signal s prednje kamere bez potrebe za podešavanjem. Na taj način rukovanje kamerom je jednostavnije i praktičnije za korisnika. Smart H.264+ štedi i do 70% propusnih kapaciteta i prostora za pohranu bez potrebe za uvođenjem bilo kakvih promjena na kameri. HCVR7000-4M serije će zahvaljujući budućoj nadogradnji svoje firmware tehnologije dobiti i 4K HDCVI interfejs.

Inteligentne funkcije

Zahvaljujući ugrađenom IVS sistemu (Inteligentni Video Sistem), HCVR 7000-4M serija nudi mogućnost detekcije i analiziranja pokretnih objekata. Također, nudi i opcionalnu standardnu inteligenciju na rubnom uređaju, što omogućava detekciju ponašanja više objekata poput napuštenih ili izgubljenih predmeta. IVS podržava i Tripwire analitiku, koja omogućava da kamera otkrije prelazak preko unaprijed definirane linije. Ova serija istovremeno podržava i druge inteligentne funkcije poput detekcije lica i pametnog pretraživanja. HCVR serija je projektovana kao ekonomičan proizvod koji se jednostavno instalira, pa je pogodna za široki spektar aplikacija poput javne sigurnosti, maloprodaje, transporta, zaštite domova i obrazovanja. Nudi i kompatibilnost s brojnim uređajima drugih proizvođača, što je čini idealnim rješenjem za videonadzorne sisteme sa ili bez softvera za upravljanje videom (VMS).

Analogni HD brzo postaje uobičajena pojava u oblasti analognog videa. Sudeći prema najavama IHS-a objavljenim u izvještaju za prošlu godinu, do 2018. će više od 90% analognih kamera nuditi analogni HD

Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology

E-mail: overseas@dahuatech.com

Predvodeći industriju, Dahua je 2012. godine predstavila HDCVI tehnologiju, čime je nastavila jačati poziciju tehnološkog lidera donoseći HDCVI vrhunske performanse u pogledu rezolucije, osjetljivosti, inteligentne funkcionalnosti i upotrebljivosti. I današnja HDCVI ponuda dobro se nosi s ekvivalentnom IP ponudom. Kupci mogu odabrati najpogodniji sistem za svoje objekte bez ograničavanja na IP. Pojava DVR-a s više načina rada, koji snima video s HDCVI-ja, TVI-ja, AHD-a, CVBS-a i IP kamera, uveliko olakšava postepenu nadogradnju sistema. Budući razvoj analognog HD-a mora se odvijati tako da odgovara potrebama IoT-a i obrade velikih podataka, što su funkcionalnosti koje će u narednim godinama davati vrijednost sigurnosnim sistemima.

Nova era 

Dahuino HDCVI 4.0 okruženje ima tri ključne komponente: 4K-HDCVI za vrhunsko snimanje videa, IoT-HDCVI za višedimenzionalno očitavanje i AI-HDCVI za pretvaranje HDCVI videa u pretražive Booleove podatke. S obzirom na to da će tokom 2017. godine biti predstavljeni novi proizvodi radi poboljšavanja korisničkog iskustva za HDCVI kupce, HDCVI zajednica može očekivati mnogo više prilika za korištenje te tehnologije, što će proširiti lepezu mogućih sigurnosnih upotreba. Dahuin 4K-HDCVI podržava 4K Ultra HD video i back-end DVR pohranu, a HDCVI tehnološka arhitektura prevazišla je usko grlo propusnosti za prijenos podataka kako bi ponudila video visoke rezolucije. Ovo je veliko postignuće, kojem je cilj proširivanje potencijala HDCVI-ja u budućnosti.

Dahuina IoT-HDCVI tehnologija, kombinovana s IoT tehnologijom očitavanja, omogućava kamerama da nadmaše osnovnu funkciju pružanja videoinformacija. Uz korištenje IoT senzora, koaksijalni kablovi u stanju su prenositi ne samo videosignal nego i informacije poput alarma, temperature ili vlage u zraku. HDCVI arhitektura podržava prijenos složenih podataka od kamere do DVR-a i omogućava kameri za višedimenzionalno očitavanje da postane IoT rješenje. HDCVI-jev prijenos u skoro stvarnom vremenu također odgovara IoT upotrebi, dok se AI-HDCVI tehnologija integriše u HDCVI video i audio pomoću dubokog AI učenja. AI-HDCVI ima gotovo ljudski nivo preciznosti u klasifikaciji slika i prepoznavanju glasa, a izlazni podaci ove analize mogu se koristiti za rješavanje problema raspodjele resursa, naprimjer s kupcima u maloprodajnoj industriji i/ili u upravljanju gradskim transportom pomoću analize saobraćaja.

Svjetliji i jasniji svijet

Prilagodljiva i proširiva arhitektura HDCVI-ja omogućava razvoj rješenja i proizvoda za buduću upotrebu. Ona štiti investicije kupaca omogućujući bezbolnu nadogradnju na nove tehnologije kako se one pojavljuju. Dahuin HDCVI 4.0 predvodi industriju u novu eru visoke rezolucije, inteligentnijeg i praktičnijeg korištenja, a 4K-HDCVI je prvi proizvod koji je Dahua izbacila na tržište u 2017. godini. Dok se industrija pokušava izboriti s ograničenjima propusnosti koaksijalnog kabla, Dahua je objavila prvo 4K Ultra HD rješenje koristeći vrhunski mehanizam modulacije signala i smanjenja šuma, a rješenje emituje 4K videosignal na udaljenosti do 700 m (RG6 kabl).

4K-HDCVI ponuda uključuje 4K box, infracrvenu bullet i dome kameru, 4K panoramsku kameru s fisheye objektivom, 4K višesenzorsku panoramsku kameru od 180 stepeni i seriju XVR-ova (DVR-ova s više načina rada) s 4K podrškom. Dahua 4K-HDCVI ponuda podržava sliku ultravisoke, 3840×2160 rezolucije, što je ekvivalentno 4X 1080 HD kameri, kako bi postigla širokougaonu pokrivenost i istovremeno ponudila jasne videosnimke. Analogne HD tehnologije, ograničene kapacitetom prijenosa podataka koaksijalnih kablova, nisu mogle ponuditi 4K rezoluciju, a Dahua je autonomno razvila TX i RX čipsete, koji su prevazišli ovo ograničenje. Dahua 4K-HDCVI proizvodi mogu ponuditi prijenos na ultra velikim udaljenostima:

• RG6 koaksijalni kablovi za prijenos video i audio podataka bez gubitka kvaliteta na 700 m
• RG59 koaksijalni kablovi za video i audio podataka bez gubitka kvaliteta na 500 m
• UTP Cat6 mrežni kabl za video i audio podataka bez gubitka kvaliteta na 300 m

Modernije i isplativije

Novi 4K XVR snimač kompatibilan je sa svim postojećim HDCVI/HDTVI/AHD kamerama, a podržava i CVBS i IP kamere, što nadogradnju na 4K čini mnogo praktičnijom i cjenovno isplativijom. Montiranje, podešavanje, rad i održavanje 4K HDCVI-ja isto je kao i prije i jednom kada DVR bude zamijenjen novim 4K XVR-om, postojeću kameru možete naprosto zamijeniti 4K kamerom ili usput dodati 4K kameru. DH-HAC- HF3805G ima Sonyjev 4/3 8 MP STARVIS senzor i može prikazati Ultra HD sliku 3840×2160 rezolucije, uz impresivne noćne performanse zbog većeg senzora. To je također prva HD analogna kamera u sigurnosnoj industriji koja koristi M43 objektive. Ova kamera donosi i funkcije poput autofokusa, uvećanja slike za dinamičnu detekciju i slanje videodokaza u slučaju uzbune bez potrebe za korištenjem back-enda.

Još jedan proizvod koji se posebno ističe je DH-HAC-PFW3601, prva analogna infracrvena HD kamera s više objektiva i podrškom za 4K panoramski pregled od 180 stepeni. Ovaj vrhunski proizvod koristi Dahuin napredni algoritam za spajanje slike kako bi omogućio panoramski prikaz od 180 stepeni s neprimjetnim prijelazima. Korištenjem tri Sony STARVIS senzora i F1.4 objektiva velikog otvora blende, ova IR kamera pruža sliku visokog kvaliteta čak i pod slabim osvjetljenjem. Pomoću 4K XVR-a panoramski prikaz može se podesiti tako da na jednom ekranu istovremeno prikazuje više praćenih objekata, što može biti korisno za detekciju objekata u pokretu u kritičnim područjima. Osim toga, kamera ima IP67 i IK10 zaštitu, što je čini dobrim izborom za važna ulazna i izlazna područja, raskrsnice i parkove.

Sve više IP kamera koristi ultraHD prikaz (UHD), a u brojnim zemljama obavezno je da se videozapisi čuvaju duži period. Ovi faktori značajno utječu na pohranu podataka jer ponuđači pratećih rješenja moraju ponuditi ekonomične proizvode naprednih performansi

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Video je danas jedan od najvećih generatora podataka na svijetu. Prema podacima IHS Markita, količina podataka koje u samo jednom danu proizvedu sve nove videonadzorne kamere instalirane širom svijeta u 2015. godini iznosila je 566 petabajta. Drugim riječima, radi se o 11,3 miliona standardnih dvoslojnih Blu-ray diskova, ekvivalentu paralelnog streaminga sadržaja u UHD rezoluciji svih korisnika Netflix servisa u trajanju 1,2 sata ili o dvostruko većoj količini podataka koju pohrane svi korisnici Facebooka.

Prostor za napredak

Iako je kompanija IHS predviđala da će u 2017. godini biti isporučeno oko 98 miliona mrežnih videonadzornih kamera, tržište videonadzornih rješenja zapravo još nije zasićeno. Njega u segmentu isporuke novih kamera očekuje godišnji rast od 20% od 2014. do 2019. godine. Tome dodajemo i činjenicu da kamere sve više koriste ultra HD prikaz. Iako je IHS spekulirao da je količina prodatih 4K kamera u 2016. godini bila niska, odnosno iznosila manje od 1% od 66 miliona isporučenih mrežnih kamera, danas se predviđa da će u kalendarskoj 2018. biti prodano više od milion 4K mrežnih kamera.

Istovremeno, duži period obaveznog čuvanja videa igra važnu ulogu u količini generisanih podataka. Blog „Dynamic Network Factory“ navodi da se videonadzorni snimci obično čuvaju u intervalu od 30 do 90 dana. „To uključuje evropski kontinent, gdje se primjenjuje standard od minimalno/maksimalno 30 dana. No, to se može promijeniti u skladu s potrebama za videonadzorom određene organizacije ili kompanije. Snimci videonadzornih kamera u državnim institucijama moraju se čuvati 90 dana i to je postalo obavezno u svim dijelovima svijeta. Međutim, obavezujući propisi FDA predviđaju skladištenje podataka u trajanju 180 dana. Zbog nedavnih terorističkih napada i većeg interesa za sigurnosnu problematiku, u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Velikoj Britaniji postoji neformalna obaveza da se videonadzorni snimci s javnih površina čuvaju i u duže, naprimjer šest mjeseci“, navodi se na blogu. U IHS-u tvrde da su u mnogim krajevima svijeta danas definisani periodi tokom kojih tužilac može podnijeti tužbu. „U Sjedinjenim Državama na snazi je dvogodišnji period. U skladu s pravnim savjetima koje dobijaju, mnoge organizacije koje se plaše sudskih sporova sada čuvaju videomaterijale u najkraćem važećem vremenu radi svoje zaštite. U Sjedinjenim Državama maloprodaja i kazneno-popravni zavodi su dva sektora u kojima je ova praksa najviše zastupljena. Osim definisanih rokova za podnošenje potencijalnih tužbi, neke osiguravajuće kuće traže da se videozapisi čuvaju tokom određenog perioda kako bi se postigla usklađenost s policama osiguranja ili radi smanjenja premija“, navodi IHS.

Uspon analitičke tehnologije

Još jedan poticaj za duže čuvanje videa je uspon analitičke tehnologije, koja se može koristiti kako za sigurnost tako i za poslovnu inteligenciju. „Analitika postaje sve sofisticiranija. Cilj je da se rezultati približe realnom vremenu kako bismo mogli sprečavati incidente, a ne samo utvrđivati ko ih je počinio. Prisutan je trend povezivanja videonadzornih podataka s fizičkom sigurnošću, odnosno kontrolom pristupa. Audiopodaci i informacije dobijene pomoću drugih vrsta senzora integrišu se kako bi se stekao bolji uvid u stanje na terenu koji je pod nadzorom. Možda je najveća promjena to što se sve više analitike koristi za izvlačenje poslovne vrijednosti iz podataka, što doprinosi boljoj zaradi i unapređuje logistiku. Na taj način se sigurnosna infrastruktura sve više tretira kao investicija, a ne kao trošak“, kaže Wayne Arvidson, zamjenik direktora rješenja za analitiku, videonadzor i sigurnost u kompaniji Quantum. Svi ovi faktori imaju veliki utjecaj na sisteme pohrane. „Potražnja za videonadzorom uz visoki kvalitet prikaza, sve veći zahtjevi za analitikom i poslovnom inteligencijom, mehanizmi izrade i povrata rezervnih kopija, kao i često mijenjani državni propisi su ključni faktori koji dovode do značajnog povećanja potražnje za naprednim rješenjima za pohranu snimljenog materijala s videonadzornih kamera. Krajnji korisnici traže robusnija rješenja za pohranu svojih videozapisa, koja će im istovremeno ponuditi vrhunsku skalabilnost kapaciteta i dostupnosti podataka“, kaže Willie Ho, menadžer marketinga proizvoda u kompaniji Synology.

Važnost cijena i performansi

S obzirom na ogromne količine podataka koje generišu kamere, posebno one u velikim videonadzornim sistemima, poput onih na aerodromima ili u sigurnim gradovima, krajnji korisnici od rješenja za pohranu traže ekonomičnost i vrhunske performanse. Rješenja koja korisnicima mogu pomoći u tom segmentu su, dakle, dobila na važnosti. Veliki projekt može imati hiljade kamera koje generišu videopodatke visoke rezolucije. Čuvanje ovih podataka može biti skupo, što brine sistem-integratore i krajnje korisnike s ograničenim budžetima. „Kada su u pitanju videonadzorne aplikacije, ponuda velikog kapaciteta uz ograničeni budžet uvijek je prva bolna tačka kojom se moraju pozabaviti instalateri CCTV sistema“, kaže Jerry Wu, menadžer poslovnog razvoja za sisteme pohrane u kompaniji AIC. „Kombinacija broja kamera, propisa o čuvanju videa i povećanog broja analitičkih alata dovela je do pojave pohranjivanja sve veće količine podataka. Danas nije neobično da na pohranu otpada 50 posto ukupnih troškova videonadzornih sistema. Ovo, nažalost, korisnike često prisiljava na kompromis. Oni su prinuđeni reducirati broj kamera i kvalitet prikaza (naprimjer, koristiti SD umjesto HD ili 4K rezolucije), smanjiti broj prikazanih sličica u sekundi (naprimjer, na 8 fps u odnosu na 24 fps) i skratiti vrijeme čuvanja videa (30 dana umjesto 180 dana ili duže)“, kaže Arvidson. „Jednostavno rečeno, 4K videu treba osam puta više prostora za pohranu u odnosu na SD prikaz, brzini od 24 fps treba tri puta više prostora u odnosu na niže brzine, dok vam za period čuvanja videa od 180 dana treba šest puta više prostora u odnosu na interval od 30 dana! Jasno je zašto je potreba za velikim kapacitetima za pohranu sve izraženija. Zbog toga je korisnicima potreban sistem za pohranu podataka koji će ograničiti troškove pohrane u vrijeme kada potreba za njima raste“, ističe on. Korisnici obično obraćaju pažnju na to koliko plaćaju po gigabajtu kako bi utvrdili ukupne troškove pohrane. Jasno je da će niži trošak po gigabajtu neki sistem pohrane učiniti privlačnijim, zbog čega dobavljači rješenja koji mogu smanjiti tu cijenu imaju prednost kod korisnika.

„Za petabajt podataka možemo smanjiti trošak po gigabajtu za 0,18 USD. Gledajući iz druge perspektive, ako klijent želi pohraniti jedan petabajt podataka, mi mu možemo ponuditi kapacitet od 800 TB ili čak 500 TB za čuvanje navedene količine podataka. To možemo učiniti ne zbog nižih cijena po kojima dobijamo komponente poput hard diskova, nego zbog onemogućavanja duplikacije podataka, kompresije i drugih tehnologija koje koristimo“, kaže William Chen, viši menadžer rješenja za pohranu u kompaniji Dell Taiwan.

Gustina

Gustina ili broj uređaja za pohranu koje korisnik može postaviti u kućište također igra ključnu ulogu kod redukcije troškova. Što je gustina veća, potreban je manji prostor za kućište i cijena sistema za pohranu je niža. „Zamislite da postoje dva konkurentska rješenja koja mogu pohraniti 100 petabajta podataka. Jasno je da će rješenje kojem je potrebno upola ili za dvije trećine manje prostora biti atraktivnija opcija. Međutim, proizvođači koji žele ponuditi sistem za pohranu za što manji prostor suočavaju se i s određenim izazovima. Jedan je potrošnja energije, a drugi generisana toplota. Mi možemo prevazići takve probleme. Kada je u pitanju Dell, možemo ponuditi pohranu jednog petabajta sirovog kapaciteta u 14U kućištu“, kaže Chen.

Slojevita pohrana

Korisnici sve češće pokušavaju ostvariti uštede prelaskom na tzv. slojevitu pohranu, kod koje se sistem prema važnosti podataka pohrane dijeli na slojeve, odnosno nivoe. Važniji podaci se čuvaju u više rangiranim, pouzdanijim i skupljim sistemima i obrnuto. „Slojevito organizirano rješenje nudi ekonomičnije korištenje ukupnih kapaciteta, kao i balans performansi, kapaciteta i troškova unutar svakog nivoa. Istovremeno, riječ je o skalabilnom rješenju koje se može prilagoditi stepenu rasta i potrebama korisnika. Na taj način se štedi projektni novac za druge alate koji su potrebni za izvršavanje zadataka“, kaže Arvidson.

Performanse

Sistemi za pohranu kod velikih videonadzornih instalacija obično se sastoje od mrežne opreme, upravljačkih servera na kojima je instaliran softver za upravljanje videom (VMS) i uređaja za skladištenje podataka. Od ključne važnosti je osigurati da se odgovarajući podaci šalju na pravo odredište, bez degradiranja slike ili gubitka podataka. Tu do izražaja dolaze performanse sistema za pohranu. „Današnja infrastruktura za videonadzor i fizičku sigurnost može ponuditi skalabilnost i za više hiljada kamera visoke rezolucije koje istovremeno snimaju i analiziraju video prije njegove sigurne pohrane. Zbog toga korisnici zahtijevaju sistem za pohranu podataka koji ima kapacitet da prati više hiljada videostreamova istovremeno, uz nepromijenjenu brzinu prikaza“, kaže Arvidson. Performanse se mogu mjeriti prema različitim faktorima, od kojih je jedan latencija ili vrijeme potrebno za završetak operacije čitanja ili upisivanja. Latencija se obično mjeri u milisekundama i poželjno je da bude što niža. Na performanse također može utjecati više faktora i sistem-integratori ih moraju uzeti u obzir prilikom projektovanja sistema za pohranu visokih performansi. „Naprimjer, da li mrežna brzina iznosi 1 Gbps ili 10 Gbps? Je li server za snimanje namijenjen radu na nivou kompanije ili je u pitanju obični računar? Koristite li polje diskova za potrebe poslovnih subjekata ili samo RAID? Sve ovo utječe na performanse sistema za pohranu podataka“, kaže Chen.

Ostale stavke

Pristup pohranjenim podacima je također važan. „Pristupanje podacima trebalo bi se odvijati jednako jednostavno kao kada tražite neki dokument na C disku računara. Tako korisnici mogu dobiti informaciju kada im je ona potrebna, bez obzira na to o kojem nivou pohrane je riječ, a sve direktno preko VMS-a ili analitičke aplikacije. Time se potreba za intervencijom IT osoblja svodi na minimum. Sigurnosno osoblje i službenici organa reda mogu ostati usredsređeni na svoju misiju zaštite ljudi i imovine, a ne na upravljanje podacima“, kaže Arvidson. Još jedna od stavki na koje treba obratiti pažnju je skalabilnost, odnosno sposobnost sistema da odgovori na potrebe korisnika nakon što proširi svoj videonadzorni sistem. „Korisnik može nabaviti sisteme za pohranu isključivo za svoje postojeće potrebe, ali to ne znači da se oni neće širiti u budućnosti. Zbog toga moraju potražiti rješenje koje će biti skalabilno u odnosu na njihove potrebe u rasponu od, naprimjer, dvije do tri godine“, kaže Chen.

Zaštita od fizičkih i cyber napada

Kako incidenti s upadima u podatkovne centre ili hakerskim napadima na mrežne uređaje postaju sve češći, ponuđači rješenja za pohranu posvećuju sve više pažnje zaštiti svojih sistema od napada ovog tipa. Izvještaji o podatkovnim centrima koji su sabotirani ili obijeni su brojni. U 2006. godini operater mobilne telefonije Vodafone suočio se s prekidom pružanja usluga nakon provale u jedan od njegovih podatkovnih centara. Osumnjičeni napadači su koristili maljeve da provale u Vodafoneov podatkovni centar u Hampshireu, navodi blog Data Center Dynamics. Blog Digital Reality navodi noviji slučaj iz 2015. godine – čovjeka koji je automobilom provalio u podatkovni centar Delaware. Oba incidenta samo podsjećaju na važnost zaštite pohranjenih podataka, čak i ako su predmet napada sami uređaji za pohranu. „Fizički pristup je najvažniji. Međutim, ako dođe do fizičkog napada, najbolja zaštita su rezervne kopije podataka, posebno one koje se drže na udaljenoj lokaciji. Takozvano pravilo 3-2-1 podrazumijeva izradu tri kopije podataka na dva različita medija, pri čemu se jedna kopija čuva izvan lokacije. Sistem za pohranu kao što je naš StorNext može automatski kopirati podatke na druge medije bilo lokalno bilo izvan lokacije i/ili na oblak“, kaže Arvidson. „Što se tiče faktora jačanja fizičke zaštite podatkovnih centara, prvo se mora razmotriti korištenje sistema redundancije“, kaže Wu.

S druge strane, u kompaniji Veracity naglašavaju značaj posjedovanja sveobuhvatnog sigurnosnog sistema na nivou podatkovnog centra. „Zaštita od fizičkog napada je upravo ono što integratori sigurnosnih sistema moraju ponuditi. Za nju su projektovani sistemi za kontrolu pristupa (ACS) i svaki veliki podatkovni centar mora posjedovati jedan ovakav detaljno kontrolisani sistem u kombinaciji s videonadzorom. Tako možemo pratiti šta se dešava“, kaže Alastair McLeod, direktor grupacije Veracity. „Neminovno je da će se informacije o lokaciji određenih kućišta morati dijeliti. Zato je važno nadzirati i pratiti sve što rade i drugi inženjeri u prostorijama za čuvanje podataka. Uvijek se moraju implementirati jednostavne mjere poput zaključavanja vrata kućišta ili ladica za diskove“, zaključuje McLeod.

Cyber sigurnost

Hakerski napadi na mrežne uređaje kao što su IP kamere i mrežni videosnimači (NVR) postaju sve učestaliji. Veliki incident povezan s ovim desio se u oktobru prošle godine nakon DDoS napada na kompaniju Dyn, koja pruža internetske usluge. Posljedica napada bio je prestanak pružanja usluga na poznatim web-stranicama, uključujući Amazon, Financial Times i Netflix. Kasnije je otkriveno da su slabo zaštićeni umreženi uređaji u vidu kamera i mrežnih videosnimača korišteni kao robotski napadači nakon što su zaraženi malware programom Mirai. Zbog toga se sigurnost uređaja za pohranu ponovo našla u centru pažnje. „Proizvođači sistema za pohranu moraju pružiti podršku za algoritme ili sigurnosne funkcije kako bi garantovali sigurnost podataka i zaštitili mreže ili podatke od napada ili oštećenja. Osim toga, trebali bi iskoristiti neograničenu skalabilnost javnih pružatelja usluga računarstva u oblaku, smanjiti ograničenja za izradu rezervnih kopija i podržati jedinstveno okruženje koje je integrisano s pružateljima servisa u oblaku kao što su Microsoft Azure, Amazon S3, OpenStack i drugi“, kaže Wu. „Najbolja zaštita od cyber napada i rizika povezanih s pohranom u oblaku jeste kombinacija enkripcije i izrade offline kopija pomoću LTO trake u aktivnoj arhivi. Ovakav pristup minimizira, ako već i ne otklanja i rizik od čestih napada, poput korištenja ransomwarea“, kaže Arvidson.