Najave II

Cyber špijunaža: Krađa industrijskog intelektualnog vlasništva rastuća prijetnja

10 Marta, 2021

Verizon je krajem prošle godine objavio svoj prvi Izvještaj o cyber špijunaži, kojim se analiziraju hakerski napadi na različite industrije, kao i motivacija napadača. Rezultat je to sedmogodišnjeg istraživanja i vodič je za sigurnosne stručnjake koji žele poboljšati odbranu svojih organizacija i kompanija. U nastavku pišemo o nekim od najzanimljivijih saznanja
Piše: Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Cyber špijunaža nije nešto o čemu mediji svakodnevno pišu i izvještavaju, a ipak je riječ o jednom od najznačajnijih segmenata IT sigurnosti u svijetu. Kompleksne i dugotrajne špijunske kampanje usmjerene na krađu industrijskih i vojnih podataka često sponzorišu države i samim time mogu u budućnosti izazvati ozbiljne političke krize. Jedan od najupečatljivijih primjera cyber špijunaže odnosi se na krađu podataka o američkim vojnim tehnologijama koja je otkrivena 2009. godine.

Tajne aviona
Naime, i dalje nepoznata hakerska grupa ukrala je nekoliko terabajta podataka o projektu koji je poslije postao borbeni avion F-35, a neke od kompromitovanih tehnologija – koje su se uglavnom odnosile na elektronske komponente – pojavile su se u novijim kineskim borbenim avionima. Posljedice ove kampanje ublažene su činjenicom da su se podaci o najosjetljivijim tehnologijama vezanim za F-35 projekat nalazili na računarima koji nisu bili povezani s internetom.

Zahvaljujući tome što su žrtve cyber špijunaže uglavnom veće organizacije, institucije i kompanije u kojima sveobuhvatna računarska sigurnost nije stran koncept, alati i tehnike koje koriste napadači znatno su napredniji od onih koji se koriste u manjim i češćim hakerskim napadima. Također, za razliku od brojnih cyber sigurnosnih incidenata o kojima svakodnevno čitamo, krajnji cilj cyber špijuna jeste da neopaženo obave zadatak i po mogućnosti ne ostave tragove. Kako bi špijunska kampanja bila uspješna, napadači moraju sakriti kakve su podatke prikupljali i iz kojeg razloga. Pored država koje cyber špijunske kampanje sponzorišu kako bi se dočepale podataka o vojnim tehnologijama drugih zemalja, drugi bitan segment cyber špijunaže je industrijska špijunaža između konkurentnih kompanija.

Metode cyber špijuna
Organizacije i pojedinci koji žele na skriven način doći do industrijskih i državnih podataka koriste sljedeće metode:
Društveni inžinjering, pri čemu napadači koriste phishing metode pri “obrađivanju” meta. Naime, cyber špijunske kampanje obično se provode dugo, ponekad i više godina, tako da je skrivanje napadača u njima od ključne važnosti. Stoga uglavnom ne koriste vanjske alate, nego se služe internim alatima i komunikacijskim platformama same organizacije ili kompanije koju napadaju. Cilj je da kampanja bude što neinvazivnija, a da komunikacija sa zaposlenicima teče tako da oni ništa ne posumnjaju. Nakon što phishingom i društvenim inžinjeringom ostvare pristup rijetko korištenom profilu s administratorskim ovlastima, napadači mogu glumiti zaposlenike kompanije te na taj način neopaženo izvući velike količine podataka. Prema Verizonovom izvještaju, u 69 posto slučajeva potrebni su mjeseci ili čak godine da se ovakvi napadi otkriju, a obično ih i ne otkrije kompanija koja je napadnuta, nego druge organizacije.

Hakiranje sistema i mreža, korištenjem backdoor sigurnosnih propusta i funkcija s ciljem ostvarivanja pristupa serverima, akreditivima i platformama ciljanih organizacija.

Korištenje zlonamjernog softvera, naprimjer trojanaca pomoću kojih napadači u nekim slučajevima mogu ubrzati i proširiti sposobnost krađe podataka. Jedan od primjera je Daserf trojanac otkriven 2011. godine, koji koristi cyber špijunska grupa poznata po imenima Tick, REDBALDKNIGHT ili BRONZE BUTLER, a za koju se pretpostavlja da je iz Kine. Naime, ova grupa obično je koristila Daserf za prikupljanje podataka od japanskih organizacija i institucija u oblasti vojne tehnologije, biotehnologije, hemijske industrije i proizvodnje elektronskih komponenti. Ovaj trojanac omogućava izvršavanje komandi, skidanje i slanje podataka te je u stanju zaobilaziti firewall zaštitu, hvatati screenshotove i bilježiti znakove otkucane na tastaturi. Na računare Daserf obično dospijeva preko attachmenta u okviru inicijalnih phishing kampanja. Da bude još gore, napadači redovno nadograđuju ovaj alat kako bi ga bilo teže detektovati.

Usavršavanje tehnika
Napadači u oblasti cyber špijunaže i inače – ne samo kada su u pitanju Daserf i slični alati – stalno usavršavaju tehnike društvenog inžinjeringa, procedure i programe te pokušavaju koristiti najnovije tehnologije i propuste. Naprimjer, u novije vrijeme je zbog učestalosti rada od kuće usljed pandemije koronavirusa upotreba phishinga porasla i postala najkorištenija metoda u cyber špijunskim kampanjama, dok je prije nekoliko godina to bilo korištenje backdoor propusta. U skladu s time, porasla je i upotreba trojanskog softvera za udaljeni pristup, koji se na korporativne računare obično instalira preko kompromitovanog attachmenta, igre ili nekog drugog softvera.

Najčešće mete cyber špijunaže
Verizon je u istraživanju otkrio da su cyber špijunažom najčešće pogođeni sektori edukacije, finansija, informativni sektor, fabričke proizvodnje, rudarstva, profesionalnih usluga i javni sektor. Što se tiče najzahvaćenijih regiona, cyber špijunske kampanje najčešće se provode u Azijsko-pacifičkoj regiji, na koji otpada 42 posto od svih potvrđenih kampanja, dok područje Evrope, Bliskog Istoka i Azije slijedi sa 34 posto, te je sjevernoameričko tržište na kraju s udjelom od 23 posto. Da bude interesantnije, situacija je potpuno obrnuta kada je u pitanju ukupni broj generalnih hakerskih napada – Sjeverna Amerika uvjerljivo predvodi s udjelom od 65 posto, dok na napade u Azijsko-pacifičkoj regiji otpada samo 17 posto. Vrlo zanimljiv podatak je to da se, među industrijama i sektorima najviše zahvaćenim cyber špijunskim kampanjama, javni sektor ističe kao najčešća meta s udjelom od 31 posto od ukupnog broja kampanja, dok fabrička proizvodnja slijedi s tek 21 posto. Međutim, kao što smo ranije spomenuli, u pitanju su samo informacije o potvrđenim cyber špijunskim kampanjama; možemo pretpostaviti da većina njih ili nije otkrivena ili ne postoji interes za njihovim javnim razotkrivanjem u slučaju da jesu detektovane u ciljanim organizacijama i institucijama. Među najmanje popularnim metama računarske špijunaže nalaze se maloprodaja, prijevozna industrija, zdravstvo, rudarstvo, edukacija i finansijske organizacije.

Dugo vrijeme otkrivanja cyber špijunskih kampanja
Još jedna zanimljiva stvar kojom se Verizonov izvještaj o stanju u oblasti cyber špijunaže pozabavio jeste vrijeme koje je potrebno napadačima da se uspješno “ugrade” u organizaciju i počnu vaditi podatke iz nje. Naime, tek nakon uvida u te podatke postaje jasno koliko su, zapravo, napadači napredniji od stručnjaka za IT sigurnost, te da je potrebno još dosta ulaganja i kreativnog menadžmenta rizika da bi se kompanije mogle uspješno braniti od takvih napada.

Naprimjer, vrijeme potrebno za upad u sisteme organizacije za ogromnu većinu cyber špijunskih kampanja (91 posto) kreće se od nekoliko sekundi do nekoliko dana. Vrijeme koje je potrebno da napadači počnu izvlačiti podatke iz organizacije kreće se od nekoliko minuta do nekoliko sedmica. Nasuprot tome, da bi otkrili te špijunske kampanje, sigurnosnim stručnjacima su – kako smo već spomenuli – potrebni mjeseci ili čak godine, dok su im za potpuno eliminisanje prijetnji i blokiranje već detektovanih kampanja potrebni sati ili čitave sedmice. U usporedbi sa cyber špijunskim kampanjama, generalni napadi usmjereni na zaposlenike i korisničke podatke daleko su brži – napadačima je u tim slučajevima često potrebno svega nekoliko sekundi ili minuta da uspješno izvedu napad i počnu krasti željene podatke.

Metodični pristup koji cyber špijuni imaju pri krađi podataka od institucija i organizacija u velikom je kontrastu u odnosu na nespretnu, neefikasnu i sporu reakciju stručnjaka za cyber sigurnost. U čitavoj toj situaciji jasno je da su napadači mnogo strpljivija strana, spremna da odradi sve što je potrebno da u potpunosti razumije i analizira industrijsko okruženje u kojem će provoditi napade.

Preduslov za sigurnost
Stručnjaci naglašavaju da je preduslov za adekvatnu zaštitu korporativnih informacija prije svega identifikovanje vrijedne digitalne imovine i podataka koji bi mogli biti interesantni napadačima prije nego što sami napadači to urade. Naime, tek kada se sve nepoznanice te vrste ispravno definišu, moguće je osmisliti ispravnu strategiju cyber odbrane. Stoga je potrebno da menadžeri za upravljanje rizikom prioritetiziraju rizike, procijene štetu koja bi mogla biti nanesena kompaniji ukoliko dođe do napada, a intelektualno vlasništvo klasifikuju s aspekta povjerljivosti, integriteta i dostupnosti. Danas je od ključne važnosti to da organizacije na raspolaganju imaju najnovije i najnaprednije platforme za IT sigurnost koje će koristiti AI za detektovanje sumnjivih aktivnosti. Usljed toga, jasno je da će rasti i potražnja za sigurnosnim stručnjacima koji mogu ispravno tumačiti takve informacije.

Udio cyber špijunaže u ukupnom broju napada
Prema informacijama koje je prikupio Verizon, na cyber špijunske kampanje otpada samo 10 posto od ukupnog broja hakerskih napada, dok se na uvjerljivom prvom mjestu s udjelom od 27 posto nalaze web-aplikacije. Međutim, to su samo potvrđeni napadi. S obzirom na to da su cyber špijunski napadi prilično teški za otkriti, vjerovatno je njihov broj mnogo veći. Osim toga, cilj većine drugih je krađa podataka korisnika i zaposlenika, dok cyber špijunaža za cilj ima krađu intelektualnog vlasništva, što u pojedinim slučajevima neće rezultirati prijavom napada čak i u slučaju da je on otkriven.

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2020.

17 Februara, 2021

Očekivao se pred početak prošle godine miran i kontinuiran nastavak decenijskog stabilnog rasta industrije sigurnosti. A onda je količina virusa koja može stati u jednu limenku Coca-Cole promijenila cijeli svijet, proizvevši jednu od najvećih ekonomskih kriza u posljednjih stotinu godina. Koliki je utjecaj to ostavilo na regionalno tržište sigurnosti, jesu li projekti i investicije zaustavljeni te šta je potrebno učiniti da bi se prevazišla ova kriza – pitanja su na koja su odgovarali predstavnici 17 renomiranih kompanija iz pet država regije
Piše: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemija novog koronavirusa uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, smanjena je i domaća i vanjska potražnja, što je praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja. Dovelo je to do negativnog rasta u zemljama regije u 2020. Prema podacima Svjetske banke, države Zapadnog Balkana će u 2020. godine zbog pandemije COVID-19 doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u Redovnom ekonomskom izvještaju (RER). Prvobitna procjena korigirala je one iznesene u aprilu, imajući u vidu novi val pandemije i posljedice koje je ranije bilo nemoguće predvidjeti. Naime, prognoze pada BDP-a u prosjeku su lošije za 1,7 posto, no velike su razlike među državama.

Pad BDP-a
Širenje zaraze najteže je u regiji Evrope i Azije pogodilo zemlje sa snažnom trgovinskom razmjenom ili finansijskim vezama s eurozonom i one ovisne o uslugama i turizmu, uključujući Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru, ističu u SB-u. Za Crnu Goru negativna stopa BDP-a procjenjuje se na čak 12,4 posto, hrvatska je ekonomija pala 8,6 posto, a Srbija i Bosna i Hercegovina 3,0, odnosno 3,2 posto. Loše prognoze za Crnu Goru donekle ublažavaju procjene kako će se ta zemlja među svim zapadnobalkanskim državama 2021. godine najbrže oporaviti, pa joj u Svjetskoj banci predviđaju stopu rasta BDP-a od 6,9 posto. Prognoze za ovu godinu optimistične su i za Hrvatsku, čiji bi BDP trebao porasti 5,4 posto, te Albaniju, koja bi mogla zabilježiti rast BDP-a od 5,0 posto, dok je za ostale zemlje regije ta stopa projicirana u rasponu od 3,0 do 3,7 posto. Od analiziranih šest zapadnobalkanskih država (izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju) najmanju će štetu pretrpjeti Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Svjetska banka upozorava kako je tokom prvih šest mjeseci 2020. godine u tim zemljama ugašeno 139.000 radnih mjesta te da je, procjenjuje se, dodatnih 300.000 ljudi u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji u tom periodu postalo siromašno.

Poboljšanje poslovnog okruženja
Pandemija COVID-19 proizvela je zdravstvenu i ekonomsku krizu u regiji, a broj zaraženih naglo je porastao u četvrtom tromjesečju 2020., prisiljavajući vlade na produženje ili opetovano uvođenje mjera suzbijanja pandemije. Kratkoročni su izgledi za regiju neizvjesni i pretežu rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID-a te brzo i sveobuhvatno vakcinisanje stanovništva, ističu u SB-u, dok podrška ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uslove za ciklus reinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju. “Da bi se prevladale posljedice pandemije i suzbili nepovoljni trendovi u investicijama, treba uložiti velike napore u poboljšanje poslovnog okruženja, veću fleksibilnost tržišta rada i proizvoda, transparentnost i sistem upravljanja”, ističe predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je u sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja. Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. “Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske unije.

REGIONALNO TRŽIŠTE
Shodno ovome, pretpostavljalo bi se da će pad BDP-a, otkazivanje i stopiranje projekata, smanjenje cijena usluga, poteškoće u opskrbnom lancu, smanjenje broja zaposlenika i drugi izazovi kao posljedica pandemije – teško pogoditi i regionalno tržište sigurnosti. Ali iz razgovora sa donosiocima odluka iz 17 kompanija iz pet zemalja – dobili smo posve drugačiju sliku. Tržište sigurnosti jeste se suočavalo s problemima, bilo je poteškoća u nabavci opreme, pojedinih smanjenja cijene usluga, nedostatka radnika te otkazivanja projekata u pojedinim vertikalama, poput turizma, ali u većini slučajeva zadržan je kontinuitet i rad na ugradnji sigurnosne opreme. Iznenadio nas je podatak da su mnoge regionalne firme – suprotno očekivanjima – ostvarile čak i rast, što je pokazatelj da je, uprkos pandemiji, potreba za zaštitom i sigurnošću i dalje svakodnevna, a čak u nekim segmentima, kao što je cyber zaštita podataka usljed sve većeg broja zaposlenih koji rade od kuće, i veća. No, to je zahtijevalo prilagodbu novim zahtjevima klijenata i reorganizaciju poslovanja, čemu smo posvetili posebno, treće poglavlje. Pokazalo se da je uspješnim firmama ovo, zapravo, bila prilika da inovacijama u proizvodima i uslugama nadomjeste pad u drugim segmentima poslovanja.

SLOVENIJA
Negativne posljedice pandemije nisu znatno utjecale na slovensko tržište sigurnosti, mišljenje je donosilaca odluka u kompanijama Zarja Elektronika, Špica, Jantar i ORG.TEND. Štaviše, većina je prijavila rast prihoda, što je, svakako, pozitivna vijest, posebno uzevši u obzir da su među njima i proizvođači. Pokazatelj je to da potražnja za sigurnosnom i zaštitnom opremom te softverima ne jenjava ne samo u Sloveniji već i na međunarodnim tržištima, jer opremu i usluge prodaju i van naše regije. Najveći rast poslovanja u prošloj godini od deset posto doživio je ORG.TEND, tvrdi direktor Aleš Polajnko, uz napomenu da su se, uprkos tome što je “mnogo investicija stalo ili su bile odgođene, ako nisu bile u tijeku”, na drugoj strani “otvorili drugi potencijali koji su doprinijeli rastu”. Kao razlog Zarjinog 5-postotnog rasta direktor Thomas Tomsich navodi da je građevinski sektor poslovao manje-više nesmetano, što se očitovalo i na njihovim projektima. “Tijekom zaključavanja zbog pandemije, neki su veći klijenti ubrzali projekte koji su planirani kasnije te iskoristili to vrijeme za njihov završetak”, kaže Tomsich dodavši da su tim neplaniranim projektima izravnali mogući deficit zbog onih koji su im usljed epidemije otkazani.

Preživjeti stagnaciju
Proizvođač sistema kontrole pristupa Jantar, pak, nije osjetio većih otkazivanja ili smanjenja ugovora, a zabilježili su pad od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je za njih bila izuzetno dobra. “Tržište je doživjelo stagnaciju. Osim manjih promjena u realizaciji prodaje po partnerima, nije bilo velikih promjena ili pada prodaje u odnosu na 2019. godinu, niti u Sloveniji niti na izvoznim tržištima”, kaže prodajni menadžer Matjaž Brinovec. I Špica je prijavila rezultate slične onima u 2019. Brzo su se prilagodili uslovima pandemije: pokrenuli rad od kuće, digitalnim alatima su kupcima i partnerima omogućili da ne osjete promjenu, a pošto su mnogi kupci počeli raditi od kuće, time su oslobodili poslovne prostorije da njihove mobilne ekipe slobodno implementiraju nove sisteme, nadogradnje i preventivne preglede. A izlazak iz potencijalne krize prepoznali su u cloud kontroli pristupa, jednom od trendova koji karakteriziraju tu oblast industrije sigurnosti proteklih godina. “Pun pogodak bio je naš rani pomak prema cloud rješenjima jer smo sačekali COVID cunami s novim poslovnim modelom, koji nam je omogućio proboj kroz COVID oluju. Naime, krajem godine smo već postigli mjesečne rezultate 20% iznad 2019. godine. To nam ulijeva samopouzdanje da smo na pravom putu, a taj odziv dobijamo i sa tržišta. Našim kupcima softverskih rješenja na www.allhours.com omogućili smo besplatno testiranje rješenja i na tom putu im nudimo pomoć i konsalting i sada end-to-end odradimo daljinski sve usluge i edukacije”, kaže Tone Stanovnik, vlasnik kompanije.

HRVATSKA
Inovacije su ključ razvoja svakog biznisa, a stagnacija put ka gubljenju tržišne pozicije. Inovativni hrvatski proizvođač sigurnosnih pakovanja MODEPACK, koje prodaje velikim kompanijama poput DHL-a, primjer je uspješnog poslovnog usmjerenja – tamo gdje nastupi kriza, odgovara se inovacijama. Manjak potražnje u sigurnosnom asortimanu nadomjestili su na dva načina: traženjem alternativnih prodajnih kanala i proširenjem eCommerce & Courier asortimana. Rezultat: rast od 60 posto i povećanje udjela u ukupnom evropskom sigurnosnom asortimanu. “Mladi smo s uzlaznom i stabilnom krivuljom rasta, na čemu, između ostalog, možemo zahvaliti novim, inovativnim rješenjima koja nudimo ili tek razvijamo, ali i na transparentnoj i pravovremenoj komunikaciji koju njegujemo u svakom aspektu našeg poslovanja. Vjerujemo da je upravo ovakav model dao snažan doprinos izvrsnim rezultatima u ovoj regiji koji nas zadužuju. Možemo zaključiti da prostora za kompromise u kvaliteti naših proizvoda i usluga nema, a i svjesni smo da imamo još mnogo prostora za napredak, kako u Jadranskoj regiji tako i na ostalim tržištima”, kaže Domagoj Breznik, voditelj prodaje MODEPACK-a.

Rast nije iznimka
Da rast nije iznimka, pokazuju podaci koje su nam ustupile i druge važne hrvatske kompanije, koje imaju i dubok regionalni otisak. Alarm automatika i Salon bankarske opreme prijavili su dvocifreni, a ECCOS inženjering blagi rast. Vodeći ljudi iz tih triju kompanija sličnog su stava: da su neki “ugovoreni projekti odgođeni” (Boris Popović), da je bilo “otkazivanja projekata i smanjenja ugovora, osobito u sektorima transporta i turizma” (Ivan Špoljarić) te da su “najviše pogođeni sektori svoje investicije u potpunosti zaustavili” te da je “pritisak na cjenovnu stranu pružanja usluga” (Mladen Ozimec), ali da je tržište sigurnosti Hrvatske, odnosno Jadranske regije pokazalo iznimnu stabilnost i nije znatno pogođeno, osim u domenu turizma, gdje su zaustavljene sve investicije. Suprotnog je mišljenja Robert Pažitka, vlasnik Pro alarma, koji ustvrđuje dosta veći pad tržišta tehničke zaštite u Hrvatskoj, između 20 i 30 posto, precizirajući da “otkaza postojećih ugovora nije bilo, ali se smanjio, odnosno usporio obim realizacije”.

SRBIJA
U susjednoj Srbiji situacija je veoma slična. Teška i izazovna tri kvartala poslovanja detektuju i direktor Sectrona Dragan Uskoković, Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja BSS Grupe, i Bata Vulović, vlasnik Lunatronika. Međutim, “s obzirom na to da je zaštita osnovna potreba svakog pojedinca, a zakonska obaveza svakog pravnog lica”, ustvrđuje Avdija, “tržište je uspelo da održi određeni kontinuitet, koji je samo u nekim segmentima, kao što je investicioni, smanjen ili odložen. Tu bismo rekli da je tržište bezbednosti najviše pogođeno.” Kontinuitet poslovanja je, kao i u Sloveniji i Hrvatskoj, održan proširenjem asortimana i reorganizacijom poslovanja. “Poslovanje Lunatronika je, uprkos svim globalnim problemima i ograničenjima, i ove godine raslo, zahvaljujući i ranije ugovorenim poslovima, ali i pravovremenom reagovanju na novu situaciju i proširivanju naše ponude”, kazao je Vulović, dodavši da nisu imali otkazivanja projekata niti smanjivanja ugovora, već samo dodavanja novih tehnoloških rješenja koja pomažu ljudima u borbi protiv virusa. BSS Grupa je, pak, napravila reorganizaciju poslovanja, tako da su u 2020. uspjeli ostvariti rast od čak 30% zahvaljujući “dobro urađenom contingency planu, posvećenosti kvalitetu i potrebama naših partnera i klijenata te pravovremenim izmenama u načinu pružanja usluga”. Na kraju, iz Sectrona kažu da su ostvarili rezultate na nivou 2019. godine, što ocjenjuju izvanrednim uspjehom. “Nismo imali smanjenja ugovorenih isporuka ili otkazivanja ugovora. Možda je moglo biti više posla, ali uzimajući uslove u kojima smo radili, moglo je biti i lošije. Zato smo zadovoljni”, kaže Uskoković.

BOSNA I HERCEGOVINA
Naši sagovornici iz Bosne i Hercegovine bili su nešto rezervisaniji kada je ocjena poslovanja u 2020. u pitanju. Iz Kamira i Unilaba potvrđuju otprilike isti nivo poslovanja kao i godinu prije toga, uz napomenu da je tržište sigurnosti “zasigurno pogođeno, kao i kompletna ekonomija i u regiji i u svijetu” (Brekalo), odnosno da je “stagniralo, s tendencijom pada, najprije kao posljedica svjetske pandemije koronavirusa, koja se automatski odrazila i na naše područje” (Šahbaz). S druge strane, Dragan Kukavica, inžinjer za podršku Master BC-a, kaže da su “mnogi projekti čija se realizacija očekivala ove godine otkazani i pomjereni za iduću”, što je rezultiralo “smanjenjem većim od 25 posto”, uz ogradu da ovu informaciju treba uzeti s rezervom jer nije u mogućnosti ponuditi egzaktne podatke.

Nedostatak novih projekata
Suprotno tome, Kamir se, kako kaže direktor Ivica Brekalo, nije suočavao s otkazivanjem tekućih projekata i ugovora, ali da “veći problem svi vidimo u nedostatku novih projekata i maloj kočnici u planiranju investicija u svim sferama biznisa, a opet sve zahvaljujući ovoj nepovoljnoj situaciji s pandemijom. Negativne poslovne učinke svi možemo tek očekivati, što zasigurno nije dobro.” Inače je ova činjenica – manjka novih projekata u 2021. godini – izvjesnost koju je detektovala i naša grupacija u anketi na globalnom nivou, odnosno Azijsko-pacifičkoj, EMEA i Američkoj regiji, pri čemu su mnogi sudionici industrije sigurnosti potvrdili da ne dolaze do potpisivanja ugovora za nove projekte u istoj mjeri kao 2019. i ranijih godina. Kazavši da su zadržali nivo iz pretprošle godine te da nisu imali posebnu fluktuaciju radne snage, osim dijelom na poslovima vezanim za fizičku zaštitu objekata, s obzirom na to da je veliki broj domaćih firmi znatno smanjio ili potpuno prestao s radom, a time su prestale i potrebe za angažovanjem njihovih čuvara, Ilma Šahbaz iz Odjela za analizu i strateško planiranje Unilaba, firme koja posluje u domenu i fizičke i tehničke zaštite, navela je nekoliko važnih izazova s kojima se suočila industrija sigurnosti. “Pandemija je usporila svjetske tokove, proizvodnju, transport, kao i većinu ostalih procesa u lancu opskrbe. Stoga, u ovom periodu se osjetio nedostatak (ili znatno kašnjenje u dobavi) opreme i materijala koji se koriste u našoj oblasti. Veći broj privrednih subjekata na našem ekonomskom području je prestao s radom ili znatno smanjio kapacitete, a usljed toga smanjene su i potrebe za uslugama iz naše branše.

Pad turističkog sektora u BiH
“Također, pad poslovanja turističkog sektora i stranih investitora direktno se reflektovao na nas, a na smanjenje obima usluga sigurnosnog tržišta bitno su utjecala i dnevnopolitička dešavanja na našim prostorima. Naime, zbog njih nisu usvojeni brojni budžeti, a time nisu doznačena (ili su znatno umanjena) sredstva koja su trebala biti planirana za projekte sigurnosti”, kaže Šahbaz. Kao treći faktor navela je i nedostatak radnika koji su trebali biti angažovani na ugradnji tehničkih sistema ili pružanju usluga fizičke zaštite objekata zbog brojnih odsustvovanja s posla (bolovanja uzrokovanih koronavirusom i izolacijom), što je pojava koju, nažalost, nismo mogli potvrditi zbog manjeg broja odgovora kompanija koje posluju u sektoru zaštitarstva. No, to pitanje ostaje otvoreno da se njima pozabavimo u nekom od narednih brojeva.

KOSOVO
Iz kompanije COIN Systems primijetili su istu stvar – da pravi pad očekuju tek ove godine usljed manjeg broja novih ugovora. Vigan Limani, izvršni direktor te kosovske kompanije, kaže: “Tri su nam projekta otkazana, sva tri u ugostiteljstvu (hoteli). No, budući da se naš posao uglavnom zasniva na projektima, nastavili smo s onima iz prošle godine, tako da finansijski i nije bila neka razlika. No, očekujemo pad sljedeće godine.” Iz Besa Securityja, najveće kosovske zaštitarske kompanije, navode da cijelu regiju očekuje pad BDP-a između 4 i 6 posto, ali da je Evropska unija, iako i sama suočena s negativnim posljedicama pandemije, pomogla cijeloj regiji doznačivši oko 3,3 milijarde eura pomoći. Samo Kosovo je, uz niz mjera koje je uvelo, usvojilo i Program za ekonomski oporavak, u okviru kojeg je osigurano dodatnih 185 miliona eura, te se kod Unije zadužilo još stotinu miliona eura u okviru dogovora o makrofinansijskoj pomoći. Kada je riječ o tržištu fizičke sigurnosti, Granit Hasani, direktor Bese, kaže da je naročito veliki pad zabilježen u oblasti zaštite evenata. “Otkazivanje festivala, koncerata i drugih kulturnih događaja je bez presedana. Fudbalske utakmice i ostali sportski događaji širom kontinenta su otkazivani ili održavani bez publike. Veliki poslovni sajmovi su odgođeni za sljedeću godinu. Besa Security je specijalizirana u pružanju usluga zaštite na eventima i u tom smo segmentu doživjeli pad prihoda”, kaže Hasani.

VERTIKALE
Iako, kako vidimo, regionalno tržište sigurnosti nije bilo toliko pogođeno, određene su grane industrije doživjele krah, pogotovo u mjesecima zabrane kretanja (lockdowna) i policijskog sata. Samim tim, i poslovanje sigurnosnih kompanija je u takvim vertikalama doživjelo istu sudbinu. Otkazivani su ili odgađani projekti, smanjivana cijena usluga, revidiran broj potrebnih zaštitara. S druge strane, prihodi u pojedinim granama su veći, što je rezultiralo izjednačavanjem ili čak rastom prihoda u odnosu na 2019. godinu.

Turizam
Gotovo svi naši sagovornici, njih 11, jednoglasni su u stavu da je turizam i ugostiteljstvo najpogođenija vertikala u 2020. godini, i to je slučaj u svih pet zemalja. Sve instalaterske i distributerske kompanije iz Hrvatske, kao turistički najpotentnije države, na prvo su mjesto po padu prihoda odabrali upravo ovu granu industrije. To i ne čudi kada se zna da je u prvih osam mjeseci 2020. u Hrvatskoj ostvareno 36,6 miliona noćenja, što je upola, odnosno 52% manje nego u istom periodu 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Iako je vlada te zemlje, nakon početnog udara usljed drastično manjeg priliva turista, pojednostavila procedure za strane goste, ipak je pad veliki, pa su ugostitelji i hotelijeri bili prinuđeni da smanje troškove u svim neesencijalnim segmentima poslovanja. Ulaganja u sigurnost su zaustavljena među prvima. “Projekte planirane krajem 2019. najviše su odgađali hotelijeri, dijelom da bi očuvali likvidnost i radna mjesta, a dijelom zato što su novac morali uložiti u rješenja koja će osigurati prevenciju širenja epidemije kako bi uopće mogli otvoriti vrata i primiti goste. Manje je to prisutno i u drugim vertikalama. Ustvari, sektor sigurnosti je zbog pandemije dobio na značaju, pogotovo kontrola pristupa, koju se brzo moglo prilagoditi novim potrebama za nadzorom zdravstvenih parametara kao što su tjelesna temperatura, nošenje zaštitne maske ili broj ljudi koji istovremeno može biti u nekom prostoru”, kaže Boris Popović iz Alarm automatike.

Ograničena mobilnost
Crna Gora i Srbija još su teže prošli sa 84, odnosno 74 posto manje dolazaka turista, stoji u izvještaju Evropske putničke komisije “Evropski turizam 2020 – Trendovi i izgledi”. U Bosni i Hercegovini turisti su od januara do novembra 2020. ostvarili 458.505 posjeta, što je manje za 70,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je tu zemlju posjetilo 1.544.875 turista. Zbog pandemije koronavirusa i mjera za ograničavanja mobilnosti u Sloveniji je lani zabilježeno 3,065 miliona turističkih dolazaka, što je za 50,8 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, objavio je državni statistički ured. Posebno je bio izražen pad broja stranih gostiju, čak 74 posto manje. Posljedice su osjetili u slovenskoj kompaniji Špica, koji su pad u turizmu kompenzirali fokusiranjem na logistiku i FMCG (Fast-moving consumer goods) maloprodaju. “Naša veoma uspješna vertikala ugostiteljstva, u kojoj smo osvojili više od 500 hotela u regiji s mobilnom kontrolom ulaza u sobe i prostorije, najviše je na udaru. I dalje pružamo podršku projektantima s BIM alatima za 3D projektiranje digitalnih blizanaca, što je snažan trend u modernim zgradama ne samo prilikom projektiranja nego i kasnije, jer kroz cijeli životni ciklus omogućuje optimizaciju pametnih soba i prostorija. Ali u toj branši osjeća se snažan zastoj u implementaciji. Preokrenuli smo fokus na logistiku i FMCG maloprodajnu branšu, u kojoj se događa velika promjena na području internetske trgovine (eCommerce). Naime, komisioniranje i distribucija malih pošiljki, što suportiramo VOICE tehnologijom, porasli su iznad 100%”, kaže Tone Stanovnik.

Državni sektor i kritična infrastruktura
Interesantno je da su projekti koje izvode resorna ministarstva u zemljama regije za dio naših sagovornika bili izvor prihoda u ovom turbulentnom periodu, dok je drugi dio u tom segmentu osjetio znatan pad. Uz hrvatski Pro alarm i kosovski COIN Systems, primjetan pad u državnom sektoru doživio je i sarajevski Unilab, ali zbog specifičnog, političkog razloga – “neusvajanja budžeta te nepokretanja tenderskih procedura za nabavke usluga”. Ipak, ta je firma ipak radila važne projekte s državnim sektorom: ugradnju videonadzornog sistema na graničnim prijelazima, gdje su učestvovali kao konzorcijalni partner (projekat finansiran iz IPA fondova), kao i videonadzornih sistema za IOM migrantske kampove. S druge strane, rast u ovoj vertikali bilježi bh. kompanija Kamir, čiji direktor Ivica Brekalo kaže da su imali velikih projekata. Iva Avdija iz BSS Grupe će pronicljivo primijetiti da je “državni sektor pažljivo pristupio svim planiranim projektima i realizovao one koji su bili započeti i urgentni”, odnosno da se može očekivati da države regije nastave s velikim projektima, ali ne u istoj mjeri kao ranije zbog velikog pada prikupljenih prihoda po mnogim osnovama.

Usko povezana s ovim jeste i kritična infrastruktura, koju će nekolicina izdvojiti kao vertikalu s najvećim obimom posla. Tako će Špoljarić iz ECCOS-a kazati da upravo kritična infrastruktura bila važan izvor prihoda te da je jedan od njihova dva najveća projekta u prošloj godini, zapravo, implementacija sistema tehničke zaštite u hidroelektranama Hrvatske elektroprivrede, što će Tomsich iz Zarja Elektronike potvrditi kazavši da se “rast uglavnom osjeća u sektoru kritične infrastrukture, odnosno električne energije te većim tvrtkama teške industrije”. I iz COIN Systemsa, koji prvenstveno radi u domenu mehaničke zaštite, potvrdili su da je rast zabilježen u kritičnoj infrastrukturi i finansijskom sektoru zbog “povećanja stope kriminala”.

Zdravstvo
Nasuprot velikom padu turizma i ugostiteljstva, zdravstvo je u prošloj godini bilo u fokusu, između ostalog i s projektima koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije. “Otkada je uvedena zabrana kretanja, industrija privatne sigurnosti bilježi sve veću potražnju u pružanju usluga zaštite i elektronskog sigurnosnog nadzora u supermarketima, bolnicama i domovima penzionera. Više klijenata je naručilo kamere ili kontrolu pristupa”, kaže Hasani iz Bese. Potvrđuju to i iz ECCOS-a s njihovim drugim najvećim prošlogodišnjim projektom implementacije sistema tehničke zaštite, zaštite od požara i bolničke signalizacije u KBC-u Rijeka, zatim Lunatronika, koji je za bolnicu Bel Medic radio veći broj termalnih monitora za više lokacija i LunaKey, pametni sistem za kontrolu i evidenciju uzimanja ključeva, te BSS Grupe, koji također ističu zdravstvo i sve sektore usko povezane s njim kao najpotentnije u 2020. godini. Domagoj Breznik iz MODEPACK-a će svemu tome dodati da je rast tokom pandemije primjetan ne samo u projektima već i “u medicinskom sigurnosnom asortimanu, gdje se vidi povećana potražnja zbog borbe protiv pandemije”.

Finansijski sektor
Pomalo neočekivano, barem autoru ovih redaka, dvije su kompanije koje često rade s bankama zabilježile smanjenje potražnje za sigurnosnom opremom u tom sektoru. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme će kazati da su “financijske institucije stopirale čak i održavanje”, dok će Domagoj Breznik iz MODEPACK-a ustvrditi da se “najveći pad osjetio u potrošnji vrećica za prijevoz novca i sigurnosnih depozitnih vrećica s obzirom na velik i nezanemariv rast digitalnih transakcija u odnosu na gotovinske”, no da je “potražnja i potrošnja sigurnosnih vezica za transport ostala na standardno visokom nivou.

Privatne kompanije i kuće
Na kraju, velike su kompanije u privatnom vlasništvu nastavile ulaganja u svoje poslovanje. Iz Jantara navode da su najviše investicija registrirali u takvim kompanijama, koje, kako kaže Brinovec, “nije pogodila kriza”, što potvrđuje i Vulović kazavši da je Lunatronik za kompanije Zepter i Atlantic Štark ugrađivao pametne sisteme kontrole pristupa: Speed Gate barijere s termalnim monitorima koji automatski očitavaju tjelesnu temperaturu i provjeravaju nošenje zaštitne maske. Uz to, ta je firma ugrađivala i sistem sigurnog i pametnog doma u Smart bloku sa 105 stanova i Zelenoj aveniji sa 160 stanova. S druge strane, u fizičkoj zaštiti manjim privatnih domova, kako kažu iz Unilaba, zabilježeno je “smanjenje potrebe za nadzorom privatnih kuća i stanova usljed rada od kuće i manjka odsustva radi putovanja i godišnjih odmora”.

ODGOVOR REGIONALNIH KOMPANIJA
Iako je 2020. bila godina krize, pandemija COVID-19 potaknula je regionalne sigurnosne kompanije da svoju kreativnu energiju preusmjere na tehnologije koje su prilagođene aktuelnoj situaciji i potrebama. To se, u prvom redu, odnosilo na sisteme praćenja zdravstvenih parametara kao i primjene mjera koje su države donijele za suzbijanje pandemije. Na taj način, sigurnosna industrija se u punom kapacitetu uključila u provedbu mjera karantina, a nakon njegovog ukidanja i u praćenje primjene preporučenih praksi za sprečavanje daljnje zaraze.

Novi proizvodi na tržištu
Kompanije kao što je, npr., Alarm automatika odlučile su se na dizajniranje potpuno novih proizvoda, dok su drugi krenuli putem prenamjene osnovnih funkcija svojih proizvoda. Već u prvih mjesec dana od proglašenja tzv. lockdowna u Hrvatskoj, ta kompanija je na tržište izbacila terminale i sisteme kontrole pristupa s podrškom za funkcije mjerenja tjelesne temperature i provjere nošenja zaštitne maske. Ti sistemi su išli u paketu s termalnim kamerama za ovu namjenu, što se pokazalo posebno važnim u prostorima s većim brojem ljudi ili na javnim lokacijama. Ovo je natjeralo distributerske kompanije na brzo prilagođavanje pojačanoj potražnji za termalnim kamerama i indikatorima tjelesne temperature, koja je oscilirala paralelno s trendovima pada, odnosno skoka broja zaraženih. “Nuđeni su novi proizvodi u domenu beskontaktnog mjerenja temperature, video-kamere s analitikama prilagođenim za brojanje ljudi u toku pandemije itd. Uglavnom većina opreme i funkcionalnosti je usmjerena u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19”, kaže Dragan Kukavica, inžinjer za podršku u kompaniji Master BC. Isto potvrđuju i njegove kolege iz beogradskog Sectrona, čiji direktor Dragan Uskoković naglašava da je ponudu trebalo prilagođavati zahtjevima, iako je riječ o relativno skupoj opremi za naše standarde.

S druge strane, termalna i vještačkom inteligencijom (AI) pogonjena rješenja podržala su ne samo napredni videonadzor u svrhu borbe protiv pandemije nego je ista tehnologija tokom 2020. već našla svoje mjesto i u oblasti kritične infrastrukture, energetskih sistema i zaštite pametnih domova, smatra Aleš Polajnko, direktor kompanije ORG.TEND.

Prenamjena postojećih sistema
Kako se borba protiv pandemije ne dobija isključivo na jednom frontu, pored namjenskih rješenja “mobilizirane” su i tehnologije čija se osnovna primjena pokazala kompatibilnom s ciljem zauzdavanja virusa. To se posebno odnosi na sisteme za određivanje broja kupaca u trgovinama i u sredstvima javnog prijevoza. U doba prije izbijanja pandemije ti sistemi su korišteni za, npr., unapređenje prodaje i organizacije marketinga ili praćenje saobraćajnih trendova. Po izbijanju pandemije ti sistemi su se počeli koristiti za praćenje “viška” broja ljudi u određenom prostoru ili vozilu, a u skladu s važećim regulatornim preporukama o sprečavanju masovnih okupljanja kao potencijalnih izvora zaraze.
Isto važi i za beskontaktna, bežična, samostojeća i daljinski upravljiva rješenja i interkome za komunikaciju. Među traženim proizvodima bile su i beskontaktne smart brave i videointerfoni s funkcijom prepoznavanjem lica stanara. Svi oni su dobili na popularnosti zbog preporuka o izbjegavanju direktnog dodirivanja potencijalno zaraženih površina. Kako bi se izbjegle ove situacije i neposredni fizički kontakti s kupcima, neke kompanije kao što je MODEPACK iskoristile su vrijeme pandemije da ojačaju svoje prodajno prisustvo na internetu. To se odnosi na uvođenje web-shopova, što je posebno aktuelno u vrijeme kada je nabavka svih proizvoda, pa i onih sigurnosnih, preko interneta doživjelo pravu eksploziju. Osim toga, kao dodatni odgovor na pandemiju, MODEPACK je obogatio asortiman i fokusom na proizvodnju medicinskih vrećica za transport testova na COVID-19.

Nije sve u COVID-u
Ipak, neki od naših ispitanika su mišljenja da bi aktivno suzbijanje pandemije moglo lako dovesti do povratka nivoa potražnje na situaciju prije njenog izbijanja. Iako je pandemija dominirala trendovima u sigurnosnoj i srodnim industrijama, nisu sve regionalne kompanije osjetile potrebu niti posjedovale kapacitete da ponude konkretne proizvode i usluge za ublažavanje aktuelne situacije. Dobar dio njih vjeruje da će njeno okončanje značiti i povratak na standardne moduse poslovanja u ovom sektoru. Zato je vrijeme pandemije iskorišteno kao svojevrsno zatišje i prilika za pospremanje u vlastitim redovima u smislu kreiranja novih i poboljšanja postojećih sigurnosnih tehnologija koje nemaju veze s neslavnim virusom. U kompaniji ECCOS inženjering, naprimjer, prethodna godina je iskorištena za nastavak razvoja softverskih platformi EPSIMAX, ESCEP i ORGMAN, jer i tokom pandemije nisu nestali izazovi povezani s tehničkom sigurnošću i zaštitom od požara. Odgovor na njih je pronađen u integriranim i sveobuhvatnim sistemima, što je odgovor na dominantne globalne trendove. I u vrijeme pandemije, tehnologija oblaka (cloud) je nastavila svoje širenje unutar regionalne sigurnosne industrije. Zapravo, čak i kada nije bilo moguće širiti obim usluga zbog novonastale situacije, rastao je njihov segment koji se odvija u cloudu, za šta se pripremaju u kompaniji Pro alarm.

Rješenja u oblaku
Slovenska Špica već je odgovorila na ove trendove, uz unapređenje svog Door Cloud sistema kontrole pristupa u oblaku, koji je sada proširen integracijom s dodatnim aplikacijama unutar jedinstvene platforme. Regionalne kompanije su prepoznale i značaj korištenja mobilnih telefona kao svestranih akreditiva ugrađenih u temelje buduće beskontaktne ekonomije. Telefon koji se nosi u džepu ili ruci već se automatski prepoznaje kao vid autorizacije za pristup određenim prostorijama, što je pametan način da se izbjegnu gužve na ulaznim tačkama i tako, usput, smanje epidemiološki rizici. Izazovi u pogledu zaštite privatnosti i dalje postoje, ali Tone Stanovnik iz Špice ove trendove poredi s otkrićem izmjenične struje u SAD-u, koja je također neko vrijeme smatrana opasnom, da bi na kraju završila u službi čovjeka.

Digitalizacija i “pametnizacija”
Trendovi fokusiranja na pametne tehnologije premrežili su regiju i tokom 2020. Iako su ti sistemi bili korišteni i za kroćenje pandemije, njihova “standardna” primjena se ispotiha širila i u ovoj godini. Zato su kompanije počele slobodnije nuditi sisteme otključavanje vrata preko telefona, NFC i bluetooth tehnologija, a pametniji su postali i alarmni sistemi. Isto važi i za komunikatore koji podržavaju digitalni prijenos informacija, a dok je ulogu vezivnog tkiva između različitih sigurnosnih uređaja u poslovnom okruženju dobila Wi-Fi oprema. Refokusiranje poslovne orijentacije na pojedine vertikale bilo je iznuđeno kako pandemijom tako i globalnim trendovima. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme naveo je da je 2020. bila godina fokusa na samostalnu proizvodnju i tržišta kao što su obrazovanje i graditeljstvo. Orijentacija na pojedina tržišta ipak je bila svojevrsni poslovni rizik, jer većina kompanija nije mogla predvidjeti tok događaja iz 2020. Vigan Limani iz COIN Systemsa kao ilustraciju navodi primjer da je njegova kompanija planirala izaći na tržište s novom serijom proizvoda namijenjenih zaštiti na radu, ali da je izbijanje pandemije dovelo do omasovljavanja prakse rada od kuće, zbog čega je planirani učinak izostao.

Na kraju, može se reći da će kao ključna tehnološka posljedica pandemije ostati pritisak da se regionalne kompanije više fokusiraju na digitalnu transformaciju. To podrazumijeva transformaciju kako proizvoda tako i usluga, a uz veće oslanjanje na digitalne resurse koji su već poslužili i za organizaciju daljinskog rada tokom 2020. godine. BSS Grupa je, naprimjer, iskoristila 2020. da pokrene više digitalnih platformi za pružanje obuke i usluga iz različitih oblasti, od zaštite od požara i zdravlja na radu do rada na daljinu i upravljanja vanrednim situacijama. Uz uštedu vremena i novca, orijentacija na digitalne platforme bi, kažu, trebala odgovoriti i na epidemiološke zahtjeve koji će sigurno igrati veliku ulogu i u narednim godinama.

JE LI 2021. IZAZOV ILI PRILIKA?
U tom kontekstu, stječe se dojam da će organizacija poslovanja sigurnosnih kompanija u 2021. godini uveliko zavisiti od mjere u kojoj će se prethodna godina “preliti” u postojeću, u smislu izazova i globalnog razvoja događaja. Po svemu sudeći, centralni događaj i u 2021. bit će pandemija COVID-19, a naši sugovornici je zato vide i kao izazov i kao priliku. “To je pitanje za milion dolara! Najveće strepnje su da ćemo cenu COVID-a 19 plaćati u narednim godinama. Rezerve i resursi su prilično potrošeni i mislim da je jako teško sagledati sve ekonomske efekte koji će doći u narednom periodu. Najvažnije je da se epidemija obuzda, da se sačuvaju životi i zdravlje, pa tek onda treba sagledavati nastalu štetu i praviti planove za oporavak ekonomije i biznisa”, kaže Dragan Uskoković, direktor Sectrona u Srbiji. I Boris Popović iz Alarm automatike smatra da će 2021. biti još jedna poslovno teška godina te da će posljedice krize biti još izraženije jer će se tek tokom nje tek moći sagledati razmjere štete iz 2020.

Jedan od razloga za to je činjenica da je negativan učinak 2020. na poslovanje regionalnih kompanija bio ponešto ublažen zbog činjenice da su tokom nje implementirani prethodno dogovoreni projekti iz 2019. i ranijih godina. Ako se, razumno, pretpostavi da je tokom 2020. ugovoreno manje projekata, 2021. bi mogla biti prva godina u kojoj će se posljedice krize osjetiti čak i jače. Kada su u pitanju vremenski okviri potrebni za oporavak industrije, niko od naših sugovornika se ne zaklinje u svoju kristalnu kuglu, ali njihove prognoze upućuju na to da bi 2021. mogla biti barem godina kraja početne faze krize, ako ne i početka oporavka industrije. Ozimec navodi da će se posljedice krize sigurno osjećati u naredne tri godine, dok Ivica Brekalo iz Kamira taj period skraćuje na dvije. Kako regionalna sigurnosna industrija ne egzistira u vakuumu u odnosu na lokalne ekonomije koje, opet, zavise od općeg stanja zdravlja i sigurnosti u društvu, oporavak tržišta će uvelike zavisiti od zauzdavanja epidemije i postepenog povratka na staru normalnost.

Regionalni tehnološki i tržišni trendovi
Ipak, ima prostora za optimizam, a naši sugovornici ga temelje na sposobnosti sigurnosne industrije da izađe na kraj sa svim izazovima u proteklih 30 godina bez podizanja bijele zastavice. Preuređivanje prioriteta, diverzifikacija ponude usluga i proizvoda i praćenje tehnoloških trendova vratit će industriju sigurnosti regije na stare staza rasta i stabilnosti. To najprije znači da lokalni tržišni igrači trebaju prihvatiti da će se javni novac i ulaganja u prvom redu usmjeravati na zdravstvo, a sve kako bi se ranije došlo do ekonomskog i doslovnog ozdravljenja svih država regije. “Oporavak tržišta sigurnosti usko je povezan s ekonomijom i vraćanjem života ljudi u normalne tokove. Kada se život normalizuje i riješi egzistencija ljudi na nivou obezbjeđenja posla, odnosno redovnih plata, kada investitori odluče da ulože novac u privredu, kada se državni budžet ponovo aktivira u građenje infrastrukture i nove projekte te aktivira i sve ostalo što poboljšava kvalitet života i podigne nivo opšte bezbjednosti u društvu, a time i nivo subjektivnog i objektivnog osjećaja sigurnosti kod ljudi – tek tada će se tržište sigurnosti početi oporavljati”, kaže Dragan Kukavica, inženjer za podršku u Master BC-u. Istovremeno, sigurnosne kompanije moraju imati svijest o tome da će investitori jako pažljivo birati gdje će uložiti svoj manje dostupni novac. To znači da će oni pažljivo birati svoje partnere, odnosno raditi samo s kompanijama koji mogu demonstrirati da posluju stabilno čak i u vrijeme pandemije. Jedno od rješenja je širenje ponude proizvoda koji će korisnicima ponuditi veću upotrebnu vrijednost, smatra Bata Vulović iz Lunatronika. Njegova kolegica Ilma Šahbaz iz Unilaba naglašava i važnost kreativnosti i inovacija jer će se u sigurnosnu industriju kao podršku poslovanju nastaviti ulagati, bez obzira na negativne trendove.

Prepoznavanje trendova i prilika
Inovativnost se odnosi na agilnost i brzinu u prepoznavanju globalnih tehnoloških trendova i njihovog preusmjeravanja u ponudu regionalnim korisnicima. Popović tu, naprimjer, navodi važnost raznih aplikacija koje će omogućiti nadzor i upravljanje s bilo kojeg mjesta i putem pametnih telefona. Paralelno će se tražiti rješenja koja ne zahtijevaju ljudsko prisustvo, odnosno s vještačkom inteligencijom i bazama u oblaku. Isto važi i za nova rješenja za pametne zgrade koje će se na regionalnom tržištu pojaviti već početkom ove godine.

Ivan Špoljarić, pak, navodi da će 2021. godina biti pobjednička za one koji ponude odgovore na sve veće izazove u oblasti cyber sigurnosti za same sisteme tehničke zaštite. To je zato jer se sve više koriste rješenja u oblaku, IP periferni uređaji, kao što su čitači i kamere, te IoT senzori. Njegov kolega Limani smatra da će promjene na tržištu biti oblikovane zahtjevima samih klijenata, posebno u segmentu rješenja za automatizirano plaćanje. Granit Hasani iz Besa Securityja smatra da će mjeseci pred nama biti obilježeni širenjem pametnih tehnologija, uz fokus na primjene u zdravstvu s ciljem smanjenja bioloških rizika. To se u prvom redu odnosi na sisteme kontrole pristupa, nadzora rada sistema i organizacije patrola na način da se smanji intenzitet međuljudske interakcije. S tehnološke strane, s tim će biti povezana i očekivana veća ulaganja u sisteme praćenja kretanja posjetilaca u zgradama i na javnim prostorima, što će biti olakšano korištenjem vještačke inteligencije i velikih podataka koje će prikupljati same nadzorne kamere i s njima povezani softver.

Optimizam za kraj
Istovremeno, kako brzim koracima na pozornicu dolaze tehnologije 5G i UWB, regionalne kompanije će morati mijenjati i svoje poslovne modele, jer će se paralelno s tim tehnologijama razvijati i novi standardi i certifikacijski zahtjevi u oblasti tehničke sigurnosti, a posebno kritične infrastrukture. U regiji će doći i do šire upotrebe mobilnih podataka i kontrole tehničkih sigurnosnih sistema s udaljenih lokacija putem mobilnih uređaja. Sve navedeno neće ići bez izazova, među kojima naši sugovornici ističu manjak kvalitetno obučenog osoblja, potrebu za organizacijom obuke i opće ekonomske situacije. Istovremeno, regionalne kompanije moraju znati da će veliki broj investitora vjerovatno odabrati strategiju čekanja, odnosno pratiti razvoj situacije s pandemijom prije nego što se odluče da ulože sredstva u konkretni sigurnosni projekt. To se posebno odnosi na pandemijom pogođene klijente iz turističkog sektora, od kojih se u ovoj godini vjerovatno mogu očekivati samo narudžbe za osnovne usluge, poput tehničkog održavanja.

Ipak, prostora za optimizam doista ima, tako da Breznik (MODEPACK), Špoljarić (ECCOS inženjering) i Polajnko (ORG.TEND) navode da će 2021. biti godina oporavka u regiji, barem u svojoj drugoj polovici. Razlog za optimizam oni traže u činjenici da je pandemija, uz svu štetu koju je izazvala, istovremeno podigla svijest regionalnih korisnika o potrebi jačanja opće sigurnosti kao kolektivnog dobra, ali i oslonca ekonomskog i svakog drugog blagostanja.

Tehnološki trendovi za 2021. godinu

17 Februara, 2021

U ovom broju magazina pišemo o tehnološkim trendovima koji će, uz i dalje izraženu prijetnju pandemije u svijetu, obilježiti tekuću godinu. Šta nas tačno očekuje u 2021. godini i dalje, na šta treba obratiti pažnju i šta izbjegavati u procesu, pročitajte u nastavku teksta
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Praktično svaku temu i danas prati spominjanje pandemije koronavirusa, budući da je izazvala najveću ekonomsku krizu u svijetu u posljednjih 70 godina. COVID-19 je, barem na nekoliko godina, naglavačke izvrnuo način na koji se živi i radi. Sektori poput ugostiteljstva, za koje se pretpostavljalo da će se u nekoj bližoj budućnosti početi više oslanjati na robote i VR, sada karakteriše pojačan teorijski i praktični napredak u pogledu razvoja i primjene robota koji će smanjiti broj ljudi potrebnih za isporučivanje usluga. Napredak u drugim sektorima je, pak, usporen zbog manjka ekonomskog prometa budući da ograničavanje putovanja i izolacija ljudi u njihovim domovima povlače niz negativnih posljedica po ekonomiju. Brojne bitne tehnološke i druge konferencije su otkazane, dok su druge eksperimentisale s online platformom kao zamjenom za fizičko prisustvo. Uspješan primjer toga je naš Adria Security Summit te slovenska cyber sigurnosna konferencija RISK, koje su se morale u cijelosti održati na internetu. Brojni naučni i tehnološki projekti su obustavljeni ili je rad na njima usporen zbog manjka ljudi i novca, s obzirom na potrebu za poštivanjem propisa o socijalnom distanciranju i sprečavanjem širenja virusa. Tako je i Evropska laboratorija za molekularnu biologiju zatvorila svih šest svojih laboratorija u Evropi, a NASA je morala određeni broj sondi i bitnih projekata staviti u hibernaciju. I konačno, s obzirom na to da je dosta ljudi ostalo bez posla u čitavoj situaciji, uveliko je smanjena i kupovna moć širom svijeta.

Roboti u hotelima i restoranima
U skladu s tim, postoji veći interes za bržom primjenom i razvojem automatizacijskih sistema i robota u ugostiteljskom i turističkom sektoru. “Roboti su i napravljeni da riješe krizu kao što je COVID-19 pandemija”, kaže Vipin Jain, direktor Blendida, za online magazin Food Navigator. Blendid je inače startup koji radi na automatizaciji prodaje svježe i zdrave hrane na beskontaktni način preko robotskog kioska. Naprimjer, sada je češća pojava da velike fabrike hrane koriste automatizaciju u “rukovanju” i pakovanju hrane jer je već dolazilo do zastoja u proizvodnji u slučajevima kada se koronavirus širio među zaposlenicima fabrika. Prije pandemije fokus je bio na velikim nepomičnim robotima u fabrikama, dok se sada proizvođači okreću manjim modularnim robotima koji rade specifične stvari kako bi fabrike mogle fleksibilnije organizovati proizvodnju sa smanjenim brojem ljudi. Posljedica pandemije je to da u skoro svakom sektoru dolazi do povećane potrebe za automatizacijom i beskontaktnim procesima. Brojni menadžeri su, nažalost, jedva dočekali razlog da operacije svojih kompanija učine manje zavisnim od ljudske radne snage.

U nekim bogatijim zemljama roboti su već počeli dočekivati posjetioce umjesto ljudskih radnika. Hotel Sky u Johannesburgu koristi robote koji su u stanju odgovarati na upite gostiju i dostavljati hranu u sobe. Iako ih je hotel počeo koristiti prije pandemije, sada je menadžment zainteresovan za još bržu primjenu robota i automatizacijske tehnologije kako bi smanjio rizik od širenja zaraze. Do sada se ova tehnologija u ugostiteljskom sektoru posmatrala samo kao zanimljivost, pogotovo jer su se roboti često kvarili. Recimo, oni u Henn hotelu u Japanu o kojima su mediji svojevremeno uveliko pisali, često bi se kvarili kada bi izašli na kišu, nisu bili u stanju odgovoriti na osnovna pitanja gostiju te su hrkanje po noći prepoznavali kao glasovne komande, zbog čega su budili goste usred noći. Pandemija je demonstrirala da je ovo oblast koju treba ozbiljno razvijati, tako da je ove godine neizbježno povećavanje ulaganja u kvalitetan ugostiteljski AI i beskontaktna automatizirana rješenja.

Rast popularnosti beskontaktnih rješenja
Kada govorimo o tome, uređaji za očitavanje određene vrste biometrije, kao što su čitači otisaka prstiju, očigledno predstavljaju problem s aspekta potencijalnog širenja koronavirusa. Koje je rješenje? S obzirom na to da očitavanje otisaka prstiju ionako nije bilo dovoljno precizno u situacijama kada je bilo potrebno očitati otiske građevinskih radnika ili nekog drugog profila ljudi koji mogu imati oštećenu kožu na prstima, COVID-19 je donio znatno veći naglasak na korištenju drugih oblika očitavanja biometrijskih podataka, kao što su prepoznavanje lica i termalno skeniranje. Konkretno, spomenuta rješenja se ubrzano počinju implementirati na aerodromima kako bi se omogućio veći protok putnika uz manji rizik od širenja zaraze. Ideja je da se omogući potpuno digitalno i beskontaktno iskustvo ukrcavanja na avion i autentifikacija. Putnici će moći koristiti prepoznavanje lica za kupovinu u prodavnicama na aerodromima, zakupljivanje smještaja u hotelima, kao i naručivanje prijevoza do njih. Pasoši i bankovne kartice uglavnom neće biti potrebni, a čitav proces će se zasnivati na brzim skeniranjima lica. Interes za plaćanjem bez potrebe za doticanjem fizičkog novca, raznih uređaja i kartica drastično je porastao u posljednjih godinu dana, a svjedočili smo i velikom skoku vrijednosti Bitcoina. Usvajanje globalnih načina plaćanja kao što su Apple Pay i Google Pay je u porastu, a primjetno je povećanje broja kupaca koji koriste skeniranje QR kodova za plaćanje.

Analitika popunjenosti objekata i kontrole prostora
Ovo se, zapravo, odnosi na to kako ljudi, recimo zaposlenici koji borave u pametnom objektu, iskorištavaju dati prostor. U ovoj godini upotreba ove tehnologije zbog potrebe kompanija da prate kapacitete i poštivanje fizičke distance među zaposlenima može samo porasti. Prema Memoorijevom izvještaju, procjenjuje se da će tržište analitike do 2024. godine dosegnuti vrijednost od 5,73 milijarde dolara, što je porast od 21 posto. Još jedan od razloga zbog kojeg će analitika doživjeti porast jeste taj što kompanije sada više nego ikada moraju razmisliti koje dijelove zgrade moraju unajmiti, a koje zatvoriti, budući da su mnoge od njih prešle na rad od kuće, što znači da taj prostor samo zjapi prazan. “Potreba za zdravim objektima i radnim okolinama, plus zahtjevi za fizičkim distanciranjem kako bi se ublažio povratak na posao nakon COVID-a, stvorili su neodgodivu potražnju za sofisticiranijim upravljanjem zauzetošću i kontrolom prostora. To će igrati ključnu ulogu u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Trebamo pružiti bolju kontrolu i upravljanje zauzetošću u našem izgrađenom okruženju kako bismo smanjili rizik od širenja bolesti poput COVID-19”, rekao je direktor TDSi-ja John Davies.

Sistemi za upravljanje objektima i posjetiocima
Potražnja za dobro integrisanim sistemom fizičke kontrole pristupa nastavit će se i u novoj, 2021. godini, s tim da se ovdje radi ne samo o integraciji sa drugim sigurnosnim sistemima nego i o složenoj integraciji tehnologije kontrole pristupa s rješenjima za upravljanje objektima, posjetiocima i ostalim sistemima kompanije s ciljem postizanja beskontaktnosti i automatizacije, što je sada, u vremenu pandemije, potrebnije nego ikad. To potvrđuje i Lynn Wood iz Vanderbilta, koja kaže da se mnoge kompanije okreću ka integrisanim sistemima “kako bi pojednostavile procese rada, uštedjele na resursima i eliminisale pogreške pri ručnom unošenju podataka”. “Neki objekti su napravili korak dalje integracijom svoje kontrole pristupa s automatizacijom objekata koji bi pokretali sisteme za filtriranje zraka ili ventilaciju i grijanje kada se pristupi zgradi, čime su objekti napredovali prema istinskoj automatizaciji i kontroli”, dodala je Wood. Predviđa se da će razlika između sistema koja sada postoji postati nebitna i ne tako očigledna u budućnosti. Smatra se da će se industrija fokusirati na protok ljudi i upravljanje ljudima, umjesto na jednostavno uklapanje tehnologije u tradicionalne okvire koji podrazumijevaju kontrolu pristupa, upravljanje posjetiocima itd. Zapravo, oni najuspješniji će izbrisati ove granice i donijeti odlična rješenja integracijom clouda.

5G mreža
Naredni veliki trend o čijem se utjecaju na tehnološku sliku svijeta stalno nagađa jeste globalna primjena 5G tehnologije. Naime, očekuje se da će 5G mreža revolucionizirati različite sektore i dati novu svrhu mobilnim uređajima kroz integraciju virtuelne i poboljšane realnosti te da će omogućiti naprednije oblike zabave na njima. Osim toga, nagađa se da će se koristiti u fabrikama, kamerama za nadzor sigurnosti u saobraćaju, kao i maloprodajnom sektoru. Očekuje se da će 5G ove godine biti lansiran kod više od 50 operatera koji će početi nuditi povezane usluge do kraja 2021. godine. Dugoročno gledano, 5G će zajedno s narednom generacijom Wi-Fija uveliko pomoći u prevazilaženju problema manjka dostupnosti online usluga i prilika u velikom dijelu svijeta. Budući da pola svjetske populacije još nema pristup internetu, ova tehnologija će omogućiti internet u područjima gdje je uvođenje optičkih vlakana preskupo, naprimjer u nekim ruralnim područjima Azije i Afrike.

Virtuelna i poboljšana realnost
Virtuelna i poboljšana realnost – sektor koji je do sada pomalo podbacio nakon bombastičnih najava o tome da će nam revolucionizirati svakodnevni život – mogao bi dobiti novu šansu zahvaljujući 5G-u, budući da će mobilna mreža nove generacije donijeti veće brzine i propunost uz manju latenciju. 5G je osmišljen tako da omogući punu funkcionalnost IoT koncepta, uz umreženost svih uređaja i objekata, a upravo to je potrebno za revolucionarnu implementaciju poboljšane realnosti. Još jedan, ovaj put neočekivan faktor rasta VR i AR tržišta u ovoj godini jeste pandemija. U nedostatku putovanja i turističkih posjeta, mnogi ljudi i organizacije okrenuli su se virtuelnoj realnosti kako bi mogli uživati u ljepotama nacionalnih parkova, muzeja i historijskih gradova. U ovom kontekstu, virtuelna realnost se počinje koristiti kao svojevrsna proba stvarnog iskustva prije nego što potencijalni posjetioci plate za put na određenu destinaciju. Druga pojava kojoj smo svjedočili jeste popularizacija online i VR koncerata. Naprimjer, poznati kompozitor elektronske muzike Jean-Michel Jarre na novogodišnju večer održao je VR koncert koji su “posjetioci” okarakterisali spektakularnim. Budući da energija takvog koncerta ne može biti ista kao pri izvođenju uživo, Jean-Michel Jarre je demonstrirao kako se specijalnim efektima kakvi nikada ne bi mogli biti postignuti uživo takav događaj može pretvoriti u jedno sasvim novo iskustvo, koje bi moglo imati svoju publiku čak i nakon što se stvari vrate u normalu poslije pandemije.

Računarstvo na rubu i otvorena platforma za njegov razvoj
Obrada podataka na rubu je nešto o čemu smo mnogo puta pisali i što donosi brojne prednosti u mnogim sektorima. Proizvođači koji u ponudi imaju napredne rubne uređaje bez izuzetka imaju dobru reputaciju na tržištu i pogodne prognoze za svoje poslovanje. Računarstvo na rubu je trend koji je u razvoju već godinama, a kako se svijet bude više oslanjao na IoT i nove tehnološke procese koji su se pojavili u toku pandemije, tako će rasti i značaj rubnih uređaja. Njihova ključna prednost je sposobnost pokretanja specijalnih softverskih aplikacija, što poboljšava efikasnost upotrebe resursa, štedi vrijeme obrade podataka i minimizira zahtjeve za propusnošću mreže. Korporacije moraju analizirati sve veće količine podataka, zbog čega cloud računarstvo u brojnim slučajevima nije pogodno rješenje, posebno zbog neadekvatne infrastrukture i mrežnog opterećenja. S poboljšanjem AI-ja na rubnim uređajima rast će i upotreba samostalnih rubnih uređaja koji mogu funkcionisati kao mali podatkovni centri.

Otvorena platforma u ovoj oblasti može olakšati razvoj šireg niza prilagođenih rješenja za vertikalna tržišta i specifičnih rješenja namijenjenih krajnjim korisnicima. S obzirom na to da krajnji korisnici s punim pravom žele izvući maksimalnu vrijednosti iz svojih videorješenja, razvoj softvera ne može biti nastavljen kao tihi proces koji vodi softversko-inžinjerski tim jedne kompanije. Proizvođač videonadzorne opreme Hanwha Techwin jedan je od osnivača Saveza za otvorenu sigurnost, a riječ je o inicijativi koja okuplja slične organizacije s ciljem utvrđivanja specifikacija za zajedničku platformu za sigurnosna rješenja. Tokom 2021. godine glavni cilj ove organizacije jeste da zajedničkim snagama, zajedno s ostalim svojim članovima, oformi standardiziran i pristupačan okvir koji će omogućiti fleksibilnost za standardizirana rješenja koja će se razvijati i koja se odnose na regionalne ili specifične korisničke zahtjeve. Paralelno sa saradnjom sa članovima ovog saveza, Hanwha Techwin namjerava dalje unaprijediti kompatibilnost i interoperabilnost svojih proizvoda s otvorenom platformom u okviru videonadzornog ekosistema. Očekuje se da će ovo tržište u narednih godinu-dvije znatno porasti i otvoriti brojne poslovne prilike za softverske inžinjere.

Dominantna upotreba pametne tehnologije
Predviđa se da će se 2021. godine povećati upotreba tehnologije za obradu podataka s pametnih uređaja. Naime, kako vrijeme odmiče, a tehnologija napreduje, sve se češće primjenjuju rješenja koja imaju vještačku inteligenciju, a koja, sama po sebi, ima skoro pa neograničen potencijal u primjeni. Zbog toga će se i ove godine nastaviti s insistiranjem na integraciji tehnoloških sistema te na primjenama koje obuhvataju nova rješenja za videonadzor koja efikasnije koriste dostupne resurse i štede vrijeme pri procesiranju materijala. Naime, ključna prednost pametnih rubnih uređaja je ta što imaju ugrađen softver za procesiranje, zbog čega se veliki dio procesiranja obavlja na njima, a mrežom se šalju samo rezultati obrade podataka kako bi se smanjilo opterećenje mreže i zavisnost od centralnog servera. S obzirom na povećanu funkcionalnost rubnih AI rješenja zasnovanih na dubokom učenju, doći će i do veće primjene i razvoja tehnologija za izvlačenje detaljnijih uvida iz podataka preliminarno analiziranih na rubnih uređajima.

Cloud će biti općeprihvaćen alat za poslovne uvide
Cloud se već sada naširoko koristi radi ažuriranja softvera proizvoda, kao i u svrhu instaliranja sigurnosnih nadogradnji. Međutim, povećan broj rubnih uređaja znači da cloud isto tako ima bitnu ulogu kada je riječ o sigurnom upravljanju takvim uređajima i rukovanju velikom količinom podataka s ciljem generisanja izvještaja koji mogu pružiti bolji pregled situacije i kvalitetnije poslovne izvještaje. Zbog toga Hanwha Techwin planira uvođenje rješenja zasnovanog na cloudu koje će korisnicima omogućiti da lakše upravljaju Wisenet IP mrežnim proizvodima i nadgledaju svoj status u stvarnom vremenu.

Cyber sigurnost će postati još bitnija
Kako se podaci sve više bilježe, pohranjuju i osiguravaju na rubnim uređajima kao dio pametnog ureda, pametne fabrike, prodavnice ili na još većem nivou, kao dio rješenja pametnog grada recimo, tako je i potreba za zaštitom od cyber napada postala važnija u cjelokupnoj slici. Naime, veći broj rubnih uređaja sa sposobnošću napredne analize podataka znači i veći rizik od infiltracije u korporativnu mrežu, naročito u slučaju rubnih uređaja smještenih u zabačenim područjima koja nisu dovoljno dobro nadgledana. Jedan od najvećih problema je to što su ovi uređaji često mali i nisu dizajnirani s aspekta sigurnosti, što znači da ponekad neće imati ni sigurnosne nadogradnje. Za kompanije je bitno da pripaze na to da li implementiraju pouzdano rješenje koje se dugo razvijalo i testiralo ili rubne uređaje koji su brzo izbačeni na tržište samo zato da bi bili prvi na njemu. Pored otpornosti na hakerske upade, bit će važno osmisliti i efikasne načine zaštite rubnih uređaja od fizičkih pokušaja onesposobljavanja. Dakle, kao i do sada, možemo očekivati i dalje insistiranje na pojačavanju cyber sigurnosnih mjera u svim životnim i poslovnim sferama, a s rastom popularnosti IoT-a morat će doći i do većeg naglaska na uređajima koji su proizvedeni na osnovu principa ugrađene sigurnosti.

Vještačka inteligencija i mašinsko učenje – opet
Kao i proteklih godina, tehnološki napredak u oblasti vještačke inteligencije i mašinskog učenja te primjene istih inspiriše razne industrijske stručnjake da ponovo predviđaju ulazak AI-ja na velika vrata u brojne industrije. U stvarnosti, taj ulazak će se odvijati postepeno, tokom više decenija, zbog teškoće razvoja korisnog AI-ja i raznih regulativa povezanih s time. Kako god, već smo u ovom broju spomenuli da cyber kriminalci počinju koristiti AI za efikasnije ciljane napade, a kao rezultat toga, vještačka inteligencija se počinje uspješno primjenjivati i u oblasti odbrane od cyber napada. Nema razloga da sumnjamo da će se napredak u tom domenu znatno povećati u ovoj godini. Također, s razvojem koncepta pametnih gradova i porastom saobraćaja u njima – doduše, ovo drugo u nekim gradovima zbog smanjenog prometa ljudi usljed pandemije koronavirusa za sada nije toliki problem – možemo očekivati primjenu AI-ja na raskrsnicama radi analize optimalnog protoka saobraćaja, zatim u svrhu raspodjele resursa u institucijama kao što su bolnice te, naravno, za detektovanje obrazaca ponašanja posjetilaca i korisnika u maloprodaji, videonadzoru itd. Sve to znači da će se videonadzorne kamere početi koristiti za druge stvari osim održavanja sigurnosti, a to će biti omogućeno korištenjem naprednijeg AI-ja u njima.

Zaštita podataka i privatnosti
Primjena evropskog GDPR-a i američke verzije istih propisa CCPA-a ukazuje na potrebu ili, bolje rečeno, neophodnost da kompanije koje prikupljaju lične podatke moraju imati i adekvatne procedure koje se tiču privatnosti ljudi. Treba naglasiti da je u okvirima videonadzorne industrije pitanje zaštite podataka i lične identifikacije na osnovu videopodataka itekako značajno. Tu postoji potreba za uravnoteženim pristupom koji istovremeno osigurava poštivanje propisa o privatnosti uz najadekvatnije korištenje najnovije tehnologije i podataka koje ona uspijeva zabilježiti.

Online saradnja i povećanje njene fleksibilnosti
Očekuje se da će nakon naprasnog prelaska velikog dijela kvalifikovane radne snage na sistem rada od kuće ove godine naglasak biti stavljen na poboljšanje tog udaljenog rada. Prije svega, to se odnosi na efikasniji i brži softver za saradnju, tako da pojedine kompanije koje nude servise za online saradnju već rade na tome da pristup korporativnim mrežama učine praktičnijim za udaljene radnike. Tradicionalna mrežna infrastruktura koja je koncentrisana u okviru korporativnih objekata nije dovoljno efikasna kada je u pitanju saradnja s velikim brojem ljudi iz svih krajeva grada, zemlje i svijeta. To je već potaknulo i potražnju za brzim i stabilnijim internetom koji će omogućiti rad od kuće čak i u slučajevima rada na kompleksnim multimedijskim projektima. Također, ulazak na velika vrata mogla bi doživjeti takozvana nesinhronizovana online saradnja. Naime, do sada je bilo uobičajeno da se, recimo, tokom videokonferencije svi učesnici nalaze na internetu i uživo razmjenjuju mišljenja i podatke. S obzirom na povećanje broja zaposlenika koji rade od kuće, povećana je šansa da neki od njih žive u drugačijim vremenskim zonama u odnosu na većinu ljudstva određene korporacije. Budući da bi zahtijevanje da se dotični uključe u videokonferenciju u 3 ujutro moglo kod njih izazvati nelagodu one vrste zbog koje se traži drugi posao, pružaoci rješenja za online saradnju će se fokusirati na to da omoguće praktičnu razmjenu mišljenja i planova tokom online konferencija čak i ako određeni zaposlenici nisu prisutni. Zaposlenik bi, naprimjer, mogao snimiti video svog izlaganja i planova za svoju radnu sedmicu ili dan te bi taj snimak mogao biti pušten tokom videokonferencije. A šta raditi u slučaju da neko ima dodatna pitanja, to je već drugi problem.

Populariziranje tehnologija za online primjenu rješenja
Povećanje udjela rada od kuće nasuprot odlaska na teren ili u ured nije zaobišlo ni sistem-integratore. Udaljeno aktiviranje rješenja, njihovo podešavanje i dodavanje novih mogućnosti predstavljalo je neophodnost u trenutnim svjetskim uslovima, a s obzirom na to da je to korporacijama pomoglo da shvate da na taj način mogu smanjiti troškove vezane za izlazak tehničara na teren uz istovremeno povećanje efikasnosti zaposlenika, taj trend će se nastaviti i ove godine. Osim toga, kako naglašava Per Björkdahl, predsjedavajući Upravnog odbora ONVIF-a, od integratora se sada očekuje da prilagođavaju rješenja tako da korisnicima mogu pomoći s problemima povezanim s pandemijom koronavirusa, što, između ostalog, uključuje pametnije upravljanje identitetima i beskontaktnu biometriju. Međutim, “bez odgovarajućih standarda, integratorima će biti teško da krajnjim korisnicima ponude isplativo sigurnosno rješenje, budući da neće moći odabrati proizvode koji su potrebni klijentu”, kaže Björkdahl za Securitysales.com.

Cyber sigurnosni trendovi za 2021.

17 Februara, 2021

Pandemija novog koronavirusa iznova je zatvorila veliki broj ljudi u njihove domove i potaknula transformaciju mnogih biznisa u pravcu rada od kuće. Povećano oslanjanje na online servise i komunikaciju došlo je kao poručeno za cyber kriminalce, koji su povećali učestalost napada na pojedince i kompanije, ali i osmislili neke nove metode hakerskih napada
Piše: Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Ni ova godina, po svemu sudeći, neće donijeti očekivani oporavak ekonomije od pandemije koronavirusa, nastavit će se trend rada od kuće, pa se može očekivati i porast broja hakerskih napada na pojedince i kompanije, posebno one finansijske. Naime, u prošlogodišnjem izvještaju VMWare Carbon Blacka o računarskim napadima na banke stoji da je COVID-19 popraćen rastom broja cyber napada na banke od čak 238 posto. Osim toga, ovakva situacija pogoduje cyber kriminalcima koji su se specijalizirali za krađu i lažiranje bankovnih i ličnih podataka. Prema istraživanju koje je sigurnosna kompanija Skybox provela na 70-ak kompanija, one planiraju zadržati rad od kuće za najmanje trećinu svojih zaposlenika i tokom ove godine. Zahvaljujući tome, moralo bi doći i do porasta fokusa na cyber sigurnosnim mjerama koje se tiču osiguravanja pristupa kompanijskim sistemima, komunikacije i identiteta.

Napadi na kućne uređaje
Jedan od najznačajnijih trendova koje je COVID-19 indirektno prouzrokovao u oblasti računarske sigurnosti je povećan fokus cyber kriminalaca na kućne uređaje koje zaposlenici koriste u radu od kuće. Naime, nivo sigurnosti u domovima zaposlenika uglavnom nije isti kao u dobro organizovanom korporativnom okruženju. Stoga sigurnosni stručnjaci u Bitdefenderu predviđaju da će ključnu ulogu u brojnim slučajevima krađe podataka u narednom periodu imati nesigurni kućni routeri, cloud alati i programi za komunikaciju. U Deloitteu također naglašavaju da su kućne Wi-Fi mreže mnogo lakša meta za cyber kriminalce od korporativnih, kao i to da ni sami korisnici često nemaju naviku redovno koristiti antivirusne programe i druge sigurnosne alate. U svakom slučaju, jasno je da ni kompanija ni njeni zaposlenici pri radu od kuće nisu pod zaštitom naprednog korporativnog sistema za detektovanje i prevenciju hakerskih napada. Još jedna stvar koja bi mogla predstavljati problem jesu ljudske greške, koje su ionako dovodile do raznih cyber sigurnosnih problema u kompanijama i prije pandemije. Sada bi one mogle predstavljati još veći rizik budući da bi pristup korporativnim sistemima mogao ostvariti svako ko uđe u kuću zaposlenika ukoliko on nije dovoljno oprezan.

Napadi na mobilne uređaje
U skladu s time, napadi na mobilne uređaje također postaju učestaliji, usljed sve češćeg rada od kuće u mnogim kompanijama. Naime, rad na daljinu praktično podrazumijeva stalnu dostupnost, tako da zaposlenici zapravo rade i u pokretu, na svojim mobilnim uređajima, koristeći nedovoljno sigurne javne Wi-Fi mreže, alate za udaljenu saradnju i cloud servise. S obzirom na to da se većina mobilnih radnika neće posebno baviti osiguravanjem svojih uređaja – bilo zato što im je mrsko ili zbog toga što ne posjeduju dovoljno znanje o tome – jasno je da će ovaj aspekt savremenog radnog okruženja predstavljati jednu od najvećih prijetnji IT sigurnosti, kako pojedinaca tako i kompanija. Jedan od primjera kako bi to moglo funkcionisati jesu sve ozbiljnije sigurnosne prijetnje koje ruše mitove o sigurnosti određenih stvari koje radimo na pametnim telefonima. Naprimjer, u decembru su otkrivene nove verzije Rana malwarea koje zahvaljujući kritičnom propustu u Androidu omogućavaju špijuniranje komunikacije na aplikacijama za enkriptiranu razmjenu poruka kao što je WhatsApp. Pored toga, Rana može snimati zvuk i fotografije na mobilnom uređaju mete te se može automatski javiti na pozive s određenih brojeva. U idealnom slučaju, to znači da bi sigurnosne kompanije ove godine trebale uložiti više truda u razvoj kvalitetnih sigurnosnih rješenja za mobilne uređaje, ali ostaje da se vidi hoće li se to i desiti.

Automatizacija phishing napada
Doći će i do povećanja broja phishing napada zato što se cyber kriminalci prebacuju na alate za njihovo automatiziranje. Zahvaljujući tome, napadači će moći poslati veliki broj phishing e-mailova odjednom, što znači da će veći broj njih i biti uspješan. Napadači će moći koristiti AI za analizu ciljanog korisnika i lakše pokretanje personaliziranih napada pomoću prikupljanja podataka o njemu sa društvenih mreža i web-sajtova kompanija. Međutim, phishing napadi nisu jedini koji će se moći efikasnije provoditi zahvaljujući automatizaciji – mašinsko učenje će se početi primjenjivati i na druge vrste napada, što će ih učiniti opasnijim i efikasnijim. Riječ je o trendu s kojim ćemo morati živjeti u narednim godinama i decenijama.

Uključivanje vještačke inteligencije u cyber sigurnost
Napadači nisu jedini koji će koristiti AI i mašinsko učenje. Očekuje se da će ove godine doći do značajnijih pomaka u primjeni vještačke inteligencije u rješenjima za odbranu od cyber napada. Softver koji je u stanju prepoznati i spriječiti zlonamjerne akcije unutar korporativnih sistema postajat će sve bitniji zbog sve sofisticiranijih cyber napada.

Sigurnosna kompanija Trend Micro provela je istraživanje u okviru kojeg je 41 posto IT menadžera izjavilo kako očekuje da će do 2030. godine njihova uloga biti eliminisana te da će ih zamijeniti AI specijaliziran za cyber odbranu. S druge strane, Bharat Mistry, tehnički direktor u Trend Micru, smatra da se to ne može desiti te da AI može samo biti koristan alat koji dobrom sigurnosnom stručnjaku omogućava da bolje radi posao. To nas dovodi do sljedećeg trenda.

Manjak cyber sigurnosnih stručnjaka
Imajući u vidu da se zlonamjerni hakeri sve više okreću mašinskom učenju prilikom pokretanja sofisticiranih cyber napada, bit će potreban veći broj sigurnosnih stručnjaka koji će biti u stanju izboriti se s novim vrstama prijetnji. Kako bi se adekvatno pripremile za nove trendove u oblasti cyber kriminala, kompanije bi trebale razmisliti o zapošljavanju malih timova cyber sigurnosnih stručnjaka, koji su, ukoliko je to moguće, specijalizirani i trenirani interno za svoju ulogu. Međutim, zbog manjka sigurnosnih analitičara i arhitekata na tržištu rada, one su prisiljene protraćiti više mjeseci na potragu za odgovarajućim zaposlenicima. U pokušaju da riješe ovaj problem, korporacije mogu pribjeći provođenju neadekvatnog i brzog treninga novog cyber sigurnosnog osoblja, nadajući se da će razna napredna softverska rješenja nadoknaditi manjak stručnosti kod profesionalaca. Ali čak i najnapredniji softver ne može biti posebno koristan bez kvalifikovanog stručnjaka koji bi adekvatno tumačio podatke u njemu. Izvrstan primjer ovoga mogli smo vidjeti na prošlogodišnjoj RISK konferenciji u vidu tumačenja skrivenog sigurnosnog incidenta u okviru McAfeejeve MVISION EDR platforme za analizu sumnjivog ponašanja zaposlenika: iako je platforma u stanju odraditi veći dio analitike i prikazati sve sumnjive akcije zaposlenika, bez pozamašnog znanja stručnjaka koji će sve to protumačiti na pravi način ne može se postići istinski visok nivo sigurnosti. Analitička kompanija Cybersecurity Ventures, koja se bavi istraživanjem računarskog kriminala, procjenjuje da će ove godine u svijetu biti 3,5 miliona slobodnih radnih mjesta u oblasti cyber sigurnosti.

Povećanje broja IoT napada kao posljedica pandemije
Fokus na radu i školovanju od kuće koji je donio COVID-19 povećao je oslanjanje ljudi na IoT sisteme – a svi znamo da dotični još nisu zreli sa sigurnosnog aspekta. Prema Nokijinom izvještaju o cyber sigurnosnim prijetnjama u prošloj godini, na napade na IoT uređaje otpada 32,72 posto napada na mobilnim mrežama, znatno više od 16,72 posto, koliko je taj procenat iznosio u 2019. godini. Jedan od problema s kojima se korporacije susreću jeste sve veći pristup njihovim mrežama koje imaju neprovjereni IoT uređaji povezani s mobilnim mrežama, usljed povećanja broja zaposlenika koji rade od kuće. Ti uređaji mogu cyber kriminalcima omogućiti upad u inače relativno sigurnu korporativnu mrežu.

Još učestaliji i gori ransomware napadi nego prije
Prema KPMG-ovom istraživanju, rad od kuće znatno povećava rizik od napada ucjenjivačkim softverom, a osim manjeg nivoa sigurnosti koji karakteriše kućne uređaje u usporedbi s onim korporativnim, razlog za to leži i u mentalnom stanju samog korisnika. Naime, cyber kriminalci u posljednje vrijeme često pribjegavaju ransomware napadima s COVID-19 temom, a za korisnike koji se osjećaju ugroženo zbog pandemije vjerovatnije je da će kliknuti na fatalne linkove povezane s koronavirusom. Neki od primjera e-mailova, priloga i linkova kojima se danas uspješno širi ransomware uključuju: informacije o vakcinama, informacije o finansijskoj pomoći za one koji su ugroženi zbog lockdowna, kao i linkove za skidanje besplatnih alata za videokonferencije. Kao i uvijek, osim što zaposlenici moraju biti oprezni kada je u pitanju klikanje na sumnjive stvari – što je svakako teže kontrolisati u slučaju udaljenih radnika – kompanije moraju uvijek imati backup svih podataka kako bi se minimizirao utjecaj eventualnog ransomware napada. Međutim, napadači su se dosjetili kako doskočiti korisnicima i preduzećima koji ne žele platiti traženu sumu, nego naprosto vrate podatke podatke iz backupa – naime, cyber kriminalci ih sada ucjenjuju i time da će enkriptirane podatke javno objaviti. To napad čini daleko efikasnijim, budući da mnoge kompanije nemaju izbora nego da plate, jer ne mogu sebi priuštiti javno objavljivanje korporativnih podataka.

Napadi na finansijske organizacije
Finansijske organizacije predstavljale su jednu od najučestalijih meta u hakerskim napadima tokom pandemije koronavirusa, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i ove godine. U potencijalne napadače spadaju terorističke organizacije, hakeri aktivisti i napadači koje sponzorišu države. Budući da je zbog pandemije došlo do bržeg populariziranja trenda rada od kuće, došlo je i do povećanja broja napada putem RDP-a te drugih alata i uređaja koje zaposlenici koriste. Pod rizikom od cyber napada posebno se nalaze servisi i kompanije za plaćanje, kao i osiguravajuće kuće. Te su firme doživjele najveći rast broja napada u finansijskom sektoru tokom pandemije, koji je sa 5.000 skočio na 200 hiljada sedmično. Veliki problem, kao i u slučaju rada na daljinu za druge vrste kompanija, predstavlja to što se zaposlenici upuštaju u rizičnije ponašanje nego što bi to radili u uredima, što dodatno povećava rizik od zloupotrebe trenutnih trendova s ciljem napada na finansijske servise i institucije.

Insajderske prijetnje
Trenutna situacija u svijetu očekivano je dovela i do povećanja broja nezadovoljnih zaposlenika, a usljed predstojećih otkaza ili smanjenih primanja. To je imalo za posljedicu povećanje broja slučajeva krađe podataka unutar samih korporacija. Kompanija za analizu tržišta Forrester očekuje da će udio krađa podataka usljed insajderskih prijetnji ove godine s ranijih 22 posto porasti na 33 posto. Osim toga, dolazi i do rasta organizovanog zapošljavanja infiltratora, koji strpljivo čekaju da steknu povjerenje kompanija kako bi došli do povjerljivog intelektualnog vlasništva. Taj oblik cyber kriminala pomalo crnohumoristično se naziva “insajderi kao servis”.

Napadi na zdravstvene ustanove u velikom porastu
Interesantan trend koji prati pandemiju koronavirusa tiče se porasta učestalosti cyber napada na bolnice, pri čemu se posebno ističu napadi ransomwareom. Broj napada na zdravstvene ustanove je porastao za 45 posto u odnosu na novembar 2020. godine, što je više nego dvostruko veći rast nego u drugim sektorima. Pri tome su najzahvaćenije bolnice u Centralnoj Evropi, od čega je u Njemačkoj došlo do porasta napada od čak 220 posto. Razlog? S obzirom na opterećenje bolničkih resursa usljed broja COVID-19 pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega, bolničko osoblje mora kontinuirano održavati normalne operacije. Stoga u slučaju ransomware napada bolnice nemaju mnogo izbora nego odmah platiti otkupninu kako bi se što prije vratile na optimalan nivo rada – plaćanjem otkupnine bukvalno spašavaju živote svojih pacijenata.

Sigurniji dom za kućne ljubimce

14 Januara, 2021

Zašto su kamere za nadzor kućnih ljubimaca postale važne njihovim vlasnicima, kakve opcije nude i da li zaista mogu pomoći ukoliko ih odlučite instalirati u svom domu, pročitajte u nastavku teksta

Piše: Vesna Matić Karić; E-mail: redakcija@asadria.com

Iz straha da duži boravak vlasnika van kuće može izazvati određenu dozu stresa kućnome ljubimcu, vlasnici ih često odlučuju ostavljati same kod kuće. U tom slučaju pas, koji je izrazito društvena životinja, često reagira na načine koji mogu uključivati i uništavanje imovine, pa se mogućnost nadgledanja i kontrole kućnog ljubimca čini veoma korisnom. S obzirom na to da živimo u moderno vrijeme, tu na scenu stupaju kamere namijenjene za kućne ljubimce. One ne samo da vlasnicima omogućavaju da ih stalno nadziru već imaju i dvosmjerni audiosignal zahvaljujući kojem je moguća i komunikacija. Vlasnici tako mogu svoje ljubimce umiriti ukoliko su uplašeni ili uznemireni, a mogu jednostavno detektovati i postojanje bilo kojeg drugog problema. Pošto na tržištu postoji veći broj ovih kamera, najbitnije je da vlasnici razmisle šta im tačno treba i da, u zavisnosti od svojih potreba, izaberu onu koja će im najviše odgovarati.

Na šta obratiti pažnju

Postoji nekoliko osnovnih funkcija koje kamere za nadzor kućnih ljubimaca nude: detekciju pokreta, daljinski videonadzor putem mobilne aplikacije, dvosmjerni audiosignal, noćno snimanje, Wi-Fi konekciju i PTZ funkcionalnost. Prije svega, treba obratiti pažnju na rezoluciju i ugao snimanja, jer se oni razlikuju od kamere do kamere. Tako, naprimjer, ako imate mladog i razigranog kućnog ljubimca, ugao snimanja je bitna stavka jer pokazuje koliko je vidno polje kamere. Što je veći ugao snimanja, to više njegovih aktivnosti može pokriti. S druge strane, ako imate starijeg kućnog ljubimca, koji se baš i ne kreće previše, onda ugao snimanja nije od presudne važnosti kod izbora kamere.

Kada ste to pokrili, bitno je da kamera ima i dvosmjerni sistem komunikacije koji smo na početku teksta već spominjali, jer mogućnost da samo vidite šta vaš pas radi više nije dovoljna. Pošto sada imate i kamere sa zvučnikom i mikrofonom, zašto ne iskoristiti pogodnosti “razgovora” s njim u slučaju da je to neophodno ili nešto što jednostavno želite? Opcija noćnog snimanja idealna je za ljude koji često rade noćne smjene i žele provjeriti kako se njihov ljubimac snalazi dok je sam u stanu, a nudi mogućnost snimanja i nadziranja čak i u uslovima slabe vidljivosti. I, naravno, tu je još i dodatak u vidu senzora pokreta i zvuka, koji funkcioniše tako da dobijate upozorenja putem mobilne aplikacije u slučaju da senzori zabilježe sumnjivo kretanje ili zvukove.

Pohrana podataka

Još jedna bitna stavka na koju vrijedi obratiti pažnju pri kupovini ovih kamera jeste način pohrane podataka, jer vjerovatno snimljeni materijal nećete moći provjeravati baš svakog dana. Zato su u ponudi tri opcije: čuvanje zapisa u cloudu, na SD kartici ili internoj flash memoriji. Na vama je da izaberete najbolju opciju za vas i vaše potrebe. Ako se nećkate oko neophodnih opcija, samo da naglasimo da stručnjaci iz oblasti veterine najveći naglasak stavljaju na dobru rezoluciju i dvosmjernu komunikaciju, jer se zahvaljujući njoj briše fizička barijera između vlasnika i kućnog ljubimca, tako da trebate i to uzeti u obzir.

Sigurnosna kamera ili nešto drugo?

Prije nego što krenemo pojašnjavati specifikacije kamera namijenjenih nadzoru kućnih ljubimaca, prvo želimo pojasniti razliku između sigurnosnih kamera i onih o kojima u ovom tekstu pišemo. Jer, možda bi neko pomislio: a zašto bih ja kupio kameru koja će snimati mog psa kada mogu uzeti standardnu sigurnosnu kameru i tako ubiti dvije muhe jednim udarcem? Poenta je u sljedećem: iako vam sigurnosne kamere omogućavaju da pratite i snimate svog kućnog ljubimca dok niste kod kuće, one ne mogu učiniti ništa na uspostavljanju odnosa s njim, što, pretpostavljamo, želite. Moderne kamere za kućne ljubimce vam omogućavaju da im se obraćate, da se gledate preko kamere, a neke čak imaju i opciju da s vremena na vrijeme izbace poslasticu za vašeg četveronožnog člana porodice. One mogu riješiti problem anksioznosti kod ljudimca ili dosade jer je predugo ostavljen sam, što nerijetko dovodi i do pojave uništavanja namještaja, odjeće, obuće itd. Da ne govorimo o porastu nivoa stresa koje neki ljubimci doživljavaju kada su ostavljeni sami. U nastavku donosimo kamere koje se mogu naći na tržištu.

Furbo

Ova kamera je namijenjena i kreirana isključivo za pse, a u sebi sadrži i Amazonovog glasovnog asistenta Alexu. Kamera vlasnicima šalje upozorenje u stvarnom vremenu svaki put kada njihov pas počne lajati (tzv. barking alert), s tim da možete podesiti nivo osjetljivosti samog upozorenja, a možete i filtrirati druge zvukove kako bi se spriječila njegova bespotrebna aktivacija. Treba naglasiti da vam kamera neće slati notifikacije svaki put kada vaš pas zalaje, jer bi to bilo suludo. Riječ je o tome da je kamera u stanju prepoznati kada vaš pas laje jer je u nevolji ili je nesretan, tako da tek u tim slučajevima dobijate notifikaciju ili upozorenje, a sve to bez prijeke potrebe za konstantnim nadgledanjem.

Kao što smo ranije u tekstu već napomenuli, neke kamere imaju sposobnost da vašem ljubimcu dobace igračku ili neku poslasticu, a Furbo je upravo jedna od njih. Prije nego što izbaci poslasticu, kamera će pustiti zvuk “klik-klik” (što se u praksi zove click trening), što znači da zahvaljujući njoj možete trenirati svog psa da prepoznaje zvuk i šta slijedi nakon njega. Furbo nudi još neke usluge uz doplatu kao što je Dog Nanny usluga, ali i bez toga ovo je dobra kamera koja je dobrodošao stanar u vašem domaćinstvu.

Petcube Bites 2

Ovdje je riječ o tzv. dog treat kameri, koja je zadužena za davanje poslastica kućnom ljubimcu. Bites 2 dolazi s opremom za montiranje, tako da je možete postaviti na zid, a to opet znači da ne zauzima mnogo prostora u kući. Kamera ima ugrađen laser i Alexa tehnologiju, a može puštati muziku te nudi 1080p video s vidnim poljem od 160 stepeni. Sama kamera je, kao što joj ime i kaže, u obliku kocke, s tim da se u donjem aluminijskom dijelu nalazi dispenzer za dijeljenje poslastica. Osim toga, Bites2 ima četiri mikrofona i zvučnika, što znači da je zvuk bolji nego kod većine drugih kamera. I njega, kao i Furbo, možete kontrolisati pomoću Alexe, koja je u ovom slučaju kod Bitesa 2 ugrađena, ali nije i aktivirana. Još jedna od stvari koju nudi jeste premium pretplata od četiri dolara mjesečno, s tim da moramo naglasiti da se ona plaća godinu dana unaprijed, a nudi mogućnost dodavanja drugih kamera, kao i skidanja videa. Ukoliko se odlučite na kupovinu, Petcube Bites 2 košta oko 250 dolara na Amazonu.

Pawbo+

Pawbo je dizajnirana tako da nadgleda pse i mačke, a uključuje HD video feed, dvosmjerni komunikacijski sistem, a tu je i opcija za instantno dijeljenje fotografija vašeg ljubimca na društvenim mrežama. A kako se on ne bi previše ulijenio dok vi niste tu, Pawbo se pobrinuo da ima lasersku igru ugrađenu u svoj sistem, mada treba imati na umu da se u prošlosti ovakve igre nisu preporučivale psima, ali su za mačke sasvim uredu. U svakom slučaju, na svakom vlasniku je da sam istraži temu i odabere najbolju kameru za sebe i svog kućnog ljubimca. Ukoliko ste zainteresovani za ovaj tip kamere, možete je naručiti putem Amazona i web-stranice Chewy za 150 dolara.

Petcube Play 2

Još jedna Petcubeova kamera, ovaj put naziva Play 2, namijenjena je nadzoru vlasnika mačaka. Riječ je o kameri kockastog oblika, rezolucije 1080p, koja dolazi s dodatkom dvosmjerene komunikacije u stvarnom vremenu. Uz pomoć Petcube aplikacije u svakom trenutku možete provjeriti šta vaš krzneni prijatelj radi, možete razgovarati s njim i tako ostvariti odnos pomoću moderne tehnologije. Zanimljivo je da u okviru aplikacije postoji opcija zahvaljujući kojoj možete prevlačiti prstom preko ekrana osjetljivog na dodir za vrijeme snimanja uživo, dok će ugrađeni laser pratiti putanju kretanja vašeg prsta, omogućavajući vam da se izdaleka igrate sa svojom mačkom. A kako kamera dolazi s ugrađenom Alexa tehnologijom, to znači da će ona započeti partiju ako joj kažete da se poigra s vašim kućnim ljubimcem umjesto vas. Dakle, ukoliko niste raspoloženi za to da se igrate s laserom, Amazonov glasovni asistent će rado preuzeti taj zadatak na sebe. Međutim, ovdje moramo napomenuti da su prijavljeni određeni problemi s vidljivošću lasera i slaboj pokretljivosti u stanovima u kojima ima dosta prirodnog osvjetljenja, pa ga kućni ljubimac ponekad ne može ni vidjeti. Kao i druga Petcubeova kamera opisana u ovom tekstu, i ova košta oko 150 dolara.

Tri razloga za pet-friendly kamere

Ukoliko već neko vrijeme razmišljate i trudite se da odvagate trebate li ovakvu kameru ili ne, nudimo vam tri legitimna razloga zbog kojih je ovaj tip kamera dobra odluka i investicija. Prvi je i najočigledniji, a to je udaljeni nadzor. Ovaj tip nadzora sigurno bi pomogao u slučajevima kada ste na poslu ili idete u kupovinu, jer čak su i najposlušniji ljubimci skloni nepoželjnom ponašanju, a kamera bi vam omogućila da barem znate gdje nestaju stvari iz domaćinstva ili na čemu trebate poraditi. Pored toga, ovakve kamere su dobar odabir i u slučaju da ste unajmili nekoga da vam se brine za kućne ljubimce dok vi niste tu, jer će na diskretan način snimati i ponašanje date osobe. I na kraju, nije zanemarljivo napomenuti i to da ovakva kamera može pomoći i u slučaju provale u stan, jer će ostati zabilježeno ko je provalio, kada i kako, a vi ćete imati lagan pristup svim navedenim snimcima. Drugi razlog jeste bolji nadzor zdravlja vašeg kućnog ljubimca. Za mnoge vlasnike njihov kućni ljubimac je i član porodice čije zdravlje je od velike važnosti. Nažalost, mnoge bolesti kod životinja se prekasno otkriju, a to je upravo polje na kojem kamere namijenjene nadzoru kućnih ljubimaca mogu pomoći. Nekad je jednostavno teško odrediti da li je vaš kućni ljubimac letargičan, pospan, odbija li hranu ili je jednostavno bolestan. Kamere namijenjene ljubimcima mogu vam pomoći da otkrijete obrasce ponašanja koje možda drugačije ne biste otkrili. Tako biste, recimo, prilikom pregledanja snimaka od prije nekoliko dana mogli primijetiti da nešto ne štima i taj snimak pokazati svome veterinaru koji će znati šta treba dalje raditi. I u slučaju da dođe do operacije, kamera će vam ponovo pomoći pri nadgledanju ljubimca tokom njegovog oporavka.

Interakcija i posvećenost

I treći razlog koji ide u prilog nabavci kamere za kućne ljubimce zasigurno je pojačana interakcija i posvećenost. Naime, mnogi vlasnici imaju određeni stepen griže savjesti ili se pitaju nedostaju li svojim ljubimcima kada nisu tu. Stručnjaci kažu: da, nedostajete im, a to posebno važi ukoliko imate psa. Zapravo, ne samo da im nedostajete, nego čak znaju i koliko dugo ste bili odsutni. Istraživanja potvrđuju da konkretno psi doživljavaju vrijeme na isti način kao i ljudi, a oni koji provode najviše vremena daleko od svojih vlasnika skloni su iritabilnosti, anksioznosti usljed razdvajanja, pa čak i depresiji. Zbog toga su ove kamere jedan od načina da se vašem ljubimcu popravi raspoloženje kada niste tu. Kako većina nabrojanih kamera nudi dvosmjernu komunikaciju i neku vrstu surogata Skype poziva, treba iskoristiti prednosti koje nam donosi nova tehnologija kako bismo usrećili i svog ljubimca, ali i sebe, jer onda znamo da smo učinili sve što je u našoj moći da svog psa ili mačku učinimo zadovoljnim. Jer, ipak smo mi birali njih, a ne oni nas.

Kamere za kućne ljubimce kao pomoć pri osiguranju

Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, zanimljivo je istaći da mnogi posjednici kuća dobijaju i popust kod osiguravajućih kuća ukoliko imaju uređaje koji smanjuju rizik od nanošenja štete domu. To može uključivati protivprovalna vrata, ali i instaliranje sigurnosnih ili, u ovom slučaju, kamera namijenjenih nadgledanju kućnih ljubimaca. Čak i ako ne živite u Americi, zgodno bi bilo provjeriti s osiguravajućom kućom da li nude popuste ukoliko imate neki nadzorni sistem, jer biste u tom slučaju mogli uštedjeti dosta novca, a istovremeno biste učinili nešto dobro za svog kućnog ljubimca.

Kako odabrati onu najbolju?

13 Januara, 2021

Videonadzorne kamere za noćno snimanje posljednjih su godina doživjele veliki uspon zahvaljujući senzorima slike i tehnološkom napretku koji im olakšava rad pri slabom osvjetljenju. Sigurnosne kamere za noćno snimanje danas su mnogo snažnije i, za razliku od zrnastih monohromatskih slika s noćnih kamera, moderni uređaji ovog tipa sada mogu ponuditi jasne slike u punoj boji i uz minimalno osvjetljenje

Izvor: a&s International; E-mail: redakcija@asadria.com

Prava sigurnosna kamera za noćno snimanje može biti dragocjena komponenta svakog sigurnosnog sistema za rad na otvorenom. Ipak, uz veliki broj modela dostupnih na tržištu, odabir pravog rješenja može biti veoma složen proces. Pravilno razumijevanje faktora koje treba uzeti u obzir pri odabiru kamere može predstavljati razliku između uspješne i neuspješne instalacije. U nastavku teksta govorimo o boji prikaza, ambijentu i osvjetljenju kao nekim od najvažnijih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom biranja najbolje kamere za noćno snimanje.

Noćno snimanje u boji vs. crno-bijeli režim rada

Tradicionalne sigurnosne kamere za noćno snimanje s infracrvenim filterima (poznate i kao IR-cut modeli) nude crno-bijelu sliku. Međutim, napredak tehnologije izrade kamera, senzora slike i podrške za rad u uvjetima slabog osvjetljenja unaprijedili su mogućnosti kamera za noćno snimanje u boji. Budući da je sada dostupan širi izbor modela, prvo što treba utvrditi prilikom odabira najbolje kamere za noćno snimanje jeste da li vam treba ona s prikazom u boji ili vam je dovoljan crno-bijeli video. Iako se ovo može činiti kao jednostavna stavka za razmatranje, Andres Vigren, globalni menadžer proizvoda u kompaniji Axis Communications, navodi da odgovor na ovo pitanje uveliko određuje koje je rješenje najbolje za vas. “Za prikaz kvalitetnog videa u boji potreban vam je adekvatan izvor svjetlosti koji odgovara potrebama kamere. Na tržištu su dostupni noviji modeli s naprednim tehnologijama za rad pri slabom osvjetljenju koji zahtijevaju manje svjetlosti”, kaže on. Max Fang, direktor za IP proizvode u kompaniji Hikvision Digital Technology, naglašava da dužina trajanja prikaza u boji zavisi od sposobnosti kamere da izađe na kraj sa slabim osvjetljenjem. U protivnom, kamere će se prebaciti u infracrveni (IC) način rada kada osvjetljenje postane nedovoljno (npr. kada padne mrak), a zaslon će se prebaciti na crno-bijeli prikaz.

U slučajevima slabog osvjetljenja važno je provjeriti je li IC svjetlo na kameri odgovarajuće ili vam je potreban zasebni IC uređaj. Ako ugrađeno IC svjetlo nije dovoljno za ravnomjerno osvjetljenje, to bi moglo dovesti do toga da na slici imate crne uglove.

Osim toga, morat ćete provjeriti i je li IC svjetlo potpuno ili djelimično skriveno. Ako krajnji korisnik želi da kamere budu potpuno neprimjetne, prikladna opcija je skriveno IC svjetlo koje je nevidljivo za ljudsko oko. Međutim, Vigren navodi da je ono manje osjetljivo kada je u pitanju rad kamere i da će biti potrebno dodatno osvjetljenje u okruženju kako bi se došlo do najbolje slike.

Dodatni faktori važni za noćno snimanje

Promjene u nivou osvjetljenja tokom godišnjih doba su još jedan od ključnih faktora prilikom odabira kamere za noćno snimanje. U idealnoj situaciji, kamere koje kvalitetno rade pri slabom osvjetljenju trebale bi jednako dobro raditi i tokom dana. Istovremeno, postavke koje se koriste za noćno snimanje možda neće biti optimalne u nekom drugom dobu dana. “Kako se godišnja doba mijenjaju, sunčeva svjetlost pada na kamere na različite načine, posebno tokom jeseni i proljeća. Zato je jako bitno osigurati da se kamera može automatski prilagoditi ambijentu. To znači da ona mora moći mijenjati režime rada u uvjetima slabog osvjetljenja i koristiti široki dinamički opseg (WDR) u zavisnosti od ambijentalnog osvjetljenja”, kaže Vigren.

Analizirajte okruženje koje nadzirete

Okruženje u kojem se koristi kamera također je bitan faktor pri odabiru pravog uređaja za noćno snimanje. Pri tome treba razmotriti faktore kao što su veličina pokrivenog područja i postojanje potrebe za otkrivanjem, identifikacijom i prepoznavanjem objekata. Na taj način možemo utvrditi specifikacije buduće kamere za noćno snimanje i ustanoviti da li nam je potrebna podrška dodatnih tehnologija, poput termalnih sistema ili radara. Mjesto postavljanja također igra značajnu ulogu tokom procjene potrebnih karakteristika kamere. Naprimjer, ako je postavljena nisko i lako joj se može pristupiti, može biti izložena neovlaštenom rukovanju i vandalizmu. U tom slučaju krajnji korisnici trebaju uzeti u obzir i IK standard otpornosti na udare. Ako će kamera biti izložena nepovoljnim vremenskim uvjetima (npr. kiši, snijegu itd.), potrebno je osigurati kvalitetnu zaštitu od nepogoda i vlage za prednje staklo uređaja. Kapljice na staklu mogu uzrokovati pojavu odsjaja kod uključenog IC svjetla, što u konačnici smanjuje jasnoću i kvalitet slike.

Napredni senzori slike

Nadzorne kamere za noćno snimanje kontinuirano se ažuriraju pomoću novih tehnologija. Fang navodi da danas uključuju više objektiva, fuziju dvostrukog svjetla i prateće tehnologije, objektive sa širim otvorom blende, namjenske senzore za veće površine i inteligentniju tehnologiju za rad pri slabom osvjetljenju. “Što se tiče senzora slike, došlo je do značajnih poboljšanja njihove tehnologije kako bi ih se učinilo osjetljivijim na svjetlost i omogućila obrada slike u stvarnom vremenu. Implementacija ovako snažnih čipova nudi i veći kapacitet za obradu slike, što u konačnici podiže i njihov kvalitet. Ovakav razvoj situacije doveo je do pojave kvalitetnijih kamera za rad pri slabom osvjetljenju s prikazom u znatno višim rezolucijama. U odnosu na period od prije deset godina, kada su kamere za rad pri slaboj svjetlosti bile dostupne samo u SVGA i D1 rezoluciji, sada se ista osjetljivost nudi sa 4K kamerama”, objašnjava Vigren. Eaden Xie, direktor IPC serije proizvoda u kompaniji Dahua Technology, navodi da njihove kamere koriste senzor slike osjetljiv na noćne izvore svjetla, koji omogućava modelima u boji da ponude veće dimenzije piksela i pozadinsko osvjetljenje za njih, kao i veći stepen konverzije svjetla (HCG) pri slabom osvjetljenju. “Korištenje HCG tehnologije može ponuditi viši stepen konverzije svjetla unutar senzora. Ovakvo pojačanje se dešava u prednjem segmentu signalne veze, što može smanjiti utjecaj pozadinskog šuma i tako donijeti kvalitetniji omjer signala i šuma”, objašnjava Xie.

Kako vještačka inteligencija i duboko učenje pomažu kamerama?

Napredak u segmentu hardverskih i softverskih tehnologija omogućio je primjenu inteligentnih načina rada s kamerama za noćno snimanje. Stalnim poboljšanjem algoritama vještačke inteligencije i smanjivanjem sistemskih zahtjeva za njihovu primjenu, u sve više scena sada se koristi cijeli spektar boja i vještačka inteligencija. “Kada je riječ o kamerama za noćno snimanje, ljudi mogu pomisliti da je slika dovoljno dobra ako je prikaz jasan, dobro osvijetljen i u boji. Kod inteligencije se više pažnje posvećuje pribavljanju kvalitetnih informacija o praćenom subjektu, a ne samo o prikazu boja, poboljšanju svjetline i smanjenju šuma. Krajnji cilj stalne optimizacije učinaka noćnog snimanja je primjena algoritama dubokog učenja za podršku reagiranju na konkretne situacije uz dovoljnu količinu i detaljnost prikazanog videa”, kaže Xie. U budućnosti bi interna i eksterna primjena vještačke inteligencije mogla igrati važnu ulogu u poboljšanju mogućnosti tehnologija za rad pri slabom osvjetljenju. To uključuje poboljšanje kvaliteta videa koji kamera prikazuje, snima i prenosi.

Bolje performanse traže više procesorske snage

Bilo da je riječ o dovoljnom dostupnom infracrvenom (IC) svjetlu, nivou osvjetljenja (lux) ili drugim komponentama, sve navedeno utječe na kvalitet rada kamere za noćno snimanje i domet u kojem ona može obavljati svoj posao. Osim toga, dostupna procesorska snaga može utjecati ne samo na daljinu vidokruga kamere nego i na kvalitet slike. Procesorska snaga, međutim, ima svoju cijenu i njen iznos je obično takav da će krajnji korisnici morati dobro razmisliti da li je mogu priuštiti i žele li platiti za nju. Razlika u cijeni između ulaznog i vrhunskog modela kamere za noćno snimanje može se kretati u rasponu od 200 do 5.000 američkih dolara. Vigren naglašava da kompanijama s manjim prostorijama nije isplativo ulagati u vrhunske modele, jer bi troškovi premašili njihov budžet, a da pritom ne bi nužno ponudili dodatnu vrijednost. “Na kraju, odabir kamere zavisi od ukupnih troškova ulaganja i konkretne primjene. Ulazni modeli fiksnih fokalnih kamera često nude područje pokrivenosti od oko 10 metara. Za manje prostorije s ograničenim budžetom, ovaj tip kamere može biti dovoljan”, kaže on, dodavši da je za veće prostore bolja opcija standardna 1080p kamera s dometom od 30-ak metara.

Veći domet traži dodatno IC svjetlo

Količina svjetlosti koju kamera dobija je još jedan faktor koji u velikoj mjeri može utjecati na njene performanse u pogledu dometa. “Općenito govoreći, više svjetla donosi kvalitetniju sliku i to je još važnije na većim udaljenostima. Za postizanje visokog kvaliteta slike potrebna vam je dovoljna količina ugrađenog IC svjetla koje troši više energije. U ovom slučaju može biti isplativije osigurati izvor dodatnog IC svjetla koje će podržati performanse kamere”, kaže Vigren. Za scenarije primjene u kojima je potreban veći domet (npr. mostovi, ceste, pogranična kontrola itd.) Vigren preporučuje korištenje kamera s vrhunskim zumom. On naglašava da takve kamere mogu pokriti udaljenost i do 400 metara podešavanjem infracrvene zrake prema nivou zuma kamere. “Za korisnike koji moraju pratiti objekte na velikim udaljenostima kombinirano rješenje u vidu dodatnih radara ili termalnih kamera može ponuditi najbolje rezultate, jer te tehnologije ne zavise od količine svjetla da bi bile efikasne”, kaže on.

Česte zablude povezane s kamerama za noćno snimanje

Postoji više zabluda koje se tiču rada nadzornih kamera za noćno snimanje i njih se potrebno riješiti prije ulaska u proces odabira. One mogu dovesti do nabavke pogrešne kamere i loših rezultata pri njihovom korištenju. Ideja noćnog snimanja obično zaziva asocijacije na crno-bijele monohromatske slike ili snimke u zelenkastim nijansama koje često viđamo na televiziji. To danas više nije slučaj. Moderne kamere tokom noćnog snimanja nude prikaz u cijelom spektru boja. Mnoge kompanije naporno rade na poboljšanju tehnologije za rad pri slabom osvjetljenju kako bi tokom noćnog rada ponudile realnije i jasnije videozapise u boji. Iako mnoge kamere za noćno snimanje danas mogu prikazivati boje, njima je i dalje potrebna dovoljna količina svjetla kako bi se to postiglo. Zbog toga su opremljene izvorom infracrvenog (IC) svjetla, koji im omogućava da se prebace na crno-bijeli prikaz ako osvjetljenje postane nedovoljno za efikasnu primjenu prikaza u boji. Kompanije kao što je Dahua Technology lansirale su proizvode koji podržavaju prikaz u punoj boji i nude cjelodnevni nadzor u boji u uvjetima slabog osvjetljenja. Kako kaže Xie, “u poređenju s drugim kamerama, kod ovih modela nema mjesta zabrinutosti zbog gubitka kvaliteta videa/boje usljed prebacivanja na crno-bijeli režim rada”.

Jedna od uobičajenih zabluda u vezi sa sigurnosnim kamerama za noćno snimanje jeste da one “vide” bolje tokom dana u odnosu na noć. “Dnevne performanse snimanja zavise od brojnih faktora, poput dubinske oštrine, širokog dinamičkog opsega (WDR), rezolucije itd. Njih treba sveobuhvatno procijeniti. Ovo su glavni faktori koji utječu na kvalitet videa tokom dana. Tehnologija za rad pri slabom osvjetljenju ne poboljšava kvalitet slike tokom dana”, objašnjava Fang.

Specifikacije i tehnički podaci nisu ključni!

Još jedna uobičajena zabluda je izjednačavanje proizvođačevih brojki s konkretnim performansama. Krajnji korisnici se često previše oslanjaju na tehničke specifikacije kada odlučuju o nabavci kamere. Ustvari, tehnički podaci ih često zavaraju i zbog njih donose odluke bez fokusiranja na načine na koje kamera, zapravo, radi. Ako ne uspoređujemo modele istog proizvođača, tehničke specifikacije mogu zavarati jer one ne daju nikakve garancije u vezi s kvalitetom kamere ili njenim performansama u praksi. Osim toga, ograničavanjem izbora kamera prema određenom rasponu specifikacija vi iz postupka odabira možete isključiti i druge pogodne i kvalitetne opcije, što može dovesti do neželjenih ishoda. “Ako se oslanjaju samo na suhe podatke, krajnji korisnici mogu nabaviti rješenje za koje smatraju da će ponuditi očekivane performanse, a onda ih ono može iznevjeriti na duže staze jer se specifikacije ne podudaraju s realnošću. Jedini način da se to izbjegne je testirati kameru na terenu prije donošenja konačne odluke”, objašnjava Vigren. On vjeruje da vrijedi uložiti dodatno vrijeme u testiranje i procjenu potencijalne kamere, odnosno provjeriti kvalitet njihovog rada tokom dana i noći, jer na taj način krajnji korisnici mogu donijeti odluku na osnovu konkretnih pokazatelja o performansama.

Modernizacija vatrodojave

13 Januara, 2021

Za razliku od drugih industrija, potražnja za zaštitom od požara ne jenjava zbog njene uloge u spašavanju života. Prema istraživanju više agencija, to bi tržište moglo zabilježiti stabilan rast u narednim godinama budući da vlade širom svijeta žele pooštriti regulative i povećati sigurnost. No, danas se moderniziraju i same zgrade koje se trebaju zaštititi

Izvor: a&s International; mail: redakcija@asadria.com

Tržište pametnih zgrada će, kako navodi Fortune Business Insights, rasti po složenoj godišnjoj stopi od 12,6 posto do 2026. godine. Napori na smanjenju emisije ugljika i stvaranju energijski efikasnijih zgrada mogli bi biti glavni pokretač. A kako raste broj pametnih zgrada tako se povećava i potreba za njihovom zaštitom od požara. Dugo vremena razvoj u sektoru zaštite od požara nije bio brz kao u videonadzoru ili drugim oblastima sigurnosti. Tome je doprinijelo nekoliko faktora, od zadovoljstva kupaca onime što već imaju do slabog interesa za ulaganje u ovaj segment. Međutim, sada se vide značajne promjene u zaštiti od požara, među kojima je sve veća digitalizacija. Zbog toga bi industrija zaštite od požara trebala sve više usvajati pametnu tehnologiju.

Brže usvajanje IP-a

“Zaštita od požara se tokom posljednje decenije transformirala rastom adresabilnih uređaja zasnovanih na IP-u unutar umrežene infrastrukture sistema za dojavu požara”, kaže Andreas Kahl, voditelj softverskog inžinjeringa i vatrodojavnih sistema u Bosch Building Technologiesu. “Skalabilnost i modularna arhitektura digitalnih sistema za vatrodojavu otključali su novu razinu zaštite, npr. određivanjem tačnog mjesta aktiviranog detektora dima u alarmnoj situaciji ili povezivanjem sa sistemima razglasa za faznu evakuaciju zgrada. Za sistem-integratore instalacija i održavanje alarmnih sistema dostigli su novi nivo efikasnosti – uključujući automatizirana servisna upozorenja i mnogo manje lažnih alarma – uz veliku uštedu troškova”, objašnjava on.

Prelazak na IoT

Kahl kaže da će uskoro sve veći broj umreženih vatrodojavnih sistema biti povezan s internetom stvari (IoT). To je dio većeg trenda u svim industrijama, uključujući pametne domove i pametne zgrade automatizirane kombinacijom podataka prikupljenih pomoću senzora i vještačke inteligencije (AI). Očekuje se da će broj IoT povezanih uređaja u svijetu premašiti 14 milijardi do 2022. godine, što je više od polovine od 28,5 milijardi povezanih uređaja na svijetu.

Adresabilni uređaji za slanje obavijesti

Jedno od najznačajnijih dostignuća u sistemima za zaštitu života je adresabilno obavještavanje. Prema Rodgeru Reiswigu, potpredsjedniku kompanije Johnson Controls, iako industrija već nekoliko decenija ima adresabilne ulazne uređaje za vatrodojavu, uređaji za obavještavanje su to počeli pratiti tek prije nekoliko godina. “Budući da se notifikacijski uređaji, uključujući sirene i zvučnike, sada mogu adresirati, njihova mogućnost da se selektivno aktiviraju softverom, a ne načinom na koji su fizički ožičeni, pruža veću fleksibilnost vlasniku ili upravitelju zgrade. Također, uz selektivnu kontrolu takvi uređaji mogu izvršiti automatizirano samotestiranje. U osnovi, ako se uređaj može samostalno funkcionalno testirati, oponašati funkcionalni test, prijaviti je li prošao ili nije i izvesti to u istom intervalu koji zahtijeva NFPA 72, tada se to smatra ekvivalentnim slanju osobe da testira svaki uređaj. Ova mogućnost nudi vlasniku ili upravitelju mogućnost testiranja svog sistema mnogo brže i uz znatno manje ometanja stanara”, rekao je Reiswig.

Novi komunikacijski sistemi

Komunikacija je ključna za zaštitu od požara. Značajna promjena kroz koju industrija trenutno prolazi je prestanak korištenja telefonskih linija u centralnim nadzornim stanicama kako se analogno prenošenje telefonskog signala ukida. Mobilni i IP komunikatori su tehnologija koja se trenutno najviše koristi. “Sistem koji nije vatrodojavni, ali često spada pod odgovornost izvođača vatrodojavnih sistema, je ERRCS, radiosistem za hitne slučajeve. Ovi sistemski zahtjevi se iz dana u dan sve više provode. Hitna pomoć, policija i vatrogasci ovise o radiokomunikacijama, a ako komunikacije u zgradi ne rade, životi su ugroženi”, rekao je Ray Dotts, projektni menadžer u Telgian Engineering and Consultingu.

Cloud rješenja

Rješenja bazirana na cloudu sada prodiru u svaki segment, a industrija zaštite od požara nije iznimka. Prema Thomasu Dolsu, globalnom menadžeru softverskih proizvoda u Siemens Smart Infrastructureu, najviši nivo zaštite objekta od požara je brza, pouzdana i pametna komunikacija vatrodojavnog sistema i interfejsa koji prikuplja podatke. “Sve počinje omogućavanjem da su svi podaci kontinuirano dostupni na daljinu, tako da se rad sistema može nadzirati i njime upravljati putem bilo kojeg računara, laptopa ili mobilnog uređaja – bilo kada i bilo gdje”, rekao je Dols.

Rastuća uloga IoT-a u zaštiti od požara

Nema sumnje da IoT polako revolucionizira većinu tradicionalnih industrija. Prema Thomasu Dolsu, način na koji radimo, štitimo se od požara i pružamo usluge zaštite od požara promijenio se tokom posljednjih godina. “Digitalizacija je pokrenula ovu promjenu, pretvarajući tradicionalnu zaštitu od požara u moderan i produktivan biznis. S ovom novom ponudom smo u srcu IoT-a, s jasnim ciljem da sigurno povežemo što više naših proizvoda za zaštitu od požara. Za kupce će to značiti bolje korištenje stručnjaka u tom segmentu, bolji servis, pa čak i nove poslovne mogućnosti”, rekao je Dols.

Prednosti IoT-a

Internet stvari omogućio je sistemima za zaštitu života da se povežu sa svijetom. Vlasnici ili upravitelji zgrada sada se mogu povezati sa svojim sigurnosnim sistemima s bilo kojeg mjesta na svijetu telefonom, tabletom ili bilo kojim povezanim uređajem. “Iako se sistemi mogu povezati sa svijetom, ipak moramo postaviti pitanje – može li se sistem kompromitovati zlonamjernim aktivnostima hakera? Zbog toga moraju biti primijenjene zaštitne mjere kako bi se spriječila preuzimanja te vrste. Ovo je postalo pitanje kojim se bave Underwriters Laboratory i Nacionalna asocijacija za zaštitu od požara i poduzimaju mjere kako bi primijenili cyber sigurnosne standarde i instalacijske prakse”, rekao je Rodger Reiswig, potpredsjednik za industrijske odnose u Johnson Controlsu. Vlasnici i upravitelji objekata sada mogu integrisati svoje sigurnosne sisteme bez potrebe da budu na lokaciji, što štedi vrijeme i resurse, ali i dozvoliti instalateru ili serviseru da to učini i dijagnosticira bilo kakav problem prije nego što uopće dođe na mjesto događaja.

Većina velikih kompanija istražuje šta još mogu učiniti da iskoriste snagu IoT-a. Bosch je, naprimjer, postavio strateški cilj da sve kategorije elektronskih proizvoda podržavaju IoT do kraja 2020. Riječ je o tzv. 3S viziji povezivanja: senzora, softvera i usluga (services). Razvijajući i implementirajući usluge i rješenja za povezani svijet, Boschevi kupci imaju koristi od stručnosti te kompanije u razvoju softvera i senzorskoj tehnologiji, kao i širokog portfolija njenih usluga i proizvoda. “Što se tiče uvođenja IoT-a u segment zaštite od požara, Bosch ima viziju budućnosti u kojoj povezani uređaji i njihovi podaci otvaraju nove vrste usluga koje krajnjim kupcima i sistem-integratorima nude značajne prednosti. Ovo putovanje ka digitalnoj transformaciji već je uveliko u toku, jer IoT aplikacije već unapređuju usluge zaštite od požara na nekoliko načina. Kao preduslov, mrežna arhitektura sistema, koji čine vatrodojavne centrale i senzori, mora se na siguran način povezati s internetom putem pristupnih čvorišta, hubova i gatewaya. S ovakvom konekcijom, sistem može komunicirati s poslužiteljem aplikacija u oblaku putem IP protokola za slanje podataka u stvarnom vremenu, poput onih o stanju uređaja, potrošenosti baterije i liste događaja”, rekao je Andreas Kahl, voditelj softverskog inženjerstva i vatrodojavnih sistema u kompaniji Bosch Building Technologies.

Iako IoT usluge daljinskog upravljanja integratorima već omogućavaju veću efikasnost, tek grebemo po površini mogućega. Temelj za sljedeću generaciju usluga povezanih u internet stvari izliven je već danas kako se povećava integracija između senzora, softvera i usluga. Da bi se ostvarila prednost u odnosu na konkurenciju, neće biti presudno samo da uređaji rade međusobno unutar iste mreže već i da se u procesu izgradnje cjelovitih vatrodojavnih sistema spremnih za povezivanje s IoT-om omogući besprijekorna integracija s aplikacijama i platformama trećih strana putem API-ja. Bit će još važnije da sistemi mogu komunicirati s aplikacijama ili softverom za upravljanje zgradama. Istovremeno, sposobnost pružanja integrisanih IoT usluga, sigurnih od hakera i zlonamjernih napada, bit će nezamjenjiva, jer su sistemski podaci najvažniji resurs. Ti podaci sadrže ključ za ono što slijedi.

Sporo usvajanje

Internet stvari je još u ranoj fazi primjene u industriji zaštite od požara, bez obzira na njegove prednosti. Cristina Aragon Vandenbent, savjetnica za zaštitu od požara u Telgian Engineering and Consultingu, kaže da većina njihovih kupaca još nije iskoristila prednosti IoT-a u vatrodojavnim sistemima, ali ih istražuje, testira i evaluira. “IP umrežavanje centrala i razglasnih sistema jedan su od naših najnovijih ugovora. Prednost umrežavanja vatrodojavnih centrala je pojačan nadzor, fleksibilnije ožičenje i uzemljenje”, rekla je Vandenbent. Jedna od novih funkcionalnosti može uključivati slanje obavijesti na lične telefone, računare i druge uređaje, što može djelovati kao dodatni kanal obavještavanja. Ovakve značajke samo su neke od prednosti koje ovu novu tehnologiju čine uzbudljivom.

Važnost videonadzora u vatrodojavi

Pomoću kamera centralna nadzorna stanica može vidjeti požar. Nakon obavještavanja vatrogasne službe sistem će prenijeti relevantne informacije, poput činjenice da je riječ o stvarnom požaru, njegovoj veličini i tačnoj lokaciji, tako da vatrogasci mogu znati gdje trebaju doći i adekvatno se spremiti za gašenje vatre.

Najočitija prednost upotrebe nadzornih kamera za potvrdu požara je smanjenje broja lažnih uzbuna. Međutim, upotreba ovog rješenja kupcu nudi i više. Tradicionalni sistemi za otkrivanje požara rade samo kad dim ili toplota dođu do senzora, koji su najčešće postavljeni na plafonu. Kamere, s druge strane, mogu otkriti požar netom nakon što izbije i ubrzati odgovor najmanje nekoliko sekundi. “Detekcija požara putem videa je mnogo brža u usporedbi sa standardnim vatrodojavnim rješenjima, jer se požar može otkriti direktno na izvoru, što omogućuje pokretanje alarma mnogo ranije. Uz to, takve se kamere mogu instalirati na mjestima na kojima se konvencionalni sistemi ne mogu efektivno koristiti, poput prašnjavog i vlažnog okruženja ili u zgradama s visokim plafonima ili na otvorenim površinama. Videosnimak omugućava jednostavan način potvrde alarma”, objašnjava Theresa Grunewald, menadžerica za globalni razvoj poslovanja za AVIOTEC u Bosch Building Technologiesu. Videoverifikacija se tradicionalno koristi u svijetu sigurnosti, ali se tek počela koristiti u vatrodojavnim sistemima.

Zakonski propisi

Propisi o protivpožarnoj sigurnosti razlikuju se od države do države, a pri korištenju bilo koje nove tehnologije postoji određena zabuna u vezi s njenom pravnom valjanosti. Reiswig je objasnio da je NFPA 72 prvi počeo rješavati ove probleme provjerom s nadzornom stanicom. Ako nadležna vlast odobri, postoji mogućnost da kompanija za nadzor protivpožarnog sistema prvo kontaktira vlasnika imovine, i ako on potvrdi da postoji potreba, nadzorna stanica može pozvati vatrogasce da preduzmu određene mjere. Naravno, protivpožarna zaštita uglavnom je tradicionalna industrija u kojoj su rješenja poput kamera još u početnoj fazi. Za Reiswig je ovo dobar početak, ali i dokaz da je putovanje tek počelo. “Treba se desiti još mnogo toga, ali ovo je osnova za provjeravanje alarma. Videoverifikacija sljedeći je korak ka većoj sigurnosti. Važno je imati na umu da su vatrodojavni sistemi postali više sistemi za zaštitu života jer detektuju plin, integrišu liftove, šalju masovne obavijesti itd.”, rekao je Reiswig.

Izraz “pametne zgrade” ljudi različito poimaju. Reiswig objašnjava da je za neke to samo “zelena inicijativa”, tj. da li zgrada ima mogućnost da bude samoodrživa i smanji emisiju ugljika, može li ponovo iskoristiti vodu i generisati električnu energiju pomoću solarnih ćelija i vjetroturbina. Druga definicija pametnih zgrada temelji se na senzorima: je li zgrada dovoljno pametna da zna uključiti ventilaciju, klimatizaciju i grijanje nakon što prva osoba ujutro provuče karticu, može li samostalno paliti svjetla, može li prilagoditi žaluzine tako da dopusti ulazak sunca, može li pozvati lift, jer zna da je osoba u predvorju i da ide na deseti sprat? Sve je u tome kako se sistemi međusobno integrišu, ne samo razmjenjuju informacije već i komuniciraju, uzrokujući pokretanje lanca događaja iz sistema u sistem.

Element pametnog u vatrodojavi?

IP vatrodojava je posljednji krik tehnologije. Umreženi u digitalnu infrastrukturu, adresabilni sistemi, sačinjeni od centrala i detektora, pružaju zaštitu od požara u najranijoj fazi, a uz to daju i tačnu lokaciju izvora požara i integrišu se sa drugim bitnim sistemima, kakvi su prskalice, videonadzor i kontrola pristupa. Također, mogu se kombinovati sa sistemom za glasovnu evakuaciju kako bi se ljudi brže i preciznije sklonili iz opasnih područja. “IP vatrodojavni sistemi su skalabilni i lako prilagodljivi zahtjevima kupaca. Za maksimalnu pouzdanost IP sistemi potpuno podržavaju redundantno umrežavanje putem IP-a i/ili CAN veze između centrala, čime sistem održava operativnim u slučaju greške. Kao uobičajen korak, IP vatrodojavni sistemi integrišu se u arhitekturu sistema za upravljanje zgradama kao što je Boschev sistem za integraciju objekata (BIS) ili neko rješenje treće strane kako bi operaterima pružili jedinstven pregled i uvid u stvarnom vremenu”, kaže Andreas Khal. Za centralizirano upravljanje zgradama vatrodojavni sistem u pametnoj zgradi mora se povezati s drugim sistemima kao što su videonadzor, kontrola pristupa i razglas. Spoj vatrodojave i glasovne evakuacije postao je uobičajen tokom posljednjih nekoliko godina na velikom broju lokacija, od hotela do trgovačkih centara i aerodroma. Studije su pokazale da glasovni alarm s jasnim uputama znatno skraćuje vrijeme evakuacije za vrijeme požara u usporedbi sa standardnim alarmima i čak do 30 posto ubrzava reakciju timova za hitne intervencije.

Popularnost zaštite od požara u pametnim zgradama

Reiswig ističe da njegova kompanija već nekoliko godina radi integraciju sa sistemima za ventilaciju, klimatizaciju i grijanje ili, pak, rasvjetu. Sada, naprimjer, mogu koristiti položaj sunca kako bi maksimalno iskoristili sunčevu svjetlost da zimi zagrijavaju zgradu. “Jedan od najvećih izazova u pametnim objektima su protokoli ili topologije na osnovu kojih jedan sistem komunicira s drugim. Vatrodojavni sistem koristi određeni protokol ili jezik, HVAC neki drugi. Stvaranje okruženja u kojem sistemi mogu međusobno komunicirati i ne samo slati već i primati informacije je teži dio”, kaže Reiswig.

Kako bi se upravitelji trebali pripremiti za budućnost

Prije ulaganja u nove sisteme zaštite od požara upraviteljima zgrada se savjetuje da razmotre održivost svojih sistema u budućnosti, a tu se IT arhitekture nahode kao jedini put naprijed. “Trenutna legislativa, poput Međunarodnog vatrogasnog zakona iz 2015. godine, već propisuje adresabilne sisteme u kojima umreženi uređaji mogu signalizirati svoj tip uređaja, lokaciju i status upozorenja. Što se tiče održivosti, IT vatrodojavni sistemi mogu besprijekorno integrisati sljedeću generaciju videonadzornih uređaja za otkrivanje požara koji se oslanjaju na algoritme mašinskog učenja za otkrivanje vatre i dima u manje od 30 sekundi”, kaže Kahl. Istovremeno, operateri će možda htjeti prilagoditi svoja rješenja i integrisati ih u svoje sisteme za upravljanje zgradama, što se može olakšati pomoću paketa za razvoj softvera (SDK) kao što je interfejs Boschevog vatrodojavnog sistema (FSI) ili otvorenih IT standarda poput OPC-a. Osim ovog nivoa održive integracije, IP rješenja lako se prilagođavaju proširenjima zgrade ili instalacijama u više objekata.

U konačnici

U srži pametne zgrade je umreženost, kaže Thomas Dols. Živimo u digitalnom dobu punom novih informacija, gdje se performanse stalno poboljšavaju pomoću podataka, a interakcije s pametnim interfejsima nam pomažu da donosimo pametnije odluke. Ova potreba za stalnom optimizacijom leži u srcu pametnih zgrada, čija je svrha poboljšati korisničko iskustvo.

Security 50: 2019. godina solidna za najuspješnije kompanije

15 Decembra, 2020

Analiza ovogodišnje Security 50 liste pokazuje da je do kraja 2019. industrija rasla zdravim tempom. Iako je američko-kineski trgovinski rat imao određeni učinak na kineske kompanije, veći dio negativnog utjecaja ublažila je snažna kineska domaća potražnja. Kao i ranije, industrijom videonadzora dominirali su veliki brendovi, što je trend koji će se, vjerovatno, nastaviti i u dogledno vrijeme

Globalna sigurnosna industrija je prije početka pandemije zabilježila pozitivne rezultate u 2019. godini. Rast je zabilježilo 37 od 50 najvećih kompanija u sektoru sigurnosti, a zajedno su sve ostvarile rast od 9,3 posto u odnosu na 2018.

Stanje nepromijenjeno među prvih deset
Deset najbolje rangiranih kompanija na ovogodišnjoj Security 50 listi prema ostvarenom prihodu u 2019. godini su: Hikvision, Dahua, ASSA ABLOY, Bosch Security Systems, Axis Communications, Uniview Technologies, Tiandy Technologies, Allegion, Hanwha Techwin i TKH Group. Nije bilo većih promjena u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu, osim kompanije FLIR Systems, koja je s prošlogodišnjeg šestog pala na 13. mjesto ove godine, i to zbog pada prihoda njene komercijalne poslovne jedinice. Kao cjelina, kompanije sa Security 50 liste su u 2019. godini ostvarile ukupni prihod od 25,84 milijarde američkih dolara i zabilježile prosječni rast od 9,3 posto u odnosu na 2018. godinu. Među novim proizvođačima koji su ove godine debitirali na listi Security 50 su BCD International, Fujian Forecam Optics, Zenitel, ZKTeco te Špica International kao prva firma iz Jadranske regije.

“Špica je tradicionalno prisutna u Jadranskoj regiji, a većina naših prihoda dolazi iz tog područja. Ipak, i međunarodno tržište (uz prisustvo u 25 zemalja izvan regije) posljednjih godina učestvuje u našim rezultatima. Nakon procvata na Bliskom Istoku, sada smo više fokusirani na razvoj tržišta u Africi i regiji CIE, gdje imamo sjajnu i uspješnu saradnju s Microsoftom. Osim toga, naša rješenja u oblaku otvaraju vrata novih zapadnih tržišta, poput Baltika, Švedske i SAD-a. U 2019. smo otvorili ured u New Yorku”, kaže Tone Stanovnik, direktor Špica Internationala. Deset kompanija s najvećim rastom između 2018. i 2019. godine su Wanjiaan, C-PRO Electronics, Videopark, BCDVideo, Streamax Technology, Infinova, VIVOTEK, Yutong Optical Technology, Zenitel i Uniview Technologies.

Snažno tržište u Kini
Na temelju pomne analize možemo reći da je utjecaj trgovinskog rata u Kini ublažen rastom prihoda na domaćem tržištu. Jedna od komponenti trgovinskog rata je američki Zakon o odobrenju za nacionalnu odbranu (NDAA), koji zabranjuje američkoj saveznoj vladi da koristi sigurnosne proizvode ili komponente kompanija Hikvision, Dahua i Huawei. Pri tome, Huawei proizvodi Hisilicon čipsete, koji se danas koriste u širokom spektra IP kamera. Bez obzira na to, Hikvision i Dahua su zadržali odlično prvo i drugo mjesto, s prihodima od 7,7, odnosno 3,8 milijardi dolara. Pažljivija analiza otkriva da su postoci rasta obje kompanije između 2018. i 2019. godine iznosili 13,16 i 10,5 posto, što znači da su se brojevi donekle smanjili, tj. pali sa 17,14, odnosno 25,58 posto za period između 2017. i 2018. To pokazuje da je na prihode obje kompanije ipak utjecao američko-kineski trgovinski spor.

Istovremeno, kineske kompanije koje su isključivo ili većinski fokusirane na izvoz/OEM proizvođače pretrpjele su veću štetu od aktuelnog trgovinskog rata. Naprimjer, TVT je zabilježio rast prihoda od 4,3 posto između 2018. i 2019. godine. Isto su prošli i mnogi drugi mali i srednje veliki kineski dobavljači. Ipak, svaki negativan utjecaj trgovinskog rata je kompenziran snažnom i stabilnom domaćom potražnjom u Kini. Lideri u toj zemlji su jasno stavili do znanja da će koristiti domaću potražnju kao pokretač rasta u godinama koje dolaze i ta politika je do sada dala dobre rezultate: Kina je nedavno prijavila rast BDP-a od 4,9 posto na godišnjem nivou za treći kvartal 2020. godine i to je uglavnom ostvareno zahvaljujući domaćoj potražnji, dok se ostatak svijeta borio protiv pandemije.

Robusna domaća potražnja u Kini se odrazila i na poredak na Security 50 listi. Na ovogodišnjoj listi nalazi se ukupno 14 proizvođača iz te zemlje, koji zajedno ostvaruju prihod od 14,5 milijardi dolara, što je 56 posto ukupnih prihoda svih kompanija sa Security 50 liste. Osim toga, kineske kompanije ostvarile su prosječni rast od 20 posto između 2018. i 2019. godine, u jeku trgovinskog rata.

Videonadzor u fokusu
Uz Hikvision i Dahuu, većina ostalih kineskih kompanija kao što su Uniview, Kedacom i Tiandy imaju značajne poslove i projekte na domaćem tržištu. Od 14 tamošnjih kompanija 13 ih se fokusira na videonadzor. Jasno je da je tehnologija videonadzora i dalje jako napredna u toj zemlji zbog njene široke primjene u državnom i privatnom sektoru. Prije izbijanja pandemije, koja je sve izbacila iz kolosijeka, 2019. godina je bila pobjednička za sigurnosnu industriju. Treba napomenuti da su više od polovine prihoda ostvarile kompanije iz Kine, čije se domaće tržište pokazalo prejakim da bi američko-kineski trgovinski rat mogao imati veće posljedice. Uz mali ili zanemariv broj zemalja koje su u stanju ostvariti ovakav nivo domaće potražnje, obim proizvodnje i mogućnosti smanjenja troškova, možemo očekivati da će vodeći status Kine u industriji sigurnosti ostati nepromijenjen i u bliskoj budućnosti.

Dominacija etabliranih brendova u segmentu videonadzora
Na deset najbolje rangiranih videonadzornih kompanija na ovogodišnjoj Security 50 listi otpada lavovski udio u ukupnom prihodu od videonadzora. To ukazuje na stabilnu dominaciju vodećih brendova u ovom segmentu, koja će se, vjerovatno, nastaviti i u bližoj budućnosti. Videonadzor i ove godine predstavlja najveću kategoriju proizvoda na Security 50 listi. Tu je ukupno 38 kompanija, koje se u cijelosti ili u važnom segmentu svog poslovanja fokusiraju na videonadzor. One su zajedno ostvarile ukupan prihod od 20,8 milijardi američkih dolara između 2018. i 2019. godine. Iako deset najboljih čini nešto manje od trećine ukupnog broja kompanija za videonadzor, njihov ostvareni prihod je ogroman. Zajedno je tih deset proizvođača ostvarilo ukupan prihod od oko 17,76 milijardi dolara ili 85,5 posto od ukupnog iznosa od 20,8 milijardi dolara.

Riječ je o poznatim velikim brendovima: Hikvisionu, Dahui, Boschu, Axisu, Univiewu, Tiandyju, Hanwha Techwinu, Infinovi, FLIR-u i VIVOTEK-u. Zanimljivo je da poredak deset najbolje rangiranih ostaje uglavnom nepromijenjen u odnosu na 2019, a ono što se promijenilo su njihovi prihodi, koji su samo porasli. Zahvaljujući tome te širokom dosegu na tržištu, ekosistemu partnera i tehnološkim mogućnostima, lako je zaključiti da će nastaviti dominirati u segmentu videonadzora i u narednim godinama.

Budućnost videonadzora je svijetla
Očigledno je da su se vodeće videonadzorne kompanije odmakle od prodaje pojedinačnih proizvoda. Umjesto toga, kako bi povećale izvore prihoda, fokusiraju se na rješenja ili projekte u različitim vertikalama, npr. u državnom sektoru, pametnim gradovima i transportu. Isto tako, one koje se fokusiraju na rješenja za specifične vertikale obično ostvaruju bolje rezultate od onih koje se koncentriraju isključivo na pojedinačne proizvode. Naprimjer, kineska kompanija Streamax Technology završila je na 15. mjestu kao novi igrač na Security 50 listi. Ona se fokusira na rješenja za mobilni videonadzor i u 2019. godini ostvarila je rast prihoda od 32,2 posto. Isto tako, tajvanski Hi Sharp, koji se također fokusira na mobilni videonadzor, ostvario je rast od 8,13 posto, pa je tako izbio ispred svojih tajvanskih kolega.

Vještačka inteligencija i analitika dobivaju na važnosti
Vještačka inteligencija i analitika već igraju važnu ulogu u videonadzoru. Ove tehnologije pomažu krajnjim korisnicima da postignu svoje sigurnosne i operativne ciljeve. To se, naprimjer, odnosi na otkrivanje neuobičajenog ponašanja, prepoznavanje važnih ličnosti ili angažman dodatnog osoblja kada redovi postanu predugački. Tokom pandemije analitika i AI mogu pomoći u prevenciji i kontroli širenja bolesti, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i u postpandemijskom svijetu. “Ovo je novo normalno. Ekonomska i socijalna šteta već su usmjerile državnu potrošnju na pokušaj smanjenja posljedica drugog vala. To bi trebalo ojačati potražnju za proizvodima za borbu protiv pandemije u javnim objektima, posebno u školama i na granicama. Sve češće ćemo viđati CCTV koji je integrisan s vještačkom inteligencijom radi praćenja kretanja i ponašanja ljudi i pružanje podataka o riziku od potencijalnog širenja zaraze”, kaže Munyaradzi Maponga, direktor Safeguard Alarmsa. “Što se tiče tehnoloških segmenata, pandemija je, zapravo, obnovila interes za novim tehnološkim mogućnostima. Ona se kreću u rasponu od videonadzora i analitike do rješenja za upravljanje identitetom i digitalnim i fizičkim pristupom, kao i rješenja za upravljanje događajima i sigurnosnog operativnog centra (SOC). Videonadzor, posebno sistemi koji uključuju integrisana rješenja za analitiku, imat će presudnu ulogu u omogućavanju korisnicima da ponovo otvore svoje urede za zaposlenike ili kupce. Oni će istovremeno osigurati aktivno praćenje primjene zdravstvenih protokola u vezi s distanciranjem ili ograničenjem broja ljudi u zatvorenom. Analitička rješenja mogu poslužiti za višestruke primjene i tu spada i analitika za brojanje, koja može poslužiti za praćenje držanja distance i broja ljudi unutar objekata. To će biti neka od glavnih rješenja koja treba uzeti u obzir jer će mnogi sigurnosni timovi sada obraćati više pažnje na tehnologiju koja se nabavlja”, kaže Danielle VanZandt, analitičarka za sigurnost u Frost & Sullivanu.

Security 50: Na pragu pandemije tržište ipak bilježi rast

15 Decembra, 2020

U 2019. godini kompanije sa Security 50 liste ostvarile su ukupan prihod od 25,84 milijarde američkih dolara i zabilježile prosječni rast od 9,3 posto u odnosu na 2018. godinu. To se, međutim, desilo prije izbijanja pandemije koronavirusa, koja će, vjerovatno, okončati putanju rasta sektora sigurnosti koju smo pratili tokom posljednje decenije

Deset najvećih globalnih proizvođača u industriji sigurnosti (na osnovu prihoda od prodaje proizvoda u 2019. godini)

1. Hikvision Digital Technology
2. Dahua Technology
3. ASSA ABLOY
4. Bosch Security Systems
5. Axis Communications
6. Uniview Technologies
7. Tiandy Technologies
8. Allegion
9. Hanwha Techwin
10. TKH Group

Sektor sigurnosti se zbog svoje prirode mogao prilično uspješno oduprijeti recesiji. Ni tokom nekih od najtežih perioda usporavanja ekonomije, uključujući dot.com mjehur s početka 2000. i hipotekarnu krizu krajem iste decenije, stalni rast industrije sigurnosti nije se zaustavljao. Zapravo, prema podacima kompanije Frost & Sullivan, globalna sigurnosna industrija zabilježila je neprekinuti niz rasta tokom posljednjih deset godina, u prosjeku od 7 do 10 posto.

Pandemija usporava rast
Nakon toga desila se pandemija, čiji je utjecaj toliko snažan da ima potencijal da izbaci sektor sigurnosti s višedecenijskog kolosijeka kontinuiranog rasta. Možda je do sada najjasniji pokazatelj utjecaja pandemije na sigurnosne kompanije visina njihovog prihoda u prvoj polovini ove u odnosu na isti period prošle godine. Od 34 kompanije sa Security 50 liste koje su već predstavile prihode od januara do juna ove godine 27 ih je prijavilo pad koji se kretao u rasponu od -39% do -1%. Samo sedam prijavilo je pozitivan rast u prvom polugodištu. Ove 34

Ovi podaci u skladu su s rezultatima istraživanja portala asmag.com, u kojem su učestvovala 283 sigurnosna stručnjaka. U sektoru transporta posebno je pogođen segment aerodroma. “Iako će svi industrijski sektori zabilježiti pad u odnosu na projekcije rasta prije pojave COVID-a, komercijalna i druga preduzeća, aerodromi i korisnici usluga aviokompanija zabilježit će najveći pad rasta usljed zaustavljanja i kašnjenja projekata u putničkom saobraćaju. Isto važi za lokalizirana zatvaranja država, zbog kojih je građanima rečeno da ostanu kod kuće i rade iz svojih domova”, kaže Danielle VanZandt, analitičar industrije sigurnosti u kompaniji Frost & Sullivan. “Naše poslovanje zavisi od prepoznavanja specifično lokalnih sigurnosnih potreba aerodroma koji su naši klijenti i to kroz razvoj ConOpsa. Međutim, pandemija i ekonomski haos koji je uslijedio uništili su finansijsku poziciju većine aerodroma”, kaže Art Kosatka, direktor TranSecurea.

Usporavanje u 2020. i mogući u pad u 2021.
VanZandt očekuje da će industrija sigurnosti u 2020. ipak zabilježiti manji rast jer će krajnji korisnici izvršiti isplate za već potpisane projekte. “Stopa prognoziranog rasta bit će niža od one koju je industrija imala tokom posljednje decenije, odnosno iznosit će 4,47 posto u 2020. u odnosu na 7 posto u 2019. godini. Ipak, i dalje imamo prihod ostvaren u 2020. na bazi tekućih projekata, koji će morati biti dovršeni i isplaćeni u cijelosti. Imamo i završetak realizacije projekata koji su već dogovoreni, kao i djelimično izvršene naplate neposredno prije nego što je pandemija ostvarila prvi udar na globalnu ekonomiju u martu”, kaže VanZandt. Ipak, do 2021. godine stvari će biti dosta drugačije. Industrija sigurnosti bi se mogla suočiti s padom jer su krajnji korisnici naglo smanjili potrošnju. “Ovo je prvi put u nekoliko decenija da će tržište sigurnosti zabilježiti pad, pri čemu će se ključni uzročnik sporijeg ekonomskog oporavka odnositi na period pandemije”, kaže VanZandt. Ovo je u skladu s predviđanjima sigurnosnih eksperata s kojima je asmag.com razgovarao. “Gotovo sve projekcije koje sam vidio sugerišu da, vjerovatno, dugo vremena nećemo vidjeti nivo učinaka iz 2019. godine. To u najboljem slučaju može ići do 70 posto, a svaki napredak će se dešavati uz male korake od 2021. do 2026. i kasnije”, kaže Kosatka. “Mislimo da će se ekonomski utjecaj pandemije osjećati i u godinama koje dolaze i ovo što sada vidimo je samo vrh ledenog brijega. Većina ponuđača sigurnosnih proizvoda i dalje isporučuje proizvode za projekte koji su započeti prije pandemije”, kaže Michael A. Silva, direktor Silva Consultantsa, dodavši da nakon toga očekuju slabiju potražnju u naredne barem dvije godine.

Gdje je poslovna prilika?
Pandemija je naglo smanjila rast sektora sigurnosti. Kratkoročni pad je, vjerovatno, neizbježan. Zato je važno shvatiti kako kompanije pokušavaju izaći na kraj s recesijom. Jedan od načina za postizanje uspjeha je pronalaženje pravih poslovnih prilika. S tehnološke strane, pandemija je dovela do naglog porasta potražnje za rješenjima vezanim za COVID-19 koja mogu zaštititi osoblje i zaposlenike od ove bolesti i pomoći im u radu od kuće. To uključuje šifrirani ili zaštićeni pristup organizacijskim mrežama, beskontaktnu kontrolu pristupa, naprednu analitiku i termalna rješenja koja otkrivaju povišenu tjelesnu temperaturu. Proizvođači koji nude ova rješenja imaju veće šanse da nastave primati narudžbe usljed veće potražnje. “Mnogi proizvođači analiziraju svoja postojeća rješenja kako bi ustanovili mogu li im dodati nove funkcije specifične za COVID-19. To su, npr., analitika za otkrivanje promjena tjelesne temperature radi praćenja groznice ili funkcije upravljanja redovima za praćenje broja ljudi u određenom prostoru”, kaže VanZandt. Proizvođači rješenja za prepoznavanje lica žele dodati nove ili prilagoditi postojeće algoritme za prepoznavanje kako bi omogućili provjeru identiteta bez obzira na nošenje maske na licu. Isto važi i za praćenje nošenja maske unutar objekta.

Zapravo, analiza kompanija koje su ove godine zabilježile rast tokom prvog polugodišta otkriva da su nekima od njih prihodi u prvih šest mjeseci skočili zbog termalnih rješenja. Tu spadaju MOBOTIX i FLIR Systems. “Prihodi od industrijskih tehnologija za (drugi) kvartal ostvareni su uz rast od 5,5 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Povećanje prihoda prvenstveno se može pripisati povećanoj potražnji za rješenjima za praćenje povišene temperature kože, što je posljedica pandemije koronavirusa”, navodi se u saopćenju kompanije FLIR. Dakle, sigurnosna industrija proživljava nešto s čim se nikada ranije nije suočila. Pad je, vjerovatno, neizbježan, makar manji i privremen. Kompanije mogu poslovno opstati i preživjeti samo ako ponude rješenja koja zadovoljavaju potrebe kupaca, posebno za prevencijom širenja koronavirusa.

Neke kompanije su već prošle test
Pandemija ima krupne posljedice po sektor sigurnosti, koji je pogođen kašnjenjem realizacije i otkazivanjem projekata u različitim vertikalama. Međutim, pronašli smo i one koje su izdržale udarac pandemije i poslovale relativno bolje od ostalih. Prema istraživanju portala asmag.com, u kojem su učestvovala 283 sigurnosna stručnjaka, većina (62%) ispitanika navela je da su njihovi glavni kupci izdvojili manje sredstava za sigurnost i otkazali ili stavili projekte na čekanje. Na pitanje koje su se vertikale najviše pogođene, 61% ispitanika navelo je maloprodaju, koju prate transport (42%) i obrazovanje (31%).

U sektoru transporta pandemijom su posebno pogođeni aerodromi jer se putnici rjeđe odlučuju na putovanja. Sigurnosne kompanije kakva je TranSecure uglavnom se fokusiraju na aerodromske projekte i zato su pretrpjeli udar pandemije. “Aerodromi već zatvaraju neiskorištene terminale i koriste prazne parkirne garaže za kontrolu nošenja maski. Koncesije se gase uz otpuštanje više hiljada pomoćnog osoblja i letačkih posada, od kojih većina ne može čekati dvije do tri godine da se vrati na posao. Naši klijenti su aerodromi i njihovi putnici su u istoj situaciji. Neki od njih su već izmijenili svoje poslovanje i živote kako bi jednostavno preživjeli ovu situaciju dok se ona ne riješi. Neki dobro informisani promatrači navode broj od čak šest do sedam godina prije nego što se ekonomija stabilizira u dovoljnoj mjeri za ponovno pokretanje poslovanja u ovom segmentu”, kaže Kosatka.

Vertikale koje su se dobro snašle
Ipak, postoje određena vertikalna tržišta koja su relativno dobro poslovala čak i za vrijeme pandemije. “Sljedeći segmenti su nastavili ulagati: e-trgovina, tehnologija, zdravstvo, roba široke potrošnje i proizvodnja (u kategoriji osnovnih usluga)”, kaže Pawan Desai, direktor MitKat Advisory Servicesa.

Zdravstvo
Prema Desaiju, neke ustanove krajnjih korisnika smatraju se ključnim za funkcionisanje zajednice i mogu ostati otvorene čak i u vrijeme zatvaranja država. Jedan od tih segmenata je zdravstvo, kojem je i dalje potrebna sigurnost jer zdravstvene ustanove ostaju otvorene za brigu o pacijentima oboljelim od COVID-a i drugih bolesti. “Posao u zdravstvenom sektoru cvjeta. Medicinskim radnicima i osobama iz sigurnosnih službi povećane su plate i osigurano im je životno osiguranje”, kaže Philip Babajide Edu, direktor Corporate Wardersa.

Kritična infrastruktura
Kritična infrastruktura poput brana, nuklearnih reaktora i trafostanica je još jedan primjer ovog trenda. “To je jedna od vertikala koja je nastavila ulagati u sigurnost čak i u vrijeme pandemije, jer su prijetnje ne samo iste nego možda i veće nego ranije”, kaže Sean Ahrens, menadžer za sigurnosno tržište u Affiliated Engineersu.

Bankarstvo
Bankarstvo je, također, relativno dobro poslovalo. Prema istraživanju portala asmag.com, na pitanje koji su klijenti zabilježili najveći rast prihoda tokom pandemije, 27 posto ispitanika je navelo bankarstvo. Ovom sektoru potrebna je sigurnost bez obzira na to jesu li banke otvorene ili ne. “Bankarstvo je u ovom periodu uložilo više sredstava zbog propisa o zatvaranju i osoblja koje radi od kuće, kao i zbog podizanja nivoa sigurnosti u prostorijama za osoblje i uredima jer oni kao klijenti žele zaštititi svoju imovinu”, kaže Munyaradzi Maponga, direktor Safeguard Alarmsa, dodavši da se većina objekata prvi put morala isprazniti i postali su meta kriminalaca.

Podatkovni centri
U međuvremenu, vertikala podatkovnih centara dodatno je ojačala tokom pandemije, jer dobavljači nude sve više rješenja u oblaku. Ta rješenja mogu kvalitetnije podržati mobilnu radnu snagu i pomoći kod smanjenja količine opreme koja se postavlja, održavanja i poziva na intervencije. “Podatkovni centri brzo rastu kako kompanije šire svoje cloud mreže. Zaštićeno dijeljenje podataka putem kućnih mreža zaposlenika nosi znatan rizik i zahtijeva jače firewalle i sigurnost”, kaže John Torres, predsjednik Guidepost Solutionsa. “Zabilježili smo znatan rast u vertikali podatkovnih centara jer je pandemija u prvi plan stavila digitalizaciju preduzeća i prateće procese. Farmaceutske, visokotehnološke i internetske kompanije također nastavljaju realizovati projekte i ulažu u sigurnost, što se pokazalo pozitivnim za nas”, kaže Nicholas Yap, operativni direktor ICD Security Solutionsa.

Kako opstaju integratori i konsultanti
Utjecaj pandemije na sigurnost bio je poražavajući. U vrijeme zatvaranja država i institucija, kao i prakse rada od kuće htjeli smo saznati kako se sigurnosne kompanije snalaze i štite svoje poslovanje tokom ovog udara. COVID-19 je uzeo danak u sigurnosnoj industriji. Mnogo je sistem-integratora i konsultanata prvobitno očekivalo dobru 2020. godinu. Njihova nadanja srušio je koronavirus i ostavio ih sa slabim rastom u prvoj polovini godine, ako ne i padom. “Prije pandemije odjel za sigurnost i tehnologiju kompanije Guidepost Solutions bio je na putu da ove godine ostvari rekordne rezultate. Prihodi u prvom kvartalu bili su naš sedmogodišnji maksimum. Kada je nastupila pandemija, a kompanije se našle na udaru, nekoliko glavnih projekata i procjena nivoa sigurnosti je otkazano ili odgođeno”, kaže Torres. “Planirali smo da završimo ugovore s inostranim proizvođačima originalne opreme u prvom tromjesečju godine, dobijemo putne vize i donesemo uzorke za terensko testiranje. Nadali smo se da ćemo dobiti potvrđene narudžbe do drugog kvartala godine. Evo nas u četvrtom kvartalu, a još ništa nismo postigli”, kaže Edu.

Rad od kuće
Pandemija je poslala osoblje i zaposlenike kompanija da rade na daljinu, odnosno od kuće. Oni se pri tome oslanjaju na tehnologiju kako bi nastavili obavljati radne zadatke. “Da, radim od kuće i to i dalje činim na vrlo efikasan način. To pripisujem posjedovanju uredskog prostora u kući i tehnološkim sistemima kao ključnim faktorima za podršku, koji su temelj uspjeha”, kaže Ahrens. “U martu smo svi otišli kući. Postavili smo kućni uredski prostor i promijenili telefonski sistem kako bi odgovarao modelu rada na daljinu. Samo je jedna osoba ostala u uredu i bavila se pošiljkama i prijemom. Otkrili smo da rad od kuće uopće nije loša opcija. Jedan od efekata toga je osjećaj da vrijeme brzo prolazi. Bio je mart i odjednom je prošlo mnogo mjeseci”, kaže Bob Mesnik, predsjednik Kintronicsa. “Vježbali smo rad od kuće i prije pandemije i zato smo svakodnevno poslovanje brzo prilagodili novim uvjetima. Trenutno pratimo situaciju i po potrebi kombinujemo posao iz ureda i od kuće. Naša efikasnost i produktivnost nisu opali dok smo radili od kuće, ali socijalna distanca smanjuje kvalitet života naših zaposlenika i zato se trudimo osigurati što adekvatnije uvjete rada u uredu”, kaže Dean Klobučar, direktor izvoza u Alarm Automatici.

“Sve naše kolege iz Indije, Kine, Jugoistočne Azije, Japana i Okeanije počele su raditi od kuće tokom 2020. godine. Timovi iz Indije, Okeanije i Jugoistočne Azije to i dalje čine. Međutim, uz potrebne dozvole koje se traže u svakoj regiji, naši inžinjeri mogli su nastaviti s projektima i radovima na održavanju na terenu tokom cijelog ovog perioda”, kaže Yap. Za neke tržišne igrače u sektoru industrije zatvaranje država je bilo traumatično iskustvo. “Zatvaranje je samo po sebi bilo kao svojevrsni zatvor. Imali smo nekoliko dana da izađemo i obavimo kupovinu kako bismo se opskrbili hranom”, kaže Edu i dodaje da je situacija bila još teža za zaštitare budući da su pojedini ostajali na radnom mjestu sedmicama i mjesecima ili su, pak, sjedili kod kuće bez plate.

Suočavanje s krizom i njeno prevladavanje
Uprkos šteti koju je pandemija nanijela industriji sigurnosti, integratori i konsultanti i dalje nastavljaju s radom i štite poslovnu održivost. U nastavku vam predstavljamo njihove priče o opstanku u vrijeme pandemije.

Naredbe o obaveznom zatvaranju i obustavi poslovnih aktivnosti nisu spriječile neke krajnje korisnike da nastave tražiti usluge koje im trebaju pružiti zaštitu i u ovakvim uvjetima. Sigurnosne kompanije se trude da ispune ove zahtjeve. “Naši klijenti i dalje imaju problema s kriminalom i obraćaju nam se za rješenja”, kaže Silva. “Nekoliko klijenata zatražilo je od nas da ojačamo sigurnost njihovih objekata u odsustvu zaposlenih. Lokacije su uključivale skladišta, urede i restorane jer su bili privremeno zatvoreni. Paralelno s nemirima u mnogim gradovima, neka su preduzeća bila pogođena i gubitkom prihoda zbog zatvaranja tokom pandemije. Na kraju su njihovi poslovni prostori bili na udaru kada su protesti postali nasilni”, kaže Torres. U međuvremenu, u nekim sigurnosnim kompanijama navode da su zatvaranje i obustava rada poslužili kao razdoblje kada su krajnji korisnici poboljšavali ili nadograđivali svoje postojeće sigurnosne sisteme. Neki klijenti zatvaranje vide kao priliku za dovršetak građevinskih projekata dok su njihovi zaposlenici odsutni.

Potražnja za rješenjima povezanim s pandemijom
U međuvremenu, veliki broj integratora i konsultanata s kojima smo razgovarali predstavili su rješenja povezana s pandemijom ili dodali komponente za prevenciju njenih posljedica u postojeće proizvode. Sve je urađeno kako bi se zadovoljile potrebe kupaca u ovom periodu. “Imamo tri rješenja za praćenje temperature i nošenja maske. Centrale za prepoznavanje lica s prikazom tjelesne temperature su vrlo popularne, ali ih treba integrisati s postojećim sistemima za pristup vratima naših krajnjih korisnika. Nudimo rješenja i za različite situacije koje podrazumijevaju postavljanje kablova”, kaže Mesnik i dodaje: “Vlada potražnja i za beskontaktnim sistemima za otvaranje vrata i automatsko praćenje kontakata. Naše rješenje bazirano na tagovima omogućava praćenje kontakata za sve osobe u određenoj organizaciji. Svaki tag prikuplja podatke o ostvarenom kontaktu i šalje ih na mrežni prolaz. On prenosi informacije u centralnu bazu podataka u oblaku. Ako se neko u organizaciji razboli, baza podataka se može iskoristiti za trenutno pronalaženje svih ljudi s kojima je ta osoba bila u kontaktu, čime se smanjuje širenje bolesti.”

Osim toga, tokom pandemije je ojačala potražnja za “uradi sam” kućnim sigurnosnim sistemima. Dobavljači rješenja pojačali su napore da udovolje tim zahtjevima. “Primijetili smo da ljudi ulažu više u svoje domove i sigurnost. Jednostavna i brza rješenja za ʻuradi samʼ sisteme se sve više traže u segmentu zaštite i sigurnosti. Nadalje, svjedoci smo da se sve više prodaje odvija putem interneta. Zbog toga smo ove jeseni pokrenuli novi prodajni kanal i predstavili B2C platformu koja nudi upravo takva ʻuradi samʼ rješenja. Naš Alex webshop kupcima nudi brze i jednostavne sigurnosne sisteme za njihove domove”, kaže Klobučar iz Alarm automatike.

Ponuda traženih usluga
Na kraju, sigurnosne kompanije klijentima nude tražene usluge i u vrijeme pandemije. “Nastavljamo s pružanjem usluga implementacije sistema, održavanja i integracije, savjetovanja te naprednih rješenja u cijeloj Azijsko-pacifičkoj regiji”, kaže Yap. “Porasla je potražnja za sljedećim uslugama: mrežna obuka, revizija i procjena podatkovnih centara, cyber sigurnost, dubinska analiza i praćenje COVID-a i mobilne sigurnosne aplikacije. Glavni razlog našeg kontinuiranog rasta je održavanje jednakog nivoa usluga i ulaganje u tehnologiju, ekosisteme i agilnost. Vrlo brzo smo prebacili više aktivnosti na mrežu. To je bila i dobra prilika za jačanje povjerenja kupaca. Svom timu sam rekao da sada nije vrijeme za prodaju nego za služenje klijentima”, kaže Desai.

Kompanije sa Security 50 liste: Izazovi i prilike tokom pandemije

15 Decembra, 2020

Kao i u većini industrija, i u sektoru sigurnosti je u 2020. godini došlo do smanjenja aktivnosti jer je COVID-19 zaustavio tekuće projekte i odgodio nove planove za njihovu realizaciju. U izvještaju IDC-a navodi se da bi samo globalno tržište videonadzora moglo pasti za dva posto zbog utjecaja pandemije
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Izvještaj koji je predstavila OMDIA upozorava na potencijalne rizike po tržište videonadzora nakon što je pandemija poremetila proizvodnju i lance opskrbe u Kini. Međutim, dok se Kina uglavnom oporavila od pandemije već nakon nekoliko mjeseci, rizik se preusmjerio na slabiju tržišnu potražnju u drugim zemljama u kojima su vlasti uvele mjere zatvaranja i ograničile ekonomske aktivnosti. Zato u nastavku teksta istražujemo kako je pandemija utjecala na glavne dobavljače sigurnosnih rješenja, kako su se oni nosili s izazovima i šta možemo očekivati u narednoj godini.

Kompanije sa Security 50 liste u borbi protiv pandemije
Pandemija je imala ogroman utjecaj na poslovanje u 2020. godini. Kompanije mogu uljepšavati situaciju koliko god žele, ali brojevi su neumoljivi. Tržišna potražnja koja je opala u prvoj polovini ove godine još se nije oporavila. Ovo je godina krize za sigurnosnu industriju i u ovoj fazi je neophodan temeljan pregled poslovnog utjecaja pandemije.

Borba u svim aspektima poslovanja
Istraživanje sigurnosnih kompanija koje je proveo a&s pokazuje da je 77 posto ispitanika zabilježilo pad prihoda između januara i juna ove godine. Za 35 posto njih pad prihoda kretao se između 25 i 50 posto. Kod preostalih 35 posto prodaja je opala manje od 25 posto. Iako je moguće upirati prstom u određene segmente koji su najviše doprinijeli ovom padu, realnost je da je pandemija naštetila svakom pojedinačnom aspektu poslovanja. “Pandemija koronavirusa direktno je utjecala na svjetsku ekonomiju, uključujući lance opskrbe i druge segmente. To je imalo poseban učinak na nas i našu industriju, jer mi ovisimo o određenim materijalima i tehnologiji iz zemalja širom svijeta. Axis je ostvario malo nižu prodaju nego što se očekivalo prije pandemije, ali počinjemo bilježiti stabilan oporavak i stvari se vraćaju u normalno stanje, što će nam omogućiti da nastavimo put rasta”, kaže Ray Mauritsson, direktor Axis Communicationsa.

Negativne posljedice uprkos potražnji
Iako je tržište tradicionalnih sigurnosnih rješenja usporilo zbog pandemije, zabilježen je rast potražnje za rješenjima poput termalnih kamera i beskontaktne kontrole pristupa. Čak i u tim uvjetima državne mjere poput zatvaranja ograničile su broj projekata koji su se mogli provesti. “Utjecaj pandemije razlikovao se po regijama. Na naše poslovanje u regijama s dužim intervalom zatvaranja pandemija je imala snažniji utjecaj jer smo se suočavali s fizičkim poteškoćama u obavljanju posla, tj. instaliranju proizvoda i rješenja. Ostale regije bez ili sa kraćim periodom zatvaranja bile su manje pogođene ili su čak zabilježile rast u odnosu na prošlu godinu”, objašnjava Young Moon, direktor Supreme, i dodaje da oporavak predviđaju u trećem kvartalu jer zemlje ukidaju stroge mjere i nastavljaju poslovanje i projekte koji su prekinuti zbog pandemije.

Uspješne strategije
Nekoliko kompanija uspjelo je smanjiti troškove kako bi nadoknadili gubitke. Jeff Burgess, direktor BCD Internationala, kaže da je pandemija sigurno utjecala na poslovanje i da kompanije neće doživjeti isti rast prihoda kao 2019. godine. “Ipak, do danas smo ostali finansijski uspješni bez obzira na blagi pad prihoda, dijelom zbog manjeg troška na, npr., putovanja i sajmove”, kaže Burgess. Još jedna kompanija koja je uspjela smanjiti štetu bila je Špica International. Njen direktor Tone Stanovnik navedeno pripisuje promjeni poslovnog fokusa prije izbijanja pandemije. “U posljednjih nekoliko godina Špica se fokusirala na naš novi portfolio proizvoda zasnovan na tehnologiji oblaka. U 2019. i 2020. godini smo shvatili da je to bila sjajna i vizionarska odluka, jer je naš rast potaknut prihodima od cloud rješenja. Jedan od naših ključnih strateških stubova je zdrav rast od 20 posto na godišnjem nivou i sretni smo što svake godine postižemo taj cilj. U 2019. godini uspjeli smo čak i otići dalje od naših početnih ciljeva”, kaže Stanovnik.

Promjene koje mogu imati dugotrajan učinak
Posljedice pandemije po sigurnosnu industriju su bez presedana i mogu se opisati kao loše. No, većina velikih proizvođača već s opreznim optimizmom gleda naprijed. Oni su morali promijeniti brojne poslovne procese kako bi osigurali veće mogućnosti za rad na daljinu i zaštitili zaposlenike i klijente, a da pri tome nastave pružati iste usluge kao i ranije. Sljedećih nekoliko mjeseci će biti ključno u pogledu procjene učinaka ovih napora na cijelu industriju.

Rješenja za borbu protiv pandemije
Tržište tradicionalnih sigurnosnih rješenja ove godine je pretrpjelo udarac. To znači da su se dobavljači morali potruditi kako bi pronašli zamjenske segmente da nadoknade gubitke. Ironija je u tome što je uzrok problema dao i njegovo rješenje. Kako bi odgovorili na izazove pandemije, klijenti su se okrenuli termalnim kamerama, videoanalitici, bežičnim sistemima kontrole pristupa i drugim sličnim rješenjima. Videći priliku u tome, mnoge su kompanije uvele inovacije, iako to nije teklo bez problema. Uprkos zabrinutosti zbog preciznosti termalnih kamera, one su postale popularan proizvod. Analitika poput one za praćenje socijalne distance može biti previše invazivna, ali je poslužila brojnim klijentima. Prepoznavanje lica je sazrilo kao tehnologija jer niko nije želio dodirivati senzore otiska prsta.

Novi pravci poslovanja
Ovaj razvoj događaja ponudio je načine na koje kompanije mogu ublažiti utjecaj pandemije na svoje poslovanje. Christian Morin, direktor sigurnosti u Genetecu, kaže da su neki sektori doista pretrpjeli udar, ali i da su drugi poput maloprodaje i osnovnih usluga nastavili su s radom i traženjem sigurnosnih usluga. Sličan trend su potvrdili i u drugim kompanijama. “Od vremena zatvaranja država MOBOTIX je zabilježio rast potražnje za svojim termovizijskim rješenjima. Nekoliko aerodroma širom svijeta instaliralo je sisteme termalnog nadzora kao dio paketa mjera za zaštitu i ublažavanje posljedica pandemije. Termalne kamere su mnogo brže i efikasnije od ručnih uređaja i mogu mjeriti raspone površinske temperature, zbog čega djeluju poput sistema ranog upozorenja. Osoblje može isključiti sumnjivu osobu radi daljnjih pretraga kako bi se utvrdilo je li bolesna, čime se ostalim putnicima omogućava da nesmetano idu za svojim poslom”, kaže Thomas Lausten, direktor kompanije MOBOTIX.
Iskoristivši veliku potražnju za pouzdanim rješenjima s termalnim kamerama u proteklih nekoliko mjeseci, ta je njemačka kompanija objavila svoj konačni poslovni rezultat za 2019/2020, koji je uključivao godišnji rast od 11 posto i planirano povećanje dobiti. Mauritsson iz Axis Communicationsa dodaje da je pandemija nesumnjivo dovela do povećanog interesa i potražnje za rješenjima za daljinski nadzor. Najbolji primjer je zdravstvo, koje se našlo pod nevjerovatnim pritiskom tokom pandemije jer se osoblje moralo nositi s velikim brojem pacijenata i potrebom održavanja distance. “Ljekari su tradicionalnu sigurnosnu tehnologiju koristili za daljinsko praćenje svojih pacijenata, posebno u privremenim bolnicama. Takva nadzorna tehnologija poslužila je kao ključno pojačanje za zdravstvene radnike. U kombinaciji s video i audioanalitikom moguće je otkriti znakove da je pacijent ugrožen, a dodavanjem telemetrijskih uređaja koji mogu pratiti vitalne znakove pacijenta osoblje dobiva pristup bitnim podacima u stvarnom vremenu, što im pomaže da brže reaguju”, kaže Mauritsson. Nagli rast potražnje za rješenjima za termalno praćenje tjelesne temperature donio je mogućnosti rasta i za Dahuu, smatra Fu Liquan, njen predsjednik. Kompanija je odgovorila na potražnju na tržištu pomoću rješenja za praćenje tjelesne temperature, uključujući termalne kamere, kontrolu pristupa s funkcijama za nadzor temperature i druge uređaje koji se koriste na aerodromima, tranzitnim čvorištima, poslovnim lokacijama, obrazovnim institucijama i drugim sličnim lokacijama širom svijeta.

Potreba za fleksibilnošću
Veće korporacije i njihovi menadžeri svjesni su da se njihove organizacije suočavaju s testom izdržljivosti bez presedana. Za napredak im je potrebna sposobnost brzog snalaženja i savladavanja budućih izazova kako bi smanjili utjecaj pandemije na kontinuitet poslovanja. Joon Jun iz IDIS-a naglašava da organizacije sada zauzimaju strateški fokusirani pristup usvajanju novih tehnologija. Ova rješenja pomažu u nošenju s neposrednim izazovima socijalnog distanciranja i higijene. Istovremeno, ona umanjuju negativan utjecaj na prihode i dobit jačanjem operativne efikasnosti i automatizacije nekada ručno obavljanih procesa. Na taj način se osigurava njihova fleksibilnost i skalabilnost, koje su potrebne za prilagođavanje okolnostima.

Komunikacija s klijentima tokom pandemije
Pandemija je prisilila kompanije da zaposlenicima omoguće rad od kuće. O tome se u medijima često govorilo kao o novoj normalnosti. Ono što nije dobilo dovoljno pažnje su načini na koje su preduzeća komunicirala s klijentima kada je pandemija dovodila do zatvaranja ureda i ukidanja terenskih posjeta. Kao odgovor se nametnulo prebacivanje ovih aktivnosti na internet, pa su mnoge sigurnosne kompanije počele nuditi webinare i virtuelne sajmove proizvoda. No, postavlja se pitanje kako dugoročno privući i zadržati pažnju kupca na internetu kao mediju koji je krcat dodatnim sadržajima koji remete pažnju? Morin iz Geneteca objašnjava da su oni prebacili poslovanje na internet. Od pružanja usluga do terenske podrške i tehničkog certificiranja, sve je prešlo na mrežu svih mreža. Virtuelni događaji zamijenili su sajmove i seminare u fizičkom ambijentu.

Zaposlenici su važni koliko i klijenti
Keen Yao iz Hikvisiona smatra da tržišna strategija mora proizaći iz perspektive korisnika, uključujući povećana ulaganja u pružanje korisničkih usluga preko interneta. “Mi smo, naprimjer, organizovali nekoliko webinara kako bismo nadoknadili manjak komunikacije s kupcima. Što se tiče proizvoda, uradili smo izvjesna ažuriranja proizvoda ili rješenja koja se odnose na aktivnosti naših klijenata na planu sprečavanja širenja epidemije. Jedan od primjera su termalne kamere za praćenje tjelesne temperature i rješenja za praćenje socijalne distance, koja su demonstrirala punu snagu Hikvisinovih tehnoloških dostignuća u oblasti vještačke inteligencije”, kaže Yao. U isto vrijeme, kompanija je tokom epidemije prepoznala nove mogućnosti u segmentu malih i srednjih preduzeća (MSP). Prethodna rješenja za te kompanije uglavnom su se odnosila na poslovne izazove, poput sprečavanja gubitka robe u maloprodajnoj industriji. Ipak, ona se sada sve više fokusiraju na zaštitu zaposlenih. Yao smatra da će u budućnosti zahtjevi za zaštitom zaposlenika postati sve važniji. Tomohiro Tsuji, direktor poslovnog planiranja i promocije u sigurnosnom odjelu kompanije OPTEX, dodaje da su njegove kolege ojačale komunikaciju s kupcima putem webinara i virtuelnih izložbi. “Ima još mnogo prostora za poboljšanje. Potražnja za tehnologijom i alatima za virtuelnu stvarnost će rasti paralelno s popularizacijom događaja koji se organizuju na daljinu”, objašnjava Tsuji.

Normalizacija poslovanja na internetu
Uprkos pandemiji, mnoge kompanije nastavile su slijediti svoju poslovnu strategiju. Thomas Lausten, direktor MOBOTIX-a, kaže da njegova kompanija koristi svoje proizvode i rješenja kako bi spriječila rizične situacije za zaposlenike i posjetioce. Ta su rješenja ponudili i svojim klijentima. “Najviše smo se fokusirali na daljnji i dodatni razvoj naših proizvoda i rješenja. Svakih šest mjeseci predstavljamo svoje inovacije klijentima i partnerima i od ključnog je značaja da zadržimo taj ritam. Ove godine ih ne možemo pozvati na našu Globalnu konferenciju za partnere kako bismo im pokazali šta je novo. Ipak, zahvaljujući tehničkim rješenjima za sastanke putem interneta, mi i dalje dolazimo do publike na globalnom nivou”, kaže Lausten.

Virtuelni sajmovi
Jun navodi da je i IDIS prilagodio svoj način rada kao i konkurenti. Jedan od njegovih fokusa bili su virtuelni sajmovi. “Ovog mjeseca pokrenuli smo IDIS-ovu virtuelnu izložbu. Tako se na internetu oponaša način na koji bi naše osoblje, integratori i partneri za distribuciju obično vodili kupce oko naših štandova na Intersecu, IFSEC-u i ISC Westu. Klijenti sada mogu poći u virtuelni obilazak s vodičem, dok se posjetioci mogu jednostavno registrovati i pregledati štand kad god to žele”, kaže Jun. IDIS sarađuje i sa sistem-integratorima kako bi prepoznao i osigurao videoprojekte u industrijama otpornim na učinke pandemije i sektorima s rastom koji se razlikuje od regije do regije. Kompanija još bilježi snažnu prodaju u obrazovnom i logističkom sektoru u SAD-u, dok se novi rast ostvaruje kroz prodaju i proizvodnju kanabisa i stambeni sektor.

Hoće li se trend nastaviti i nakon pandemije?
Važno je pitanje i hoće li se novi trendovi zadržati i nakon pandemije. U Axis Communicationsu najavljuju da će nastaviti s jačanjem poslovanja na internetu i nakon pandemije. “Prešli smo s fizičkih na online događaje i sajmove za klijente koji su bili vrlo uspješni i to je nešto što ćemo nastaviti održavati i nakon pandemije. Održali smo ritam uvođenja inovacija i predstavili sve nove proizvode koje smo planirali. Osim toga, sretni smo što možemo reći da pandemija nije utjecala na našu sposobnost vođenja održivog poslovanja”, kaže Mauritsson. Ipak, pandemija je industriji dala tek kratkoročni uvid u to kako ove strategije funkcionišu. Ključni problem je činjenica da se većina analiza fokusirala na to kako su kompanije uspjele nastaviti s radom uprkos radu na daljinu. Zajedno s tim, trebalo je pratiti i dugoročni utjecaj ovog trenda na zaposlenike i klijente. Možda ćemo u budućnosti i dalje viđati hibridni poslovni model na djelu, ali njegov stvarni učinak će se tek otkriti.

Korak dalje
U konačnici, pandemija je potaknula neke proizvođače na promišljenije djelovanje koje izlazi izvan okvira mrežne komunikacije s klijentima. Naprimjer, VIVOTEK je stavio fokus na komunikaciju putem webinara. Ipak, tokom početnih dana pandemije, kada se svijet borio da nabavi maske i prateću opremu, kompanija je odlučila pružiti i konkretnu pomoć. “Znamo da je teško vrijeme za sve i zato smo se potrudili da pokažemo brigu i pomognemo našim partnerima da ostanu zdravi i opstanu. VIVOTEK je poslao perive navlake za maske našim inostranim partnerima kojima su bile potrebne kada se svijet suočio s nestašicom. Osim toga, pomogli smo našim distributerima u regionalnom marketingu da nabave posebno prilagođene protivepidemijske proizvode za klijente”, kaže Peter Chang, direktor razvoja proizvoda u kompaniji VIVOTEK.

Šta očekuju kompanije za fizičku sigurnost?
Uprkos ovogodišnjim događajima, većina sigurnosnih kompanija očekuje rast. No, pitanje je šta će ga pokretati? Pandemija je poremetila tradicionalnu potražnju. Hoćemo li vidjeti oporavak potražnje na nivo prije pandemije ili se trebamo radovati i nečemu boljem? “Iz onoga što smo primijetili proteklih mjeseci sigurni smo da će tržište i dalje rasti. Ljudi imaju osnovnu potrebu da se osjećaju sigurno, a nadzorni sistemi – bili oni u privatnom ili javnom kontekstu – mogu pomoći u kreiranju sigurnijeg i zaštićenijeg okruženja”, kaže Mauritsson. I Jun je sličnog mišljenja i potvrđuje očekivanje da će se rast nastaviti tokom 2021. Međutim, teško je precizno prognozirati ishode uz toliko varijabli i ekonomski oporavak koji je u različitim fazama na globalnom nivou, uključujući napredak i efikasnost programa vakcinacije.

Pad potražnje za rješenjima za borbu protiv pandemije
Jun smatra da će se potražnja za privremenim rješenjima specifičnim za pandemiju vjerovatno smanjiti u narednoj godini. Međutim, treba napomenuti da će pojačane sigurnosne i zaštitne mjere u okviru odgovora na pandemiju vjerovatno utjecati na nove i pojačane standarde za objekte svih vrsta. “Potreba za povećanom automatizacijom i efikasnošću bit će ključna za neke klijente, a oni će i dalje gledati dalje od početnih cijena i analizirati troškove životnog ciklusa svojih rješenja. Usvajanje analitike dubokog učenja bit će ključni faktor u obaranju operativnih troškova kroz smanjenje broja lažnih alarma i opterećenja operatera. Već se koriste sistemi obavještavanja koji pomoću vještačke inteligencije šalju informacije o otkrivenim predmetima i osobama koje se nepotrebno zadržavaju”, dodaje Jun. Podaci sigurnosnim timovima nude bolji uvid u situaciju na terenu, poboljšanu detekciju i provjeru, zajedno s mogućnošću bržih odgovora na prijetnje i incidente.

Potrebe za sigurnošću ostat će iste
Proizvođači s kojima smo razgovarali jasno su stavili do znanja da nas u pogledu inovacija očekuje još mnogo toga. Naprimjer, IDIS će sljedeće godine predstaviti rješenje za detekciju padova u maloprodaji za operatere trgovačkih centara, logističke centre i skladišta. U ovim vertikalama česti su slučajevi proklizavanja, saplitanja i padova, što rezultira povredama i narušavanjem produktivnosti, skupim zahtjevima za odštetu i dugotrajnim istragama. Jun dodaje da će se i dalje tražiti višeslojna cyber sigurnost za potrebe videonadzora. To je oblast koja je i prije pandemije budila veliki interes. Otkriće vakcine moglo bi smanjiti potražnju za rješenjima poput termalnih kamera. Ali neke kompanije ne očekuju potpuno povlačenje rješenja za borbu protiv pandemije. Jedina razlika je u tome što bi se ona mogla pojaviti kao dio šireg integrisanog sistema. “Konvergencija će biti ključni trend koji bi mogao nastaviti s rastom u mnogim oblastima tokom 2021.”, kaže Yao i dodaje da se raduje činjenici da ćemo moći vidjeti kako nove tehnologije i rješenja za praćenje temperature, nošenja maski i kontrolu kretanja grupa nude nove vrijednosti za krajnje korisnike.
Yoon Chang-Soo, šef prodaje za Bliski Istok i Afriku u Hanwha Techwinu, dodaje da je pandemija ojačala zahtjeve za vještačkom inteligencijom na tržištu videonadzora i znatno pomogla u promociji same tehnologije na terenu. U vrijeme pandemije javlja se sve veća potražnja za operativnom efikasnošću, što će dodatno potaknuti razvoj rubnih AI tehnologija (za otkrivanje i klasifikaciju predmeta) i specijaliziranih rješenja za vertikale (praćenje nošenja maski, aplikacija za praćenje broja ljudi u objektima). “Razvoj 5G tehnologije omogućit će AIoT-u (vještačkoj inteligenciji stvari) da se proširi iz sfere primjena usmjerenih na potrošače na aplikacije na industrijskom nivou. Senzori, kamere, mrežna infrastruktura, veliki podaci, oblak i AI tehnologije bit će ključni i osnovni pokretači razvoja AIoT-a”, smatra Liquan iz Dahue.

Šta je kompanijama najpotrebnije?
Fleksibilnost uređaja je ključna, smatra Lausten iz MOBOTIX-a. Kompanije širom svijeta pripremaju se za mjesece, a možda i godine borbe protiv pandemije, ali uzimaju u obzir i vrijeme nakon toga. “Zbog toga je ključno osigurati da tehnologije budu dovoljno fleksibilne da se nakon pandemije mogu implementirati za drugačiju vrstu rješenja i instalirati za različite vidove primjene”, zaključuje Lausten. Iako trenutna situacija uglavnom zahtijeva termalne instalacije, ove se tehnologije mogu koristiti i u svrhu prevencije požara jednom kada praćenje tjelesne temperature više ne bude potrebno. Važno je da proizvodni pogoni imaju koristi od inteligentnih termalnih kamera koje mogu otkriti potencijalne požare prije nego što dođe do velike štete. Termalne instalacije mogu pomoći i u sprečavanju upada u zgrade. Ovo je zahtjev koji je aktuelan i oduvijek prisutan. Na kraju, dovoljno fleksibilno razmišljanje o primjenama izvan standardnih okvira može biti ključno za poslovni učinak kompanije.

Prethodni
1
…
16
17
18
19
20
…
25
Sljedeći

Najave II

Cyber špijunaža: Krađa industrijskog intelektualnog vlasništva rastuća prijetnja

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2020.

Tehnološki trendovi za 2021. godinu

Cyber sigurnosni trendovi za 2021.

Sigurniji dom za kućne ljubimce

Kako odabrati onu najbolju?

Modernizacija vatrodojave

Security 50: 2019. godina solidna za najuspješnije kompanije

Security 50: Na pragu pandemije tržište ipak bilježi rast

Kompanije sa Security 50 liste: Izazovi i prilike tokom pandemije

INTERVJUI

Intervju: Peter Strom, predsjednik i izvršni direktor, March Networks i VIVOTEK

Intervju: Matija Mandić, direktor sektora integrisane sigurnosti i pametnih sistema, KING ICT

Intervju: Dejan Stančević, direktor prodaje, Hytera Communications Europe

IZDANJA

NAJČITANIJE

Aikom u Riminiju proslavio dvadeset godina rada

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Hikvision: Kako smanjiti lažne alarme, troškove implementacije i slijepe točke

Global Security d.o.o.

Najnovije

Najave II

INTERVJUI

Tags

IZDANJA

NAJČITANIJE

Global Security d.o.o.