18 Aprila, 2026
image
Home Kategorija Najave II (Page 17)

Najave II

Epidemiološko bojno polje

Pandemija je dovela do promjene prioriteta u pogledu vrsta traženih sigurnosnih rješenja. U toku je usmjeravanje fokusa sigurnosnog ekosistema na potrebe javnog zdravlja. O tome koliko se svijet promijenio u ovih godinu dana i kako se sigurnosna industrija uspješno prilagodila situaciji i odgovorila zahtjevima razgovarali smo sa predstavnicima velikih svjetskih i regionalnih kompanija
Piše: Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Još od početka prošle godine, kada je počela pandemija novog koronavirusa, sigurnosna industrija prolazi kroz svojevrsnu mini tehnološku transformaciju. Dok svijet pomno prati globalne ekonomske i epidemiološke trendove u iščekivanju konačnog raspleta, sigurnosna tehnološka rješenja nalaze se na “prvoj borbenoj liniji”, kontinuirano se usavršavajući i razvijajući u skladu sa zahtjevima korisnika.

Fokus na zdravstvu
Riječ je o transformaciji potaknutoj potrebama javnog zdravlja. To znači da sve zainteresirane strane u sektoru sigurnosti pomno prate promjene potreba ključnih korisnika i u skladu s njima mijenjaju svoju tehnološku ponudu. Posljedica je izmjena industrijskog ambijenta, uz nekoliko ključnih pitanja koja su se nametnula u posljednjih godinu dana. Prvo se tiče odluke kompanija da idu s predstavljanjem novih rješenja ili modifikacijom postojećih. Pri tome je trebalo uzeti u obzir sve ekonomske i tehnološke faktore, što je usko povezano s još jednim važnim pitanjem: hoće li proizvodi namijenjeni borbi protiv COVID-a imati upotrebnu i dodatnu vrijednost za korisnike i u situaciji kada pandemija prođe? Drugim riječima, hoće li inovacije koje porodi potreba za borbu protiv bolesti naći svoju primjenu i u vertikalama koje, naprimjer, nemaju veze sa zdravstvom ili njegom?

Promjena prioriteta
Za sada se čini da je odgovor na ovo ključno pitanje potvrdan, jer je izbijanje pandemije izmijenilo našu percepciju važnosti epidemioloških mjera na svim javnim mjestima i u pratećim objektima. To znači da će rješenja osmišljena za masovno mjerenje temperature, prepoznavanje nošenja maski i beskontaktnu kontrolu pristupa ostati, vjerovatno, s nama do daljnjeg. A to se ovaj put ne odnosi samo na vrata i ulaze bolnica i zdravstvenih ustanova nego i na ulaze u maloprodajne objekte, aerodrome i kongresne dvorane. Svaka nevolja je i prilika za rast, tako da se za 2020. za sigurnosnu industriju predviđa rast od 4,47%, u odnosu na skoro 7% u 2019. Osim toga, pandemija je dovela do dramatične promjene prioriteta kod kupaca u pogledu vrsta sigurnosnih rješenja koja im sada trebaju da bi zaštitili svoje zaposlenike, kupce i poslovne ekosisteme. Mnoge kompanije zato danas traže sigurnosna rješenja koja mogu zadovoljiti niz ključnih potreba koje opisujemo u nastavku teksta.

Šta sigurnosna industrija nudi?
Iz tehnološke perspektive, pandemija je pobudila interes za više tehnoloških platformi, počevši od videonadzora i analitike do rješenja za upravljanje identitetom koja uključuju i digitalni i fizički pristup. Isto važi i za rješenja za upravljanje događajima i sigurnosne operativne centre (SOC). Videonadzor, posebno sistemi koji uključuju integrisana analitička rješenja, bit će važni za korisnike kako bi ponovo mogli otvoriti svoje fizičke lokacije za zaposlenike ili kupce. Nadzor će, istovremeno, podržati aktivno praćenje epidemioloških propisa koji uređuju socijalno distanciranje ili kontrolu ograničenja popunjenosti objekata.

Budući da mnoga preduzeća i dalje posluju po hibridnom operativnom modelu, koji ograničava kadrovske kapacitete na fizičkim lokacijama i podrazumijeva radnu snagu koja radi na daljinu, jačanje digitalnog pristupa i protokola za provjeru digitalnog identiteta bit će ključno za sprečavanje prevara ili zloupotreba identiteta. Osim toga, rješenja za fizički pristup koja uključuju dodirivanje površina gube primat zbog pandemije jer se pažnja korisnika preusmjerava na beskontaktne sisteme poput biometrijskog skeniranja lica ili praćenja ponašanja. To znači smanjenu upotrebu fizičkih tokena ili skenera otisaka prstiju koji zahtijevaju da korisnik dodirne prateći čitač ili skener.

Pandemija je potaknula i novi val inovacija među sigurnosnim tehnologijama, čak i ako one neće rezultirati potpuno novim sistemima čija će nabavka biti obavezna za kupce. Zato mnogi proizvođači radije razmišljaju u pravcu dodavanja novih funkcija postojećim proizvodima, kao što su analitika za mjerenje tjelesne temperature ili sistemi za upravljanje redovima prenamijenjeni za praćenje nivoa popunjenosti prostora. Isto tako, ponuđači rješenja za prepoznavanje lica sada žele dodati nove ili rekonfigurisati postojeće algoritme prepoznavanja kako bi tim uređajima omogućili provjeru identiteta čak i kada osoba nosi masku. Analitika će, pri tome, biti korištena i za praćenje da li neka osoba uopće nosi masku, ako je njeno korištenje predviđeno za određeni prostor.

Različite potrebe
Osim promjene sigurnosnih prioriteta, proizvođači se danas suočavaju s izazovom da moraju ponuditi jedinstven odgovor na pandemiju, iako se nivo pogođenosti i prateće potrebe među vertikalama mogu znatno razlikovati. To se odnosi i na dostupne sigurnosne budžete unutar različitih sektora koji danas moraju opslužiti znatno više potreba, ali s manje sredstava. To se, naprimjer, najviše vidi kod korisnika poput aerodroma i avioprijevoznika ili turističkih operatera. S obzirom na to da će aerodromi i komercijalni sektor morati znatno smanjiti ulaganja u sigurnost zbog pandemije, mogućnosti rasta koje su i dalje prisutne na tržištu uveliko će se oslanjati na investicije javnog sektora u sisteme koji mogu pomoći u kroćenju pandemije. To se odnosi na organe reda, transport te sektore upravljanja katastrofama i vanrednim situacijama.

Dodatna važna prilika da se sigurnosna tehnologija pojavi kao vitez na bijelom konju u borbi protiv pandemije bit će i globalna distribucija vakcina kao jedan od najvećih logističkih poduhvata naše ere. Ova značajna distribucijska i logistička misija donijet će prevrat u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom i iznuditi ulaganja u aerodrome, luke i logističke centre koji će biti zaduženi za zaštitu vakcina. Sigurnost ovih vrijednih lijekova bit će neophodna u svim fazama, od početka distribucije, preko carinjenja do isporuke, a uključivat će kontrolu neovlaštenog rukovanja i krađa i jačanje kapaciteta digitalne i fizičke odbrane učesnika u opskrbnom lancu. U protivnom, sigurnosni propusti, industrijska špijunaža i sve jače crno tržište mogu ugroziti lanac opskrbe, od kojeg zavisi povratak u normalu. Zato će budući korisnici tražiti što fleksibilnija sigurnosna rješenja bazirana na uslugama, umjesto da se oslanjaju na trajne sisteme koji im potencijalno neće trebati nakon okončanja pandemije.

Upravljanje rizikom u oblasti cyber špijunaže

U ovom broju se nadovezujemo na osnovne aspekte trenutne situacije u svijetu kada je u pitanju industrijska špijunaža, a na osnovu prvog Verizonovog Izvještaja o cyber špijunaži kojeg je kompanija objavila prošle godine. Ključni korak u smanjenju rizika od cyber špijunaže jeste identifikovanje digitalne imovine koja bi mogla biti zanimljiva protivničkim hakerima, kao i stavljanje u ulogu potencijalnih napadača u cilju razumijevanja toga u koji dio cyber odbrane treba uložiti najviše pažnje
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Upravljanje rizikom zahtijeva od organizacija da identifikuju vlasnika digitalne imovine, kao i način kontrole pristupa imovini. Identifikovanje digitalne imovine i upravljanje rizikom treba uskladiti sa poslovnim ciljevima organizacije, čime se dodaje na samoj vrijednosti poslovanja. Tako bi, naprimjer, poslovna strategija upravljanja rizikom mogla uključivati stavke poput definisanja ciljeva, zatim identifikaciju digitalne imovine i prijetnji po istu, otkrivanje i nadgledanje prijetnji te usavršavanje reagovanja na njih. I mada mnogim kompanijama započinjanje nečega od nule može biti preopširan i naporan zadatak, treba naglasiti da je ipak moguće razviti proces upravljanja rizikom sa nekim manjim ciljevima uključivanjem podataka o cyber prijetnjama, pa zatim polako nastaviti sa razvijanjem strategije i njenim ostalim segmentima.

Odgovori su u pitanjima
Kompanija koja želi koristiti podatke o sigurnosnim prijetnjama kako bi prioritizirala prijetnju od cyber špijunskih napada u okviru svog procesa upravljanja rizikom može započeti postavljanjem određenih pitanja bitnih za samu organizaciju. Među takva pitanja spada i pitanje koliko su zapravo rasprostranjeni cyber špijunski napadi u poređenju sa drugim vrstama napada? Bitno je postaviti i pitanje o tome koje su to grupacije poznate po tome da se bave cyber špijunažom i na osnovu tih saznanja, koliko je vjerovatno da će baš njihova organizacija biti napadnuta? Ništa manje bitno pitanje nije ni to koje podatke, odnosno kakav tip digitalne imovine ciljaju oni koji se bave cyber špijunažom. I na kraju, bitno je zapitati se koje su to aktivnosti ili metode povezane sa određenim napadačem ili grupom napadača u oblasti cyber špijunaže.

Ukoliko odgovori na ova pitanja ukažu na to da za napad postoji niži rizik, to i dalje ne znači da o cyber špijunaži ne treba razmišljati. Iako u nekim industrijama broj špijunskih incidenata može biti nešto niži nego u ostalim, činjenica je da potencijal za ovakav tip napada i dalje postoji, mada u nešto manjoj mjeri. Analiza rizika, identifikacija digitalne imovine i klasifikacija incidenata može bilo koji tip organizacije uputiti na odgovarajuće mjere za sprečavanje, ublažavanje, otkrivanje i reagovanje na moguće napade, uz istovremeno održavanje sposobnosti da se ispune organizacijski ciljevi. Verizonovi savjeti kako da se i na koji način identifikuju prijetnje ukratko su sljedeći: prije svega, treba identifikovati digitalnu imovinu, vlasnike imovine i kontrolu pristupa imovini kao dio efikasne i sveobuhvatne strategije upravljanja rizikom; zatim je potrebno uskladiti upravljanje rizikom sa ciljevima poslovanja same organizacije; nakon toga je bitno uključiti mogućnost cyber špijunaže u sam metod upravljanja rizikom; i na kraju, ali veoma bitno – treba izbjegavati stav “nama se to neće desiti”, jer sudeći prema iskustvima sigurnosnih stručnjaka, cyber špijunaža može zahvatiti bilo koju organizaciju, pa čak i onu za koju se generalno smatra da je pod nižim rizikom od napada.

Ključ je u slojevitoj zaštiti
Kao što smo već napomenuli, ključni element upravljanja rizikom u oblasti industrijske i državne cyber špijunaže jeste procjenjivanje toga šta bi moglo biti interesantno protivničkim cyber špijunima. Tačnije, radi se o pitanjima koja špijuni sebi postavljaju kako bi otkrili koje su namjere i aktivnosti ciljane organizacije ili države, a sve kako bi se otkrila njihova operativna efikasnost. Stoga je od ključne važnosti razviti i implementirati odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se osigurale kritične usluge i digitalna imovina.

Sofisticirani napadači često koriste skrivene metoda za sprovođenje cyber špijunaže. Te metode mogu uključivati korištenje kompromitovanih administratorskih akreditiva ili korištenje sabotiranog softvera koji se može stopiti sa računarskim okruženjem ciljane organizacije. Napadači zatim mogu koristiti specijalni zlonamjerni softver kojeg antivirusi i drugi sigurnosni softver ne može detektovati. Kako Verizon naglašava u svom izvještaju, cyber špijunski napadi koji koriste sofisticirane metode i imaju specifične ciljeve mnogo su teži za detektovati i istražiti od drugih vrsta računarskih napada. Uprkos tome, postoje načini za zaštitu od njih čak i onda kada nije poznato koji se sigurnosni propust ili zlonamjerni softver koristi.

Uz administratorske ovlasti i nesegmentiranu mrežu, napadač ima slobodu da nesmetano istražuje sisteme i servere organizacije. Čak i u segmentiranim mrežama, špijun može pronaći put do skrivenih podataka pomoću softvera za mapiranje mreža i drugih alata. Mrežna segmentacija, stroga kontrola pristupa, slojevita sigurnost te višefaktorska autentifikacija sve su odreda mjere koje mogu pomoći u zaštiti od cyber špijunaže.

Kombinovani napadi
Cyber špijunski napadi se uveliko oslanjaju na kombinovanje društvenih i malware metoda, pri čemu se phishing koristi u 81 posto špijunskih incidenata, a neki vid zlonamjernog softvera u 92 posto slučajeva. Treniranje krajnjih korisnika da prepoznaju i prijavljuju društvene napade kao što je phishing može pomoći u smanjivanju loših ishoda povezanih sa cyber špijunskim napadima.

Dalje, potrebno je osigurati podatke koji su najzanimljiviji potencijalni špijunima, a glavni preduslov za to je popisivanje “inventara” kritičnih podataka koji će se poslije zaštititi kontrolom pristupa i adekvatnim nadzorom iste. U tome mogu pomoću odgovarajuće korporativne procedure kojih se moraju pridržavati svi zaposlenici, a što je zapravo glavni problem i vjerovatno najteža stvar za postići. Te procedure bi trebale pokrivati sve, od toga da li su uređaji korisnika zaštićeni enkripcijom i jakim lozinkama, pa do ograničavanja korištenja javnog Wi-Fija i određivanja načina na koji se povjerljivi podaci mogu slati. Sigurnosnim praksama organizacije trebao bi se osigurati siguran i strogo kontrolisan pristup podacima koji su potencijalno podložni napadu.

Upravljanje rizikom u oblasti cyber špijunaže je daleko od jednostavnog procesa u kojem se stvari jednom definišu i podese, pa onda ostave da stagniraju godinama bez ikakvog nadograđivanja najboljih praksi. Trebalo bi sprovoditi redovno održavanje sigurnosnih sistema i praksi kako bi se osiguralo to da zaposlenici slijede odgovarajuće cyber sigurnosne procedure i mjere u cilju stalne zaštite podataka. Pritom pojedine mjere zaštite od cyber špijunaže mogu biti automatizovane – naprimjer, rješenja za zaštitu od curenja informacija mogu poslati upozorenja relevantnim sigurnosnim stručnjacima ukoliko određeni podaci izađu iz mreže organizacije. Ta rješenja također nude i veliki broj drugih mogućnosti, kao što su detektovanje i blokiranje podataka koji su kopirani na druge lokacije, poslani preko emaila ili podijeljeni pomoću aplikacija i sajtova za dijeljenje fajlova. Pored toga, ova rješenja mogu blokirati zaštićene podatke od pokušaja štampanja te mogu pomoći u identifikovanju neenkriptiranih destinacija na koje ih je moguće poslati.

Ukratko, za adekvatnu zaštitu podataka od cyber špijunaže potrebno je u najmanju ruku imati segmentiranu mrežu, strogu kontrolu pristupa, višefaktorsku autentifikaciju, inventar kritičnih informacija, rješenja za zaštitu od curenja podataka i adekvatno trenirano osoblje koje je u stanju prepoznati i blagovremeno prijaviti napade pomoću društvenog inžinjeringa kao što je phishing.

Identifikovanje informacija za koje su cyber špijuni zainteresovani
Da bi organizacija identifikovala koji nivo kritičnosti njeni elementi digitalne imovine imaju, potrebna je kompleksna analiza, pa čak i korištenje određenih modela određivanja kritičnosti informacija zasnovanih na specifičnim istraživanjima. Jedan od tih modela je i onaj Nacionalnog instituta standarda i tehnologije – neregulatorne američke agencije za inovacije na polju informatike i inžinjeringa – koji nosi živopisan naziv “NIST IR 8179”. Na osnovu ovog ili nekog sličnog modela prioritiziranja informacija, organizacije mogu odrediti šta najprije trebaju zaštititi, kao i kakvu će štetu pretrpiti ukoliko njihova digitalna imovina bude ugrožena. Jedini problem je to što modeli identifikovanja kritičnosti elemenata digitalne imovine često ne uzimaju u obzir specifičnosti cyber špijunaže. Razlog za to je činjenica da su incidenti povezani sa cyber špijunažom najčešće povezani sa proizvodnim, rudarskim i javnim sektorima, dok neke druge industrije – poput građevinske – nemaju uopšte probleme vezane sa špijuniranjem, barem ne one prijavljene i otkrivene.

Dakle, organizacije bi morale angažovati vrlo dobre stručnjake koji će biti u stanju prilagoditi model određivanja kritičnosti digitalne imovine cyber špijunskom kontekstu. Kako bi bile sigurne da je njihov model prioritiziranja zaštite informacija prilagođen zaštiti od cyber špijuniranja, organizacije kao osnovni korak trebaju definisati sljedeće aspekte:

– Koliki je generalni rizik od cyber špijunaže?
– Koji su podaci podložni špijunaži?
– Da li su implementirani sistemi za zaštitu i nadziranje potencijalnih špijunskih napada
– Da li su implementirane preventivne metode, kao što su stalni nadzor kritične digitalne imovine, pretraživanje konvencionalnog i tamnog weba u potrazi za relevantnim prijetnjama, program zaštite od insajderskih prijetnji i program prilagođavanja potencijalnom nepredvidljivom gubitku tehničke prednosti u odnosu na napadače?

Kada su u pitanju propusti koje špijuni ciljaju, treba naglasiti da organizacije korištenjem alata za skeniranje s vremena na vrijeme otkriju čitav niz poznatih sigurnosnih propusta unutar svoje infrastrukture, koje poslije nadograde u zavisnosti od procjene rizika. Međutim, špijuni uglavnom ne koriste te propuste, nego propuste zero-day tipa – tj. propuste koji nisu poznati sigurnosnim kompanijama – što znatno otežava detektovanje i uspješnu borbu protiv špijunskih kampanja. Ono što je još veći problem jeste to što korištenje takvih propusta u napadima često ne ostavlja nikakve tragove i dokaze o napadu u sistemu.

Kako naglašavaju u Verizonovom izvještaju, različite države i hakerske grupe sponzorisane od strane država koriste zero-day propuste kako bi se dokopali informacija o aktivnostima i tehnologijama protivničkih zemalja. Ti propusti se, između ostalog, mogu naći na online prodavnicama na tamnom webu, pa je tim bitnije održavati i program proaktivnog prikupljanja informacija o propustima i potencijalnim napadačima sa tamnog weba kako bi organizacije mogle biti što pripremljenije za špijunske kampanje. Ono što je ovdje bitno naglasiti jeste to da tradicionalni sistem softverskih nadogradnji ne može pomoći kod ovog problema. Naime, u momentu kada sigurnosne kompanije razviju nadogradnju za neki propust, tada je najvjerovatnije već kasno i dotični je već iskorišten za napad na neki sistem. Stoga je potreban višeslojni sigurnosni pristup koji se sastoji od nekoliko nivoa kontrole, od upravljanja rizikom, preko blokiranja neautorizovanih aplikacija, pa do tehnika detekcija napadača zasnovanih na obmani, pri čemu napadač biva prisiljen da oda više informacija o sebi i svojim tehnikama nego što je to planirao.

Kompromitovani uređaji
Prema Verizonovom izvještaju, u okviru razotkrivenih cyber špijunskih kampanja, napadači su se najviše fokusirali na akreditive i kompanijske tajne, dok su bankovni podaci i digitalni certifikati imali najmanji prioritet pri ovim napadima. Kada su u pitanju kampanje koje traju jako dugo, napadači su tu još ciljali i informacije o internim aktivnostima kompanije, kao i podatke o sistemu. Pri tome je za upad u organizacijsku mrežu u 87 posto slučajeva iskorišten kompromitovani uređaj (uglavnom desktop računar ili laptop, dok pametni telefoni, routeri i switchevi nisu bili pretjerano česta meta), a u 82 posto slučajeva sam zaposlenik kompanije.
O slučajevima cyber špijunaže uglavnom se ne izvještava otvoreno, a u nekim slučajevima organizacije ne prijavljuju takve incidente čak i ako ih otkriju. Stoga je ovaj sektor težak za analizirati, ali nema sumnje da cyber špijunski rat već uveliko bjesni u brojnim sektorima i regionima. Ipak, analize iznešene u Verizonovom izvještaju predstavljaju dobar početni korak na osnovu kojeg se organizacije mogu adekvatno pripremiti za odbranu od naprednih špijunskih kampanja.

Obmane kao metoda prikupljanja informacija o hakerima
Jedan od trendova u oblasti računarske sigurnosti jeste postavljanje takozvanog virtuelnog minskog polja za hakere – različitih zanimljivih sistema i sadržaja u samoj mreži organizacije koji bi mogli privući napadače. Nakon što napadač bude privučen spomenutim sadržajima, organizacija umjesto instantnog reagovanja na napad naprosto čega da haker obavi sve što je planirao obaviti kako bi prikupila što više informacija o njegovom načinu rada. Na ovaj način organizacije mogu saznati kako se različite vrste napada šire kroz mreže te mogu steći uvid u način razmišljanja protivnika. Jedini problem je to što moraju imati implementiran veoma pouzdan sistem za rano upozoravanje na upade u mrežu organizacije – u suprotnom, organizacije neće uočiti napad, niti će išta naučiti o njemu.

Najmanji protivpožarni aparat na svijetu

Tehnologija aparata za gašenje požara nije se mnogo razvijala u posljednjih nekoliko godina budući da aktuelna u većini situacija dobro obavlja posao. Mnogo se istražuje i radi na hemikalijama i senzorima za borbu protiv različitih vrsta požara, ali oni još nisu spremni za masovno tržište
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Postoje ipak određene oblasti u kojima su inovacije potrebne, a napori koji se ulože u njih mogu pomoći u sprečavanju velikih požarnih incidenata. Naprimjer, 30 posto požara u SAD-u započinje s električnim uređajem, navode u NFPA-u. Za to postoji više razloga, od varijacija napona, preopterećenja i ambijentalnih uslova do korištenja neispravnih ili starih proizvoda. Pravi problem je u tome što ne možete u dovoljno ranoj fazi otkriti i suzbiti požar koji počinje na električnom uređaju. Ovo je oblast u kojoj JOB, njemačka kompanija sa sjedištem u Ahrensburgu, želi ponuditi svoje rješenje nazvano E-Bulb. Prema Markusu Fiebigu, menadžeru razvoja proizvoda u toj kompaniji, riječ je o “najmanjem aparatu za gašenje požara na svijetu”.

Kako radi E-Bulb
E-Bulb je presvučena staklena sijalica ispunjena netoksičnim sredstvima za gašenje. Najmanja verzija duga je tek dva centimetra, što znači da ima dimenzije standardnog mikroosigurača. “Svaki treći požar započinje zbog električne energije u električnim aparatima. Osim toga, sve je veći broj uređaja u našim domovima, a izražen je i trend pametnih domova, koji podrazumijeva da mnogi od tih uređaja uvijek budu pod naponom kako bi ostali u stanju pripravnosti. Zato svaka elektronska oprema s vlastitim napajanjem nosi rizik od požara. Uz motivaciju da ojačamo sigurnost proizvoda i smanjimo rizik od prekida poslovanja usljed požara, naša ideja bila je poboljšati postojeći koncept zaštite od požara i boriti se protiv njih u najkraćem mogućem roku i direktno na izvoru”, objašnjava Fiebig. Ovaj koncept naziva se zaštita od požara koja je integrisana u uređaj. Zaustavljanje vatre na nivou uređaja minimalizira troškove, spašava živote i garantuje minimalan prekid poslovanja.

Kada ga koristiti
Područja primjene ovih sijalica su brojna i različita. Ona uključuju adaptere za napajanje na reklamnim ekranima (medijska tehnologija), respiratore u medicinskoj tehnologiji i kućanske uređaje. Slično kao sistemi zaštite od curenja vode u veš-mašinama, E-Bulb sijalice su dio protivpožarnog sistema za električne uređaje. “Ono što E-Bulb čini jedinstvenim je to što je u pitanju jednostavno, pasivno i pouzdano rješenje za dodatnu zaštitu električnih uređaja. Radi 24 sata bez napajanja. Kada E-Bulb otkrije požar ili porast temperature (npr. kroz praćenje napona ili topline itd.), prateća komponenta će pući, prekinuti napajanje i ugasiti vatru”, kaže Fiebig. E-Bulb sijalici nije potrebno održavanje i traje duže od deset godina.

Kome je ovo potrebno?
E-Bulb se može koristiti u širokom spektru elektronike, od LED zidova i medicinske opreme, preko kućnih aparata do adaptera za napajanje. Fiebig kaže da kompanija opaža sve veću potražnju u elektronskim sistemima koji se koriste u osjetljivim zonama poput aerodroma, željezničkih stanica ili sajmova na kojima je prisutno mnogo ljudi. “Korištenjem zaštite od požara integrisane u same uređaje, uključujući E-Bulb sijalice, električni uređaji se u okviru procjena rizika od požara više ne klasificiraju kao ʻsistemi koji izazivaju požarʼ, nego kao oni koji ʻsudjeluju u požaruʼ. Ovo je posebno važno za osjetljive lokacije, poput trgovačkih centara, izložbenih dvorana, aerodroma ili željezničkih stanica”, kaže Fiebig. To znači i da štampači, ekrani ili bilbordi lakše mogu dobiti odobrenje za instalaciju, čak i u zonama za evakuaciju, što je korisno za posjetioce, operatere i proizvođače.

Iskustva iz Londona
“Mnogi se sjećaju stravičnog požara u Grenfell Toweru iz 2017. godine, u kojem su 72 osobe izgubile život. Požar je izbio u elektronici frižidera. Trenutno radimo na dizajnu s proizvođačima kućnih aparata koji vode računa o kvalitetu. Cilj nam dizajnirati E-Bulb sijalice za aparate za kafu, veš-mašine, sušilice rublja i frižidere. Proizvođači medicinske tehnologije, poput respiratora, koncentratora kisika i defibrilatora, sada modificiraju elektroniku kako bi nadogradili svoje koncepte zaštite od požara pomoću E-Bulb sijalica”, dodaje Fiebig.

Tržišni potencijal
Zaustavljanje požara na njegovom izvoru je, zasigurno, sljedeća najbolja stvar. Proizvođači električnih i elektronskih uređaja sve su više svjesni ovog problema, kao i potrebe za minimiziranjem štete. U Velikoj Britaniji djeluje organizacija Electrical Safety First, koja radi na smanjenju incidenata povezanih s električnom energijom. Prema njima, prosječna stopa uspješnosti prilikom povlačenja električnih proizvoda s tržišta iznosi samo 10–20 posto u Velikoj Britaniji. To znači da su milioni nepovučenih električnih uređaja i dalje u upotrebi. Ako se u električne uređaje ugradi zaštita od požara poput E-Bulb sijalica, proizvođači i kupci više neće morati brinuti o šteti uzrokovanoj požarom za koji mogu biti okrivljeni takvi uređaji. Upotreba ovih sijalica može spriječiti i prekid poslovanja ili skratiti vrijeme njegovog trajanja. Naprimjer, svaki treći požar u Njemačkoj uzrokuje više od 500.000 eura štete, u mjeri u kojoj se pogođene firme nerijetko više ne mogu oporaviti. Samo 23 posto svih firmi pogođenih požarom može u potpunosti ponovo pokrenuti poslovanje.

Istovremeno, više od 40 posto kompanija mora prestati poslovati nakon požara. Na kraju, Fiebig ističe da osiguravajuće kuće shvataju važnost upotrebe električnih uređaja s integrisanom zaštitom od požara. Za proizvođače ovdje je riječ o odgovornosti za proizvode i troškovima osiguranja prilikom njihovog povlačenja s tržišta, dok je operaterima važna zaštita od požara i prekida poslovanja. Također, i osiguravajuće kuće mogu razmotriti smanjenje premije ako njihov klijent odluči koristiti integrisana rješenja za zaštitu od požara. S obzirom na sve ove prednosti, vjerovatno će sve više proizvođača elektronskih uređaja razmisliti o korištenju ovakvog rješenja. Međutim, moraju u obzir uzeti i ukupne troškove. Iako se sada čini da će E-Bulb smanjiti cijene, korisnici će morati razmotriti širu sliku i usporediti iznos štete od potencijalnih incidenata i troškove primjene novog rješenja.

Videoanalitička rješenja za sigurniji i brži promet

Tehnologija napreduje brzim tempom, ali njeno prihvatanje ponekad kaska. Trenutna situacija s pandemijom COVID-a iznjedrila je neke jedinstvene vidove primjene analitike i u segmentu upravljanja prometom i sigurnosti na cestama. Provođenje mjera zatvaranja, posebno na duže staze, predstavlja veliki izazov. Manjim zemljama može biti lakše “ručno” nadgledati svaku ulicu, ali velikim državama je neophodna primjena naprednih analitičkih tehnologija
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tržište videoanalitike spremno je za veliki skok u narednim godinama. Prema izvještaju kompanije Memoori, znatan napredak u poluvodičkoj arhitekturi omogućio je bolju primjenu algoritama dubokog i mašinskog učenja, a navedeni trendovi će biti poticaj rasta ovog tržišta. Očekuje se da će globalno tržište sistema za upravljanje saobraćajem porasti sa 30,6 milijardi američkih dolara u 2019. na 57,9 milijardi u 2024. godini. To će se, prema izvještaju MarketsandMarketsa, odvijati uz složenu godišnju stopu rasta od 13,6 posto. Povećana upotreba tehnologije nadzora u upravljanju saobraćajem dovest će do šire primjene videoanalitike u ovom segmentu. U nastavku teksta predstavljamo najnovije funkcije videoanalitike za upravljanje i nadzor prometa, njihove prednosti, najbolje prakse i hardverske zahtjeve.

Nove funkcije olakšavaju primjenu saobraćajnih propisa
Videoanalitika mora imati glavnu ulogu u upravljanju saobraćajem i primjeni propisa o sigurnosti putnika i pješaka na cesti. Kamere za nadzor prometa prisutne su u većini velikih gradova i na autocestama širom svijeta, a njihovi snimci savršena su “sirovina” za rad današnjih pametnih videoanalitičkih rješenja. U posljednje dvije godine brz razvoj u ovom segmentu doveo je do pojave sofisticiranijih algoritama i efikasnih aplikacija. Algoritmi su evoluirali i automatizirali mnoge procese koji mogu biti od pomoći organima reda. Policija sada može lakše pratiti da li se vozači pridržavaju propisa i blagovremeno doći do informacija o nesrećama ili drugim nepredviđenim situacijama

Prepoznavanje tablica za praćenje prosječne brzine
Ranjith Parakkal, direktor kompanije Uncanny Vision, kaže da je ključna funkcija za organe reda danas mogućnost prepoznavanja registarskih tablica za praćenje prosječne brzine vožnje. “Ranije se otkrivanje nedozvoljene brzine vozila temeljilo na upotrebi radara na licu mjesta. No, to je sistem koji vozači mogu lako nadmudriti jer znaju gdje su radari za kontrolu brzine postavljeni, pa mogu usporiti vozilo kada se nađu u njihovoj blizini i ponovo ubrzati nakon prolaska. Sistem prepoznavanja tablica (ANPR) za praćenje prosječne brzine radi pomoću putokaza, portala ili detektora brzine u kombinaciji s kamerama koje se postavljaju u manjim razmacima, otprilike na svaka tri kilometra. Dok vozilo prolazi kroz neku dionicu, svaka kamera bilježi registarsku tablicu. Nakon toga sistem izračunava vrijeme koje je vozilu trebalo da pređe udaljenost između dvije kamere kako bi utvrdio prosječnu brzinu. Ovo je savršeno precizan i siguran sistem bez mogućnosti greške”, kaže Parakkal.

Međutim, ovo rješenje se u velikoj mjeri oslanja na preciznost prepoznavanja registarske tablice. Ako sistem nije pouzdan, onda je ukupna efikasnost same platforme manja. Neki stručnjaci ističu da je ovaj sistem nešto izazovniji za primjenu propisa u usporedbi s radarima za otkrivanje brzine, jer nude jednostavan rezultat koji se ne može dovesti u pitanje. “Problem je u zakonodavstvu”, objašnjava Jermain Santoya, menadžer industrijskog marketinga u Genetecu. “Razlog zašto se, barem u Sjevernoj Americi, u tolikoj mjeri koristi radarska kontrola je što morate dokazati da se neko kretao prebrzo kako biste izdali prekršajni nalog. Međutim, s analitičkim rješenjem situacija je malo složenija zbog postojanja više različitih faktora i senzora. Morat ćemo doći do tačke u kojoj zakonodavstvo može sigurno reći da je nešto dovoljan dokaz da nekome izdate prekršajni nalog i kaznite ga zbog brze vožnje.” Ukratko, riječ je o pitanju prihvaćenosti tehnologije, a ne njenih mogućnosti.

Praćenje korištenja mobilnog telefona
Videoanalitika se temelji na snimcima nadzornih kamera postavljenih na autocestama i drugim putevima, a kao takva je korisna i u praćenju osoba koje drže ili koriste mobilni telefon prilikom upravljanja vozilom. Mnoge zemlje primjenjuju propise koji zabranjuju upotrebu mobilnih telefona tokom vožnje, a u nekima je to dozvoljeno samo u kombinaciji s automobilskim audiosistemom i zvučnicima i bez držanja uređaja. Parakkal kaže da je ovo rješenje pomalo kontroverzno jer odsjaj vjetrobranskog stakla po danu može negativno utjecati na tačnost sistema. S druge strane, sistem bi mogao efikasnije raditi noću, u kombinaciji s infracrvenim kamerama koje snimaju unutrašnjost automobila. No, primjena ove funkcije još nije široko rasprostranjena, a i sama tehnologija je prilično nova.

Podrška parkiranju uz prepoznavanje tablica
Ranije su vozači prolazili rampe na parkingu pomoću kontaktnih ili beskontaktnih RFID čitača. Međutim, danas kontrola pristupa zasnovana na prepoznavanju registarskih tablica postaje sve popularnija opcija. Registarske tablice su jedinstvene i ako ih sistem može prepoznati, nema potrebe za drugim vidom identifikacije. To se može raditi i na komercijalnim parkinzima ako je registarska tablica povezana s digitalnim novčanikom. “Glavna prednost je u tome što možete ukloniti probleme s RFID tagovima i njihovom distribucijom. Ipak, to nisu jedine prednosti. Ovaj sistem može pomoći i u upravljanju posjetiocima jer omogućava pristup njihovim automobilima nakon što se njihov broj dozvole unese u sistem”, kaže Parakkal.

Sigurnosni pojasevi i drugi prekršaji
Sigurnosni pojasevi su dio sigurnosti na cesti, ali postoje brojne situacije u kojima ih vozači i putnici ne koriste. Kao i kod funkcije praćenja korištenja mobilnog telefona tokom vožnje, i za ovo su potrebne kamere za snimanje unutrašnjosti vozila, a zbog toga bi odsjaj sunčeve svjetlosti opet mogao narušiti nivo preciznosti. Međutim, i algoritmi se brzo razvijaju, a kvalitetnije rezultate bismo mogli vidjeti već u narednim godinama. Istik Kattan, direktor kompanije Agent Video Intelligence, naglašava da su ove funkcije relativno nove i da su se na tržištu pojavile tek u posljednje dvije-tri godine. Prema njemu, osim onoga što je već opisano, danas je sve popularnija i klasifikacija vozila zasnovana na vještačkoj inteligenciji, odnosno sposobnost razlikovanja različitih vrsta i grupa vozila i priprema upozorenja za određenu klasu vozila. Popularna je i funkcija praćenja saobraćajnih prekršaja, npr. zauzimanja više parkirnih mjesta, parkiranja u zabranjenoj traci, skretanje na pogrešnu traku itd.

Kako videoanalitika čini saobraćaj i ceste sigurnijim
Analitika je danas alat s veoma širokom primjenom, koji se, npr., koristi i za funkcije povezane s pandemijom COVID-19, ali i za praćenje nesreća. Kompanije za videoanalitiku već su primijenile mnoga svoja rješenja u više zemalja širom svijeta. Kako se vlasti sve više zanimaju za koncepte poput pametnih i sigurnih gradova, raste i važnost uloge videoanalitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji u upravljanju saobraćajem i održavanju sigurnosti na cestama. Čak je i trenutna situacija s pandemijom novog koronavirusa iznjedrila neke jedinstvene vidove primjene analitike u segmentu upravljanja prometom i sigurnosti na cestama.

Kontrola kretanja tokom karantina
Pandemija je dovela do uvođenja karantina u mnogim gradovima i zemljama, u nekima je još na snazi. Međutim, provođenje mjera zatvaranja, posebno na duže staze, predstavlja značajan izazov. Manjim zemljama može biti lakše “ručno” nadgledati svaku ulicu, ali velikim državama je neophodna primjena naprednih analitičkih tehnologija. Zanimljiva primjena videoanalitike za kontrolu vozila odigrala se u jednom gradu u Indiji. Kako bi olakšale proces socijalnog distanciranja i smanjile šanse za pojavu gužvi, gradske vlasti su htjele ograničiti kretanje privatnih vozila u radijusu od 3 do 5 km od domova vozača. Da bi se to provelo, iskorišten je sistem automatskog prepoznavanja registarskih tablica, koji je upozoravao organe reda čim neko vozilo pređe granicu od 3 km.

Brza pomoć na autoputevima
Ugodna vožnja autoputem može se brzo pretvoriti u najgoru noćnu moru ako vam se pokvari automobil ili dogodi neka druga nesreća. Nadležnim organima je prioritet pružanje brze pomoći u rješavanju problema na autoputevima. No, za to im je potreban sistem koji će ih automatski upozoravati na novonastale situacije. Videoanalitika, u svojoj osnovi, predstavlja sistem koji otkriva anomalije na temelju obrazaca i na osnovu toga može prepoznati kada nešto pođe po zlu. “Postavili smo naša rješenja na ceste s naplatnim kućicama kako bismo pratili vozila koja se zaustavljaju i tako omogućili nadležnom osoblju da pruža pomoć i spriječi incidente. Sistem u stvarnom vremenu otkriva svako vozilo koje se zaustavi na cesti ili pomoćnoj traci i aktivira upozorenje koje se šalje komandnom centru nadležnog osoblja. Ove sisteme smo postavili i u gradove u kojima tamošnje vlasti želi pratiti vozila koja se parkiraju na zabranjenim mjestima radi naplate kazni”, kaže Kattan.

Slučaj iz Francuske
Projekt kompanije Briefcam za upravljanje saobraćajem u mjestima duž obale Normandije u Francuskoj primjer je kako integralno upravljanje saobraćajem pomoću videoanalitike može povećati ukupnu efikasnost. Rješenje je omogućilo organima reda da brzo otkriju neobično ponašanje i izrade preventivne planove djelovanja. To je urađeno uz korištenje snimaka saobraćajnih prekršaja i njihovih obrazaca. “Gradovi su, naprimjer, iskoristili sistem brojanja vozila u određenim zonama. Uz praćenje broja automobila u nekom području u određeno doba dana, mjesecu i godini, gradske vlasti mogu planirati očekivani rast prometa i biti obaviještene o situacijama kada se aktivnosti na terenu ne podudaraju s prepoznatim obrascima”, kaže Stephanie Weagle, direktorica marketinga u Briefcamu. Ona se pri tome poziva na jedan projekat. “Nadležna tijela konfiguriraju upozorenja za praćenje saobraćajnih prekršaja koji bi inače ostali neprimijećeni. To omogućava policiji da reaguje po potrebi, ali i da uoči trendove u činjenju prekršaja i razmotri mogu li se izvršiti infrastrukturne promjene kako bi se ti prekršaji spriječili”, kaže ona. Ovi podaci mogu pomoći gradovima da postave dodatne semafore i urede pješačke staze i ostale objekte na osnovu korisnih uvida u trendove kretanja pješaka i vozila.

Iskorištavanje snage više kamera
U mnogim zemljama lokalne vlasti već godinama instaliraju videonadzorne kamere, ali uglavnom se koriste u forenzičke svrhe. U mnogim slučajevima takva primjena je neefikasna jer pronalaženje snimka incidenta podrazumijeva pregledanje više sati materijala. Videoanalitika je prilika da se tome stane ukraj pomoću sistema pretraživanja koji se temelji na metapodacima. Uz ogromnu količinu generisanih snimaka, analitika je danas postala neizbježna.

Kako izvući najbolje
Instalateri moraju pažljivo slijediti upute kako bi postigli najbolje rezultate. Korištenje napredne videoanalitike na bazi snimaka s kamera za nadzor saobraćaja jedna je od najboljih metoda za omogućavanje sigurnog prometa i upravljanja vozilima. Broj sigurnosnih kamera raste u većini zemalja svijeta kako postaju sve pristupačnije, a nadležna tijela svjesnija njihovih prednosti. Ipak, postavljanje kamera koje mogu biti osnova za vrhunska videoanalitička rješenja zahtijeva pažljivo razmatranje ključnih aspekata. Osnovno pravilo koje se odnosi na videoanalitiku je svijest da ako ljudsko oko može nešto detektirati na snimku, isto mora učiniti i videoanalitički sistem. Ipak, neki ključni faktori određuju nivo kvaliteta načinjenih snimaka.

Udaljenost kamere od objekta
Odluka o mjestu i poziciji kamere presudna je za postizanje najboljih rezultata. Svaka greška u ovom segmentu može biti skupa. Daniel Stofan, direktor kompanije GoodVision, navodi da četiri ključna aspekta igraju bitnu ulogu prilikom odlučivanja o položaju kamere. Tri najvažnija su udaljenost, visina i postojanje prepreke. “Da biste postigli maksimalnu zagarantovanu preciznost, morate se pobrinuti da objekti koji se prate imaju dimenzije od najmanje 5 posto od veličine scene. To znači da bi dužina vozila trebala biti oko 60 piksela na sceni s rezolucijom 1280×720 pix. Manje objekte može biti teže otkriti u nekim slučajevima i na to utječu i drugi faktori kao što su objektiv, zamućenost itd. Osim toga, morate provjeriti da li neki objekti pokrivaju znatan dio scene ili ćete, u protivnom, dobiti lažnu sliku. Kako to riješiti? Zumiranjem ili pomjeranjem”, kaže Stofan.

Visina i prepreke
Nakon što se riješi pitanje daljine, sljedeći ključni faktor je visina. Ako je kamera postavljena prenisko, prepoznat će samo vozila sprijeda. Ako je postavljena previsoko, funkcije poput prepoznavanja registarske tablice odvijat će se otežano. Stofan predlaže da se kamere sa standardnim 2,8 objektivom postavljaju na visini od 5 do 25 metara iznad tla, ovisno o tome koliko je širok prostor koji se želi pratiti. Prepreke koje blokiraju vidno polje kamere još su jedan važan faktor koji treba uzeti u obzir, a to mogu biti veliki objekti poput drveća i zgrada ili manji poput stubova i žica. Ako prepreka prekrije vozilo, sistem ga može tretirati kao novi objekt kada ponovo uđe u kadar i tako se ometa praćenje njegove putanje kretanja. Tu je i faktor nagiba. Ako ste pravilno odredili udaljenost i visinu, utvrđivanje ugla nagiba ne bi trebalo biti problem.

Objektiv i osvjetljenje
O hardverskim zahtjevima videoanalitičkih sistema ćemo više govoriti kasnije, no prije toga treba navesti i druge faktore povezane s objektivom na koje treba posebno obratiti pažnju. Prljavi ili izgrebani objektiv uzrokovat će pojavu mutne slike i sistemu će otežati prepoznavanje kontura. Istovremeno se kapi kiše mogu ponašati kao fizičke prepreke ili dovesti do iskrivljenja slike, a deformacija slike se može javiti i zbog izobličenja prikaza, dok frontalno svjetlo koje izaziva odbljesak ili odraz može smanjiti jasnoću slike. “Osvjetljenje scene igra važnu ulogu i u videoanalitici. Međutim, moderni sistemi su dizajnirani da prepoznaju čak i objekte u mraku. Jedini uslov je da objekti budu barem malo osvijetljeni da bi se na slici mogli vidjeti golim okom”, objašnjava Stofan. Santoya opisuje razloge za zabrinutost koje navode određeni korisnici. Često se javljaju pritužbe da analitičko rješenje ne radi kako bi trebalo nakon instalacije, i to je zato što instalater i korisnik nisu slijedili upute proizvođača. Naprimjer, kamera je nekada postavljena previsoko ili prenisko ili je instalirana na otvorenom, a namijenjena je radu u zatvorenom prostoru. Dakle, kupci bi trebali razumjeti upute i pravilno ih se pridržavati ako žele najbolje rezultate.

Kvalitetan hardver za efikasnu analitiku
Većina proizvođača videoanalitičkih rješenja za upravljanje saobraćajem reći će vam da im brend kamere nije važan sve dok ona može praviti snimke koji udovoljavaju minimalnim zahtjevima. Minimalni zahtjev je da objekt koji želite da ga sistem prepozna bude vidljiv i ljudskom oku. Drugim riječima, ako vi nešto ne možete vidjeti na snimku, ne može ni kompjuter.

Rezolucija kamere
Po pravilu, što je viša rezolucija, kompjuteru je lakše razaznati objekte na snimku. Međutim, mnoga videoanalitička rješenja mogu koristiti i prastare VGA kamere sve dok one kreiraju dovoljno vidljiv videomaterijal. Prema Stofanu, rješenja njegove kompanije nude najbolje performanse pri rezoluciji od 1280×720 i 1920×1080 piksela. “Općenito govoreći, GoodVision može podržati i niže rezolucije, sve do nivoa VGA. Međutim, niže rezolucije često idu u kombinaciji s nekvalitetnom optikom i malom brzinom prijenosa, što dovodi do toga da konture objekta nisu oštre (postaju mutne) ili ne liče na objekte iz stvarnog svijeta. Postavite rezoluciju koja može jasno prikazati konture objekta”, piše Stofan u svom tekstu objavljenom na Mediumu.

Brzina slike i blende
Podešavanje rada kamere na adekvatnu brzinu slike, odnosno prema broju sličica u sekundi, neophodno je za precizno snimanje objekata u pokretu pomoću videa. Za videoanalitička rješenja ovo je važno za pravilan rad funkcije praćenja objekata. Prema Stofanu, praćenje zahtijeva solidnu putanju objekta, tj. za potrebe brojanja učesnika u prometu na bazi polazišta i odredišta. Što je veća brzina objekata koji se prate videom, to je praćenje teže ako je brzina prikaza slike mala.
“Idealni broj sličica u sekundi (fps) za videoanalitiku koji je pogodan za većinu scenarija je između 10 i 30 sličica. Što je broj veći, to bolje. Više od 30 sličica u sekundi nema vidljiv utjecaj na kvalitet praćenja. Broj niži od 10 sličica uzrokuje probleme s praćenjem, posebno u pretrpanim scenama, kao i kod objekata koji se brzo kreću. Pri tome dolazi do doslovnog skakanja s mjesta na mjesto unutar scene”, dodaje Stofan.

Umjesto zaključka
Na kraju se može reći da većina proizvođača želi da njihova rješenja ne zavise od brenda kamere. Ipak, rezolucija videa i brzine blende imaju važnu ulogu u finalnoj izvedbi. Kvalitet podataka presudan je za postizanje najboljih rezultata za potrebe videonadzora. Jedan od glavnih izazova, posebno u javnim projektima, jeste kako osigurati da podaci koji dođu do servera budu potpuni jer, u protivnom, može doći do nepreciznih videoanalitičkih uvida.

Rubna i serverska analitika
Analitika za upravljanje saobraćajem i cestovnom sigurnošću mora predstavljati idealnu kombinaciju rubne i serverske analitike, smatra Parakkalu. To je zato što neke funkcije koje zahtijevaju trenutni odgovor moraju biti dostupne s ruba mreže. “Kontrola pristupa, naprimjer, mora biti zasnovana na rubnom računarstvu, odnosno na rubu mreže. To je zato što sistemu za kontrolu pristupa trebaju funkcije u realnom vremenu kako bi se nekoj osobi što prije omogućio ili zabranio pristup. Naprimjer, kada vozilo dođe do rampe, očitava se njegova registarska tablica, zatim se ona provjerava u odnosu na bazu podataka i pristup se odobrava. Sve se to mora riješiti u roku nekoliko sekundi i zato analitika mora biti rubna”, kaže Parakkal. Ostale primjene mogu biti i kombinacija rubne i serverske analitike. Identificiranje objekta može se izvoditi na rubu mreže, a očitavanje registarskih tablica na serveru. Ipak, Parakkal dodaje da njegova kompanija pokušava zadržati što više funkcija na rubu kako bi se izbjegle komplikacije koje mogu nastati zbog problema s mrežom.

Prepoznavanje registarskih tablica u oblaku

Kako se umreženost i kapacitet mreže povećava tako i upotreba clouda postaje sve popularnija. Rješenja zasnovana na cloudu počela su se koristiti u svakodnevnom životu većine ljudi, od ličnih potreba kao što je e-mail do videonadzora
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Pohranjivanje videonadzornih snimaka u oblaku omogućava nam da na njima provodimo nekoliko analitičkih operacija bez potrebe da brinemo o prostoru i dodatnoj infrastrukturi. A rješenja koja postaju sve dostupnija i interesantnija su ANPR rješenja. Zato ćemo u ovom tekstu objasniti prednosti i ograničenja cloud ANPR rješenja te njihovu primjenu u pametnim prijevoznim sistemima.

Prednosti cloud ANPR rješenja
Osnovna razlika između lokalnih i cloud ANPR rješenja je mjesto na kojem se procesira video, kaže Adrian Cseko, šef prodaje u Asura Technologiesu. Kada je u pitanju cloud procesiranje, korisnik šalje podatke u oblak pružaoca ANPR usluge, a rezultati se vraćaju u bazu podataka ili sistem. “Prema tome, prednost cloud rješenja je to što klijent ne mora kupiti server i smjestiti ga lokalno kako bi pokretao ANPR softver. Štaviše, većina takvih rješenja može se koristiti u okviru pretplatničkog modela, pri čemu se cijena ponekad prilagođava obimu procesiranja. Stoga, ako je izbjegavanje kapitalnih ulaganja cilj projekta ili naprosto nema prostora za server, cloud ANPR može predstavljati bolje rješenje. Također, s obzirom na to da se manje elemenata mora instalirati na lokaciji kompanije, ANPR rješenje se može brže implementirati ukoliko se koristi cloud opcija”, kaže Cseko.

Ključne razlike
Očigledno je da postoji nekoliko prednosti korištenja cloud ANPR rješenja. Prema Gaboru Jozsi, direktoru marketinga u Adaptive Recognitionu, one se ogledaju kroz tehnološke novitete, ali i troškove. Jozsa je naveo neke od značajnih prednosti u obje kategorije s aspekta rješenja koje nudi njegova kompanija. Kao prvo, ističe kako nisu potrebna početna ulaganja te da ovo rješenje predstavlja smanjenje troškova od 50 do 60 posto u odnosu na lokalne sisteme uz 3-4 puta bržu implementaciju i integraciju. Također, moguće je početi analizirati snimke samo sekundu nakon registracije te izgraditi vlastiti projekat na osnovu ANPR clouda u roku jednog dana, što će omogućiti i prihode za nekoliko dana. Minimalni ili nepostojeći operativni troškovi ogledaju se u obliku nadogradnje enginea, preventivnog održavanja i nadogradnje API-ja, što obavlja Adaptive Recognition, a osiguran je i SLA nivo od 99,9 posto širom svijeta, u svim regionima. Zahvaljujući mogućnosti plaćanja po korištenju, stvarna cijena servisa jednaka je njegovoj praktičnoj upotrebi.

Tehnološke prednosti
Integratori se sada konačno mogu fokusirati na funkcionalnost aplikacija umjesto na podešavanje lokalne infrastrukture i upravljanje njome. Svako može postati ANPR stručnjak. Naprosto podignite fotografije u Adaptive Recognitionov ANPR Cloud i ostalo će odraditi sam servis, koji automatski podešava engine za optičko prepoznavanje znakova s ciljem dobijanja najboljih rezultata. ANPR Cloud se može neograničeno prilagođavati. Istovremeno je robustan i stabilan, a u usporedbi s lokalnim sistemima zasnovanim na PC-ijevima i serverima, nudi praktično neograničene resurse za procesiranje. To čini tržišnu prednost pogotovo kada koristite snimke iz svih dijelova svijeta. Specifični enginei za optičko prepoznavanje znakova koji daju najbolje rezultate u samo jednom regionu sada se mogu paralelno koristiti i u ANPR Cloudu. Do sada je to zahtijevalo skupu i složenu lokalnu arhitekturu.

Kako doći do ovih prednosti?
Međutim, cloud ANPR možda nije pogodan za sve upotrebe. Prema Walteru Verbruggenu, direktoru prodaje u Avutech Computer Visionu, cloud rješenje se čini idealnim za postojeću kameru smještenu negdje na lokaciji koja šalje video u cloud ANPR servis. Ali potrebno je razmisliti o tome šta, zapravo, želimo uraditi s tim podacima? “U slučaju da pametni sistem za upravljanje sigurnošću može slati pakete fotografija u oblak, to može drastično smanjiti mrežni saobraćaj, a samim time i troškove. Prednosti oblaka u suštini se ogledaju u sljedećem: nema potrebe za lokalnim serverom koji treba održavati i podržavati, a tu je i plaćanje kroz mjesečnu pretplatu”, kaže Verbuggen.

Je li cloud ANPR rješenje pogodno za vaš biznis?
Procesiranje u oblaku je savršeno tamo gdje vremenski interval između rezultata nije od ključne važnosti, npr. pri sakupljanju saobraćajnih informacija ili detekciji vozila u projektu kontrole pristupa bez barijera. To znači da ako želite instantne rezultate ANPR očitavanja, kao što su otvaranje kapije ili podizanje rampe, rubno rješenje bi možda bilo bolja opcija. Međutim, postoji nekoliko vertikala u kojima nema takvih primjena, tako da bi za njih cloud ANPR rješenje bilo korisnije. No, prvo ćemo spomenuti koje su to najznačajnije vertikale koje bi imale koristi od cloud ANPR-a, uz napomenu da ovo nije iscrpna lista, budući da kontinuirani razvoj tehnologije omogućava sve većem broju vertikala da ga koriste.

Inteligentni transportni sistemi
ITS-ovi omogućavaju vlastima da automatiziraju proces upravljanja saobraćajem u gradu kako bi ga učinili pametnijim i efikasnijim. ANPR baš tu igra ključnu ulogu, naročito pri kontroli vožnje od prekomjerne brzine ili pridržavanja pravila općenito. Budući da ove primjene ne zahtijevaju instantno poduzimanje akcija nakon očitavanja registarske tablice, cloud infrastruktura koja minimizira ulaganje u tehnologiju u kamerama mogla bi biti idealna.

Cestarine i mostarine
Ako vaš biznis uključuje prikupljanje cestarina ili mostarina, a bez korištenja barijera, cloud ANPR rješenje bi moglo biti pogodno za vas. Razlog je to što naplata može biti aktivirana ANPR očitavanjem koje se procesira u cloudu čak i ako vozila prođu kroz naplatnu rampu. Takav sistem pomaže u izbjegavanju nepotrebnih kolona ili gomilanja vozila na naplatnim rampama i ubrzava čitav proces. Ovo može biti od pomoći i u situacijama gdje se naplaćuje taksa za vožnju u zonama sa čestim saobraćajnim gužvama.

Parkiranje i mobilne patrole
Ukoliko iznajmljujete parking, korisnici mogu plaćati mjesta za parkiranje putem novčanika koji je povezan s brojevima njihovih registarskih tablica. To može biti pogodno i za druge biznise kao što su autopraonice i automobilski servisi ili za policajce koji moraju tražiti ukradena vozila ili kriminalce koristeći brojeve registarskih tablica. U takvim situacijama sistem mora pretraživati video s više kamera, a cloud rješenje to omogućava budući da nije ograničeno na pojedinačne kamere. Ovakva primjena mogla bi biti korisna na javnim mjestima, parkinzima tržnih centara, u kampusima itd.

Personalizirano reklamiranje na vanjskim prostorima
Cloud ANPR rješenje može pomoći kompanijama u pružanju prilagođene usluge za korisnike. Sistem na osnovu očitanja registarske tablice može prepoznati kupca, što zatim automatizira i proces prilagođavanja. Odličan primjer ovakve primjene je ciljano reklamiranje na vanjskim prostorima, a na osnovu lokacije zasnovane na ANPR-u i segmentaciji vozila. To se može koristiti i za automatiziranje programa lojalnosti, pri čemu sistem nakon identificiranja kupca pruža određene specijalizirane usluge.

Prevencija bijega
Sistem za prevenciju bijega u automobilu zasnovan na cloud ANPR rješenju može pomoći u pretraživanju baze registarskih tablica kako bi se otkrilo ima li neko vozilo historiju bijegova. Kada je ovakvo rješenje smješteno u oblaku, pristup bazama podataka drugih institucija, kao što su policija i poslovne asocijacije, postaje olakšan, a takvim bazama može se pristupati u stvarnom vremenu. Kako vlade širom svijeta sve više istražuju koncept pametnih gradova, korištenje clouda postaje neizbježnije, čak i kad je integracija u pitanju. Korištenje cloud ANPR-a omogućava vlastima veću kontrolu nad institucijama kao što je policija. Naravno, postoje neke situacije u kojima cloud sistem nije praktičan, a u brojnim zemljama postoje i izazovi kao što je nedovoljno stabilna internetska veza. Ali, ukoliko se takvi problemi riješe, takvo rješenje pruža brojne prednosti.

Zašto će cloud ANPR uveliko poboljšati ITS
Zahvaljujući rastućoj popularnosti pametnih i sigurnih gradova, posljednjih godina dolazi i do naglog rasta potražnje za ITS sistemima. Prema Marketsandmarketsu, očekuje se da će vrijednost globalnog tržišta ITS-ova sa 17,9 milijardi dolara, koliko je iznosila u 2020. godini, porasti na 36,5 milijardi dolara do 2025, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 15,3 posto. Ta analitička kompanija očekuje da će nekoliko faktora poticati ovaj rast, uključujući rastuću zabrinutost vezanu za javnu sigurnost i saobraćajne gužve, zatim povoljne vladine inicijative za efikasno upravljanje saobraćajem, povećanje usvajanja ekoloških automobilskih tehnologija te razvoj pametnih gradova širom svijeta.

Pomaganje javnim servisima
Cloud rješenja su integralna za razvoj inteligentnih sistema prvenstveno zato što omogućavaju centraliziranu kontrolu koja je ključna za implementaciju u različitim situacijama. Cseko ističe da bi se cloud ANPR mogao pokazati kao dobar izbor za projekte u urbanim okruženjima ili u oblasti saobraćaja na autoputevima. “ANPR je možda i ponajbolji izbor za dobijanje podataka o vozilima koja krše ograničenja brzine ili saobraćajne propise. U nekim slučajevima snimak s kamere može se koristiti za automatsko detektovanje kršenja saobraćajnih propisa (npr. pogrešno skretanje, prolazak kroz crveno svjetlo, preticanje preko pune linije) i dobijanje broja registarske tablice vozila”, objašnjava Cseko. ANPR je također odličan alat u naplaćivanju vožnje u zonama velikih saobraćajnih gužvi te se može koristiti u statističke svrhe, kao i za automatizirano brojanje vozila.

Niži troškovi, bolje performanse
Jozsa dalje objašnjava da je cloud rješenja moguće brže i jednostavnije implementirati, što utječe na smanjenje troškova i povećanje efikasnosti. “Prebacivanjem ITS sistema u cloud, uključujući tu i primjenu u pametnim gradovima, zatim situacijama kao što su naplata putarina i smanjenje saobraćajnih gužvi, poslovi se mogu obaviti 3-4 puta brže i sa 50-60 posto manje troškova”, kaže Jozsa. Ostale prednosti uključuju maksimiziranu prilagodljivost i optimizirane operativne troškove. Tradicionalni lokalni ITS-ovi moraju se prilagoditi obimu posla, dok se ANPR Cloud fleksibilno prilagođava potrebnom poslu. Ističući ANPR engine svoje kompanije, Jozsa dodaje da pri korištenju cloud ITS-a postoji i prednost u vidu niskog stepena lažnih detekcija. Također, filtriranje podataka i fleksibilne mogućnosti procesiranja poslovnih podataka putem AI algoritama omogućavaju predviđanje i donošenje ispravnijih odluka. I konačno, bežična komunikacija (4G, a u narednim godinama i 5G) u kombinaciji s ANPR-om u oblaku nudi znatno niže troškove instaliranja.

Prednosti za velike prijevozne kompanije
Prepoznavanje registarskih tablica nije ograničeno samo na upotrebu u javnim prostorima i institucijama kao što je policija. Prijevoznim kompanijama koje imaju vlastite vozne parkove također može koristiti automatizirano prepoznavanje registarskih tablica s ciljem poboljšavanja operacija. Međutim, ni ANPR nije isplativo rješenje za sve prijevozne kompanije. Verbruggen dodaje da, kada je riječ o ITS-u, ANPR rješenje je naročito pogodno za veće transportne organizacije i distribucijske centre u kojima ANPR generalno može dovesti do brojnih poboljšanja perimetarske efikasnosti. Takve organizacije trebaju imati osigurane parkinge za kamione duž autoputeva gdje postoje i razni servisi, a sve to je lakše postići pomoću cloud rješenja. Da sumiramo, cloud ANPR rješenja su korisna za ITS-ove budući da poboljšavaju postojeće tehnološke mogućnosti. Ali tehnološka poboljšanja nisu jedina prednost. Iz perspektive kupaca, smanjenje troškova i lakša instalacija također su privlačan faktor pri implementaciji ITS sistema. I konačno, korištenje cloud ANPR-a u ITS svrhe bi donijelo korist transportnim kompanijama s velikim brojem vozila.

Izazovi i ograničenja ANPR rješenja u oblaku
Uprkos prednostima, cloud ANPR rješenja i dalje imaju određena ograničenja. Ona su uglavnom tehničke prirode, ali povremeno mogu biti i rezultat niskog budžeta. Najočiglednije ograničenje je to da analitika u oblaku ponekad nije pogodna za rješenja koja zahtijevaju brzu akciju zasnovanu na informacijama s terena. Naprimjer, rješenje koje otvara kapiju ili podiže rampu na parkiralištu nakon identificiranja korisnika putem ANPR-a mora otvoriti kapiju u roku nekoliko sekundi. Ukoliko se to ne desi, to bi moglo dovesti do nervoze kod korisnika. U takvim situacijama rubno rješenje je bolja opcija.

Internetska povezivost
Cloud rješenja, kao što im ime i govori, zahtijevaju internetsku vezu da bi radila. Zato nisu pogodna za projekte u kojima ne postoji internetska konekcija. “Detekcija događaja također predstavlja problem u slučaju cloud ANPR-a, a koji se može izbjeći ukoliko mrežni kapacitet omogućava neprekidni videostreaming nadgledanih područja. Ali, takvo nešto nije realno za očekivati u dostupnoj infrastrukturi iz ekonomskih razloga”, objašnjava Cseko. On kaže da je jedan način za rješavanje ovog problema implementacija mehanizma pretprocesiranja slika, okidači (poput induktivnih petlji) ili kamere koje uključuju neki vid mehanizma pokretanja akcija. Međutim, ovo posljednje rješenje moglo bi biti skupo zbog razlike u cijeni, u usporedbi sa standardnim IP kamerama koje imaju dovoljno kvalitetnu sliku za korištenje u ANPR-u.

Kvalitet kamera
Osnovno pravilo pri odabiru kamere za ANPR je: ukoliko ljudsko oko može raspoznati registarsku tablicu, onda će to moći i ANPR rješenje. Međutim, budući da kamere na autoputevima često moraju raditi u nepovoljnim uslovima, postoji nekoliko slučajeva u kojima ne mogu proslijediti dovoljno jasne videosnimke. “Kvalitet slike od ključne je važnosti za korištenje u svim vremenskim prilikama i uslovima osvjetljenja. Namjenska ANPR kamera će uvijek biti bolja od drugih budući da je optimizirana da pruži kvalitet slike potreban za ANPR. Ona je brža i ne zahtijeva kompresiju slike ili videa, kojom bi se smanjio kvalitet slike”, kaže Verbruggen. I mjesto na kojem su kamere smještene je važno kako bi se uspješno snimile registarske tablice. Prevelika ili premala udaljenost će rezultirati beskorisnim snimcima. Postavljanje kamera previsoko ili prenisko također bi moglo biti problematično. I konačno, kada je slika zamućena usljed kiše, magle, prašine ili drugih uslova u okruženju, ANPR rješenje će imati poteškoće u prepoznavanju tablica. No ovi problemi predstavljaju izazov za sva ANPR rješenja, nezavisno od toga jesu li smještena lokalno, u cloudu ili na rubu.

Nizak nivo prilagodljivosti
Jozsa naglašava da problemi kao što su internetska povezivost nisu ograničeni samo na ANPR, nego karakterišu svaki cloud sistem. Veće ograničenje, međutim, jesu poteškoće u omogućavanju servisa kojima su potrebne određene jedinstvene mogućnosti raspoznavanja. “Ograničeno prilagođavanje mogućnosti rješenja je problem. Ponekad su kupcu potrebni specifični enginei za optičko raspoznavanje znakova, kao i specifične mogućnosti prepoznavanja”, kaže Jozsa. I cloud i terenska ANPR rješenja imaju svoje prednosti i mane. Također, obje vrste rješenja su prilagođene različitim vertikalama, što je još jedna stvar koja otežava njihovo poređenje. Odluka o kupovini ovih rješenja trebala bi zavisiti od specifičnih potreba kupaca.

Cyber špijunaža: Krađa industrijskog intelektualnog vlasništva rastuća prijetnja

Verizon je krajem prošle godine objavio svoj prvi Izvještaj o cyber špijunaži, kojim se analiziraju hakerski napadi na različite industrije, kao i motivacija napadača. Rezultat je to sedmogodišnjeg istraživanja i vodič je za sigurnosne stručnjake koji žele poboljšati odbranu svojih organizacija i kompanija. U nastavku pišemo o nekim od najzanimljivijih saznanja
Piše: Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Cyber špijunaža nije nešto o čemu mediji svakodnevno pišu i izvještavaju, a ipak je riječ o jednom od najznačajnijih segmenata IT sigurnosti u svijetu. Kompleksne i dugotrajne špijunske kampanje usmjerene na krađu industrijskih i vojnih podataka često sponzorišu države i samim time mogu u budućnosti izazvati ozbiljne političke krize. Jedan od najupečatljivijih primjera cyber špijunaže odnosi se na krađu podataka o američkim vojnim tehnologijama koja je otkrivena 2009. godine.

Tajne aviona
Naime, i dalje nepoznata hakerska grupa ukrala je nekoliko terabajta podataka o projektu koji je poslije postao borbeni avion F-35, a neke od kompromitovanih tehnologija – koje su se uglavnom odnosile na elektronske komponente – pojavile su se u novijim kineskim borbenim avionima. Posljedice ove kampanje ublažene su činjenicom da su se podaci o najosjetljivijim tehnologijama vezanim za F-35 projekat nalazili na računarima koji nisu bili povezani s internetom.

Zahvaljujući tome što su žrtve cyber špijunaže uglavnom veće organizacije, institucije i kompanije u kojima sveobuhvatna računarska sigurnost nije stran koncept, alati i tehnike koje koriste napadači znatno su napredniji od onih koji se koriste u manjim i češćim hakerskim napadima. Također, za razliku od brojnih cyber sigurnosnih incidenata o kojima svakodnevno čitamo, krajnji cilj cyber špijuna jeste da neopaženo obave zadatak i po mogućnosti ne ostave tragove. Kako bi špijunska kampanja bila uspješna, napadači moraju sakriti kakve su podatke prikupljali i iz kojeg razloga. Pored država koje cyber špijunske kampanje sponzorišu kako bi se dočepale podataka o vojnim tehnologijama drugih zemalja, drugi bitan segment cyber špijunaže je industrijska špijunaža između konkurentnih kompanija.

Metode cyber špijuna
Organizacije i pojedinci koji žele na skriven način doći do industrijskih i državnih podataka koriste sljedeće metode:
Društveni inžinjering, pri čemu napadači koriste phishing metode pri “obrađivanju” meta. Naime, cyber špijunske kampanje obično se provode dugo, ponekad i više godina, tako da je skrivanje napadača u njima od ključne važnosti. Stoga uglavnom ne koriste vanjske alate, nego se služe internim alatima i komunikacijskim platformama same organizacije ili kompanije koju napadaju. Cilj je da kampanja bude što neinvazivnija, a da komunikacija sa zaposlenicima teče tako da oni ništa ne posumnjaju. Nakon što phishingom i društvenim inžinjeringom ostvare pristup rijetko korištenom profilu s administratorskim ovlastima, napadači mogu glumiti zaposlenike kompanije te na taj način neopaženo izvući velike količine podataka. Prema Verizonovom izvještaju, u 69 posto slučajeva potrebni su mjeseci ili čak godine da se ovakvi napadi otkriju, a obično ih i ne otkrije kompanija koja je napadnuta, nego druge organizacije.

Hakiranje sistema i mreža, korištenjem backdoor sigurnosnih propusta i funkcija s ciljem ostvarivanja pristupa serverima, akreditivima i platformama ciljanih organizacija.

Korištenje zlonamjernog softvera, naprimjer trojanaca pomoću kojih napadači u nekim slučajevima mogu ubrzati i proširiti sposobnost krađe podataka. Jedan od primjera je Daserf trojanac otkriven 2011. godine, koji koristi cyber špijunska grupa poznata po imenima Tick, REDBALDKNIGHT ili BRONZE BUTLER, a za koju se pretpostavlja da je iz Kine. Naime, ova grupa obično je koristila Daserf za prikupljanje podataka od japanskih organizacija i institucija u oblasti vojne tehnologije, biotehnologije, hemijske industrije i proizvodnje elektronskih komponenti. Ovaj trojanac omogućava izvršavanje komandi, skidanje i slanje podataka te je u stanju zaobilaziti firewall zaštitu, hvatati screenshotove i bilježiti znakove otkucane na tastaturi. Na računare Daserf obično dospijeva preko attachmenta u okviru inicijalnih phishing kampanja. Da bude još gore, napadači redovno nadograđuju ovaj alat kako bi ga bilo teže detektovati.

Usavršavanje tehnika
Napadači u oblasti cyber špijunaže i inače – ne samo kada su u pitanju Daserf i slični alati – stalno usavršavaju tehnike društvenog inžinjeringa, procedure i programe te pokušavaju koristiti najnovije tehnologije i propuste. Naprimjer, u novije vrijeme je zbog učestalosti rada od kuće usljed pandemije koronavirusa upotreba phishinga porasla i postala najkorištenija metoda u cyber špijunskim kampanjama, dok je prije nekoliko godina to bilo korištenje backdoor propusta. U skladu s time, porasla je i upotreba trojanskog softvera za udaljeni pristup, koji se na korporativne računare obično instalira preko kompromitovanog attachmenta, igre ili nekog drugog softvera.

Najčešće mete cyber špijunaže
Verizon je u istraživanju otkrio da su cyber špijunažom najčešće pogođeni sektori edukacije, finansija, informativni sektor, fabričke proizvodnje, rudarstva, profesionalnih usluga i javni sektor. Što se tiče najzahvaćenijih regiona, cyber špijunske kampanje najčešće se provode u Azijsko-pacifičkoj regiji, na koji otpada 42 posto od svih potvrđenih kampanja, dok područje Evrope, Bliskog Istoka i Azije slijedi sa 34 posto, te je sjevernoameričko tržište na kraju s udjelom od 23 posto. Da bude interesantnije, situacija je potpuno obrnuta kada je u pitanju ukupni broj generalnih hakerskih napada – Sjeverna Amerika uvjerljivo predvodi s udjelom od 65 posto, dok na napade u Azijsko-pacifičkoj regiji otpada samo 17 posto. Vrlo zanimljiv podatak je to da se, među industrijama i sektorima najviše zahvaćenim cyber špijunskim kampanjama, javni sektor ističe kao najčešća meta s udjelom od 31 posto od ukupnog broja kampanja, dok fabrička proizvodnja slijedi s tek 21 posto. Međutim, kao što smo ranije spomenuli, u pitanju su samo informacije o potvrđenim cyber špijunskim kampanjama; možemo pretpostaviti da većina njih ili nije otkrivena ili ne postoji interes za njihovim javnim razotkrivanjem u slučaju da jesu detektovane u ciljanim organizacijama i institucijama. Među najmanje popularnim metama računarske špijunaže nalaze se maloprodaja, prijevozna industrija, zdravstvo, rudarstvo, edukacija i finansijske organizacije.

Dugo vrijeme otkrivanja cyber špijunskih kampanja
Još jedna zanimljiva stvar kojom se Verizonov izvještaj o stanju u oblasti cyber špijunaže pozabavio jeste vrijeme koje je potrebno napadačima da se uspješno “ugrade” u organizaciju i počnu vaditi podatke iz nje. Naime, tek nakon uvida u te podatke postaje jasno koliko su, zapravo, napadači napredniji od stručnjaka za IT sigurnost, te da je potrebno još dosta ulaganja i kreativnog menadžmenta rizika da bi se kompanije mogle uspješno braniti od takvih napada.

Naprimjer, vrijeme potrebno za upad u sisteme organizacije za ogromnu većinu cyber špijunskih kampanja (91 posto) kreće se od nekoliko sekundi do nekoliko dana. Vrijeme koje je potrebno da napadači počnu izvlačiti podatke iz organizacije kreće se od nekoliko minuta do nekoliko sedmica. Nasuprot tome, da bi otkrili te špijunske kampanje, sigurnosnim stručnjacima su – kako smo već spomenuli – potrebni mjeseci ili čak godine, dok su im za potpuno eliminisanje prijetnji i blokiranje već detektovanih kampanja potrebni sati ili čitave sedmice. U usporedbi sa cyber špijunskim kampanjama, generalni napadi usmjereni na zaposlenike i korisničke podatke daleko su brži – napadačima je u tim slučajevima često potrebno svega nekoliko sekundi ili minuta da uspješno izvedu napad i počnu krasti željene podatke.

Metodični pristup koji cyber špijuni imaju pri krađi podataka od institucija i organizacija u velikom je kontrastu u odnosu na nespretnu, neefikasnu i sporu reakciju stručnjaka za cyber sigurnost. U čitavoj toj situaciji jasno je da su napadači mnogo strpljivija strana, spremna da odradi sve što je potrebno da u potpunosti razumije i analizira industrijsko okruženje u kojem će provoditi napade.

Preduslov za sigurnost
Stručnjaci naglašavaju da je preduslov za adekvatnu zaštitu korporativnih informacija prije svega identifikovanje vrijedne digitalne imovine i podataka koji bi mogli biti interesantni napadačima prije nego što sami napadači to urade. Naime, tek kada se sve nepoznanice te vrste ispravno definišu, moguće je osmisliti ispravnu strategiju cyber odbrane. Stoga je potrebno da menadžeri za upravljanje rizikom prioritetiziraju rizike, procijene štetu koja bi mogla biti nanesena kompaniji ukoliko dođe do napada, a intelektualno vlasništvo klasifikuju s aspekta povjerljivosti, integriteta i dostupnosti. Danas je od ključne važnosti to da organizacije na raspolaganju imaju najnovije i najnaprednije platforme za IT sigurnost koje će koristiti AI za detektovanje sumnjivih aktivnosti. Usljed toga, jasno je da će rasti i potražnja za sigurnosnim stručnjacima koji mogu ispravno tumačiti takve informacije.

Udio cyber špijunaže u ukupnom broju napada
Prema informacijama koje je prikupio Verizon, na cyber špijunske kampanje otpada samo 10 posto od ukupnog broja hakerskih napada, dok se na uvjerljivom prvom mjestu s udjelom od 27 posto nalaze web-aplikacije. Međutim, to su samo potvrđeni napadi. S obzirom na to da su cyber špijunski napadi prilično teški za otkriti, vjerovatno je njihov broj mnogo veći. Osim toga, cilj većine drugih je krađa podataka korisnika i zaposlenika, dok cyber špijunaža za cilj ima krađu intelektualnog vlasništva, što u pojedinim slučajevima neće rezultirati prijavom napada čak i u slučaju da je on otkriven.

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2020.

Očekivao se pred početak prošle godine miran i kontinuiran nastavak decenijskog stabilnog rasta industrije sigurnosti. A onda je količina virusa koja može stati u jednu limenku Coca-Cole promijenila cijeli svijet, proizvevši jednu od najvećih ekonomskih kriza u posljednjih stotinu godina. Koliki je utjecaj to ostavilo na regionalno tržište sigurnosti, jesu li projekti i investicije zaustavljeni te šta je potrebno učiniti da bi se prevazišla ova kriza – pitanja su na koja su odgovarali predstavnici 17 renomiranih kompanija iz pet država regije
Piše: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemija novog koronavirusa uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, smanjena je i domaća i vanjska potražnja, što je praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja. Dovelo je to do negativnog rasta u zemljama regije u 2020. Prema podacima Svjetske banke, države Zapadnog Balkana će u 2020. godine zbog pandemije COVID-19 doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u Redovnom ekonomskom izvještaju (RER). Prvobitna procjena korigirala je one iznesene u aprilu, imajući u vidu novi val pandemije i posljedice koje je ranije bilo nemoguće predvidjeti. Naime, prognoze pada BDP-a u prosjeku su lošije za 1,7 posto, no velike su razlike među državama.

Pad BDP-a
Širenje zaraze najteže je u regiji Evrope i Azije pogodilo zemlje sa snažnom trgovinskom razmjenom ili finansijskim vezama s eurozonom i one ovisne o uslugama i turizmu, uključujući Hrvatsku, Kosovo i Crnu Goru, ističu u SB-u. Za Crnu Goru negativna stopa BDP-a procjenjuje se na čak 12,4 posto, hrvatska je ekonomija pala 8,6 posto, a Srbija i Bosna i Hercegovina 3,0, odnosno 3,2 posto. Loše prognoze za Crnu Goru donekle ublažavaju procjene kako će se ta zemlja među svim zapadnobalkanskim državama 2021. godine najbrže oporaviti, pa joj u Svjetskoj banci predviđaju stopu rasta BDP-a od 6,9 posto. Prognoze za ovu godinu optimistične su i za Hrvatsku, čiji bi BDP trebao porasti 5,4 posto, te Albaniju, koja bi mogla zabilježiti rast BDP-a od 5,0 posto, dok je za ostale zemlje regije ta stopa projicirana u rasponu od 3,0 do 3,7 posto. Od analiziranih šest zapadnobalkanskih država (izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju) najmanju će štetu pretrpjeti Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Svjetska banka upozorava kako je tokom prvih šest mjeseci 2020. godine u tim zemljama ugašeno 139.000 radnih mjesta te da je, procjenjuje se, dodatnih 300.000 ljudi u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji u tom periodu postalo siromašno.

Poboljšanje poslovnog okruženja
Pandemija COVID-19 proizvela je zdravstvenu i ekonomsku krizu u regiji, a broj zaraženih naglo je porastao u četvrtom tromjesečju 2020., prisiljavajući vlade na produženje ili opetovano uvođenje mjera suzbijanja pandemije. Kratkoročni su izgledi za regiju neizvjesni i pretežu rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast. Glavni prioritet vlada u kratkoročnoj perspektivi mora biti kontrola širenja COVID-a te brzo i sveobuhvatno vakcinisanje stanovništva, ističu u SB-u, dok podrška ekonomskoj aktivnosti zahtijeva uslove za ciklus reinvestiranja fokusiran na održivi rast, manje ovisan o državnom zaduživanju. “Da bi se prevladale posljedice pandemije i suzbili nepovoljni trendovi u investicijama, treba uložiti velike napore u poboljšanje poslovnog okruženja, veću fleksibilnost tržišta rada i proizvoda, transparentnost i sistem upravljanja”, ističe predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je u sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja. Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. “Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Evropske unije.

REGIONALNO TRŽIŠTE
Shodno ovome, pretpostavljalo bi se da će pad BDP-a, otkazivanje i stopiranje projekata, smanjenje cijena usluga, poteškoće u opskrbnom lancu, smanjenje broja zaposlenika i drugi izazovi kao posljedica pandemije – teško pogoditi i regionalno tržište sigurnosti. Ali iz razgovora sa donosiocima odluka iz 17 kompanija iz pet zemalja – dobili smo posve drugačiju sliku. Tržište sigurnosti jeste se suočavalo s problemima, bilo je poteškoća u nabavci opreme, pojedinih smanjenja cijene usluga, nedostatka radnika te otkazivanja projekata u pojedinim vertikalama, poput turizma, ali u većini slučajeva zadržan je kontinuitet i rad na ugradnji sigurnosne opreme. Iznenadio nas je podatak da su mnoge regionalne firme – suprotno očekivanjima – ostvarile čak i rast, što je pokazatelj da je, uprkos pandemiji, potreba za zaštitom i sigurnošću i dalje svakodnevna, a čak u nekim segmentima, kao što je cyber zaštita podataka usljed sve većeg broja zaposlenih koji rade od kuće, i veća. No, to je zahtijevalo prilagodbu novim zahtjevima klijenata i reorganizaciju poslovanja, čemu smo posvetili posebno, treće poglavlje. Pokazalo se da je uspješnim firmama ovo, zapravo, bila prilika da inovacijama u proizvodima i uslugama nadomjeste pad u drugim segmentima poslovanja.

SLOVENIJA
Negativne posljedice pandemije nisu znatno utjecale na slovensko tržište sigurnosti, mišljenje je donosilaca odluka u kompanijama Zarja Elektronika, Špica, Jantar i ORG.TEND. Štaviše, većina je prijavila rast prihoda, što je, svakako, pozitivna vijest, posebno uzevši u obzir da su među njima i proizvođači. Pokazatelj je to da potražnja za sigurnosnom i zaštitnom opremom te softverima ne jenjava ne samo u Sloveniji već i na međunarodnim tržištima, jer opremu i usluge prodaju i van naše regije. Najveći rast poslovanja u prošloj godini od deset posto doživio je ORG.TEND, tvrdi direktor Aleš Polajnko, uz napomenu da su se, uprkos tome što je “mnogo investicija stalo ili su bile odgođene, ako nisu bile u tijeku”, na drugoj strani “otvorili drugi potencijali koji su doprinijeli rastu”. Kao razlog Zarjinog 5-postotnog rasta direktor Thomas Tomsich navodi da je građevinski sektor poslovao manje-više nesmetano, što se očitovalo i na njihovim projektima. “Tijekom zaključavanja zbog pandemije, neki su veći klijenti ubrzali projekte koji su planirani kasnije te iskoristili to vrijeme za njihov završetak”, kaže Tomsich dodavši da su tim neplaniranim projektima izravnali mogući deficit zbog onih koji su im usljed epidemije otkazani.

Preživjeti stagnaciju
Proizvođač sistema kontrole pristupa Jantar, pak, nije osjetio većih otkazivanja ili smanjenja ugovora, a zabilježili su pad od 4 posto u odnosu na 2019. godinu, koja je za njih bila izuzetno dobra. “Tržište je doživjelo stagnaciju. Osim manjih promjena u realizaciji prodaje po partnerima, nije bilo velikih promjena ili pada prodaje u odnosu na 2019. godinu, niti u Sloveniji niti na izvoznim tržištima”, kaže prodajni menadžer Matjaž Brinovec. I Špica je prijavila rezultate slične onima u 2019. Brzo su se prilagodili uslovima pandemije: pokrenuli rad od kuće, digitalnim alatima su kupcima i partnerima omogućili da ne osjete promjenu, a pošto su mnogi kupci počeli raditi od kuće, time su oslobodili poslovne prostorije da njihove mobilne ekipe slobodno implementiraju nove sisteme, nadogradnje i preventivne preglede. A izlazak iz potencijalne krize prepoznali su u cloud kontroli pristupa, jednom od trendova koji karakteriziraju tu oblast industrije sigurnosti proteklih godina. “Pun pogodak bio je naš rani pomak prema cloud rješenjima jer smo sačekali COVID cunami s novim poslovnim modelom, koji nam je omogućio proboj kroz COVID oluju. Naime, krajem godine smo već postigli mjesečne rezultate 20% iznad 2019. godine. To nam ulijeva samopouzdanje da smo na pravom putu, a taj odziv dobijamo i sa tržišta. Našim kupcima softverskih rješenja na www.allhours.com omogućili smo besplatno testiranje rješenja i na tom putu im nudimo pomoć i konsalting i sada end-to-end odradimo daljinski sve usluge i edukacije”, kaže Tone Stanovnik, vlasnik kompanije.

HRVATSKA
Inovacije su ključ razvoja svakog biznisa, a stagnacija put ka gubljenju tržišne pozicije. Inovativni hrvatski proizvođač sigurnosnih pakovanja MODEPACK, koje prodaje velikim kompanijama poput DHL-a, primjer je uspješnog poslovnog usmjerenja – tamo gdje nastupi kriza, odgovara se inovacijama. Manjak potražnje u sigurnosnom asortimanu nadomjestili su na dva načina: traženjem alternativnih prodajnih kanala i proširenjem eCommerce & Courier asortimana. Rezultat: rast od 60 posto i povećanje udjela u ukupnom evropskom sigurnosnom asortimanu. “Mladi smo s uzlaznom i stabilnom krivuljom rasta, na čemu, između ostalog, možemo zahvaliti novim, inovativnim rješenjima koja nudimo ili tek razvijamo, ali i na transparentnoj i pravovremenoj komunikaciji koju njegujemo u svakom aspektu našeg poslovanja. Vjerujemo da je upravo ovakav model dao snažan doprinos izvrsnim rezultatima u ovoj regiji koji nas zadužuju. Možemo zaključiti da prostora za kompromise u kvaliteti naših proizvoda i usluga nema, a i svjesni smo da imamo još mnogo prostora za napredak, kako u Jadranskoj regiji tako i na ostalim tržištima”, kaže Domagoj Breznik, voditelj prodaje MODEPACK-a.

Rast nije iznimka
Da rast nije iznimka, pokazuju podaci koje su nam ustupile i druge važne hrvatske kompanije, koje imaju i dubok regionalni otisak. Alarm automatika i Salon bankarske opreme prijavili su dvocifreni, a ECCOS inženjering blagi rast. Vodeći ljudi iz tih triju kompanija sličnog su stava: da su neki “ugovoreni projekti odgođeni” (Boris Popović), da je bilo “otkazivanja projekata i smanjenja ugovora, osobito u sektorima transporta i turizma” (Ivan Špoljarić) te da su “najviše pogođeni sektori svoje investicije u potpunosti zaustavili” te da je “pritisak na cjenovnu stranu pružanja usluga” (Mladen Ozimec), ali da je tržište sigurnosti Hrvatske, odnosno Jadranske regije pokazalo iznimnu stabilnost i nije znatno pogođeno, osim u domenu turizma, gdje su zaustavljene sve investicije. Suprotnog je mišljenja Robert Pažitka, vlasnik Pro alarma, koji ustvrđuje dosta veći pad tržišta tehničke zaštite u Hrvatskoj, između 20 i 30 posto, precizirajući da “otkaza postojećih ugovora nije bilo, ali se smanjio, odnosno usporio obim realizacije”.

SRBIJA
U susjednoj Srbiji situacija je veoma slična. Teška i izazovna tri kvartala poslovanja detektuju i direktor Sectrona Dragan Uskoković, Iva Avdija, potpredsjednica za razvoj poslovanja BSS Grupe, i Bata Vulović, vlasnik Lunatronika. Međutim, “s obzirom na to da je zaštita osnovna potreba svakog pojedinca, a zakonska obaveza svakog pravnog lica”, ustvrđuje Avdija, “tržište je uspelo da održi određeni kontinuitet, koji je samo u nekim segmentima, kao što je investicioni, smanjen ili odložen. Tu bismo rekli da je tržište bezbednosti najviše pogođeno.” Kontinuitet poslovanja je, kao i u Sloveniji i Hrvatskoj, održan proširenjem asortimana i reorganizacijom poslovanja. “Poslovanje Lunatronika je, uprkos svim globalnim problemima i ograničenjima, i ove godine raslo, zahvaljujući i ranije ugovorenim poslovima, ali i pravovremenom reagovanju na novu situaciju i proširivanju naše ponude”, kazao je Vulović, dodavši da nisu imali otkazivanja projekata niti smanjivanja ugovora, već samo dodavanja novih tehnoloških rješenja koja pomažu ljudima u borbi protiv virusa. BSS Grupa je, pak, napravila reorganizaciju poslovanja, tako da su u 2020. uspjeli ostvariti rast od čak 30% zahvaljujući “dobro urađenom contingency planu, posvećenosti kvalitetu i potrebama naših partnera i klijenata te pravovremenim izmenama u načinu pružanja usluga”. Na kraju, iz Sectrona kažu da su ostvarili rezultate na nivou 2019. godine, što ocjenjuju izvanrednim uspjehom. “Nismo imali smanjenja ugovorenih isporuka ili otkazivanja ugovora. Možda je moglo biti više posla, ali uzimajući uslove u kojima smo radili, moglo je biti i lošije. Zato smo zadovoljni”, kaže Uskoković.

BOSNA I HERCEGOVINA
Naši sagovornici iz Bosne i Hercegovine bili su nešto rezervisaniji kada je ocjena poslovanja u 2020. u pitanju. Iz Kamira i Unilaba potvrđuju otprilike isti nivo poslovanja kao i godinu prije toga, uz napomenu da je tržište sigurnosti “zasigurno pogođeno, kao i kompletna ekonomija i u regiji i u svijetu” (Brekalo), odnosno da je “stagniralo, s tendencijom pada, najprije kao posljedica svjetske pandemije koronavirusa, koja se automatski odrazila i na naše područje” (Šahbaz). S druge strane, Dragan Kukavica, inžinjer za podršku Master BC-a, kaže da su “mnogi projekti čija se realizacija očekivala ove godine otkazani i pomjereni za iduću”, što je rezultiralo “smanjenjem većim od 25 posto”, uz ogradu da ovu informaciju treba uzeti s rezervom jer nije u mogućnosti ponuditi egzaktne podatke.

Nedostatak novih projekata
Suprotno tome, Kamir se, kako kaže direktor Ivica Brekalo, nije suočavao s otkazivanjem tekućih projekata i ugovora, ali da “veći problem svi vidimo u nedostatku novih projekata i maloj kočnici u planiranju investicija u svim sferama biznisa, a opet sve zahvaljujući ovoj nepovoljnoj situaciji s pandemijom. Negativne poslovne učinke svi možemo tek očekivati, što zasigurno nije dobro.” Inače je ova činjenica – manjka novih projekata u 2021. godini – izvjesnost koju je detektovala i naša grupacija u anketi na globalnom nivou, odnosno Azijsko-pacifičkoj, EMEA i Američkoj regiji, pri čemu su mnogi sudionici industrije sigurnosti potvrdili da ne dolaze do potpisivanja ugovora za nove projekte u istoj mjeri kao 2019. i ranijih godina. Kazavši da su zadržali nivo iz pretprošle godine te da nisu imali posebnu fluktuaciju radne snage, osim dijelom na poslovima vezanim za fizičku zaštitu objekata, s obzirom na to da je veliki broj domaćih firmi znatno smanjio ili potpuno prestao s radom, a time su prestale i potrebe za angažovanjem njihovih čuvara, Ilma Šahbaz iz Odjela za analizu i strateško planiranje Unilaba, firme koja posluje u domenu i fizičke i tehničke zaštite, navela je nekoliko važnih izazova s kojima se suočila industrija sigurnosti. “Pandemija je usporila svjetske tokove, proizvodnju, transport, kao i većinu ostalih procesa u lancu opskrbe. Stoga, u ovom periodu se osjetio nedostatak (ili znatno kašnjenje u dobavi) opreme i materijala koji se koriste u našoj oblasti. Veći broj privrednih subjekata na našem ekonomskom području je prestao s radom ili znatno smanjio kapacitete, a usljed toga smanjene su i potrebe za uslugama iz naše branše.

Pad turističkog sektora u BiH
“Također, pad poslovanja turističkog sektora i stranih investitora direktno se reflektovao na nas, a na smanjenje obima usluga sigurnosnog tržišta bitno su utjecala i dnevnopolitička dešavanja na našim prostorima. Naime, zbog njih nisu usvojeni brojni budžeti, a time nisu doznačena (ili su znatno umanjena) sredstva koja su trebala biti planirana za projekte sigurnosti”, kaže Šahbaz. Kao treći faktor navela je i nedostatak radnika koji su trebali biti angažovani na ugradnji tehničkih sistema ili pružanju usluga fizičke zaštite objekata zbog brojnih odsustvovanja s posla (bolovanja uzrokovanih koronavirusom i izolacijom), što je pojava koju, nažalost, nismo mogli potvrditi zbog manjeg broja odgovora kompanija koje posluju u sektoru zaštitarstva. No, to pitanje ostaje otvoreno da se njima pozabavimo u nekom od narednih brojeva.

KOSOVO
Iz kompanije COIN Systems primijetili su istu stvar – da pravi pad očekuju tek ove godine usljed manjeg broja novih ugovora. Vigan Limani, izvršni direktor te kosovske kompanije, kaže: “Tri su nam projekta otkazana, sva tri u ugostiteljstvu (hoteli). No, budući da se naš posao uglavnom zasniva na projektima, nastavili smo s onima iz prošle godine, tako da finansijski i nije bila neka razlika. No, očekujemo pad sljedeće godine.” Iz Besa Securityja, najveće kosovske zaštitarske kompanije, navode da cijelu regiju očekuje pad BDP-a između 4 i 6 posto, ali da je Evropska unija, iako i sama suočena s negativnim posljedicama pandemije, pomogla cijeloj regiji doznačivši oko 3,3 milijarde eura pomoći. Samo Kosovo je, uz niz mjera koje je uvelo, usvojilo i Program za ekonomski oporavak, u okviru kojeg je osigurano dodatnih 185 miliona eura, te se kod Unije zadužilo još stotinu miliona eura u okviru dogovora o makrofinansijskoj pomoći. Kada je riječ o tržištu fizičke sigurnosti, Granit Hasani, direktor Bese, kaže da je naročito veliki pad zabilježen u oblasti zaštite evenata. “Otkazivanje festivala, koncerata i drugih kulturnih događaja je bez presedana. Fudbalske utakmice i ostali sportski događaji širom kontinenta su otkazivani ili održavani bez publike. Veliki poslovni sajmovi su odgođeni za sljedeću godinu. Besa Security je specijalizirana u pružanju usluga zaštite na eventima i u tom smo segmentu doživjeli pad prihoda”, kaže Hasani.

VERTIKALE
Iako, kako vidimo, regionalno tržište sigurnosti nije bilo toliko pogođeno, određene su grane industrije doživjele krah, pogotovo u mjesecima zabrane kretanja (lockdowna) i policijskog sata. Samim tim, i poslovanje sigurnosnih kompanija je u takvim vertikalama doživjelo istu sudbinu. Otkazivani su ili odgađani projekti, smanjivana cijena usluga, revidiran broj potrebnih zaštitara. S druge strane, prihodi u pojedinim granama su veći, što je rezultiralo izjednačavanjem ili čak rastom prihoda u odnosu na 2019. godinu.

Turizam
Gotovo svi naši sagovornici, njih 11, jednoglasni su u stavu da je turizam i ugostiteljstvo najpogođenija vertikala u 2020. godini, i to je slučaj u svih pet zemalja. Sve instalaterske i distributerske kompanije iz Hrvatske, kao turistički najpotentnije države, na prvo su mjesto po padu prihoda odabrali upravo ovu granu industrije. To i ne čudi kada se zna da je u prvih osam mjeseci 2020. u Hrvatskoj ostvareno 36,6 miliona noćenja, što je upola, odnosno 52% manje nego u istom periodu 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Iako je vlada te zemlje, nakon početnog udara usljed drastično manjeg priliva turista, pojednostavila procedure za strane goste, ipak je pad veliki, pa su ugostitelji i hotelijeri bili prinuđeni da smanje troškove u svim neesencijalnim segmentima poslovanja. Ulaganja u sigurnost su zaustavljena među prvima. “Projekte planirane krajem 2019. najviše su odgađali hotelijeri, dijelom da bi očuvali likvidnost i radna mjesta, a dijelom zato što su novac morali uložiti u rješenja koja će osigurati prevenciju širenja epidemije kako bi uopće mogli otvoriti vrata i primiti goste. Manje je to prisutno i u drugim vertikalama. Ustvari, sektor sigurnosti je zbog pandemije dobio na značaju, pogotovo kontrola pristupa, koju se brzo moglo prilagoditi novim potrebama za nadzorom zdravstvenih parametara kao što su tjelesna temperatura, nošenje zaštitne maske ili broj ljudi koji istovremeno može biti u nekom prostoru”, kaže Boris Popović iz Alarm automatike.

Ograničena mobilnost
Crna Gora i Srbija još su teže prošli sa 84, odnosno 74 posto manje dolazaka turista, stoji u izvještaju Evropske putničke komisije “Evropski turizam 2020 – Trendovi i izgledi”. U Bosni i Hercegovini turisti su od januara do novembra 2020. ostvarili 458.505 posjeta, što je manje za 70,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je tu zemlju posjetilo 1.544.875 turista. Zbog pandemije koronavirusa i mjera za ograničavanja mobilnosti u Sloveniji je lani zabilježeno 3,065 miliona turističkih dolazaka, što je za 50,8 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, objavio je državni statistički ured. Posebno je bio izražen pad broja stranih gostiju, čak 74 posto manje. Posljedice su osjetili u slovenskoj kompaniji Špica, koji su pad u turizmu kompenzirali fokusiranjem na logistiku i FMCG (Fast-moving consumer goods) maloprodaju. “Naša veoma uspješna vertikala ugostiteljstva, u kojoj smo osvojili više od 500 hotela u regiji s mobilnom kontrolom ulaza u sobe i prostorije, najviše je na udaru. I dalje pružamo podršku projektantima s BIM alatima za 3D projektiranje digitalnih blizanaca, što je snažan trend u modernim zgradama ne samo prilikom projektiranja nego i kasnije, jer kroz cijeli životni ciklus omogućuje optimizaciju pametnih soba i prostorija. Ali u toj branši osjeća se snažan zastoj u implementaciji. Preokrenuli smo fokus na logistiku i FMCG maloprodajnu branšu, u kojoj se događa velika promjena na području internetske trgovine (eCommerce). Naime, komisioniranje i distribucija malih pošiljki, što suportiramo VOICE tehnologijom, porasli su iznad 100%”, kaže Tone Stanovnik.

Državni sektor i kritična infrastruktura
Interesantno je da su projekti koje izvode resorna ministarstva u zemljama regije za dio naših sagovornika bili izvor prihoda u ovom turbulentnom periodu, dok je drugi dio u tom segmentu osjetio znatan pad. Uz hrvatski Pro alarm i kosovski COIN Systems, primjetan pad u državnom sektoru doživio je i sarajevski Unilab, ali zbog specifičnog, političkog razloga – “neusvajanja budžeta te nepokretanja tenderskih procedura za nabavke usluga”. Ipak, ta je firma ipak radila važne projekte s državnim sektorom: ugradnju videonadzornog sistema na graničnim prijelazima, gdje su učestvovali kao konzorcijalni partner (projekat finansiran iz IPA fondova), kao i videonadzornih sistema za IOM migrantske kampove. S druge strane, rast u ovoj vertikali bilježi bh. kompanija Kamir, čiji direktor Ivica Brekalo kaže da su imali velikih projekata. Iva Avdija iz BSS Grupe će pronicljivo primijetiti da je “državni sektor pažljivo pristupio svim planiranim projektima i realizovao one koji su bili započeti i urgentni”, odnosno da se može očekivati da države regije nastave s velikim projektima, ali ne u istoj mjeri kao ranije zbog velikog pada prikupljenih prihoda po mnogim osnovama.

Usko povezana s ovim jeste i kritična infrastruktura, koju će nekolicina izdvojiti kao vertikalu s najvećim obimom posla. Tako će Špoljarić iz ECCOS-a kazati da upravo kritična infrastruktura bila važan izvor prihoda te da je jedan od njihova dva najveća projekta u prošloj godini, zapravo, implementacija sistema tehničke zaštite u hidroelektranama Hrvatske elektroprivrede, što će Tomsich iz Zarja Elektronike potvrditi kazavši da se “rast uglavnom osjeća u sektoru kritične infrastrukture, odnosno električne energije te većim tvrtkama teške industrije”. I iz COIN Systemsa, koji prvenstveno radi u domenu mehaničke zaštite, potvrdili su da je rast zabilježen u kritičnoj infrastrukturi i finansijskom sektoru zbog “povećanja stope kriminala”.

Zdravstvo
Nasuprot velikom padu turizma i ugostiteljstva, zdravstvo je u prošloj godini bilo u fokusu, između ostalog i s projektima koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije. “Otkada je uvedena zabrana kretanja, industrija privatne sigurnosti bilježi sve veću potražnju u pružanju usluga zaštite i elektronskog sigurnosnog nadzora u supermarketima, bolnicama i domovima penzionera. Više klijenata je naručilo kamere ili kontrolu pristupa”, kaže Hasani iz Bese. Potvrđuju to i iz ECCOS-a s njihovim drugim najvećim prošlogodišnjim projektom implementacije sistema tehničke zaštite, zaštite od požara i bolničke signalizacije u KBC-u Rijeka, zatim Lunatronika, koji je za bolnicu Bel Medic radio veći broj termalnih monitora za više lokacija i LunaKey, pametni sistem za kontrolu i evidenciju uzimanja ključeva, te BSS Grupe, koji također ističu zdravstvo i sve sektore usko povezane s njim kao najpotentnije u 2020. godini. Domagoj Breznik iz MODEPACK-a će svemu tome dodati da je rast tokom pandemije primjetan ne samo u projektima već i “u medicinskom sigurnosnom asortimanu, gdje se vidi povećana potražnja zbog borbe protiv pandemije”.

Finansijski sektor
Pomalo neočekivano, barem autoru ovih redaka, dvije su kompanije koje često rade s bankama zabilježile smanjenje potražnje za sigurnosnom opremom u tom sektoru. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme će kazati da su “financijske institucije stopirale čak i održavanje”, dok će Domagoj Breznik iz MODEPACK-a ustvrditi da se “najveći pad osjetio u potrošnji vrećica za prijevoz novca i sigurnosnih depozitnih vrećica s obzirom na velik i nezanemariv rast digitalnih transakcija u odnosu na gotovinske”, no da je “potražnja i potrošnja sigurnosnih vezica za transport ostala na standardno visokom nivou.

Privatne kompanije i kuće
Na kraju, velike su kompanije u privatnom vlasništvu nastavile ulaganja u svoje poslovanje. Iz Jantara navode da su najviše investicija registrirali u takvim kompanijama, koje, kako kaže Brinovec, “nije pogodila kriza”, što potvrđuje i Vulović kazavši da je Lunatronik za kompanije Zepter i Atlantic Štark ugrađivao pametne sisteme kontrole pristupa: Speed Gate barijere s termalnim monitorima koji automatski očitavaju tjelesnu temperaturu i provjeravaju nošenje zaštitne maske. Uz to, ta je firma ugrađivala i sistem sigurnog i pametnog doma u Smart bloku sa 105 stanova i Zelenoj aveniji sa 160 stanova. S druge strane, u fizičkoj zaštiti manjim privatnih domova, kako kažu iz Unilaba, zabilježeno je “smanjenje potrebe za nadzorom privatnih kuća i stanova usljed rada od kuće i manjka odsustva radi putovanja i godišnjih odmora”.

ODGOVOR REGIONALNIH KOMPANIJA
Iako je 2020. bila godina krize, pandemija COVID-19 potaknula je regionalne sigurnosne kompanije da svoju kreativnu energiju preusmjere na tehnologije koje su prilagođene aktuelnoj situaciji i potrebama. To se, u prvom redu, odnosilo na sisteme praćenja zdravstvenih parametara kao i primjene mjera koje su države donijele za suzbijanje pandemije. Na taj način, sigurnosna industrija se u punom kapacitetu uključila u provedbu mjera karantina, a nakon njegovog ukidanja i u praćenje primjene preporučenih praksi za sprečavanje daljnje zaraze.

Novi proizvodi na tržištu
Kompanije kao što je, npr., Alarm automatika odlučile su se na dizajniranje potpuno novih proizvoda, dok su drugi krenuli putem prenamjene osnovnih funkcija svojih proizvoda. Već u prvih mjesec dana od proglašenja tzv. lockdowna u Hrvatskoj, ta kompanija je na tržište izbacila terminale i sisteme kontrole pristupa s podrškom za funkcije mjerenja tjelesne temperature i provjere nošenja zaštitne maske. Ti sistemi su išli u paketu s termalnim kamerama za ovu namjenu, što se pokazalo posebno važnim u prostorima s većim brojem ljudi ili na javnim lokacijama. Ovo je natjeralo distributerske kompanije na brzo prilagođavanje pojačanoj potražnji za termalnim kamerama i indikatorima tjelesne temperature, koja je oscilirala paralelno s trendovima pada, odnosno skoka broja zaraženih. “Nuđeni su novi proizvodi u domenu beskontaktnog mjerenja temperature, video-kamere s analitikama prilagođenim za brojanje ljudi u toku pandemije itd. Uglavnom većina opreme i funkcionalnosti je usmjerena u svrhu suzbijanja pandemije COVID-19”, kaže Dragan Kukavica, inžinjer za podršku u kompaniji Master BC. Isto potvrđuju i njegove kolege iz beogradskog Sectrona, čiji direktor Dragan Uskoković naglašava da je ponudu trebalo prilagođavati zahtjevima, iako je riječ o relativno skupoj opremi za naše standarde.

S druge strane, termalna i vještačkom inteligencijom (AI) pogonjena rješenja podržala su ne samo napredni videonadzor u svrhu borbe protiv pandemije nego je ista tehnologija tokom 2020. već našla svoje mjesto i u oblasti kritične infrastrukture, energetskih sistema i zaštite pametnih domova, smatra Aleš Polajnko, direktor kompanije ORG.TEND.

Prenamjena postojećih sistema
Kako se borba protiv pandemije ne dobija isključivo na jednom frontu, pored namjenskih rješenja “mobilizirane” su i tehnologije čija se osnovna primjena pokazala kompatibilnom s ciljem zauzdavanja virusa. To se posebno odnosi na sisteme za određivanje broja kupaca u trgovinama i u sredstvima javnog prijevoza. U doba prije izbijanja pandemije ti sistemi su korišteni za, npr., unapređenje prodaje i organizacije marketinga ili praćenje saobraćajnih trendova. Po izbijanju pandemije ti sistemi su se počeli koristiti za praćenje “viška” broja ljudi u određenom prostoru ili vozilu, a u skladu s važećim regulatornim preporukama o sprečavanju masovnih okupljanja kao potencijalnih izvora zaraze.
Isto važi i za beskontaktna, bežična, samostojeća i daljinski upravljiva rješenja i interkome za komunikaciju. Među traženim proizvodima bile su i beskontaktne smart brave i videointerfoni s funkcijom prepoznavanjem lica stanara. Svi oni su dobili na popularnosti zbog preporuka o izbjegavanju direktnog dodirivanja potencijalno zaraženih površina. Kako bi se izbjegle ove situacije i neposredni fizički kontakti s kupcima, neke kompanije kao što je MODEPACK iskoristile su vrijeme pandemije da ojačaju svoje prodajno prisustvo na internetu. To se odnosi na uvođenje web-shopova, što je posebno aktuelno u vrijeme kada je nabavka svih proizvoda, pa i onih sigurnosnih, preko interneta doživjelo pravu eksploziju. Osim toga, kao dodatni odgovor na pandemiju, MODEPACK je obogatio asortiman i fokusom na proizvodnju medicinskih vrećica za transport testova na COVID-19.

Nije sve u COVID-u
Ipak, neki od naših ispitanika su mišljenja da bi aktivno suzbijanje pandemije moglo lako dovesti do povratka nivoa potražnje na situaciju prije njenog izbijanja. Iako je pandemija dominirala trendovima u sigurnosnoj i srodnim industrijama, nisu sve regionalne kompanije osjetile potrebu niti posjedovale kapacitete da ponude konkretne proizvode i usluge za ublažavanje aktuelne situacije. Dobar dio njih vjeruje da će njeno okončanje značiti i povratak na standardne moduse poslovanja u ovom sektoru. Zato je vrijeme pandemije iskorišteno kao svojevrsno zatišje i prilika za pospremanje u vlastitim redovima u smislu kreiranja novih i poboljšanja postojećih sigurnosnih tehnologija koje nemaju veze s neslavnim virusom. U kompaniji ECCOS inženjering, naprimjer, prethodna godina je iskorištena za nastavak razvoja softverskih platformi EPSIMAX, ESCEP i ORGMAN, jer i tokom pandemije nisu nestali izazovi povezani s tehničkom sigurnošću i zaštitom od požara. Odgovor na njih je pronađen u integriranim i sveobuhvatnim sistemima, što je odgovor na dominantne globalne trendove. I u vrijeme pandemije, tehnologija oblaka (cloud) je nastavila svoje širenje unutar regionalne sigurnosne industrije. Zapravo, čak i kada nije bilo moguće širiti obim usluga zbog novonastale situacije, rastao je njihov segment koji se odvija u cloudu, za šta se pripremaju u kompaniji Pro alarm.

Rješenja u oblaku
Slovenska Špica već je odgovorila na ove trendove, uz unapređenje svog Door Cloud sistema kontrole pristupa u oblaku, koji je sada proširen integracijom s dodatnim aplikacijama unutar jedinstvene platforme. Regionalne kompanije su prepoznale i značaj korištenja mobilnih telefona kao svestranih akreditiva ugrađenih u temelje buduće beskontaktne ekonomije. Telefon koji se nosi u džepu ili ruci već se automatski prepoznaje kao vid autorizacije za pristup određenim prostorijama, što je pametan način da se izbjegnu gužve na ulaznim tačkama i tako, usput, smanje epidemiološki rizici. Izazovi u pogledu zaštite privatnosti i dalje postoje, ali Tone Stanovnik iz Špice ove trendove poredi s otkrićem izmjenične struje u SAD-u, koja je također neko vrijeme smatrana opasnom, da bi na kraju završila u službi čovjeka.

Digitalizacija i “pametnizacija”
Trendovi fokusiranja na pametne tehnologije premrežili su regiju i tokom 2020. Iako su ti sistemi bili korišteni i za kroćenje pandemije, njihova “standardna” primjena se ispotiha širila i u ovoj godini. Zato su kompanije počele slobodnije nuditi sisteme otključavanje vrata preko telefona, NFC i bluetooth tehnologija, a pametniji su postali i alarmni sistemi. Isto važi i za komunikatore koji podržavaju digitalni prijenos informacija, a dok je ulogu vezivnog tkiva između različitih sigurnosnih uređaja u poslovnom okruženju dobila Wi-Fi oprema. Refokusiranje poslovne orijentacije na pojedine vertikale bilo je iznuđeno kako pandemijom tako i globalnim trendovima. Mladen Ozimec iz Salona bankarske opreme naveo je da je 2020. bila godina fokusa na samostalnu proizvodnju i tržišta kao što su obrazovanje i graditeljstvo. Orijentacija na pojedina tržišta ipak je bila svojevrsni poslovni rizik, jer većina kompanija nije mogla predvidjeti tok događaja iz 2020. Vigan Limani iz COIN Systemsa kao ilustraciju navodi primjer da je njegova kompanija planirala izaći na tržište s novom serijom proizvoda namijenjenih zaštiti na radu, ali da je izbijanje pandemije dovelo do omasovljavanja prakse rada od kuće, zbog čega je planirani učinak izostao.

Na kraju, može se reći da će kao ključna tehnološka posljedica pandemije ostati pritisak da se regionalne kompanije više fokusiraju na digitalnu transformaciju. To podrazumijeva transformaciju kako proizvoda tako i usluga, a uz veće oslanjanje na digitalne resurse koji su već poslužili i za organizaciju daljinskog rada tokom 2020. godine. BSS Grupa je, naprimjer, iskoristila 2020. da pokrene više digitalnih platformi za pružanje obuke i usluga iz različitih oblasti, od zaštite od požara i zdravlja na radu do rada na daljinu i upravljanja vanrednim situacijama. Uz uštedu vremena i novca, orijentacija na digitalne platforme bi, kažu, trebala odgovoriti i na epidemiološke zahtjeve koji će sigurno igrati veliku ulogu i u narednim godinama.

JE LI 2021. IZAZOV ILI PRILIKA?
U tom kontekstu, stječe se dojam da će organizacija poslovanja sigurnosnih kompanija u 2021. godini uveliko zavisiti od mjere u kojoj će se prethodna godina “preliti” u postojeću, u smislu izazova i globalnog razvoja događaja. Po svemu sudeći, centralni događaj i u 2021. bit će pandemija COVID-19, a naši sugovornici je zato vide i kao izazov i kao priliku. “To je pitanje za milion dolara! Najveće strepnje su da ćemo cenu COVID-a 19 plaćati u narednim godinama. Rezerve i resursi su prilično potrošeni i mislim da je jako teško sagledati sve ekonomske efekte koji će doći u narednom periodu. Najvažnije je da se epidemija obuzda, da se sačuvaju životi i zdravlje, pa tek onda treba sagledavati nastalu štetu i praviti planove za oporavak ekonomije i biznisa”, kaže Dragan Uskoković, direktor Sectrona u Srbiji. I Boris Popović iz Alarm automatike smatra da će 2021. biti još jedna poslovno teška godina te da će posljedice krize biti još izraženije jer će se tek tokom nje tek moći sagledati razmjere štete iz 2020.

Jedan od razloga za to je činjenica da je negativan učinak 2020. na poslovanje regionalnih kompanija bio ponešto ublažen zbog činjenice da su tokom nje implementirani prethodno dogovoreni projekti iz 2019. i ranijih godina. Ako se, razumno, pretpostavi da je tokom 2020. ugovoreno manje projekata, 2021. bi mogla biti prva godina u kojoj će se posljedice krize osjetiti čak i jače. Kada su u pitanju vremenski okviri potrebni za oporavak industrije, niko od naših sugovornika se ne zaklinje u svoju kristalnu kuglu, ali njihove prognoze upućuju na to da bi 2021. mogla biti barem godina kraja početne faze krize, ako ne i početka oporavka industrije. Ozimec navodi da će se posljedice krize sigurno osjećati u naredne tri godine, dok Ivica Brekalo iz Kamira taj period skraćuje na dvije. Kako regionalna sigurnosna industrija ne egzistira u vakuumu u odnosu na lokalne ekonomije koje, opet, zavise od općeg stanja zdravlja i sigurnosti u društvu, oporavak tržišta će uvelike zavisiti od zauzdavanja epidemije i postepenog povratka na staru normalnost.

Regionalni tehnološki i tržišni trendovi
Ipak, ima prostora za optimizam, a naši sugovornici ga temelje na sposobnosti sigurnosne industrije da izađe na kraj sa svim izazovima u proteklih 30 godina bez podizanja bijele zastavice. Preuređivanje prioriteta, diverzifikacija ponude usluga i proizvoda i praćenje tehnoloških trendova vratit će industriju sigurnosti regije na stare staza rasta i stabilnosti. To najprije znači da lokalni tržišni igrači trebaju prihvatiti da će se javni novac i ulaganja u prvom redu usmjeravati na zdravstvo, a sve kako bi se ranije došlo do ekonomskog i doslovnog ozdravljenja svih država regije. “Oporavak tržišta sigurnosti usko je povezan s ekonomijom i vraćanjem života ljudi u normalne tokove. Kada se život normalizuje i riješi egzistencija ljudi na nivou obezbjeđenja posla, odnosno redovnih plata, kada investitori odluče da ulože novac u privredu, kada se državni budžet ponovo aktivira u građenje infrastrukture i nove projekte te aktivira i sve ostalo što poboljšava kvalitet života i podigne nivo opšte bezbjednosti u društvu, a time i nivo subjektivnog i objektivnog osjećaja sigurnosti kod ljudi – tek tada će se tržište sigurnosti početi oporavljati”, kaže Dragan Kukavica, inženjer za podršku u Master BC-u. Istovremeno, sigurnosne kompanije moraju imati svijest o tome da će investitori jako pažljivo birati gdje će uložiti svoj manje dostupni novac. To znači da će oni pažljivo birati svoje partnere, odnosno raditi samo s kompanijama koji mogu demonstrirati da posluju stabilno čak i u vrijeme pandemije. Jedno od rješenja je širenje ponude proizvoda koji će korisnicima ponuditi veću upotrebnu vrijednost, smatra Bata Vulović iz Lunatronika. Njegova kolegica Ilma Šahbaz iz Unilaba naglašava i važnost kreativnosti i inovacija jer će se u sigurnosnu industriju kao podršku poslovanju nastaviti ulagati, bez obzira na negativne trendove.

Prepoznavanje trendova i prilika
Inovativnost se odnosi na agilnost i brzinu u prepoznavanju globalnih tehnoloških trendova i njihovog preusmjeravanja u ponudu regionalnim korisnicima. Popović tu, naprimjer, navodi važnost raznih aplikacija koje će omogućiti nadzor i upravljanje s bilo kojeg mjesta i putem pametnih telefona. Paralelno će se tražiti rješenja koja ne zahtijevaju ljudsko prisustvo, odnosno s vještačkom inteligencijom i bazama u oblaku. Isto važi i za nova rješenja za pametne zgrade koje će se na regionalnom tržištu pojaviti već početkom ove godine.

Ivan Špoljarić, pak, navodi da će 2021. godina biti pobjednička za one koji ponude odgovore na sve veće izazove u oblasti cyber sigurnosti za same sisteme tehničke zaštite. To je zato jer se sve više koriste rješenja u oblaku, IP periferni uređaji, kao što su čitači i kamere, te IoT senzori. Njegov kolega Limani smatra da će promjene na tržištu biti oblikovane zahtjevima samih klijenata, posebno u segmentu rješenja za automatizirano plaćanje. Granit Hasani iz Besa Securityja smatra da će mjeseci pred nama biti obilježeni širenjem pametnih tehnologija, uz fokus na primjene u zdravstvu s ciljem smanjenja bioloških rizika. To se u prvom redu odnosi na sisteme kontrole pristupa, nadzora rada sistema i organizacije patrola na način da se smanji intenzitet međuljudske interakcije. S tehnološke strane, s tim će biti povezana i očekivana veća ulaganja u sisteme praćenja kretanja posjetilaca u zgradama i na javnim prostorima, što će biti olakšano korištenjem vještačke inteligencije i velikih podataka koje će prikupljati same nadzorne kamere i s njima povezani softver.

Optimizam za kraj
Istovremeno, kako brzim koracima na pozornicu dolaze tehnologije 5G i UWB, regionalne kompanije će morati mijenjati i svoje poslovne modele, jer će se paralelno s tim tehnologijama razvijati i novi standardi i certifikacijski zahtjevi u oblasti tehničke sigurnosti, a posebno kritične infrastrukture. U regiji će doći i do šire upotrebe mobilnih podataka i kontrole tehničkih sigurnosnih sistema s udaljenih lokacija putem mobilnih uređaja. Sve navedeno neće ići bez izazova, među kojima naši sugovornici ističu manjak kvalitetno obučenog osoblja, potrebu za organizacijom obuke i opće ekonomske situacije. Istovremeno, regionalne kompanije moraju znati da će veliki broj investitora vjerovatno odabrati strategiju čekanja, odnosno pratiti razvoj situacije s pandemijom prije nego što se odluče da ulože sredstva u konkretni sigurnosni projekt. To se posebno odnosi na pandemijom pogođene klijente iz turističkog sektora, od kojih se u ovoj godini vjerovatno mogu očekivati samo narudžbe za osnovne usluge, poput tehničkog održavanja.

Ipak, prostora za optimizam doista ima, tako da Breznik (MODEPACK), Špoljarić (ECCOS inženjering) i Polajnko (ORG.TEND) navode da će 2021. biti godina oporavka u regiji, barem u svojoj drugoj polovici. Razlog za optimizam oni traže u činjenici da je pandemija, uz svu štetu koju je izazvala, istovremeno podigla svijest regionalnih korisnika o potrebi jačanja opće sigurnosti kao kolektivnog dobra, ali i oslonca ekonomskog i svakog drugog blagostanja.

Tehnološki trendovi za 2021. godinu

U ovom broju magazina pišemo o tehnološkim trendovima koji će, uz i dalje izraženu prijetnju pandemije u svijetu, obilježiti tekuću godinu. Šta nas tačno očekuje u 2021. godini i dalje, na šta treba obratiti pažnju i šta izbjegavati u procesu, pročitajte u nastavku teksta
Pišu: Senad Matić Karić i Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Praktično svaku temu i danas prati spominjanje pandemije koronavirusa, budući da je izazvala najveću ekonomsku krizu u svijetu u posljednjih 70 godina. COVID-19 je, barem na nekoliko godina, naglavačke izvrnuo način na koji se živi i radi. Sektori poput ugostiteljstva, za koje se pretpostavljalo da će se u nekoj bližoj budućnosti početi više oslanjati na robote i VR, sada karakteriše pojačan teorijski i praktični napredak u pogledu razvoja i primjene robota koji će smanjiti broj ljudi potrebnih za isporučivanje usluga. Napredak u drugim sektorima je, pak, usporen zbog manjka ekonomskog prometa budući da ograničavanje putovanja i izolacija ljudi u njihovim domovima povlače niz negativnih posljedica po ekonomiju. Brojne bitne tehnološke i druge konferencije su otkazane, dok su druge eksperimentisale s online platformom kao zamjenom za fizičko prisustvo. Uspješan primjer toga je naš Adria Security Summit te slovenska cyber sigurnosna konferencija RISK, koje su se morale u cijelosti održati na internetu. Brojni naučni i tehnološki projekti su obustavljeni ili je rad na njima usporen zbog manjka ljudi i novca, s obzirom na potrebu za poštivanjem propisa o socijalnom distanciranju i sprečavanjem širenja virusa. Tako je i Evropska laboratorija za molekularnu biologiju zatvorila svih šest svojih laboratorija u Evropi, a NASA je morala određeni broj sondi i bitnih projekata staviti u hibernaciju. I konačno, s obzirom na to da je dosta ljudi ostalo bez posla u čitavoj situaciji, uveliko je smanjena i kupovna moć širom svijeta.

Roboti u hotelima i restoranima
U skladu s tim, postoji veći interes za bržom primjenom i razvojem automatizacijskih sistema i robota u ugostiteljskom i turističkom sektoru. “Roboti su i napravljeni da riješe krizu kao što je COVID-19 pandemija”, kaže Vipin Jain, direktor Blendida, za online magazin Food Navigator. Blendid je inače startup koji radi na automatizaciji prodaje svježe i zdrave hrane na beskontaktni način preko robotskog kioska. Naprimjer, sada je češća pojava da velike fabrike hrane koriste automatizaciju u “rukovanju” i pakovanju hrane jer je već dolazilo do zastoja u proizvodnji u slučajevima kada se koronavirus širio među zaposlenicima fabrika. Prije pandemije fokus je bio na velikim nepomičnim robotima u fabrikama, dok se sada proizvođači okreću manjim modularnim robotima koji rade specifične stvari kako bi fabrike mogle fleksibilnije organizovati proizvodnju sa smanjenim brojem ljudi. Posljedica pandemije je to da u skoro svakom sektoru dolazi do povećane potrebe za automatizacijom i beskontaktnim procesima. Brojni menadžeri su, nažalost, jedva dočekali razlog da operacije svojih kompanija učine manje zavisnim od ljudske radne snage.

U nekim bogatijim zemljama roboti su već počeli dočekivati posjetioce umjesto ljudskih radnika. Hotel Sky u Johannesburgu koristi robote koji su u stanju odgovarati na upite gostiju i dostavljati hranu u sobe. Iako ih je hotel počeo koristiti prije pandemije, sada je menadžment zainteresovan za još bržu primjenu robota i automatizacijske tehnologije kako bi smanjio rizik od širenja zaraze. Do sada se ova tehnologija u ugostiteljskom sektoru posmatrala samo kao zanimljivost, pogotovo jer su se roboti često kvarili. Recimo, oni u Henn hotelu u Japanu o kojima su mediji svojevremeno uveliko pisali, često bi se kvarili kada bi izašli na kišu, nisu bili u stanju odgovoriti na osnovna pitanja gostiju te su hrkanje po noći prepoznavali kao glasovne komande, zbog čega su budili goste usred noći. Pandemija je demonstrirala da je ovo oblast koju treba ozbiljno razvijati, tako da je ove godine neizbježno povećavanje ulaganja u kvalitetan ugostiteljski AI i beskontaktna automatizirana rješenja.

Rast popularnosti beskontaktnih rješenja
Kada govorimo o tome, uređaji za očitavanje određene vrste biometrije, kao što su čitači otisaka prstiju, očigledno predstavljaju problem s aspekta potencijalnog širenja koronavirusa. Koje je rješenje? S obzirom na to da očitavanje otisaka prstiju ionako nije bilo dovoljno precizno u situacijama kada je bilo potrebno očitati otiske građevinskih radnika ili nekog drugog profila ljudi koji mogu imati oštećenu kožu na prstima, COVID-19 je donio znatno veći naglasak na korištenju drugih oblika očitavanja biometrijskih podataka, kao što su prepoznavanje lica i termalno skeniranje. Konkretno, spomenuta rješenja se ubrzano počinju implementirati na aerodromima kako bi se omogućio veći protok putnika uz manji rizik od širenja zaraze. Ideja je da se omogući potpuno digitalno i beskontaktno iskustvo ukrcavanja na avion i autentifikacija. Putnici će moći koristiti prepoznavanje lica za kupovinu u prodavnicama na aerodromima, zakupljivanje smještaja u hotelima, kao i naručivanje prijevoza do njih. Pasoši i bankovne kartice uglavnom neće biti potrebni, a čitav proces će se zasnivati na brzim skeniranjima lica. Interes za plaćanjem bez potrebe za doticanjem fizičkog novca, raznih uređaja i kartica drastično je porastao u posljednjih godinu dana, a svjedočili smo i velikom skoku vrijednosti Bitcoina. Usvajanje globalnih načina plaćanja kao što su Apple Pay i Google Pay je u porastu, a primjetno je povećanje broja kupaca koji koriste skeniranje QR kodova za plaćanje.

Analitika popunjenosti objekata i kontrole prostora
Ovo se, zapravo, odnosi na to kako ljudi, recimo zaposlenici koji borave u pametnom objektu, iskorištavaju dati prostor. U ovoj godini upotreba ove tehnologije zbog potrebe kompanija da prate kapacitete i poštivanje fizičke distance među zaposlenima može samo porasti. Prema Memoorijevom izvještaju, procjenjuje se da će tržište analitike do 2024. godine dosegnuti vrijednost od 5,73 milijarde dolara, što je porast od 21 posto. Još jedan od razloga zbog kojeg će analitika doživjeti porast jeste taj što kompanije sada više nego ikada moraju razmisliti koje dijelove zgrade moraju unajmiti, a koje zatvoriti, budući da su mnoge od njih prešle na rad od kuće, što znači da taj prostor samo zjapi prazan. “Potreba za zdravim objektima i radnim okolinama, plus zahtjevi za fizičkim distanciranjem kako bi se ublažio povratak na posao nakon COVID-a, stvorili su neodgodivu potražnju za sofisticiranijim upravljanjem zauzetošću i kontrolom prostora. To će igrati ključnu ulogu u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Trebamo pružiti bolju kontrolu i upravljanje zauzetošću u našem izgrađenom okruženju kako bismo smanjili rizik od širenja bolesti poput COVID-19”, rekao je direktor TDSi-ja John Davies.

Sistemi za upravljanje objektima i posjetiocima
Potražnja za dobro integrisanim sistemom fizičke kontrole pristupa nastavit će se i u novoj, 2021. godini, s tim da se ovdje radi ne samo o integraciji sa drugim sigurnosnim sistemima nego i o složenoj integraciji tehnologije kontrole pristupa s rješenjima za upravljanje objektima, posjetiocima i ostalim sistemima kompanije s ciljem postizanja beskontaktnosti i automatizacije, što je sada, u vremenu pandemije, potrebnije nego ikad. To potvrđuje i Lynn Wood iz Vanderbilta, koja kaže da se mnoge kompanije okreću ka integrisanim sistemima “kako bi pojednostavile procese rada, uštedjele na resursima i eliminisale pogreške pri ručnom unošenju podataka”. “Neki objekti su napravili korak dalje integracijom svoje kontrole pristupa s automatizacijom objekata koji bi pokretali sisteme za filtriranje zraka ili ventilaciju i grijanje kada se pristupi zgradi, čime su objekti napredovali prema istinskoj automatizaciji i kontroli”, dodala je Wood. Predviđa se da će razlika između sistema koja sada postoji postati nebitna i ne tako očigledna u budućnosti. Smatra se da će se industrija fokusirati na protok ljudi i upravljanje ljudima, umjesto na jednostavno uklapanje tehnologije u tradicionalne okvire koji podrazumijevaju kontrolu pristupa, upravljanje posjetiocima itd. Zapravo, oni najuspješniji će izbrisati ove granice i donijeti odlična rješenja integracijom clouda.

5G mreža
Naredni veliki trend o čijem se utjecaju na tehnološku sliku svijeta stalno nagađa jeste globalna primjena 5G tehnologije. Naime, očekuje se da će 5G mreža revolucionizirati različite sektore i dati novu svrhu mobilnim uređajima kroz integraciju virtuelne i poboljšane realnosti te da će omogućiti naprednije oblike zabave na njima. Osim toga, nagađa se da će se koristiti u fabrikama, kamerama za nadzor sigurnosti u saobraćaju, kao i maloprodajnom sektoru. Očekuje se da će 5G ove godine biti lansiran kod više od 50 operatera koji će početi nuditi povezane usluge do kraja 2021. godine. Dugoročno gledano, 5G će zajedno s narednom generacijom Wi-Fija uveliko pomoći u prevazilaženju problema manjka dostupnosti online usluga i prilika u velikom dijelu svijeta. Budući da pola svjetske populacije još nema pristup internetu, ova tehnologija će omogućiti internet u područjima gdje je uvođenje optičkih vlakana preskupo, naprimjer u nekim ruralnim područjima Azije i Afrike.

Virtuelna i poboljšana realnost
Virtuelna i poboljšana realnost – sektor koji je do sada pomalo podbacio nakon bombastičnih najava o tome da će nam revolucionizirati svakodnevni život – mogao bi dobiti novu šansu zahvaljujući 5G-u, budući da će mobilna mreža nove generacije donijeti veće brzine i propunost uz manju latenciju. 5G je osmišljen tako da omogući punu funkcionalnost IoT koncepta, uz umreženost svih uređaja i objekata, a upravo to je potrebno za revolucionarnu implementaciju poboljšane realnosti. Još jedan, ovaj put neočekivan faktor rasta VR i AR tržišta u ovoj godini jeste pandemija. U nedostatku putovanja i turističkih posjeta, mnogi ljudi i organizacije okrenuli su se virtuelnoj realnosti kako bi mogli uživati u ljepotama nacionalnih parkova, muzeja i historijskih gradova. U ovom kontekstu, virtuelna realnost se počinje koristiti kao svojevrsna proba stvarnog iskustva prije nego što potencijalni posjetioci plate za put na određenu destinaciju. Druga pojava kojoj smo svjedočili jeste popularizacija online i VR koncerata. Naprimjer, poznati kompozitor elektronske muzike Jean-Michel Jarre na novogodišnju večer održao je VR koncert koji su “posjetioci” okarakterisali spektakularnim. Budući da energija takvog koncerta ne može biti ista kao pri izvođenju uživo, Jean-Michel Jarre je demonstrirao kako se specijalnim efektima kakvi nikada ne bi mogli biti postignuti uživo takav događaj može pretvoriti u jedno sasvim novo iskustvo, koje bi moglo imati svoju publiku čak i nakon što se stvari vrate u normalu poslije pandemije.

Računarstvo na rubu i otvorena platforma za njegov razvoj
Obrada podataka na rubu je nešto o čemu smo mnogo puta pisali i što donosi brojne prednosti u mnogim sektorima. Proizvođači koji u ponudi imaju napredne rubne uređaje bez izuzetka imaju dobru reputaciju na tržištu i pogodne prognoze za svoje poslovanje. Računarstvo na rubu je trend koji je u razvoju već godinama, a kako se svijet bude više oslanjao na IoT i nove tehnološke procese koji su se pojavili u toku pandemije, tako će rasti i značaj rubnih uređaja. Njihova ključna prednost je sposobnost pokretanja specijalnih softverskih aplikacija, što poboljšava efikasnost upotrebe resursa, štedi vrijeme obrade podataka i minimizira zahtjeve za propusnošću mreže. Korporacije moraju analizirati sve veće količine podataka, zbog čega cloud računarstvo u brojnim slučajevima nije pogodno rješenje, posebno zbog neadekvatne infrastrukture i mrežnog opterećenja. S poboljšanjem AI-ja na rubnim uređajima rast će i upotreba samostalnih rubnih uređaja koji mogu funkcionisati kao mali podatkovni centri.

Otvorena platforma u ovoj oblasti može olakšati razvoj šireg niza prilagođenih rješenja za vertikalna tržišta i specifičnih rješenja namijenjenih krajnjim korisnicima. S obzirom na to da krajnji korisnici s punim pravom žele izvući maksimalnu vrijednosti iz svojih videorješenja, razvoj softvera ne može biti nastavljen kao tihi proces koji vodi softversko-inžinjerski tim jedne kompanije. Proizvođač videonadzorne opreme Hanwha Techwin jedan je od osnivača Saveza za otvorenu sigurnost, a riječ je o inicijativi koja okuplja slične organizacije s ciljem utvrđivanja specifikacija za zajedničku platformu za sigurnosna rješenja. Tokom 2021. godine glavni cilj ove organizacije jeste da zajedničkim snagama, zajedno s ostalim svojim članovima, oformi standardiziran i pristupačan okvir koji će omogućiti fleksibilnost za standardizirana rješenja koja će se razvijati i koja se odnose na regionalne ili specifične korisničke zahtjeve. Paralelno sa saradnjom sa članovima ovog saveza, Hanwha Techwin namjerava dalje unaprijediti kompatibilnost i interoperabilnost svojih proizvoda s otvorenom platformom u okviru videonadzornog ekosistema. Očekuje se da će ovo tržište u narednih godinu-dvije znatno porasti i otvoriti brojne poslovne prilike za softverske inžinjere.

Dominantna upotreba pametne tehnologije
Predviđa se da će se 2021. godine povećati upotreba tehnologije za obradu podataka s pametnih uređaja. Naime, kako vrijeme odmiče, a tehnologija napreduje, sve se češće primjenjuju rješenja koja imaju vještačku inteligenciju, a koja, sama po sebi, ima skoro pa neograničen potencijal u primjeni. Zbog toga će se i ove godine nastaviti s insistiranjem na integraciji tehnoloških sistema te na primjenama koje obuhvataju nova rješenja za videonadzor koja efikasnije koriste dostupne resurse i štede vrijeme pri procesiranju materijala. Naime, ključna prednost pametnih rubnih uređaja je ta što imaju ugrađen softver za procesiranje, zbog čega se veliki dio procesiranja obavlja na njima, a mrežom se šalju samo rezultati obrade podataka kako bi se smanjilo opterećenje mreže i zavisnost od centralnog servera. S obzirom na povećanu funkcionalnost rubnih AI rješenja zasnovanih na dubokom učenju, doći će i do veće primjene i razvoja tehnologija za izvlačenje detaljnijih uvida iz podataka preliminarno analiziranih na rubnih uređajima.

Cloud će biti općeprihvaćen alat za poslovne uvide
Cloud se već sada naširoko koristi radi ažuriranja softvera proizvoda, kao i u svrhu instaliranja sigurnosnih nadogradnji. Međutim, povećan broj rubnih uređaja znači da cloud isto tako ima bitnu ulogu kada je riječ o sigurnom upravljanju takvim uređajima i rukovanju velikom količinom podataka s ciljem generisanja izvještaja koji mogu pružiti bolji pregled situacije i kvalitetnije poslovne izvještaje. Zbog toga Hanwha Techwin planira uvođenje rješenja zasnovanog na cloudu koje će korisnicima omogućiti da lakše upravljaju Wisenet IP mrežnim proizvodima i nadgledaju svoj status u stvarnom vremenu.

Cyber sigurnost će postati još bitnija
Kako se podaci sve više bilježe, pohranjuju i osiguravaju na rubnim uređajima kao dio pametnog ureda, pametne fabrike, prodavnice ili na još većem nivou, kao dio rješenja pametnog grada recimo, tako je i potreba za zaštitom od cyber napada postala važnija u cjelokupnoj slici. Naime, veći broj rubnih uređaja sa sposobnošću napredne analize podataka znači i veći rizik od infiltracije u korporativnu mrežu, naročito u slučaju rubnih uređaja smještenih u zabačenim područjima koja nisu dovoljno dobro nadgledana. Jedan od najvećih problema je to što su ovi uređaji često mali i nisu dizajnirani s aspekta sigurnosti, što znači da ponekad neće imati ni sigurnosne nadogradnje. Za kompanije je bitno da pripaze na to da li implementiraju pouzdano rješenje koje se dugo razvijalo i testiralo ili rubne uređaje koji su brzo izbačeni na tržište samo zato da bi bili prvi na njemu. Pored otpornosti na hakerske upade, bit će važno osmisliti i efikasne načine zaštite rubnih uređaja od fizičkih pokušaja onesposobljavanja. Dakle, kao i do sada, možemo očekivati i dalje insistiranje na pojačavanju cyber sigurnosnih mjera u svim životnim i poslovnim sferama, a s rastom popularnosti IoT-a morat će doći i do većeg naglaska na uređajima koji su proizvedeni na osnovu principa ugrađene sigurnosti.

Vještačka inteligencija i mašinsko učenje – opet
Kao i proteklih godina, tehnološki napredak u oblasti vještačke inteligencije i mašinskog učenja te primjene istih inspiriše razne industrijske stručnjake da ponovo predviđaju ulazak AI-ja na velika vrata u brojne industrije. U stvarnosti, taj ulazak će se odvijati postepeno, tokom više decenija, zbog teškoće razvoja korisnog AI-ja i raznih regulativa povezanih s time. Kako god, već smo u ovom broju spomenuli da cyber kriminalci počinju koristiti AI za efikasnije ciljane napade, a kao rezultat toga, vještačka inteligencija se počinje uspješno primjenjivati i u oblasti odbrane od cyber napada. Nema razloga da sumnjamo da će se napredak u tom domenu znatno povećati u ovoj godini. Također, s razvojem koncepta pametnih gradova i porastom saobraćaja u njima – doduše, ovo drugo u nekim gradovima zbog smanjenog prometa ljudi usljed pandemije koronavirusa za sada nije toliki problem – možemo očekivati primjenu AI-ja na raskrsnicama radi analize optimalnog protoka saobraćaja, zatim u svrhu raspodjele resursa u institucijama kao što su bolnice te, naravno, za detektovanje obrazaca ponašanja posjetilaca i korisnika u maloprodaji, videonadzoru itd. Sve to znači da će se videonadzorne kamere početi koristiti za druge stvari osim održavanja sigurnosti, a to će biti omogućeno korištenjem naprednijeg AI-ja u njima.

Zaštita podataka i privatnosti
Primjena evropskog GDPR-a i američke verzije istih propisa CCPA-a ukazuje na potrebu ili, bolje rečeno, neophodnost da kompanije koje prikupljaju lične podatke moraju imati i adekvatne procedure koje se tiču privatnosti ljudi. Treba naglasiti da je u okvirima videonadzorne industrije pitanje zaštite podataka i lične identifikacije na osnovu videopodataka itekako značajno. Tu postoji potreba za uravnoteženim pristupom koji istovremeno osigurava poštivanje propisa o privatnosti uz najadekvatnije korištenje najnovije tehnologije i podataka koje ona uspijeva zabilježiti.

Online saradnja i povećanje njene fleksibilnosti
Očekuje se da će nakon naprasnog prelaska velikog dijela kvalifikovane radne snage na sistem rada od kuće ove godine naglasak biti stavljen na poboljšanje tog udaljenog rada. Prije svega, to se odnosi na efikasniji i brži softver za saradnju, tako da pojedine kompanije koje nude servise za online saradnju već rade na tome da pristup korporativnim mrežama učine praktičnijim za udaljene radnike. Tradicionalna mrežna infrastruktura koja je koncentrisana u okviru korporativnih objekata nije dovoljno efikasna kada je u pitanju saradnja s velikim brojem ljudi iz svih krajeva grada, zemlje i svijeta. To je već potaknulo i potražnju za brzim i stabilnijim internetom koji će omogućiti rad od kuće čak i u slučajevima rada na kompleksnim multimedijskim projektima. Također, ulazak na velika vrata mogla bi doživjeti takozvana nesinhronizovana online saradnja. Naime, do sada je bilo uobičajeno da se, recimo, tokom videokonferencije svi učesnici nalaze na internetu i uživo razmjenjuju mišljenja i podatke. S obzirom na povećanje broja zaposlenika koji rade od kuće, povećana je šansa da neki od njih žive u drugačijim vremenskim zonama u odnosu na većinu ljudstva određene korporacije. Budući da bi zahtijevanje da se dotični uključe u videokonferenciju u 3 ujutro moglo kod njih izazvati nelagodu one vrste zbog koje se traži drugi posao, pružaoci rješenja za online saradnju će se fokusirati na to da omoguće praktičnu razmjenu mišljenja i planova tokom online konferencija čak i ako određeni zaposlenici nisu prisutni. Zaposlenik bi, naprimjer, mogao snimiti video svog izlaganja i planova za svoju radnu sedmicu ili dan te bi taj snimak mogao biti pušten tokom videokonferencije. A šta raditi u slučaju da neko ima dodatna pitanja, to je već drugi problem.

Populariziranje tehnologija za online primjenu rješenja
Povećanje udjela rada od kuće nasuprot odlaska na teren ili u ured nije zaobišlo ni sistem-integratore. Udaljeno aktiviranje rješenja, njihovo podešavanje i dodavanje novih mogućnosti predstavljalo je neophodnost u trenutnim svjetskim uslovima, a s obzirom na to da je to korporacijama pomoglo da shvate da na taj način mogu smanjiti troškove vezane za izlazak tehničara na teren uz istovremeno povećanje efikasnosti zaposlenika, taj trend će se nastaviti i ove godine. Osim toga, kako naglašava Per Björkdahl, predsjedavajući Upravnog odbora ONVIF-a, od integratora se sada očekuje da prilagođavaju rješenja tako da korisnicima mogu pomoći s problemima povezanim s pandemijom koronavirusa, što, između ostalog, uključuje pametnije upravljanje identitetima i beskontaktnu biometriju. Međutim, “bez odgovarajućih standarda, integratorima će biti teško da krajnjim korisnicima ponude isplativo sigurnosno rješenje, budući da neće moći odabrati proizvode koji su potrebni klijentu”, kaže Björkdahl za Securitysales.com.

Cyber sigurnosni trendovi za 2021.

Pandemija novog koronavirusa iznova je zatvorila veliki broj ljudi u njihove domove i potaknula transformaciju mnogih biznisa u pravcu rada od kuće. Povećano oslanjanje na online servise i komunikaciju došlo je kao poručeno za cyber kriminalce, koji su povećali učestalost napada na pojedince i kompanije, ali i osmislili neke nove metode hakerskih napada
Piše: Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Ni ova godina, po svemu sudeći, neće donijeti očekivani oporavak ekonomije od pandemije koronavirusa, nastavit će se trend rada od kuće, pa se može očekivati i porast broja hakerskih napada na pojedince i kompanije, posebno one finansijske. Naime, u prošlogodišnjem izvještaju VMWare Carbon Blacka o računarskim napadima na banke stoji da je COVID-19 popraćen rastom broja cyber napada na banke od čak 238 posto. Osim toga, ovakva situacija pogoduje cyber kriminalcima koji su se specijalizirali za krađu i lažiranje bankovnih i ličnih podataka. Prema istraživanju koje je sigurnosna kompanija Skybox provela na 70-ak kompanija, one planiraju zadržati rad od kuće za najmanje trećinu svojih zaposlenika i tokom ove godine. Zahvaljujući tome, moralo bi doći i do porasta fokusa na cyber sigurnosnim mjerama koje se tiču osiguravanja pristupa kompanijskim sistemima, komunikacije i identiteta.

Napadi na kućne uređaje
Jedan od najznačajnijih trendova koje je COVID-19 indirektno prouzrokovao u oblasti računarske sigurnosti je povećan fokus cyber kriminalaca na kućne uređaje koje zaposlenici koriste u radu od kuće. Naime, nivo sigurnosti u domovima zaposlenika uglavnom nije isti kao u dobro organizovanom korporativnom okruženju. Stoga sigurnosni stručnjaci u Bitdefenderu predviđaju da će ključnu ulogu u brojnim slučajevima krađe podataka u narednom periodu imati nesigurni kućni routeri, cloud alati i programi za komunikaciju. U Deloitteu također naglašavaju da su kućne Wi-Fi mreže mnogo lakša meta za cyber kriminalce od korporativnih, kao i to da ni sami korisnici često nemaju naviku redovno koristiti antivirusne programe i druge sigurnosne alate. U svakom slučaju, jasno je da ni kompanija ni njeni zaposlenici pri radu od kuće nisu pod zaštitom naprednog korporativnog sistema za detektovanje i prevenciju hakerskih napada. Još jedna stvar koja bi mogla predstavljati problem jesu ljudske greške, koje su ionako dovodile do raznih cyber sigurnosnih problema u kompanijama i prije pandemije. Sada bi one mogle predstavljati još veći rizik budući da bi pristup korporativnim sistemima mogao ostvariti svako ko uđe u kuću zaposlenika ukoliko on nije dovoljno oprezan.

Napadi na mobilne uređaje
U skladu s time, napadi na mobilne uređaje također postaju učestaliji, usljed sve češćeg rada od kuće u mnogim kompanijama. Naime, rad na daljinu praktično podrazumijeva stalnu dostupnost, tako da zaposlenici zapravo rade i u pokretu, na svojim mobilnim uređajima, koristeći nedovoljno sigurne javne Wi-Fi mreže, alate za udaljenu saradnju i cloud servise. S obzirom na to da se većina mobilnih radnika neće posebno baviti osiguravanjem svojih uređaja – bilo zato što im je mrsko ili zbog toga što ne posjeduju dovoljno znanje o tome – jasno je da će ovaj aspekt savremenog radnog okruženja predstavljati jednu od najvećih prijetnji IT sigurnosti, kako pojedinaca tako i kompanija. Jedan od primjera kako bi to moglo funkcionisati jesu sve ozbiljnije sigurnosne prijetnje koje ruše mitove o sigurnosti određenih stvari koje radimo na pametnim telefonima. Naprimjer, u decembru su otkrivene nove verzije Rana malwarea koje zahvaljujući kritičnom propustu u Androidu omogućavaju špijuniranje komunikacije na aplikacijama za enkriptiranu razmjenu poruka kao što je WhatsApp. Pored toga, Rana može snimati zvuk i fotografije na mobilnom uređaju mete te se može automatski javiti na pozive s određenih brojeva. U idealnom slučaju, to znači da bi sigurnosne kompanije ove godine trebale uložiti više truda u razvoj kvalitetnih sigurnosnih rješenja za mobilne uređaje, ali ostaje da se vidi hoće li se to i desiti.

Automatizacija phishing napada
Doći će i do povećanja broja phishing napada zato što se cyber kriminalci prebacuju na alate za njihovo automatiziranje. Zahvaljujući tome, napadači će moći poslati veliki broj phishing e-mailova odjednom, što znači da će veći broj njih i biti uspješan. Napadači će moći koristiti AI za analizu ciljanog korisnika i lakše pokretanje personaliziranih napada pomoću prikupljanja podataka o njemu sa društvenih mreža i web-sajtova kompanija. Međutim, phishing napadi nisu jedini koji će se moći efikasnije provoditi zahvaljujući automatizaciji – mašinsko učenje će se početi primjenjivati i na druge vrste napada, što će ih učiniti opasnijim i efikasnijim. Riječ je o trendu s kojim ćemo morati živjeti u narednim godinama i decenijama.

Uključivanje vještačke inteligencije u cyber sigurnost
Napadači nisu jedini koji će koristiti AI i mašinsko učenje. Očekuje se da će ove godine doći do značajnijih pomaka u primjeni vještačke inteligencije u rješenjima za odbranu od cyber napada. Softver koji je u stanju prepoznati i spriječiti zlonamjerne akcije unutar korporativnih sistema postajat će sve bitniji zbog sve sofisticiranijih cyber napada.

Sigurnosna kompanija Trend Micro provela je istraživanje u okviru kojeg je 41 posto IT menadžera izjavilo kako očekuje da će do 2030. godine njihova uloga biti eliminisana te da će ih zamijeniti AI specijaliziran za cyber odbranu. S druge strane, Bharat Mistry, tehnički direktor u Trend Micru, smatra da se to ne može desiti te da AI može samo biti koristan alat koji dobrom sigurnosnom stručnjaku omogućava da bolje radi posao. To nas dovodi do sljedećeg trenda.

Manjak cyber sigurnosnih stručnjaka
Imajući u vidu da se zlonamjerni hakeri sve više okreću mašinskom učenju prilikom pokretanja sofisticiranih cyber napada, bit će potreban veći broj sigurnosnih stručnjaka koji će biti u stanju izboriti se s novim vrstama prijetnji. Kako bi se adekvatno pripremile za nove trendove u oblasti cyber kriminala, kompanije bi trebale razmisliti o zapošljavanju malih timova cyber sigurnosnih stručnjaka, koji su, ukoliko je to moguće, specijalizirani i trenirani interno za svoju ulogu. Međutim, zbog manjka sigurnosnih analitičara i arhitekata na tržištu rada, one su prisiljene protraćiti više mjeseci na potragu za odgovarajućim zaposlenicima. U pokušaju da riješe ovaj problem, korporacije mogu pribjeći provođenju neadekvatnog i brzog treninga novog cyber sigurnosnog osoblja, nadajući se da će razna napredna softverska rješenja nadoknaditi manjak stručnosti kod profesionalaca. Ali čak i najnapredniji softver ne može biti posebno koristan bez kvalifikovanog stručnjaka koji bi adekvatno tumačio podatke u njemu. Izvrstan primjer ovoga mogli smo vidjeti na prošlogodišnjoj RISK konferenciji u vidu tumačenja skrivenog sigurnosnog incidenta u okviru McAfeejeve MVISION EDR platforme za analizu sumnjivog ponašanja zaposlenika: iako je platforma u stanju odraditi veći dio analitike i prikazati sve sumnjive akcije zaposlenika, bez pozamašnog znanja stručnjaka koji će sve to protumačiti na pravi način ne može se postići istinski visok nivo sigurnosti. Analitička kompanija Cybersecurity Ventures, koja se bavi istraživanjem računarskog kriminala, procjenjuje da će ove godine u svijetu biti 3,5 miliona slobodnih radnih mjesta u oblasti cyber sigurnosti.

Povećanje broja IoT napada kao posljedica pandemije
Fokus na radu i školovanju od kuće koji je donio COVID-19 povećao je oslanjanje ljudi na IoT sisteme – a svi znamo da dotični još nisu zreli sa sigurnosnog aspekta. Prema Nokijinom izvještaju o cyber sigurnosnim prijetnjama u prošloj godini, na napade na IoT uređaje otpada 32,72 posto napada na mobilnim mrežama, znatno više od 16,72 posto, koliko je taj procenat iznosio u 2019. godini. Jedan od problema s kojima se korporacije susreću jeste sve veći pristup njihovim mrežama koje imaju neprovjereni IoT uređaji povezani s mobilnim mrežama, usljed povećanja broja zaposlenika koji rade od kuće. Ti uređaji mogu cyber kriminalcima omogućiti upad u inače relativno sigurnu korporativnu mrežu.

Još učestaliji i gori ransomware napadi nego prije
Prema KPMG-ovom istraživanju, rad od kuće znatno povećava rizik od napada ucjenjivačkim softverom, a osim manjeg nivoa sigurnosti koji karakteriše kućne uređaje u usporedbi s onim korporativnim, razlog za to leži i u mentalnom stanju samog korisnika. Naime, cyber kriminalci u posljednje vrijeme često pribjegavaju ransomware napadima s COVID-19 temom, a za korisnike koji se osjećaju ugroženo zbog pandemije vjerovatnije je da će kliknuti na fatalne linkove povezane s koronavirusom. Neki od primjera e-mailova, priloga i linkova kojima se danas uspješno širi ransomware uključuju: informacije o vakcinama, informacije o finansijskoj pomoći za one koji su ugroženi zbog lockdowna, kao i linkove za skidanje besplatnih alata za videokonferencije. Kao i uvijek, osim što zaposlenici moraju biti oprezni kada je u pitanju klikanje na sumnjive stvari – što je svakako teže kontrolisati u slučaju udaljenih radnika – kompanije moraju uvijek imati backup svih podataka kako bi se minimizirao utjecaj eventualnog ransomware napada. Međutim, napadači su se dosjetili kako doskočiti korisnicima i preduzećima koji ne žele platiti traženu sumu, nego naprosto vrate podatke podatke iz backupa – naime, cyber kriminalci ih sada ucjenjuju i time da će enkriptirane podatke javno objaviti. To napad čini daleko efikasnijim, budući da mnoge kompanije nemaju izbora nego da plate, jer ne mogu sebi priuštiti javno objavljivanje korporativnih podataka.

Napadi na finansijske organizacije
Finansijske organizacije predstavljale su jednu od najučestalijih meta u hakerskim napadima tokom pandemije koronavirusa, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i ove godine. U potencijalne napadače spadaju terorističke organizacije, hakeri aktivisti i napadači koje sponzorišu države. Budući da je zbog pandemije došlo do bržeg populariziranja trenda rada od kuće, došlo je i do povećanja broja napada putem RDP-a te drugih alata i uređaja koje zaposlenici koriste. Pod rizikom od cyber napada posebno se nalaze servisi i kompanije za plaćanje, kao i osiguravajuće kuće. Te su firme doživjele najveći rast broja napada u finansijskom sektoru tokom pandemije, koji je sa 5.000 skočio na 200 hiljada sedmično. Veliki problem, kao i u slučaju rada na daljinu za druge vrste kompanija, predstavlja to što se zaposlenici upuštaju u rizičnije ponašanje nego što bi to radili u uredima, što dodatno povećava rizik od zloupotrebe trenutnih trendova s ciljem napada na finansijske servise i institucije.

Insajderske prijetnje
Trenutna situacija u svijetu očekivano je dovela i do povećanja broja nezadovoljnih zaposlenika, a usljed predstojećih otkaza ili smanjenih primanja. To je imalo za posljedicu povećanje broja slučajeva krađe podataka unutar samih korporacija. Kompanija za analizu tržišta Forrester očekuje da će udio krađa podataka usljed insajderskih prijetnji ove godine s ranijih 22 posto porasti na 33 posto. Osim toga, dolazi i do rasta organizovanog zapošljavanja infiltratora, koji strpljivo čekaju da steknu povjerenje kompanija kako bi došli do povjerljivog intelektualnog vlasništva. Taj oblik cyber kriminala pomalo crnohumoristično se naziva “insajderi kao servis”.

Napadi na zdravstvene ustanove u velikom porastu
Interesantan trend koji prati pandemiju koronavirusa tiče se porasta učestalosti cyber napada na bolnice, pri čemu se posebno ističu napadi ransomwareom. Broj napada na zdravstvene ustanove je porastao za 45 posto u odnosu na novembar 2020. godine, što je više nego dvostruko veći rast nego u drugim sektorima. Pri tome su najzahvaćenije bolnice u Centralnoj Evropi, od čega je u Njemačkoj došlo do porasta napada od čak 220 posto. Razlog? S obzirom na opterećenje bolničkih resursa usljed broja COVID-19 pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega, bolničko osoblje mora kontinuirano održavati normalne operacije. Stoga u slučaju ransomware napada bolnice nemaju mnogo izbora nego odmah platiti otkupninu kako bi se što prije vratile na optimalan nivo rada – plaćanjem otkupnine bukvalno spašavaju živote svojih pacijenata.

Sigurniji dom za kućne ljubimce

Zašto su kamere za nadzor kućnih ljubimaca postale važne njihovim vlasnicima, kakve opcije nude i da li zaista mogu pomoći ukoliko ih odlučite instalirati u svom domu, pročitajte u nastavku teksta

Piše: Vesna Matić Karić; E-mail: redakcija@asadria.com

Iz straha da duži boravak vlasnika van kuće može izazvati određenu dozu stresa kućnome ljubimcu, vlasnici ih često odlučuju ostavljati same kod kuće. U tom slučaju pas, koji je izrazito društvena životinja, često reagira na načine koji mogu uključivati i uništavanje imovine, pa se mogućnost nadgledanja i kontrole kućnog ljubimca čini veoma korisnom. S obzirom na to da živimo u moderno vrijeme, tu na scenu stupaju kamere namijenjene za kućne ljubimce. One ne samo da vlasnicima omogućavaju da ih stalno nadziru već imaju i dvosmjerni audiosignal zahvaljujući kojem je moguća i komunikacija. Vlasnici tako mogu svoje ljubimce umiriti ukoliko su uplašeni ili uznemireni, a mogu jednostavno detektovati i postojanje bilo kojeg drugog problema. Pošto na tržištu postoji veći broj ovih kamera, najbitnije je da vlasnici razmisle šta im tačno treba i da, u zavisnosti od svojih potreba, izaberu onu koja će im najviše odgovarati.

Na šta obratiti pažnju

Postoji nekoliko osnovnih funkcija koje kamere za nadzor kućnih ljubimaca nude: detekciju pokreta, daljinski videonadzor putem mobilne aplikacije, dvosmjerni audiosignal, noćno snimanje, Wi-Fi konekciju i PTZ funkcionalnost. Prije svega, treba obratiti pažnju na rezoluciju i ugao snimanja, jer se oni razlikuju od kamere do kamere. Tako, naprimjer, ako imate mladog i razigranog kućnog ljubimca, ugao snimanja je bitna stavka jer pokazuje koliko je vidno polje kamere. Što je veći ugao snimanja, to više njegovih aktivnosti može pokriti. S druge strane, ako imate starijeg kućnog ljubimca, koji se baš i ne kreće previše, onda ugao snimanja nije od presudne važnosti kod izbora kamere.

Kada ste to pokrili, bitno je da kamera ima i dvosmjerni sistem komunikacije koji smo na početku teksta već spominjali, jer mogućnost da samo vidite šta vaš pas radi više nije dovoljna. Pošto sada imate i kamere sa zvučnikom i mikrofonom, zašto ne iskoristiti pogodnosti “razgovora” s njim u slučaju da je to neophodno ili nešto što jednostavno želite? Opcija noćnog snimanja idealna je za ljude koji često rade noćne smjene i žele provjeriti kako se njihov ljubimac snalazi dok je sam u stanu, a nudi mogućnost snimanja i nadziranja čak i u uslovima slabe vidljivosti. I, naravno, tu je još i dodatak u vidu senzora pokreta i zvuka, koji funkcioniše tako da dobijate upozorenja putem mobilne aplikacije u slučaju da senzori zabilježe sumnjivo kretanje ili zvukove.

Pohrana podataka

Još jedna bitna stavka na koju vrijedi obratiti pažnju pri kupovini ovih kamera jeste način pohrane podataka, jer vjerovatno snimljeni materijal nećete moći provjeravati baš svakog dana. Zato su u ponudi tri opcije: čuvanje zapisa u cloudu, na SD kartici ili internoj flash memoriji. Na vama je da izaberete najbolju opciju za vas i vaše potrebe. Ako se nećkate oko neophodnih opcija, samo da naglasimo da stručnjaci iz oblasti veterine najveći naglasak stavljaju na dobru rezoluciju i dvosmjernu komunikaciju, jer se zahvaljujući njoj briše fizička barijera između vlasnika i kućnog ljubimca, tako da trebate i to uzeti u obzir.

Sigurnosna kamera ili nešto drugo?

Prije nego što krenemo pojašnjavati specifikacije kamera namijenjenih nadzoru kućnih ljubimaca, prvo želimo pojasniti  razliku između sigurnosnih kamera i onih o kojima u ovom tekstu pišemo. Jer, možda bi neko pomislio: a zašto bih ja kupio kameru koja će snimati mog psa kada mogu uzeti standardnu sigurnosnu kameru i tako ubiti dvije muhe jednim udarcem? Poenta je u sljedećem: iako vam sigurnosne kamere omogućavaju da pratite i snimate svog kućnog ljubimca dok niste kod kuće, one ne mogu učiniti ništa na uspostavljanju odnosa s njim, što, pretpostavljamo, želite. Moderne kamere za kućne ljubimce vam omogućavaju da im se obraćate, da se gledate preko kamere, a neke čak imaju i opciju da s vremena na vrijeme izbace poslasticu za vašeg četveronožnog člana porodice. One mogu riješiti problem anksioznosti kod ljudimca ili dosade jer je predugo ostavljen sam, što nerijetko dovodi i do pojave uništavanja namještaja, odjeće, obuće itd. Da ne govorimo o porastu nivoa stresa koje neki ljubimci doživljavaju kada su ostavljeni sami. U nastavku donosimo kamere koje se mogu naći na tržištu.

Furbo

Ova kamera je namijenjena i kreirana isključivo za pse, a u sebi sadrži i Amazonovog glasovnog asistenta Alexu. Kamera vlasnicima šalje upozorenje u stvarnom vremenu svaki put kada njihov pas počne lajati (tzv. barking alert), s tim da možete podesiti nivo osjetljivosti samog upozorenja, a možete i filtrirati druge zvukove kako bi se spriječila njegova bespotrebna aktivacija. Treba naglasiti da vam kamera neće slati notifikacije svaki put kada vaš pas zalaje, jer bi to bilo suludo. Riječ je o tome da je kamera u stanju prepoznati kada vaš pas laje jer je u nevolji ili je nesretan, tako da tek u tim slučajevima dobijate notifikaciju ili upozorenje, a sve to bez prijeke potrebe za konstantnim nadgledanjem.

Kao što smo ranije u tekstu već napomenuli, neke kamere imaju sposobnost da vašem ljubimcu dobace igračku ili neku poslasticu, a Furbo je upravo jedna od njih. Prije nego što izbaci poslasticu, kamera će pustiti zvuk “klik-klik” (što se u praksi zove click trening), što znači da zahvaljujući njoj možete trenirati svog psa da prepoznaje zvuk i šta slijedi nakon njega. Furbo nudi još neke usluge uz doplatu kao što je Dog Nanny usluga, ali i bez toga ovo je dobra kamera koja je dobrodošao stanar u vašem domaćinstvu.

Petcube Bites 2

Ovdje je riječ o tzv. dog treat kameri, koja je zadužena za davanje poslastica kućnom ljubimcu. Bites 2 dolazi s opremom za montiranje, tako da je možete postaviti na zid, a to opet znači da ne zauzima mnogo prostora u kući. Kamera ima ugrađen laser i Alexa tehnologiju, a može puštati muziku te nudi 1080p video s vidnim poljem od 160 stepeni. Sama kamera je, kao što joj ime i kaže, u obliku kocke, s tim da se u donjem aluminijskom dijelu nalazi dispenzer za dijeljenje poslastica. Osim toga, Bites2 ima četiri mikrofona i zvučnika, što znači da je zvuk bolji nego kod većine drugih kamera. I njega, kao i Furbo, možete kontrolisati pomoću Alexe, koja je u ovom slučaju kod Bitesa 2 ugrađena, ali nije i aktivirana. Još jedna od stvari koju nudi jeste premium pretplata od četiri dolara mjesečno, s tim da moramo naglasiti da se ona plaća godinu dana unaprijed, a nudi mogućnost dodavanja drugih kamera, kao i skidanja videa. Ukoliko se odlučite na kupovinu, Petcube Bites 2 košta oko 250 dolara na Amazonu.

 Pawbo+

Pawbo je dizajnirana tako da nadgleda pse i mačke, a uključuje HD video feed, dvosmjerni komunikacijski sistem, a tu je i opcija za instantno dijeljenje fotografija vašeg ljubimca na društvenim mrežama. A kako se on ne bi previše ulijenio dok vi niste tu, Pawbo se pobrinuo da ima lasersku igru ugrađenu u svoj sistem, mada treba imati na umu da se u prošlosti ovakve igre nisu preporučivale psima, ali su za mačke sasvim uredu. U svakom slučaju, na svakom vlasniku je da sam istraži temu i odabere najbolju kameru za sebe i svog kućnog ljubimca. Ukoliko ste zainteresovani za ovaj tip kamere, možete je naručiti putem Amazona i web-stranice Chewy za 150 dolara.

 Petcube Play 2

Još jedna Petcubeova kamera, ovaj put naziva Play 2, namijenjena je nadzoru vlasnika mačaka. Riječ je o kameri kockastog oblika, rezolucije 1080p, koja dolazi s dodatkom dvosmjerene komunikacije u stvarnom vremenu. Uz pomoć Petcube aplikacije u svakom trenutku možete provjeriti šta vaš krzneni prijatelj radi, možete razgovarati s njim i tako ostvariti odnos pomoću moderne tehnologije. Zanimljivo je da u okviru aplikacije postoji opcija zahvaljujući kojoj možete prevlačiti prstom preko ekrana osjetljivog na dodir za vrijeme snimanja uživo, dok će ugrađeni laser pratiti putanju kretanja vašeg prsta, omogućavajući vam da se izdaleka igrate sa svojom mačkom. A kako kamera dolazi s ugrađenom Alexa tehnologijom, to znači da će ona započeti partiju ako joj kažete da se poigra s vašim kućnim ljubimcem umjesto vas. Dakle, ukoliko niste raspoloženi za to da se igrate s laserom, Amazonov glasovni asistent će rado preuzeti taj zadatak na sebe. Međutim, ovdje moramo napomenuti da su prijavljeni određeni problemi s vidljivošću lasera i slaboj pokretljivosti u stanovima u kojima ima dosta prirodnog osvjetljenja, pa ga kućni ljubimac ponekad ne može ni vidjeti. Kao i druga Petcubeova kamera opisana u ovom tekstu, i ova košta oko 150 dolara.

Tri razloga za pet-friendly kamere

Ukoliko već neko vrijeme razmišljate i trudite se da odvagate trebate li ovakvu kameru ili ne, nudimo vam tri legitimna razloga zbog kojih je ovaj tip kamera dobra odluka i investicija. Prvi je i najočigledniji, a to je udaljeni nadzor. Ovaj tip nadzora sigurno bi pomogao u slučajevima kada ste na poslu ili idete u kupovinu, jer čak su i najposlušniji ljubimci skloni nepoželjnom ponašanju, a kamera bi vam omogućila da barem znate gdje nestaju stvari iz domaćinstva ili na čemu trebate poraditi. Pored toga, ovakve kamere su dobar odabir i u slučaju da ste unajmili nekoga da vam se brine za kućne ljubimce dok vi niste tu, jer će na diskretan način snimati i ponašanje date osobe. I na kraju, nije zanemarljivo napomenuti i to da ovakva kamera može pomoći i u slučaju provale u stan, jer će ostati zabilježeno ko je provalio, kada i kako, a vi ćete imati lagan pristup svim navedenim snimcima. Drugi razlog jeste bolji nadzor zdravlja vašeg kućnog ljubimca. Za mnoge vlasnike njihov kućni ljubimac je i član porodice čije zdravlje je od velike važnosti. Nažalost, mnoge bolesti kod životinja se prekasno otkriju, a to je upravo polje na kojem kamere namijenjene nadzoru kućnih ljubimaca mogu pomoći. Nekad je jednostavno teško odrediti da li je vaš kućni ljubimac letargičan, pospan, odbija li hranu ili je jednostavno bolestan. Kamere namijenjene ljubimcima mogu vam pomoći da otkrijete obrasce ponašanja koje možda drugačije ne biste otkrili. Tako biste, recimo, prilikom pregledanja snimaka od prije nekoliko dana mogli primijetiti da nešto ne štima i taj snimak pokazati svome veterinaru koji će znati šta treba dalje raditi. I u slučaju da dođe do operacije, kamera će vam ponovo pomoći pri nadgledanju ljubimca tokom njegovog oporavka.

Interakcija i posvećenost

I treći razlog koji ide u prilog nabavci kamere za kućne ljubimce zasigurno je pojačana interakcija i posvećenost. Naime, mnogi vlasnici imaju određeni stepen griže savjesti ili se pitaju nedostaju li svojim ljubimcima kada nisu tu. Stručnjaci kažu: da, nedostajete im, a to posebno važi ukoliko imate psa. Zapravo, ne samo da im nedostajete, nego čak znaju i koliko dugo ste bili odsutni. Istraživanja potvrđuju da konkretno psi doživljavaju vrijeme na isti način kao i ljudi, a oni koji provode najviše vremena daleko od svojih vlasnika skloni su iritabilnosti, anksioznosti usljed razdvajanja, pa čak i depresiji. Zbog toga su ove kamere jedan od načina da se vašem ljubimcu popravi raspoloženje kada niste tu. Kako većina nabrojanih kamera nudi dvosmjernu komunikaciju i neku vrstu surogata Skype poziva, treba iskoristiti prednosti koje nam donosi nova tehnologija kako bismo usrećili i svog ljubimca, ali i sebe, jer onda znamo da smo učinili sve što je u našoj moći da svog psa ili mačku učinimo zadovoljnim. Jer, ipak smo mi birali njih, a ne oni nas.

Kamere za kućne ljubimce kao pomoć pri osiguranju

Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, zanimljivo je istaći da mnogi posjednici kuća dobijaju i popust kod osiguravajućih kuća ukoliko imaju uređaje koji smanjuju rizik od nanošenja štete domu. To može uključivati protivprovalna vrata, ali i instaliranje sigurnosnih ili, u ovom slučaju, kamera namijenjenih nadgledanju kućnih ljubimaca. Čak i ako ne živite u Americi, zgodno bi bilo provjeriti s osiguravajućom kućom da li nude popuste ukoliko imate neki nadzorni sistem, jer biste u tom slučaju mogli uštedjeti dosta novca, a istovremeno biste učinili nešto dobro za svog kućnog ljubimca.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.