12 Juna, 2026
image
Home Kategorija Tehnologija i proizvodi (Page 111)

Tehnologija i proizvodi

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

Prepoznavanje lica je popularnije nego ikada. Može se koristiti za sigurnosne, ali i druge namjene. Tehnologija se sve više seli na rubne uređaje, jer pametne kamere s integrisanim funkcijama prepoznavanja lica i dubokim učenjem mogu pomoći korisnicima da ostvare različite ciljeve

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Tehnologiju prepoznavanju lica krajnji korisnici sve više koriste zbog efikasnosti pri identifikaciji pojedinaca. „To je na neki način osnovna funkcija, koja može biti korisna u više vertikalnih tržišta. Automatski sistem za prepoznavanje osobe u bilo kojem dijelu svijeta i njeno povezivanje sa svakom instancom gdje se pojavljuje predstavlja moćan alat“, kaže Michael Jamieson, stručnjak za kompjuterski vid u kompaniji Senstar.

Prepoznavanje lica i dalje se primarno upotrebljava za zaštitu ljudi i imovine od kriminalaca, terorista ili drugih neželjenih pojedinaca. „Često se koristi u tzv. sigurnim i pametnim gradovima i aerodromima i za identifikaciju osoba s tzv. crne liste“, kaže Sadi Vural, direktor kompanije Ayonix. „Softver za prepoznavanje lica sisteme videonadzora čini izrazito efikasnim u pogledu minimiziranja prijetnje povezane s kriminalnim aktivnostima. Može se koristiti za slanje upozorenja prilikom ulaska lica s liste nepoželjnih osoba u određenu zgradu. Upravo to se desilo u tržnom centru Donau-Einkaufszentrum, stotinjak kilometara sjeverno od Minhena. Do toga je došlo nakon pljačke objekta izvan radnog vremena, prilikom čega je otuđen novac. Dvije sedmice kasnije sigurnosni tim u centru dobio je upozorenje da je kamera na ulazu prepoznala osumnjičenog pljačkaša, koji je nakon toga uhvaćen“, kaže Karen Sangha, menadžerica marketinga za sigurnosna rješenja u kompaniji Panasonic.

Sprečavanje kriminala

Jedan od glavnih faktora širenja tehnologije za prepoznavanje lica je sprečavanje kriminala. Njena vrijednost će s prošlogodišnje četiri milijarde dolara skočiti na 7,8 milijardi u 2022. godini, uz godišnju stopu rasta od 13,9 posto, prognoziraju u kompaniji MarketsandMarkets. „Izraženija potreba za naprednijim nadzorom i praćenjem na javnim mjestima, kao i povećana upotreba tehnologija za prepoznavanje lica u državnom sektoru, očekivano će dovesti do rasta tržišta ovih tehnologija. Tehnologija prepoznavanja lica se koristi da bi se ublažile prijetnje povezane s terorizmom i kontrolom granice. Očekuje se da će rastuća potreba za nadzorom na javnim mjestima biti jedan od glavnih faktora rasta tog tržišta“, navodi se u izvještaju.

Međutim, pored sigurnosti, prepoznavanje lica se koristi i za mnoge druge namjene, npr. pomaganje krajnjem korisniku da dođe do kvalitetnije poslovne inteligencije. „Današnji napredak softvera za prepoznavanje lica ne samo da se fokusira na potrebu za boljom sigurnošću već i pruža nikada kvalitetniji uvid u tipove korisnika i njihovo ponašanje. Korištenje ovih analitičkih sposobnosti oblikuje i mijenja način na koji kompanije pristupaju poslovanju i percipiraju njihovu korist. Najraširenija upotreba je u sektoru maloprodaje, gdje se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti za marketinške analize, kao što su one o starosnoj dobi i spolu korisnika“, kaže Sangha.

Prelazak na rubne uređaje

Softver za prepoznavanje lica obično se zbog potrebne količine procesorske snage koristi na serveru. Ipak, ovaj proces može biti izrazito dugotrajan i skup, a ponekad teško udovoljava širokom spektru potreba za prepoznavanjem lica na samom tržištu. Kao rezultat toga, proizvođači su predstavili kamere s mogućnošću prepoznavanja lica. Jedan od primjera za to je čip koji je Qualcomm razvio 2017. godine, a koji je proizvođačima kamera omogućio da svojim modelima dodaju mogućnost detekcije ljudi, prepoznavanja lica ili praćenja pokreta. Većina stručnjaka slaže se da je napredak tehnologije samih kamera omogućio prebacivanje funkcije prepoznavanja lica na rubne uređaje. „Da, ovaj trend je lahko uočljiv. Važno je razlikovati detekciju lica od prepoznavanja lica. Kamera, npr., prvenstveno detektuje lica i prepoznaje ključne karakteristike, a samo prepoznavanje se izvodi na serveru kako bi se snimljeno lice usporedilo s onim u evidenciji. Međutim, moguće je da će se obrada podataka o licu u sve većoj mjeri vršiti i na samoj kameri“, kaže Walter Lee, menadžer za odnose s javnošću u kompaniji NEC. „Iako postoje mnogi pristupi za kreiranje brže i kompaktnije mreže, za očekivati je da se ova tehnologija neće moći koristiti na starijim kamerama bez žrtvovanja preciznosti ili brzine prikaza. S druge strane, kamere sa specijaliziranim hardverom, kao što je Nvidia Jetson modul, mogu lahko upravljati snažnom mrežom“, kaže Jamieson. „Maksimalno deset kamera obično može biti povezano na jedan Xeon server. Ako se koristi 1.000 kamera, to znači da vam za to treba 100 servera. To je preskupo i podrazumijeva zahtjevno održavanje i podršku. Integratori tu moraju biti jako pažljivi. Integrisane kamere u velikoj mjeri otklanjaju ovaj problem. Nedavno smo integrisali softver za 3D prepoznavanje lica na Axis P1367 kameru, koja vrši prepoznavanje lica, praćenje i 3D analizu lica. Ona nudi informacije o spolu, starosti i izrazu lica neke osobe te generiše šablon za lica. Šablon se nakon toga šalje na Milestone XProtect server. Jedan server može upravljati sa 10.000 kamera preko jedne serverske mašine“, kaže Vural.

Glavna prednost kamera za prepoznavanje lica je ta što se proces prepoznavanja može izvršiti na samom uređaju. „Ovo se može primjenjivati za provjeru identiteta, kontrolu uključivanja i skidanja s crne liste, analizu sličnosti lica, uočavanje ključnih karakteristika i analizu ljudskog kretanja. Time se korisnicima štede troškovi u vezi sa sveobuhvatnim postavljanjem inteligentnog sistema. Na osnovu mogućnosti prepoznavanja lica, kamera se može dubinski integrisati s poslovanjem klijenata, npr. za prijavljivanje na konferencije, vođenje evidencije o upisima u vrtiće i slanje upozorenja o posjetiocima kako bi se klijentima ponudila napredna usluga u postojećim kompanijama“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology.

Kontrola rizičnih infrastruktura

Mogućnosti i funkcije koje nude kamere za prepoznavanje lica čine ih pogodnim za projekte sigurnih gradova. Međutim, postoje i slučajevi korištenja u drugim aplikacijama. „Na aerodromima, stadionima i drugim velikim javnim površinama kojima je potrebna zaštita kamere se mogu postaviti na ulazima. Nakon detekcije sumnjivog pojedinca kamera može usporediti njegovo lice s onim na crnoj listi i aktivirati alarm ukoliko se otkrije podudarnost“, kaže Jerry Hong, menadžer IP proizvoda u kompaniji Hikvision Digital Technology. „Osim praćenja u gradovima, kamere za prepoznavanje lica mogu se intenzivno koristiti i na aerodromima i stanicama, u zgradama, finansijskim institucijama i maloprodajnim objektima, kao i drugdje. Naprimjer, na aerodromima i stanicama kamere za prepoznavanje lica mogu se koristiti za distribuciju i kontrolu osoblja za praćenje lica s crne liste, blagovremeno hapšenje kriminalaca i identifikaciju osoba s krivičnim dosjeima kako bi se spriječile neželjene situacije. Kod inteligentnih rješenja za zgrade možete postaviti kamere za prepoznavanje lica na ulazima i izlazima kako biste provjerili identitet korisnika. Time se kompanijama koje su vlasnici imovine omogućava da unaprijed podignu zaštitne barijere i tako unaprijede svoje upravljačko iskustvo. Kod rješenja za finansijski i maloprodajni sektor, možete unaprijed verificirati identitet kupaca kako biste utvrdili je li riječ o određenom članstvu itd.“, kaže Hu.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke

Pri izboru kamera za prepoznavanje lica potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stvari kako bismo dobili pravi proizvod po odgovarajućoj cijeni. „Općenito govoreći, što je veća rezolucija, možete vidjeti na većoj udaljenosti. Što je kamera osjetljivija na svjetlost, možete vidjeti više u uvjetima slabog osvjetljenja“, kaže Lee. „Sistem-integratori moraju posvetiti više pažnje preciznosti prepoznavanja, kapacitetu galerije za evidenciju lica, maksimalnom podržanom broju lica na jednom ekranu, instalacijskim zahtjevima i prilagodljivosti složenim projektnim okruženjima“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology. „Korisnici više pažnje trebaju posvetiti performansama proizvoda, što uključuje stopu lažnog prepoznavanja i evidentiranja lica. Osim toga, integratori moraju provjeriti je li neki proizvod usklađen s propisima i odgovara li navedeno rješenje poslovnim potrebama korisnika, uz kvalitetan omjer troškova i performansi“, kaže Hong.

I način postavljanja kamera igra važnu ulogu. Sistem-integratori bi trebali instalirati kamere na osnovu njihovih stvarnih parametara, vrste kamere i konkretnih potreba klijenata. „Obično treba izbjegavati neadekvatna okruženja, kao što su ona s jakim pozadinskim osvjetljenjem, kosim uglovima, neosvijetljenim dijelovima, velikim rastojanjem, nestabilnom bazom instalacije i nekvalitetnim napajanjem. Prioritetne lokacije trebaju biti one uz važne ceste, a u skladu s pravcem kretanja ljudi. Naprimjer, Dahua nudi sistem za pametno snimanje koji je pogodan za postavljanje na ulaze parkova i tržnih centara, s predloženom visinom instalacije od oko pet metara. On omogućava evidentiranje više lica na udaljenosti do 50 metara“, kaže Hu.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Nafta i gas sa sigurnosne tačke gledišta

Sa sigurnosne tačke gledišta, naftne i gasne instalacije su među najkritičnijim i najzahtjevnijimokruženjima. Brzina kojom neki incident može prerasti u katastrofu uslovljava ekstremno brzi prijenos informacija kako bi operateri na instalacijama mogli reagovati u što kraćem roku i na taj način eventualnu štetu svesti na minimum. Napredak na polju videonadzora, posebno kada je u pitanju videoanalitika, ima ogroman potencijal da pomogne u ranom otkrivanju požara, curenja nafte ili gasa, te drugih sigurnosnih problema na naftnim i gasnim instalacijama. Uza sve to, na taj način jeeksploatisanje nafte i gasamoguće učiniti efikasnijim

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

S obzirom da se istraživanje novih nalazišta nafte pomjera na nove lokacije širom svijeta, u porastu je potreba da se kvalitetnije nadziru udaljena postrojenja, da se kreira bolja zaštita od terorističkih prijetnji te pronađu novi i efikasniji načini detekcije curenja i nadzora cjevovoda. Sigurnosni sistemi za zaštitu bušotina i lokacija na kojima se vrši potraga za naftom i gasom uskoro će postati najveći segment sigurnosnog tržišta kada je u pitanju potrošnja i usvajanje novih tehnologija od strane rafinerija i postrojenja za odlaganje nafte i gasa. Prema istraživanju kompanije Frost and Sullivan, globalno sigurnosno tržište gasnih i naftnih instalacija procijenjeno je na vrijednost od 19,6 milijardi američkih dolara u 2013. godini, a procjenjuje se rast na 24,7 milijarde američkih dolara do 2021. godine. Uključujući mrežnu i cyber sigurnost, kombinovano sigurnosno tržište nafte i gasa će dostići 30 milijardi američkih dolara već 2018. godine.

Svaka šteta na naftnim i gasnim postrojenjima ima katastrofalne posljedice. Praktično svaki incident utječe na sigurnost zaposlenika, zagađenje životne okoline, povećanje troškova čišćenja, visinu troškova uzrokovanih oštećenjem opreme, odnosno njenom zamjenom, te povećanjem raznih drugih troškova, čija je lista sve duža i duža. Sve nabrojano postaje još intenzivnije kada se uzme u obzir priroda ovih instalacija. Postoji praktično na stotine potencijalno ranjivih mjesta na kojima se mogu pojaviti oštećenja ili curenje nafte ili gasa: veliki broj ventila i pumpi, kilometri i kilometri cjevovoda. Čak i u samom postrojenju okolina može biti različita, što donosi nove sigurnosne prepreke. Ako uzmemo rafineriju kao primjer, moramo znati da u obzir treba uzeti različite tipove nafte koja se transportuje na različitim temperaturama i pritiscima, od temperature i pritiska okoline, pa do ekstremnih vrijednosti od, naprimjer, 130 bara i 100 stepeni celzija.

Stroga pravila

Na sve ovo treba dodati i prostu činjenicu da su lokacije postrojenja obično vrlo udaljene i da se nalaze u vrlo zahtjevnim prirodnim okruženjima. Sve ovo naftnu i gasnu industriju čini jednim od najzahtjevnijih klijenata za kompanije koje nude usluge i proizvode na tržištu sigurnosti i zaštite. Jedno od ograničenja naftnog i gasnog sektora su vrlo stroga pravila kada je u pitanju oprema koja se koristi u postrojenjima. Naprimjer, oprema koja se koristi u zonama klase 1 – dakle, lokacijama koje su najbliže bušotinama – mora biti posebno otporna na eksplozije kako bi se osiguralo da takva oprema neće uzrokovati eksplozije na lokacijama visokog rizika. Slična ograničenja postoje i za mobilne uređaje pošto elektromagnetna zračenja iz ovakvih uređaja također mogu uzrokovati eksplozije.”Ako posmatramo tipičnu rafineriju gasa i nafte, broj kamera za nadzor se kreće između 300 i 500. Pored toga, sigurno ćete pronaći i termalne kamere koje detektuju plamen i curenje, te specijalne kamere koje se nalaze u zonama visokog rizika. Na bušotinama koje se nalaze na vodi obično postoji između 16 i 20 kamera koje se koriste za nadziranje eventualnih eksplozija, te 40–50 standardnih kamera”, navodi William Moore, viši menadžer prodaje u kompanijiPelco by Schneider Electric.Pošto na svakom postrojenju postoji ogroman broj sigurnosnih kamera, vrlo je nepraktično nadzirati ih sve vrijeme. U slučaju situacije koja zahtijeva uključivanje alarma, kamera koja nadzire područje pogođeno nepredviđenim događajem će se staviti u fokus sigurnosnog sistema i time će operater lakše odlučiti o koracima koje je potrebno napraviti.

Druga linija odbrane: videoanalitika

Videoanalitika je tipično najprikladnija za slučajeve nadziranja vanjskih ili prostranih unutrašnjih prostora, gdje nije moguće postavljanje drugih senzora (npr. skladište sa vrlo visokim plafonom) i najčešće se koristi za otkrivanje dima i vatre, detekciju curenja nafte ili gasa, detekciju bljeskova koji mogu biti rani signali vatre ili eksplozije, te za nadziranje osoblja u slučaju padova i sličnih nezgoda. Pored toga, videoanalitika se može koristiti za tipične sigurnosne namjene, kao što je zaštita objekata i prostora ili detekcija neovlaštenog pristupa.

Ipak, uprkos ogromnom napretku tehnologije, videonadzor i videoanalitika ne mogu potpuno zamijeniti tradicionalne sisteme za otkrivanje požara. Obično su oba sistema instalirana odvojeno. Videoanalitika je vrlo korisna za potvrdu alarmnih situacija, te za pružanje sekundarnog vizuelnog uvida u situacije koje su aktivirale druge senzore. Naprimjer, kombinacija termalnih i standardnih kamera može pružiti bolji uvid u alarmne situacije od korištenja samo jedne vrste kamera.

Videoanalitika koja otkriva plamen omogućava korisnicima da kontinuirano prate i procjenjuju situaciju na terenu i na udaljenostima od nekoliko kilometara. Tokom skeniranja nadziranog područja sistem identifikuje porast temperature iznad postavljenog praga. Kada dođe do detekcije plamena, kamera koristi višestruke alarmne mehanizme, uključujući i slanje tačne lokacije požara. Specifičnost ovakvih sistema ogleda se u tome što je moguće razlikovati plamen od drugih izvora dima koji su uobičajeni u industrijskim postrojenjima i koji ne predstavljaju prijetnju.

Kombinacija videoanalitike i termalnih kamera se sve češće koristi za nadziranje osjetljivih područja. Na ovaj način je moguće efikasnije nadzirati veći prostor nego što je to moguće uobičajenim metodama. Termalne kamere omogućavaju detekciju požara na udaljenostima od 600 metara, a u nekim slučajevima i na udaljenostima od jednog kilometra, dok standardne kamere u noćnim uslovima imaju maksimalni domet od svega 130 metara. Isto tako, standardne kamere su podložne češćim lažnim detekcijama uzrokovanim svjetlosnim izvorima koji se kreću (npr. automobilski farovi), bljeskovima i sličnim pojavama koje nisu vezane za požare. Na kraju, termalne kamere pružaju više detalja na noćnim snimkama.

Videoanalitika za nadziranjerada

Videoanalitika se može iskoristiti za nadziranje proizvodnih i drugih procesa, te na taj način pratiti ispravno funkcionisanje  postrojenja. Naprimjer, moguće je nadzirati ritam rada pumpe te obavijestiti nadležne u slučaju uočenih nepravilnosti. Ovo čini videoanalitiku ekstremno korisnom u slučajevima nadziranja udaljenih lokacija na kojima ljudsko prisustvo nije stalno. Bez ovih mogućnosti kvar na postrojenju se može otkriti tek nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana ako je pumpa na vrlo udaljenoj lokaciji, odnosno tek po dolasku ljudske posade. Prema tome, ovakva rješenja štede vrijeme koje bi inače bilo protraćeno na detekciju problema, te videonadzor pretvaraju u inteligentni nadzor na osnovu kojeg se mogu preduzeti pravovremene akcije. Videonadzor se može iskoristiti za nadziranje ponašanja zaposlenika u alarmantnim i drugim sigurnosno kritičnim situacijama. Na taj način nadređeni mogu analizirati da li se poštuju sigurnosne i druge procedure propisane pravilima kompanije.

Povezivanje i integracija sistema

Jedan od najbrže rastućih tržišnih trendova je integracija sistema. “Postoje na hiljade ograđenih postrojenja koja su zaštićena senzorima, pa klijenti traže integraciju kamera i kontrole pristupa”, objašnjava dalje William Moore. “Naprimjer, implementirali smo takvo rješenje u zapadnom Teksasu. Skeniranje FOB pametne kartice na ulazu administratoru postrojenja prikazuje sliku kamiona.” Integrisane su i LPR kamere, mobilni telefoni i iPad uređaji za upravljanje i nadzor posjeta postrojenju.”Još jedna stvar koju korisnici traže jezajednička platforma, kao što je ONVIF”, dodaje Thomas Soderlund, menadžer za razvoj poslovanja u EMEA regiji kompanije Bosch Security Systems. “Sa starim analognim sistemima bilo je lahko – jednostavno izaberete kameru, uključite je i ona odmah radi. Sa IP uređajima situacija nije tako jednostavna, jer svaka promjena sistemskog softvera kamere (firmware) ili promjena modela zahtijeva dodatno programiranje glavnog sistema”, kaže Soderlund.

SCADA integracija

Od posebne je važnosti mogućnost povezivanja uređaja na SCADA sisteme. Glavna prednost integrisanog sistema nasuprot korištenju više sistema je jedinstveni interfejs za upravljanje alarmnim sistemom i nadziranje, čime se iz različitih segmenata pokušava sklopiti slika stvarnog stanja na terenu. Pored toga, integracija sistema može pomoći u zaustavljanju isporuke energenta i tako ograničiti negativne posljedice u slučaju curenja cjevovoda. Većina platformi zahtijeva posebne SDK (Software Developer Kit) dodatke kako bi se integrisali u SCADA sisteme, što je u velikom broju slučajeva skupo i kompleksno rješenje kojem treba posvetiti mnogo vremena.

Izbjegavanje lažnih alarma

Postoji nekoliko načina na koje se može izbjeći pojava lažnih alarma. Jedan je instalacija više različitih senzora za potvrdu alarmne situacije. Drugi način je kalibracija sistema pomoću postojeće baze podataka o pozitivnim i lažnim detekcijama. Testovi se mogu izvoditi korištenjem alata za čišćenje vodom pod visokim pritiskom, što omogućava testiranje u uslovima različite temperature i različitog pritiska. Na ovaj način se simuliraju različite vrste curenja u različitim vrstama cijevi. Ovi testovi se kasnije mogu koristiti kao polazna tačka za analitiku, na osnovu čega se mogu kreirati pragovi za aktivaciju alarma. Testovi se moraju ponavljati u redovnim vremenskim intervalima kako bi se osigurao kontinuiran rad rješenja.

Analitika uz pomoć sistema vještačke inteligencije provjerava stanje alarma i smanjuje broj lažnih uzbuna tako što pravi jasnu razliku između stvarnih objekata koji se nadziru i drugih objekata koji se ne nadziru, ali koji mogu kreirati lažne uzbune. Primjer takve situacije je nevrijeme, gdje munje i gromovi mogu kreirati lažne alarme. Sličan primjer je prelazak oblaka preko sunca, čime se stvara promjena u osvjetljenju, pa može doći do aktiviranja senzora koji mjere jačinu svjetla.

Ne samo video, učestvuju i drugi senzori

Za detekciju curenja cjevovoda ne koriste se samo specijalizovani senzori i videoanalitika. Postoje sistemi za detekciju curenja bazirani na zvuku. “Na instalaciji u južnoj Luizijani kamere su opremljene mikrofonima, pa sigurnosno osoblje može čuti zvuk koji proizvodi gas koji ističe iz cijevi”, objašnjava Moore iz kompanije Pelco by Schneider Electric. “Ovakvi sistemi se koriste u manje kritičnim zonama, dok je implementacija u kritičnim zonama nešto kompleksnija, s obzirom da mikrofoni moraju zadovoljiti stroge sigurnosne zahtjeve kako oni sami ne bi bili uzrok eksplozija.” Pored zvuka, najnapredniji sistemi mogu koristiti i miris kao sredstvo za detekciju curenja nafte ili gasa.

Automatski odgovor

Integracija informacija sa različitih senzora u jednu platformu obično se naziva PSIM (Physical Security Information Management – softver za upravljanje informacijamafizičke sigurnosti). Također, postoje rješenja koja omogućavaju ne samo objedinjavanje informacija već i automatski odgovor sistema na neku vanrednu situaciju. Sistem može bez ljudske intervencije pronaći najbližu osobu zaduženu za sigurnost, te je obavijestiti o novonastaloj situaciji. Važne informacije se mogu dostaviti putem mobilnog telefona, a moguće je čak korištenje pametnog telefona kao svojevrsne kontrolne stanice. Ipak, treba znati da ovakav sistem umnogome zavisi od kvaliteta bazne analitike. Automatski odgovori smanjuju vrijeme potrebno za reakciju, pa su korisni i za sigurnost i zaštitu, ali i za efikasnost cjelokupnog sistema jer se brzo reaguje na neplanirane probleme.

Trendovi za budućnost

Kako se iskorištavanje nafte i gasa seli u sve nepristupačniju okolinu, tako raste i potreba za nadzornim sistemima. Budućnost zahtijeva otporne i pouzdane sisteme koji mogu podnijeti teške uslove rada, a pri tome komunicirati sa drugim sistemima koji će pored sigurnosti nuditi i optimizaciju radnih procesa. Integrisani sistemi su bez sumnje budućnost videonadzora, jer koriste svu tehnologiju koja im stoji na raspolaganju kako bi poboljšali sigurnost i zaštitu.

Prihvatanje cloud-baziranih sistema

Naftne bušotine su raštrkane širom svijeta, od Aljaske do Azerbejdžana, od Sibira do Saudijske Arabije. Neophodnost nadzora tih lokacija (posebno onih na udaljenim lokacijama) kreira potrebu za platformom koja će biti u stanju da na jednom mjestu skuplja i pohranjuje sve snimke. S obzirom da se konekcija sa udaljenim lokacijama ostvaruje putem satelitskih veza ili mobilnih telefona, mogućnost cloud-bazirane pohrane postaje sve važnija. Ova vrsta pohrane također rješava problem velike količine prostora potrebne za smještaj snimaka. Problem je što je trenutna pohrana u cloud sistemima prilično spora. Sigurnosni problemi, kao i potreba za konstantnom konekcijom velikog kapaciteta za sada sprečavaju masovnije korištenje ovih tehnologija.

Jedno od rješenja je kreiranje sistema koji znaju šta je važno na snimcima, pa se važni podaci kao što su lica ljudi čuvaju u visokoj rezoluciji, dok se manje bitni detalji snimaju manjom rezolucijom.

Cloud pohrana podataka nudi mogućnost otvaranja pristupa snimcima svim zainteresovanim stranama u organizaciji. Izbor kamera i njihov raspored se obavlja prema funkciji, ali su sve informacije spremljene na jedno mjesto, a pristup kamerama je određen prema definisanim pravilima o pravu pristupa. Na ovaj način je omogućen pogled na lokaciju iz obje perspektive – one sigurnosne i one koja služi nadziranju i optimizaciji rada postrojenja i osoblja.

Eccos: Sustav praćenja unutrašnje korozije cjevovoda

U naftnoj i plinskoj industriji zaštita od korozije jedan je od najvažnijih čimbenika izgradnje cjevovoda budući da trasa cjevovoda prolazi kroz različite vrste zemljišta u kojima stupanj vlažnosti tla varira. U više od 50 % slučajeva korozija je direktan uzrok kvarova, pa industrija troši nekoliko milijarda dolara godišnje na njeno sprječavanje i popravke

Piše: Anita Jerković, voditeljica marketinga, ECCOS inženjering

E-mail: anita.jerkovic@eccos.com.hr

Jedinica za online kontinuirano mjerenje korozije SKID razvijena je u suradnji s američkom tvrtkom EnhanceCo, specijaliziranom za razvoj, proizvodnju i održavanje opreme za mjerenje unutrašnje korozije. Služi stalnom nadziranju tekućina i plinova u cjevovodima u stvarnim uvjetima rada, ne ometajući pritom punjenje, protočnost ili rad cjevovoda. Ovaj se sustav koristi za ocjenjivanje postupaka za praćenje korozije i bakteriološku kontrolu, prikupljanje uzoraka bez generiranja opasnog otpada, online analizu programa tretiranja kemikalijama, prikupljanje podataka koji zadovoljavaju regulatorne zahtjeve praćenja te za procjenu rizičnosti cjevovoda i nadzor integriteta cjevovoda.

Trajni i prenosivi sustavi

Može se instalirati na novim ili postojećim kopnenim ili offshore cjevovodima, a dostupni su trajni i prenosivi sustavi te sustavi postavljeni na prikolici. Sustav se koristi sljedećim tehnikama praćenja:

  • Gubitak mase („kuponi“)
  • Mjerenje električnog otpora
  • Mjerenje linearne polarizacije
  • Sustav nadziranja sesilnih bakterija
  • Sustav praćenja pH vrijednosti
  • Mjerenje hidrogena
  • Galvanska mjerenja
  • Sustavi za uzorkovanje plinova i tekućine
  • Nadzor onečišćenja uljima
  • Sustavi lokalnog ili daljinskog prikupljanja podataka korištenjem aplikacije SCADA

Specifikacije konstrukcije

Jedinica SKID konstruirana je sukladno pravilima o tlačnoj opremi (direktiva 2014/58/EU), direktivom ATEX o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenima uporabi u potencijalno eksplozivnim atmosferama (direktiva 2014/34/EU) te direktivama za ispunjavanje uvjeta za nošenje oznake CE, koja dokazuje da je proizvod ocijenjen i da ispunjava sve zahtjeve EU-a u području sigurnosti, zdravlja i okoliša. Jedinica nosi identifikacijsku oznaku CE2464, čime je zadovoljen osnovni preduvjet za plasman jedinice na tržište Europske unije. Neke od direktiva EU-a za CE su: Direktiva o sigurnosti strojeva – 2006/42/EC, Direktiva o niskonaponskoj električnoj opremi – 2014/35/EU, Direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti – 2014/30/EU, Direktiva o osobnoj zaštitnoj opremi – 2014/30/EU, Direktiva o mjernim instrumentima – 2004/22/EC i druge.

SCADA – sustav daljinskog praćenja 

Sustav daljinskog praćenja SCADA temeljen je na programskom paketu ICONICS Genesis64 HMI/SCADA. Paket Genesis64 temeljen je na tehnologijama OPC i OPC-UA, PLC, BACnet i .NET, HTML5 i SharePoint®. SCADA je dostupna putem internetskog pretraživača koji predstavlja interaktivno grafičko sučelje, uključujući prikaz arhiviranih mjernih veličina i alarma. Integrirana platforma ICONICS WebHMI pruža sve potrebne komponente s poslužiteljskog web servera za automatsku instalaciju na proizvoljni internetski pretraživač. Cjelokupni sustav daljinskog praćenja SCADA iz temelja je razvijen i krojen prema specifičnim potrebama korisnika. Tvrtke Eccos i EnhanceCo predstavit će ovaj jedinstveni proizvod na međunarodnom sajmu StocExpo od 20. do 22. 3. 2018. u Rotterdamu, koji okuplja najveće stručnjake iz područja naftne i plinske industrije. U Hrvatskoj se ovaj sustav uspješno primjenjuje u tvrtki Janaf, koja upravlja istoimenim međunarodnim sustavom prijevoza nafte od Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi.

Integracija sistema u bankarskom sektoru

Konzervativna priroda bankarskog sektora čini ga jednom od najžilavijih tržišnih vertikala za ulazak sistem-integratora. Često se mogu čuti pritužbe da su banke indiferentne prema sigurnosnim pitanjima uprkos osjetljivosti njihovog poslovanja i s njim jasno povezanih rizika. Ipak, detaljnija analiza uz pomoć industrijskih igrača i analitičara nudi uvid u napredne i prilagodljive marketinške strategije i poslovne pristupe koji mogu pomoći sistem-integratorima da uđu na ovo tržište

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Finansijske institucije predstavljaju srž savremene globalne ekonomije. Moderne korporacije su naviknute na pogodnosti transnacionalnog poslovanja i ne mogu funkcionisati bez podrške banaka, koje svoje usluge nude 24 sata dnevno. Klijenti su se, također, navikli na jednostavnost pristupa novcu u bilo koje vrijeme i bez banaka bi obavljanje bezgotovinskih transakcija bilo veoma otežano. S druge strane, banke čine sve kako bi svoje usluge ponudile što većem broju klijenata. Zbog toga su usvojile tehnologije i iskoristile internet za elektronsko ili, još modernije, mobilno bankarstvo. Ipak, banke nerado investiraju u sigurnost i sporo implementiraju modernu tehnologiju, ali to ne znači da ih sigurnosna pitanja ne zanimaju. Zapravo, čest je slučaj da sistem-integratori nisu dovoljno upućeni u načine na koje finansijske institucije percipiraju sigurnost.

Manjak interesa za sigurnost u bankarstvu

Uprkos snažnom finansijskom oporavku i njegovom utjecaju na BDP, banke su i dalje nepovoljna vertikala za sigurnosnu industriju i još oklijevaju sa prelaskom na moderne tehnologije videonadzora. Za većinu sistem-integratora ovakav pristup je nelogičan. Banke pokazuju spremnost da idu naprijed pomoću interneta i mobilnog bankarstva, ali oklijevaju sa primjenom slične tehnologije za zaštitu svojih sistema. Bob Mesnik, direktor kompanije SI Kintronics iz New Yorka, tvrdi da uvjeravanje banaka da poboljšaju svoju sigurnost predstavlja veliki napor. „One nerado ulažu u sigurnost i mi ne znamo kako da ih uvjerimo u suprotno“, kaže Mesnik i naglašava kako velike banke gotovo da uopće ne brinu za sigurnost, dok postoji određeni interes u manjim bankama, ali on se svodi na praćenje radnog učinka njihovih uposlenika. Sa Mesnikovim komentarom slažu se i ostali sistem-integratori unutar ovog sektora. Kao najvažniji razlozi za ovakvo ponašanje banaka često se navode briga za sigurnost i isplativost ulaganja. No, čak i kada se ove dileme otklone, banke i dalje ne pokazuju spremnost da krenu naprijed.

Razumijevanje izazova 

Ovo ne znači da su banke u potpunosti nezainteresirane za nadogradnju svojih videonadzornih sistema. Brojne studije slučaja koje su radili proizvođači ili sistem-integratori ukazuju na primjere u kojima su banke prešle na IP tehnologiju i smatrale takvu investiciju opravdanom. Tyco je kompanija koja ima bogato iskustvo u radu s ovom vertikalom i njeni predstavnici su objasnili izazove sa kojima se sistem-integratori suočavaju tokom rada sa klijentima iz bankarskog sektora.

„Klijenti rade sa većim budžetskim ograničenjima i moraju odrediti kao prioritete one projekte koje smatraju apsolutno neophodnim, bilo da je riječ o zamjeni zastarjele sigurnosne tehnologije, ispunjavanju regulatornih zahtjeva ili odgovoru na strategije poslovne ekspanzije“, kaže Chris Jones, regionalni rukovoditelj prodaje za instalacije i usluge u kompaniji Tyco Asia Pacific. „Neki klijenti također eksternaliziraju svoje odjele za nabavke. Ove kompanije dosta striktnije pristupaju analizi ponuda i češće se odlučuju na oglašavanje tendera kako bi povećale konkurentnost cijena“, kaže on.

Aidan Anderson, sigurnosni konsultant u britanskoj kompaniji Red Leaf Consultancy, dodatno obrazlaže ovu problematiku. On smatra da neki sistem-integratori ne poznaju sistem rada u bankarskom sektoru, kao ni percepciju fizičke i tehničke sigurnosti unutar njega. Iako se iz perspektive sigurnosnog sektora zaštita imovine banke čini kao prioritet, banke se češće odlučuju na kontrolu određenih identificiranih rizika. Sigurnost je samo jedan od njih, dok se ostali tiču likvidnosti, kapitala i regulative. Metode kontrole rizika mogu uključivati nadogradnju sistema i opreme, ali isto tako mogu podrazumijevati i usvajanje određenih procedura ili nabavku usluga iz oblasti osiguranja.

Smanjiti rizik poslovanja

„U bankama sigurnost se većinom tretira kao jedan od odjela, a ne neki poseban segment, što znači da, kao i drugi odjeli, sigurnost mora dovesti do povrata uloženog, bio to veći prihod, ušteda, veća učinkovitost procesa ili smanjenje broja članova osoblja“, kaže Andreson. On smatra da izazov za sistem-integratore leži u radu sa potencijalnim klijentima, koji treba biti usmjeren ka demonstraciji načina na koji njihovi proizvodi mogu ponuditi prednosti u smislu smanjenja rizika i unapređenja rada sigurnosnih odjela kako bi poslovni subjekti investirali u njih, a ne u druge, konkurentske odjele. Paul Bremner, analitičar za videonadzor i sigurnosne usluge u kompaniji IHS, blisko sarađuje sa zajednicom sistem-integratora. On navodi dodatne varijable koje mogu utjecati na odluke koje banke donose u pogledu sigurnosti. „Bankarski sektor se može podijeliti u različite podsektore. Tu imamo filijale, distributivne centre i poslovne urede. Svaki od njih ima posebne zahtjeve i jedinstvene izazove“, kaže Bremner. „Za integratora koji želi poslovati u ovom sektoru važno je imati svijest da se nivoi na kojima se odlučuje o instalaciji ili nadogradnji sigurnosnog sistema u ovim institucijama razlikuju.“ Odluka o angažmanu određenog sistem-integratora također zavisi od toga na kojem nivou je donesena. Ako je to lokalni nivo, to može izjednačiti šanse za integratore na regionalnom i državnom nivou. No, ako se odluka donosi na državnom nivou, banke će se zasigurno odlučiti za sistem-integratore koji posluju na istom nivou i koji imaju odgovarajuće iskustvo.

Napredne strategije za privlačenje klijenata

Ako imamo u vidu trendove da se banke odlučuju za iskusne kompanije koje posluju na nivou države, jasno je da je bankarski sektor tvrd orah za većinu sistem-integratora. Ipak, analitičari kompanijama sugerišu da promijene svoje marketinške strategije kako bi ojačale svoje prisustvo na tržištu. Danas su prodajne strategije fokusirane na promovisanje opreme i softverskih paketa kao pojedinačnih rješenja, dok se integracija odnosi na zajedničku instalaciju odvojenih komponenti. Određeni akcenat stavljen je i na interoperabilnost i kraće prekide rada, uz mogućnost da se kvarovi otklone na daljinu. Iako ove poruke mogu biti učinkovite u drugim segmentima tržišta, za bankarski sektor one ne znače mnogo ako prodavani proizvod nije unikatan.

„Ipak, ako postoji vodeća strategija, to je rad sa potencijalnim klijentima u projektovanju sistema“, kaže Anderson. „Za to je sistem-integratoru potrebno mnogo vremena i napora jer često nije dovoljno raditi samo sa sigurnosnim odjelom, nego i IT podrškom, a potencijalno i sa dobavljačima opreme. Prednost ovog pristupa je jasna, ali za sistem-integratora koji ovo obavlja ishod i ne mora predstavljati pravi odgovor.“ Ključna Andersonova poruka u ovom slučaju jeste činjenica da iako integracija sistema sama po sebi može smanjiti troškove, čak i nakon početne investicije, njen utjecaj nije u toj mjeri značajan kada ga se usporedi sa budžetom na nivou sigurnosnog odjela ili cijele organizacije. Zbog toga treba staviti fokus na kreiranje mogućnosti koje odražavaju postojeće poslovne potrebe za usklađivanjem strategije i razumijevanjem poslovnih faktora, kao i za kreiranjem rješenja koja se fokusiraju ne samo na integrisane sisteme nego i na način na koji se to može iskoristiti u kombinaciji sa drugim sigurnosnim funkcijama kako bi se ostvario uspjeh.

Integracija instaliranih platformi

Objašnjavajući razloge koji stoje iza uspješnosti kompanije Tyco u ovom poslovnom sektoru, Jones navodi da je ključni faktor bila ponuda poslovnih rješenja koja integrišu nekoliko instaliranih platformi za videonadzor u skladu sa zahtjevima klijenata. PSIM rješenje ove kompanije je u ovom kontekstu igralo ključnu ulogu. „PSIM rješenje kompanije Tyco nudi otvorenu platformu za integraciju s ciljem posjedovanja centraliziranog uvida u sigurnosne aktivnosti“, kaže Jones. „Ona je ponudila mogućnost da se različiti izvori informacija transformišu u poslovnu inteligenciju u stvarnom vremenu i ponude analizu situacije za potrebe blagovremenog prikupljanja preciznih podataka, pri čemu je automatizirani radni proces doveo do bržeg i učinkovitijeg reagiranja na nepredviđene situacije i njihovo rješavanje. Na taj način su unaprijeđeni procesi reagiranja na nepredviđene situacije, smanjeni rizici i sniženi operativni troškovi.“

Neki sistem-integratori pokušavaju i sa tradicionalnim pristupom dodavanja vrijednosti svojim uslugama kako bi povećali broj klijenata. George Zarifopoulos, službenik Odjela za marketing i komunikacije u kompaniji Takis G. Zarifopoulos, kaže da kompanija u kojoj radi nudi ugovore o besplatnom održavanju sistema u određenom vremenskom periodu. „Ponuda besplatnog održavanja u periodu od dvije godine našim projektima daje na autentičnosti i pouzdanosti“, kaže Zarifopoulos.

Sistemi prilagođeni finansijskom ambijentu

Prema izvještaju kompanije Ernest and Young, najvažniji trend u bankarskom sektoru u 2015. bit će jačanje profitabilnosti, ali ne i potraga za masivnim prihodima. Zbog toga će se banke morati transformirati uz pomoć manje glomaznih i fleksibilnijih poslovnih modela koji su otporni na globalni usporeni ekonomski rast. Moderni videonadzorni sistem koji izlazi izvan okvira puke sigurnosti i pomaže bankama da unaprijede poslovanje predstavlja idealno rješenje za potrebe banaka da prežive negativnu ekonomsku klimu. Istovremeno, posebno prilagođena marketinška strategija koja akcentira konkretne prednosti izvan sfere same sigurnosti predstavlja ono na što se sistem-integratori trebaju fokusirati kako bi ostavili traga u bankarskom sektoru.

Banke će favorizirati videonadzor u odnosu na sigurnost

Tehnološki napredak u oblasti bankarske sigurnosti nije ograničen na ovaj sektor, ali njegove aplikacije jesu. Paul Bremner, analitičar za videonadzor i sigurnosne usluge u kompaniji IHS, tvrdi da banke investiraju u novu sigurnosnu opremu i rješenja nakon što razmotre mogućnost povrata investicija i uštede na održavanju koje takva ulaganja donose. Prema istraživanju koje je radila kompanija Cisco, 43% klijenata u SAD-u smatra da njihova primarna banka ne razumije njihove potrebe, a 31% vjeruje da im banka ne pomaže da ostvare svoje osnovne finansijske ciljeve. Banke su sve više svjesne postojanja ovog raskoraka u pogledu svojih usluga i aktivno tragaju za rješenjem. Ovaj zahtjev, u kombinaciji sa sve izraženijom potrebom za unapređenjem učinkovitosti filijala i postizanjem boljih rezultata sa manje resursa, jasno oslikava na koji način će banke iskoristiti svoje videonadzorne sisteme kako bi došle do analitičkih podataka. „Tehnologije poput poslovne inteligencije i analitike mogu pomoći filijalama da unaprijede svoju operativnu metriku poput praćenja formiranja redova“, kaže Bremner. „Na taj način banke mogu kreirati modele upošljavanja osoblja koji su usklađeni sa protokom kupaca tokom dana, čime se sprečava pojava gužvi. Tehnologija poput ove pomaže bankama da skrate vrijeme čekanja za klijente i optimiziraju raspoređivanje osoblja“, kaže on.

Biometrijska tehnologija za zaštitu bankomata

Inovativni trendovi u oblasti biometrijske tehnologije pomogli su bankarskim institucijama da ponude sigurnije i pristupačnije usluge na bankomatima. U aprilu 2014. godine američko Savezno vijeće za kontrolu finansijskih institucija, koje djeluje kao finansijski regulator na području SAD-a, upozorilo je banke na novi val pljački bankomata u okviru kojih se koristi kombinacija sajberskih napada i krađe podataka korisnika. Ovaj novi stil pljački američka tajna služba nazvala je „neograničene operacije“, jer počinitelji imaju mogućnost da povuku znatno više novca sa računa u odnosu na limite, čime se banke izlažu riziku od gubitka velike količine gotovine.

Otkada su se bankomati pojavili u finansijskom sektoru tokom 1960-ih, oni se predstavljali olakšanje kako za klijente tako i za banke. Kartice i PIN brojevi su u prošlosti bili dovoljni za zaštitu, no krađe su s vremenom postale sofisticiranije. Zbog toga su se banke okrenule modernoj tehnologiji u vidu biometrije. Biometrijska tehnologija je već popularizirana u različitim sektorima širom razvijenih zemalja. No, kada su u pitanju bankomati, njeno usvajanje ide nešto sporije na području SAD-a ili Zapadne Evrope u odnosu na brzorastuće ekonomije Azije ili Latinske Amerike. Ipak, ova situacija bi se mogla brzo promijeniti jer stručnjaci predviđaju globalni rast potražnje za biometrijskim bankomatima zbog eskalacije sigurnosnih rizika. Prema procjeni organizacije Biometrics Research Group, implementacija novih biometrijskih tehnologija u finansijskoj industriji može smanjiti operativni rizik neke institucije za najmanje 20 posto u periodu od deset godina. Kompanije koje nude biometrijska rješenja ohrabrene su i dosadašnjim reakcijama banaka i njihovih klijenata. Ipak, inicijalna namjena biometrijske tehnologije bila je unapređenje sigurnosti i praktičnosti korištenja, no ona je vremenom izašla izvan okvira ove uloge i danas pomaže bankama da se diferenciraju unutar tržišta. Banke pomoću biometrijske autentifikacije unapređuju sigurnost, pri čemu korisnicima nude i jednostavnost interakcije sa bankomatom za sve ono za što ga oni žele koristiti, bez potrebe za pamćenjem PIN-ova ili korištenjem samih kartica. U budućnosti biometrijska tehnologija će zasigurno igrati ključnu ulogu u finansijskoj industriji, jer su banke i njihovi klijenti svjesni potencijala koji ona nudi. Kao i kod svake nove tehnologije, početno oklijevanje u pogledu usvajanja je neizbježno, ali jednom kada se njene prednosti uzmu u obzir, neće proći mnogo vremena prije nego što sistemi biometrijske autentifikacije postanu standard za bankomate.

Moderni bankomati s novim sigurnosnim sistemima

Uloga bankomata posljednjih godina je dobila na važnosti. Oni više nisu samo sistemi za pristup novcu nego i za pružanje brojnih drugih usluga. Kreiranje pouzdanog i sigurnog okruženja za obavljanje transakcija ključno je pitanje za banke sa stanovišta poslovanja i pružanja usluga klijentima. Industrija pokušava pronaći dodatne načine da osigura vršenje transakcija i planira uvođenje biometrije u bankomate

Izvor: a&s international

E-mail: editorial@www.asadria.com

Willie Sutton je bio američki pljačkaš banaka poznat po inovativnoj „karijeri“ i uspješnim bjekstvima iz zatvora. Kada su ga pitali zašto pljačka banke, on je jednostavno odgovorio da to radi „zato što je tamo novac“. Ipak, danas su banke mjesta koja se manje fokusiraju na blagajničke poslove. Te institucije širom svijeta mijenjaju svoj način poslovanja i za rad s klijentima se više oslanjaju na mobilno bankarstvo i mrežu bankomata i informativnih kioska. Na brojnim lokacijama aktivnosti banaka danas su ograničene na specifične usluge, koje ne uključuju rukovanje gotovinom. Neki moderni Willie Sutton bi se danas sigurno fokusirao na bankomate kao metu za pljačke. Pošto banke više ne posjeduju sefove s gomilom novca, bankomati su se našli na meti kriminalaca koji traže lahak pristup novcu, jer se u njima mogu naći deseci hiljada dolara. Banke moraju izbalansirati dva zahtjeva: za zaštitom novca od prevara i krađa, te omogućavanjem klijentima jednostavnog i praktičnog korištenja njihovih usluga i transakcija, bez dodatnih opterećenja.

Zaštita bankomata od fizičkih napada

Zaštita bankomata je važna tema kojom se bave međunarodne organizacije kakve su ATMIA (Asocijacija sektora bankomata) i EAST (Evropski tim za sigurnost bankomata). Napadi na bankomate mogu se podijeliti na fizičke napade, tj. pokušaje da se dođe do novca u bankomatu, i prevare. „U prvi mah, tokom 1960-ih, fizička sigurnost bankomata je bila nerazvijena. Napadi su ubrzo počeli i nastavili se kako su se bankomati počeli širili po cijelom svijetu, sve sa velikim iznosima novca u njima i u blizini javnih prostora. Postoji veliki broj identičnih bankomata, što znači da kriminalci mogu optimizirati svoj modus operacija i osmisliti brže i efikasnije načine da ih opljačkaju“, kaže Pieter D. de Vlaam, menadžer za obuku i certifikaciju u kompaniji Gunnebo, jednom od najvećih svjetskih proizvođača sefova za bankomate. Prema njemu, napadi na bankomate prošli su više evolutivnih stadija. Prvobitno su se sastojali od otvaranja bankomata jednostavnim alatima poput čekića i dlijeta. Proizvođači su na ovaj izazov odgovorili razvojem i instalacijom kvalitetnijih sefova. No, pljačkaši su počeli razvijati nove metode. „U drugoj fazi počeli su koristiti let lampe i drobilice, da bi na kraju počeli i s upotrebom gasa, pri čemu bi najprije razvalili otvor za izbacivanje novca i upumpali gas u bankomat. Potom bi izazvali eksploziju u bankomatu i tako ostvarili pristup novcu“, kaže de Vlaam. Nova generacija napada je uključivala upotrebu čvrstih eksploziva kakvi su PETN i želatinski dinamit. Proizvođači sefova se trenutno takmiče s kriminalcima kako bi ponudili adekvatnu zaštitu protiv korištenja ovih eksploziva.

Skimming i prevare 

Pljačkaši nekada ne napadaju sefove bankomata. Iako bankomati mogu biti isplativi za njih, zbog kvalitetnijih sefova i novih metoda zaštite oni postaju sve teže mete za direktni napad. Zato se kriminalci odlučuju na prevare korištenjem ukradenih kartica ili podataka s njih pomoću tzv. skimming tehnika. Prema podacima obavještajnih službi SAD-a, koje se bave borbom protiv finansijskog kriminala, skimming američke finansijske institucije košta oko osam milijardi dolara godišnje. Standardni modus operandi pljačkaša je instalacija skrivenih čitača kartica i špijunskih kamera, koje kopiraju podatke s magnetne kartice. Nakon prikupljanja podataka oni se kodiraju na druge kartice, a zabilježeni PIN se koristi za podizanje novca s računa korisnika.

Videonadzor

U kombinaciji s bankomatima uveliko se koristi videonadzor radi praćenja i otkrivanja pokušaja prevara. Videonadzorna oprema za ove potrebe, poput kamera i snimača, mora biti usklađena sa zahtjevima za kompaktnim dimenzijama i otpornošću na zahtjevne ambijentalne uvjete. „Postoje tri ključna zahtjeva u pogledu videonadzornih sistema koji se koriste u bankarskom okruženju. Prvi se tiče centralne integracije podataka, koja je garant da će podaci o transakcijama uvijek biti zaštićeni kvalitetnim firewallom u podatkovnim centrima, i to u okruženju koje je usklađeno sa zahtjevima u pogledu zaštite bankovnih podataka i mrežne politike. Drugi zahtjev tiče se upravljanja rada poslovnog subjekta u stvarnom vremenu, tako da se problemi u sistemu mogu automatski detektirati. Na taj način se osigurava trajna funkcionalnost videa. Na kraju, tu je i centralizirano upravljanje, koje omogućava kontrolu nad hiljadama snimača putem jedne radne površine na jednoj lokaciji“, kaže Karl Pardoe, regionalni prodajni menadžer za Veliku Britaniju i Irsku u kompaniji March Networks. Ipak, uprkos tehničkim izazovima, uspješna rješenja podrazumijevaju mogućnost povezivanja s bankovnim bazama podataka o transakcijama radi detekcije prevara i pristupa sveobuhvatnim sigurnosnim rješenjima za borbu protiv njih. „Naše rješenje povezuje transakcije koje obavlja bankomat s odgovarajućim videozapisom. Nakon što banka otkrije sumnjivu transakciju, videozapis se može veoma brzo pronaći i iskoristiti za potrebe istrage. Osim sprečavanja prevara, video služi i za automatsko upozoravanje u slučaju fizičkog napada na bankomat ili pokušaja sabotaže“, kaže Cristina Velasco, menadžerica marketinga u španskoj kompaniji SCATI.

Woody Chang, menadžer marketinga u kompaniji QNAP Systems, dodaje da se „u nekim slučajevima videonadzor također povezuje s alarmnim i sigurnosnim sistemom. Naprimjer, alarm može aktivirati automatsko zatvaranje vrata ili ispuštanje spreja za imobilizaciju.“ Videonadzorna rješenja za bankomate uključuju kompaktne snimače, gotovo neprimjetne kamere i VMS platformu za centralizirano upravljanje. Pomoću nje se integriše video koji nastaje prilikom nadzora bankomata i unutrašnjosti banaka, čime se kreira centralizirana platforma za upravljanje sigurnošću za cijelu bankarsku mrežu. Banke mogu biti umrežene i na državnom nivou, a video je moguće pratiti s centralne lokacije.

Je li biometrija budućnost?

Ipak, skimming i danas predstavlja važan izvor rizika po banke i finansijske institucije. Uvođenje pametnih kartica s integrisanim čipom trebalo je ponuditi kvalitetniju zaštitu podataka. Ipak, pošto kartice u velikom broju slučajeva i dalje posjeduju magnetne trake, kriminalci mogu krasti podatke s njih i koristiti ih na lokacijama gdje korištenje pametnog čipa nije obavezno.

Biometrijska rješenja nude dodatni nivo sigurnosti jer onemogućavaju kopiranje i krađu, čime se rizik po banke dodatno reducira. Biometrijska identifikacija implementirana je u ličnim kartama, prekograničnoj kontroli i upravljanju radnom snagom (npr. za kontrolu pristupa i radnog vremena), ali je tek odnedavno postala potencijalno rješenje za bankomate. „Identifikacija pomoću šarenice oka oduvijek se smatrala kvalitetnim rješenjem za autentifikaciju identiteta zbog brzine i pouzdanosti. Ipak, tu je uvijek bilo prisutno i pitanje ekonomičnosti, dimenzija opreme i cijena, koje su otežavale njeno usvajanje za potrebe zaštite bankomata“, kaže Mohammed Murad, zamjenik direktora prodaje i poslovnog razvoja u kompaniji Iris ID Systems. „Ipak, posljednjih nekoliko godina ova identifikacija je postala ekonomski pristupačna i tehnološki izvediva u smislu dimenzioniranja. Probne bankomate smo instalirali u Južnoj Koreji, na području Bliskog istoka i u drugim zemljama, i rezultati su za sada pozitivni“, ističe on i objašnjava da je identifikacija pomoću šarenice oka pogodna za bankomate jer za nju nije potrebno mnogo prostora, tako da je vrijeme obavljanja transakcije, pristupa bazi podataka i verifikaciji identiteta veoma kratko.

Osim toga, ovaj vid identifikacije nudi i anonimnost. Slika oka se pretvara u slijed nula i jedinica i uspoređuje sa sličnim obrascem koji je pohranjen u bazi podataka. Ne postoji način da se slika šarenice oka rekreira na osnovu ovog obrasca. Što se tiče arhitekture, ovaj vid identifikacije se može vršiti na različite načine, npr. preko centralne baze podataka ili pomoću akreditiva koji su pohranjeni na korisnikovoj pametnoj kartici ili telefonu (pomoću NFC tehnologije). Biometrijska identifikacija vjerovatno neće eliminirati potrebu za korištenjem kartica. Standardizacija biometrije u bankama je složen i vremenski zahtjevan proces i čini se da će je klijenti doista koristiti u svojim bankama, ali da će isto važiti i za PIN-ove prilikom pristupanja bankomatu izvan njihovih mreža. Ipak, prije šire upotrebe biometrije za bankomate proći će još dosta vremena, no pilot-projekti poput onih kompanije Iris ID i drugih polahko postaju stvarnost. „Finansijske institucije su veoma konzervativne. Prelazak na novu tehnologije nije jednostavan. Napredak će biti spor, ali signali su pozitivni“, kaže Murad.

Sljedeća faza

Magnetne trake na karticama nekada su bile zamijenjene čipovima radi veće sigurnosti. Sljedeća faza će najvjerovatnije biti prelazak na identifikaciju pomoću šarenice oka ili otiska prstiju. Primjena biometrijske identifikacije kod bankomata predstavlja  zanimljivo rješenje za prevare s karticama i skimming. Biometrija će omogućiti višefaktorsku identifikaciju, koja će podići nivo sigurnosti i značajno smanjiti rizik od krađe identiteta. Ipak, to je samo još jedan korak u konstantnoj utrci između banaka i kriminalaca, jer će potonji sigurno pokušati zaobići i ove mjere. Bit će zanimljivo vidjeti koja rješenja će industrija ponuditi kao odgovor.

Razotkrijte napade na bankomate uz pravo sigurnosno rješenje

Napadi su stalni izvor briga za operatore bankomata, a statistika pokazuje da to postaje sve veći problem. Implementiranje najboljeg videonadzornog rješenja za nadgledanje bankomata moglo bi smanjiti gubitke i broj napada

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Brojni su načini napada na bankomate i ljude koji ih koriste. Dok su fizički napadi razlog za određenu brigu, danas prevare i krađa podataka s bankovnih kartica stvaraju mnogo veću štetu. Kriminalci u trenu mogu ukrasti bankovne i kartične informacije, a da korisnik i ne zna za to. Zato je krađa podataka i novca s bankovnih kartica i dalje gorući problem za bankomate širom svijeta. Prema nedavnom izvještaju FICO-a, broj kompromitovanih bankomata i trgovinskih uređaja tokom 2016. godine samo u SAD-u porastao je za 30 posto. Međutim, u izvještaju o bankomatskom kriminalu Evropskog tima za sigurnost bankomata (EAST) stoji da je u istoj godini u Evropi broj napada čiji je cilj krađa podataka s bankovnih kartica opao za 20 posto. Uprkos tome, EAST napominje da je ukupni broj napada na bankomate u Evropi u 2016. porastao za 26 posto.

 

Smanjenje broja napada?

Prema FICO-u, oko 60 posto napada u SAD-u otpada na nebankovne bankomate, poput onih u supermarketima. Ostatak se odnosi na bankomate u vlasništvu banaka te na POS uređaje kao što su oni za kartično plaćanje u prodavnicama. Međutim, ima i dobrih vijesti. Prosječno trajanje napada se smanjuje. FICO-ovi podaci pokazuju da su bankomati ili POS uređaji u prosjeku bili pod napadom 11 dana, nasuprot prosječnom trajanju napada od 14 dana u 2015. godini. Pri tome se i prosječan broj kartica zahvaćenih jednim napadom smanjio za pola. Iako podatak o rastućem broju napada na bankomate ne zvuči baš dobro, solidan sistem za videonadzor implementiran kao dio holističkog sigurnosnog rješenja za nadgledanje bankomata mogao bi pomoći u hvatanju kriminalaca prije nego što naprave ikakvu štetu. Korištenjem odgovarajućeg tipa kamera i efikasnog softvera za upravljanje videom (VMS) operatori bankomata mogli bi postati spremniji nego ikada da na vrijeme spriječe napade.

Izazovi u oblasti nadzora bankomata

Kada je u pitanju nadzor bankomata, izazovi su brojni. Oni se odnose na okruženje i montiranje odgovarajuće opreme. Izazovi iz okruženja se teško mogu kontrolisati. Promjene u osvjetljenju usljed promjenjive sunčeve svjetlosti predstavljaju neke od najvećih izazova specifičnih za nadzor bankomata. S obzirom na to da je veliki broj bankomata smješten vani, kamere se moraju prilagođavati promjenjivoj sunčevoj svjetlosti, kao i tami jednom kada sunce zađe te bilo kakvim drugim promjenama u okruženju. Dakle, videonadzorne kamere moraju biti u stanju prilagoditi se svim ovim promjenama. “March Networks ima liniju namjenskih kamera za bankomate koje imaju visok dinamički raspon i odlično funkcionišu u uslovima slabog osvjetljenja kako slika nikada ne bi bila presvijetla ili pretamna”, kaže menadžer za tržišna rješenja u March Networksu Daniel Caggiula. Kada je riječ o vidnom polju (FOV), kamere March Networksa mogu pokriti vertikalni FOV od 0,9 metara, što omogućava snimanje korisnika bankomata od struka naviše kako bi svi bitni detalji na njemu bili vidljivi.

Još jedan izazov je ograničenost zaposlenika da nadziru i upravljaju transakcijama na bankomatima u desecima ili čak stotinama poslovnica. “Stručnjaci za istraživanje bankovnih prevara često su prisiljeni tražiti dokaze neefikasnom pretragom slika i zabilježenih aktivnosti oslanjajući se na video lošeg kvaliteta, koji se nekada sporo skida i čija pohrana može biti skupa”, objašnjava Uma Welingkar, potpredsjednica odjela za upravljanje proizvodima u 3VR-u. “Pretrage hronološki zabilježenih aktivnosti također zahtijevaju da korisnici otprilike znaju kada je došlo do incidenta. Što je mogući vremenski raspon u kojem se incident desio veći, to je više videa koji se mora ručno pregledati kako bi se identifikovali sumnjivci ili neke druge bitne informacije, zbog čega je takva istraga vremenski zahtjevna, neefikasna i skupa. I što je najbitnije, može biti teško na taj način doći do dokaza koji bi doveli do osuđivanja kriminalaca”, dodaje Welingkar.

Razvoj pravog nadzornog rješenja

Usljed ranjivosti bankomata razvoj najefikasnijeg mogućeg nadzornog sistema izuzetno je važan. Faktori poput pouzdanosti i kamera visokog kvaliteta samo su mali dio uspješnog rješenja. “Finansijske institucije trenutno su u potrazi za proaktivnim rješenjima koja im omogućavaju da smanje troškove i postignu maksimalan povrat investicije. Zbog ovoga se moraju osloniti na nekog dovoljno posvećenog proizvođača s kojim banka može prevazići buduće izazove”, kaže menadžerica marketinga u SCATI-ju Raquel Elias. „Najbolje je ono rješenje koje omogućava prevenciju napada i aktivira uzbune u stvarnom vremenu u slučaju fizičke agresije na bankomate ili njihove sabotaže“, pojašnjava Elias. Takvo rješenje bi uvijek trebalo biti integrisano sa sistemima za nadzor transakcija. “Najvažnija stvar je ponuda sveobuhvatne i specijalizirane sigurnosne platforme koja se može prilagoditi specifičnim zahtjevima svake banke, kao i zahtjevima i regulacijama okruženja (standardi i legislativa, korporativne promjene itd.)”, dodaje ona.

Caggiula, pak, smatra da “za efikasan nadzor bankomata finansijske institucije moraju tražiti videonadzorno rješenje koje integriše HD video te analitiku detekcije prisustva i transakcijske podatke, uz dodatak izvještavanja koje će pomoći u lakšem identifikovanju nepravilnosti.”

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju… 

Može li jedinstveni integrisani sistem zaključavanja zaštititi banke, bankomate i prevoz gotovine?

Teško je zamisliti lokaciju s većim sigurnosnim potrebama od banke. Iako je sajber kriminal u centru pažnje, svakodnevno bankarsko poslovanje i fizička zaštita ljudi i imovine i dalje imaju ključnu ulogu.

Svi smo gledali filmove o pljačkama. Naravno, u stvarnom svijetu sigurnost banaka je dosta složenija od puke ugradnje najvećih titanijumskih vrata do kojih možete doći. Zgrade, kućišta bankomata i usluge prevoza gotovine imaju potpuno različite radne tokove, ali svima je potrebna vrhunska sigurnost, baš kao i trezorima.

Može li jedinstvena tehnologija zaključavanja odgovoriti tako širokom spektru potreba?

Pouzdana sigurnost i dodatna zaštita

Kada su u pitanju složenost i sigurnost, kritična infrastruktura poput elektroenergetske mreže i postrojenja za prečišćavanje vode predstavlja poželjni standard zaštite za banke. Nije slučajnost što je komunalni sektor jedan od prvih vjernih korisnika CLIQ tehnologije kontrole pristupa.

CLIQ je višeslojni sistem zaključavanja koji kombinira mehaničku zaštitu pomoću ključeva i elektronsku zaštitu. Veliki broj sigurnosnih cilindara i katanaca za aplikacije koje se ne tiču samo vrata jačaju fizičku sigurnost i otpornost na napade. CLIQ tehnologija nudi i dodatni sloj šifrirane i pristupačne elektronske sigurnosti, što je garancija dodatne kontrole i praktičnosti upotrebe bez potrebe za kablovima. Sve CLIQ brave za vrata, katance, ormariće, liftove, kapije i mašine su bežične. Mikroelektronika na ključu se napaja preko standardne baterije unutar svakog programabilnog CLIQ ključa.

Ovi slojevi fizičke i elektronske sigurnosti rade zajedno kako bi bankama ponudili sigurnost i u situacijama gubitka ključa. Sva pristupna ovlaštenja na CLIQ ključu se jednostavno i brzo poništavaju pomoću sistemskog softvera i više se ne mogu koristiti za otvaranje vrata, trezora ili bankomata.

Jednostavna instalacija i upravljanje za vrata, ulaze i bankomate

Pošto ovo rješenje koristi ključeve, CLIQ nudi jednostavan prelazak sa mehaničke sigurnosti na snažan sistem kontrole pristupa, bez promjene postojećih struktura kao što su vrata. Nadogradnja se odvija bez problema.

Sigurni CLIQ Web Manager posjeduje softverski interfejs koji radi unutar bilo kojeg standardnog pretraživača ili na intranetu, uz mogućnost multifaktorske autentifikacije prijavljivanja za administratore. Menadžeri objekta mogu kontrolisati tokove rada i prilagođavati pristupna ovlaštenja za svakog korisnika, bez glomaznih privjesaka za ključeve ili projektovanja složenog i skupog sistema upravljanja ključevima. Jedan programabilni (i reprogramabilni) ključ pokriva sve njihove potrebe.

Zone koje zahtijevaju posebna ovlaštenja lako se definišu i pristup njima je ograničen za određeno osoblje. Ako je potrebno više administratora sistema, CLIQ i to može riješiti, čak i ako se oni nalaze na različitim lokacijama ili u vremenskim zonama.

Menadžeri objekta mogu postaviti uređaje za programiranje na strateške tačke, npr. blizu ulaza za osoblje  i omogućiti da zaposleni ili izvođači radova redovno ažuriraju svoja ovlaštenja.  Kraći intervali važenja pristupnih ovlaštenja automatski podižu nivo sigurnosti u bankama i uredima.

Isto tako, CLIQ sistem nudi vođenje evidencije za bilo koju bravu ili korisnika po potrebi, čime se olakšava vođenje istraga o incidentima. Programski uređaji vode evidenciju u vrijeme vršenja reprogramiranja. Funkcionalnost koju nudi CLIQ štedi vrijeme i novac.

CLIQ ne mora osiguravati samo vrata. Cilindri CLIQ su idealni za bankomate, a osoblje banke ili treće strane čak i ne moraju nositi dodatni ključ za otključavanje bankomata. Njihov jedinstveni CLIQ ključ je programiran tako da otvara samo jedan bankomat u unaprijed definisano vrijeme, što je siguran postupak koji se lako kontroliše.

Svako otvaranje se prati i provjerava preko istog Web Manager softvera dostupnog na lokalnom serveru ili kao dio paketa softvera kao usluge (SaaS) koji nudi ASSA ABLOY.

Zaštita prevoza gotovine

Upravljanje sektorom ili kompanijom za prevoz gotovine dodaje još jednu varijablu koja se tiče sigurnosti. Osoblje i novac su uvijek u pokretu i cijeli tok posla mora biti osiguran. Ako se vraćate do sjedišta organizacije po ključ, vi trošite i vrijeme i gorivo. Nagrađivani* segment istog CLIQ sistema je i CLIQ Connect tehnologija i ona predstavlja rješenje za to.

Sa CLIQ Connectom, korisnik ključa više ne mora lično ažurirati pristupna ovlaštenja i vraćati se u sjedište organizacije ili do lokacije sa uređajem za programiranje. Sve što mu treba je pametni telefon, aplikacija CLIQ Connect i sigurna Bluetooth veza.

Rješenje je jednostavno i agilno i omogućava brzo reagiranje na bilo koju  situaciju na terenu.

Ako morate preusmjeriti tim za transport novca koji je već u putu, dovoljno je da odredite nova pristupna ovlaštenja za zgradu ili bankomat preko CLIQ Web Managera. Korisnik ključa uspostavlja sigurnu Bluetooth vezu između programabilnog CLIQ Connect ključa i aplikacije kako bi omogućio trenutno ažuriranje ovlaštenja. Timovi tako mogu otvarati željene brave na svakoj novoj destinaciji.

Funkcija otvaranja preko interneta koju nudi CLIQ Connect može biti od koristi i za sigurno otključavanje tokom preuzimanja novca. Na primjer, bravi može zatrebati otključavanje u roku od 60 sekundi koje također mora odobriti administrator sistema.

Može li jedinstven integrisani sistem zaključavanja zaštititi banke, bankomate i prevoz gotovine? Mi mislimo da može.

Da biste saznali kako kompanije širom Evrope koriste prednosti CLIQ tehnologije, preuzmite besplatne studije slučaja na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/cliq-banking

Videoanalitika automatizira sigurnost na aerodromima

Aerodromi su predvodnici primjene videoanalitike za potrebe automatizacije videonadzora i operativnih zadataka. Savremeni napredak na planu pretrage videa i kvalitetnije računarske mogućnosti rubnih uređaja garant su veće primjene videoanalitike u budućnosti. Ipak, za realizaciju punog potencijala potrebno je educiranje tržišta

Izvor:a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Videonadzorne kamere se već dugo koriste na aerodromima. Uvođenje analitike videosadržaja (VCA) značajno je uvećalo njihov kapacitet. „Primarni zadatak analitike je da pretvori kamere u inteligentne detektore kako bi detekcija incidenata bila pouzdanija, a faktor ljudske pogreške sveden na najmanju moguću mjeru“, kaže Denis Castanet, direktor poslovnog razvoja za EMEA regiju u kompaniji Bosch Security Systems. „Videoanalitika je prepoznata kao vodeća tehnologija u sve izraženijem trendu korištenja pouzdanih automatiziranih sistema na aerodromima“, ističe Bill Flind, direktor kompanije Ipsotek. On dalje navodi i nekoliko najvažnijih prednosti videoanalitike– njeno inteligentno korištenje smanjuje ljudske greške, reducira troškove angažovanja čuvara, nudi sekundardnu podršku za druge sisteme i značajno unapređuje vrijeme reakcije između uzbunjivanja i djelovanja zahvaljujući korištenju automatskih okidača akcija i uzbuna. JoshPhillips, direktor marketinga poslovnih i rješenja za ključnu infrastrukturu u kompaniji Verint Systems, također navodi da se „videoanalitika koristi u oblastima u kojima alternativni senzori ne predstavljaju pouzdano ili praktično rješenje, ili gdje isto važi za angažman sigurnosnog osoblja koje treba nadzirati drugo osoblje“.

Novi trendovi u oblasti pretraživanja videa 

Pored uzbunjivanja, videoanalitika ima važnu ulogu i kod pretraživanja videomaterijala. Ogromne količine ovih materijala prikupljaju se na dnevnoj bazi na prometnim lokacijama poput aerodroma i njih je praktično nemoguće pretraživati ručno. Jedna od ključnih prednosti videoanalitike je mogućnost ubrzavanja brzine pretraživanja kroz sate snimljenog videomaterijala. Različiti proizvođači videoanalitičkih rješenja nude pretragu na temelju raznih kriterija: boje, oblika, brzine, a ponekad i vremena zadržavanja u određenoj zoni. Pored toga, neka rješenja mogu kompresovati sate zabilježenog materijala u svojevrsni tok prikaza koji daje uvid u sve aktivnosti u određenom vremenskom intervalu. Na taj način se pojednostavljuje pretraga za materijalima koji zanimaju korisnika.

„Tehnologija nam danas omogućava ne samo da lociramo neku osobu ili osobe nego i da pratimo njihovu rutu kretanja i odredimo njihovu posljednju poznatu lokaciju“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga sigurnosnih rješenja za EMEA regiju u kompaniji NICE systems. To je moguće zahvaljujući kreiranju pretraživih baza podataka sa slikama napravljenim u stvarnom vremenu na kojima su prikazane sve osobe koje su uočile umrežene videonadzorne kamere. Istražitelji mogu pretraživati ovu bazu podataka kako bi identificirali osobu koju traže prema vremenskom okviru ili na temelju opisa ili slike osumnjičenika. Korištenjem ovih informacija istražitelji mogu brzo pregledati rezultate i provjeriti da li se tražena osoba pojavljuje na njima. Nakon lociranja osobe sistem istražitelju daje uvid u vremenski označenu mapu na kojoj se navodi gdje se osoba nalazila i u koje vrijeme, kao i rutu njenog kretanja. U kontekstu poduzimanja mjera, od ključne je važnosti i utvrđivanje lokacije na kojoj je ta osoba posljednji put uočena.

Višestruka primjena na aerodromima

Najčešće funkcije videoanalitike su detekcija neovlaštenih upada i prtljaga bez nadzora. Kao primjer može poslužiti detekcija lica koja ulaze u prostor za prtljag, zadržavaju se u zaštićenoj zoni ili se kreću u pogrešnom smjeru. Isto važi i za detekciju nedozvoljeno parkiranih vozila, lica koja se nalaze u blizini piste ili parkiranih aviona, kao i za upravljanje redovima za prijavu i kontrolu putnika. U posljednjem slučaju videoanalitika se koristi za mjerenje vremena koje ljudi provode čekajući u redu. Iako se videoanalitika u prvom redu koristi u sigurnosne svrhe, njena popularizacija podrazumijeva i dodatne vidove primjene na aerodromima. „Naše iskustvo sa videoanalitikom pokazuje da se ona koristi u mjeri u kojoj krajnji korisnik razumije njen potencijal. Ovo obično rezultira time da se videoanalitka u početku koristi u sigurnosne svrhe, a da se, kako korisnik bolje razumijeva njen potencijal, njena primjena širi i na neka druga polja“, kaže KirkHuss, inženjer u kompaniji G4STechnology USA. „Kao i kod svake druge tehnologije, kako se korisnici budu kvalitetnije upoznavali sa videoanalitikom, bolje će razumijevati i njen potencijal i početi je koristiti i za oblasti koje nisu striktno povezane sa sigurnošću.“

I prije nego se dogodi

Primjer „dvostruke upotrebe“ jeste ponovljeno korištenje postojećih sistema za pružanje usluga kupcima (naprimjer, za upravljanje redovima) ili marketing (analiza ponašanja kupaca). „Naprednija videoanalitika ide korak naprijed i omogućava pouzdano predviđanje lokacije na kojoj će doći do formiranja dugačkog reda, dakle prije nego što se to i desi“, dodaje Phillips. Ovo omogućava poslodavcima da maksimiziraju učinak osoblja koje ne radi ništa kada su redovi prazni. Informacije se mogu razmjenjivati između različitih subjekata na aerodromu. Vlasnici prodajnih objekata na aerodromima obično imaju vlastiti videonadzorni sistem u svojim objektima. Iako oni nisu povezani sa aerodromskim sistemom, informacije se mogu razmjenjivati preko mobilnih aplikacija (npr. slanje slika osumnjičenika iz dućana policiji na aerodromu), tvrdi ToddBrodrick, direktor prodaje za jugozapad SAD-a u kompaniji Pelco by Schneider Electric.

Popis ključnih stavki za sistem-integratore prilikom implementacije VCA rješenja 

Videoanalitika može biti koristan i vrijedan alat, ali je prije njegove implementacije neophodno da sistem-integratori obrate pažnju na potrebe krajnjih korisnika. U nastavku teksta sigurnosni eksperti na temelju svog iskustva su sistem-integratorima dali savjete u vezi sa implementacijom videoanalitičkih rješenja. Izazovi su brojni i variraju u odnosu na klijenta, njegove zahtjeve i njegov pristup nabavki. Ipak, mi smo se tokom implementacija rješenja redovno susretali sa određenim zajedničkim stavkama:

  • Jesu li klijentovi zahtjevi ostvarivi? Kod nekih projekata nije moguće implementirati očekivano rješenje.
  • Razumijevanje poslovnog konteksta: ne samo navedenih rezultata nego i onih traženih ili neizvedivih.
  • Rad na protokolima: protokoli koji su usko povezani sa tehničkim rješenjem mogu biti potcijenjeni ili zanemareni, posebno kod tendera do kojih se dolazi ponudom tehničkog projekta.
  • Utvrđivanje glavne svrhe sistema: je li u pitanju donošenje odluka ili podrška odlukama?
  • Edukacija i trening: edukacija obično ide prije treninga u slučaju klijenata koji nisu upoznati sa mogućnostima i ograničenjima videoanalitike u konkretnim slučajevima.
  • Morate adekvatno razumjeti korisnikovo poslovanje kako biste utvrdili na koji način primijeniti analitiku.
  • Obratite pažnju na dizajn mreže prilikom implementacije videoanalitičkog rješenja.
  • Odaberite ponuđača sa kvalitetnom podrškom jer je svaka implementacija različita i posebna.
  • Kad god je to moguće, koristite analitiku kao rubno rješenje i videokamere sa automatskim uzbunjivanjem.
  • Provjera inovativnog koncepta je neophodna u svim situacijama kada je potrebno razraditi i prilagoditi rješenje.
  • Odaberite videoanalitičku aplikaciju koja odgovara vašoj sadašnjoj i budućoj situaciji.
  • Pažljivo proučite model licenciranja prodavača i utvrdite kako se naplaćuje za potrebe instalacije kamera.
  • Analizirajte kapacitet aplikacije da izvuče podatke i kreira izvještaje.
  • Ako su kamere već postavljene, osigurajte integraciju aplikacije i tehnologije.
  • Provjerite je li aplikacija korištena u sličnim instalacijama.

Budućnost: multisenzorna videoanalitika

Danas je najteže omogućiti funkcionisanje analitike u izrazito prometnom okruženju. Kako se videoanalitički algoritmi unapređuju, razvija se i njihova mogućnost da izađu na kraj sa prometnim zonama na aerodromima. Sljedeći izazov predstavljat će uspješno praćenje i prebacivanje s kamere na kameru. Prometne ili zaklonjene zone otežavaju precizno praćenje preko više kamera. Ipak, kombiniranjem s drugim tehnologijama i sistemima radi lakšeg označavanja i praćenja pojedinaca na prometnim lokacijama poput terminala može dati bolje rezultate. „Pored same analitike, automatizacija cijelog procesa predstavlja sljedeći korak. Ako neko ostavi torbu, sistem će se automatski vratiti i potražiti osobu koja ju je ostavila, prepoznati je shodno bazi podataka i pratiti tokom kretanja po drugim dijelovima aerodroma, prije nego obavijesti najbližeg policajca ili čuvara na dužnosti“, kaže dr.RustomKanga, direktor kompanije iOmniscient. „Mi već koristimo multisenzorsku tehnologiju u vidu zvuka i mirisa pored videa. Ljudi koriste sva svoja čula i analitika treba biti takva. Naprimjer, ako kamera uoči kako neko pada i identificira zvuk pucnja, to je već drugačija situacija u odnosu na to kada se neko posklizne i padne. U dolazećim godinama multisenzorna analitika postat će sveprisutna.“

Videoanalitika nije univerzalno rješenje za sve probleme

Nivo poznavanja ove tehnologije na tržištu i dalje predstavlja izvor zabrinutosti za distributere i sistem-integratore koji implementiraju videoanalitička rješenja. Jedan od najvećih izazova s kojim se oni suočavaju jeste kako da objasne da videoanalitika ne predstavlja potpuno rješenje, kao i da daju realističnu sliku o njoj.

„Komercijalni izazov leži u potrebi da klijenti shvate šta ova tehnologija može, odnosno šta ne može postići“, objašnjava Kanga i dodaje: „Mi se fokusiramo na educiranje tržišta. Većina kupaca vrši nabavku preko tendera. Ako su specifikacije tendera nejasne, kupac može dobiti nešto što im udovoljava, ali ne radi u praksi. Naprimjer, ako se u specifikacijama navede da se traži ‘detekcija ostavljenih objekata’, to je drugačije od traženja ‘detekcije ostavljenih objekata na prometnoj lokaciji’. Ovih nekoliko riječi razlike može prevagnutiu tome hoće li kupac dobiti nešto funkcionalno ili ne.“ „Smatram da izazov uvijek leži u kulturi. Videoanalitika je prava novina na našem tržištu, zbog čega ulažemo puno vremena u demonstraciju snage ovog rješenja našim kupcima. Nakon toga potrebno je redefinirati tehničke zahtjeve rješenja. Kupci obično tretiraju videoanalitiku kao neki ukras, a ne pravo rješenje. Mi uvijek upoznajemo potencijalne kupce sa onim koji su već nešto kupili kako bismo im demonstrirali fantastičan potencijal videoanalitičkog rješenja“, kaže JorgeHeller, tehnološki direktor u kompaniji Redisul. Ova kompanije je kao sistem-integrator učestvovala u opremanju nekih brazilskih aerodroma prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva u toj zemlji. „Kod klijenata primjećujemo velike varijacije u pogledu nivoa poznavanja analitike, od onih koji ne znaju ništa, do stručnih konsultanata. Čak i kod nabavnih timova postoje značajne razlike u pogledu znanja i nije uvijek slučaj da oni s najboljim znanjem dobiju i najviše ovlasti za nabavku“, kaže Neil Norman, direktor kompanije Human RecognitionSystems. I on smatra da edukacija predstavlja ključni element poslovnog razvoja, a tim za implementaciju analitike ima zadatak da izbjegne razočarenje ili pogrešno korištenje sistema.

Kada se koristi videoanalitika? 

Videoanalitika se obično temelji na dva tipa arhitekture: jedna se bazira na serveru, a druga na rubnim uređajima, poput kamere.  „Varijanta s kamerom nudi skalabilnost i redundanciju, ali i manje funkcija, performansi i upravljanja, dok opcija sa serverom nudi kvalitetnije performanse, funkcije i mogućnost upravljanja, ali i manje skalabilnosti i veće potrebe za propusnošću“, objašnjava ZvikaAshani, tehnički direktor u kompaniji Agent Video Intelligence (Agent Vi).Videoanalitika koja se bazira na serveru nudi nekoliko prednosti jer se svi serveri nalaze na jednoj centralnoj lokaciji: lakše podešavanje, upravljanje i održavanje. Pošto su napajanje i hlađenje manji problem, to omogućava veću procesorsku snagu i podršku za kompleksne videoanalitičke algoritme koji nude kvalitetne performanse i lakšu integraciju sa VMS i PSIM sistemima. Korištenje analitike bazirane na rubnim uređajima omogućava uštede u pogledu zahtjeva za propusnošću, jer nema potrebe za kontinuiranim videoprijenosom putem mreže. Ono omogućava i direktno upravljanje PTZ kamerom uz minimalnu latenciju, a pošto se nekompresovani video analizira direktno na kameri, performanse videoanalitike su bolje (kvalitetprijenosa videa se ne mijenja zbog kompresije). Video se može prenositi na zahtjev ili automatski prilikom detekcije događaja od interesa (tzv. black screen tehnologija). Najvažnije prepreke su veličina kamere, ograničenja u pogledu utroška energije, ograničena procesorska moć i prostor za pohranu, kao i ograničena temperaturna tolerancija prilikom rada uz direktnu izloženost suncu ili jako niske temperature. Stručnjaci u ovoj industriji predviđaju trend otklanjanja ograničenja kamera za potrebe videoanalitike na rubnim uređajima na dva načina: podjela radnog opterećenja između rubnog uređaja i servera ili dodavanje procesorske snage kamere preko eksternog uređaja. „Pristup distribuirane obrade u kojoj se koriste i kamera i serverska obrada predstavlja najbolju kombinaciju rješenja u pogledu skalabilnosti, performansi, funkcija, upravljanja i zahtjeva za propusnošću“, naglašava Ashani.

Termalne kamere unapređuju upravljanje saobraćajem

S rastom urbanizacije i populacije raste i potreba za efikasnijim sistemima za upravljanje saobraćajem. Upotreba termalnog nadzora u okviru sveobuhvatnog sistema za upravljanje saobraćajem mogla bi operaterima donijeti veću preciznost i efikasnost.

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

U kombinaciji s drugim tipovima senzora u okviru sistema za upravljanje saobraćajem termalni senzori imaju mnogo toga za ponuditi radi veće preciznosti i efikasnosti. Iako se termalni nadzor dugo koristi u vojne svrhe i u tehničkoj sigurnosti, te još nije toliko prisutan u upravljanju saobraćajem, korištenje termalnih senzora na specijaliziranim tržištima ubrzano raste. U izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će se vrijednost globalnog tržišta termalnih senzora sa 7,7 milijardi dolara u 2016. povećati na 10,3 milijarde dolara do 2021. godine, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 5,9 posto. Rast se pripisuje rastućoj potražnji za termalnim kamerama usljed opadanja cijena, ali i većoj potrebi za termalnim kamerama u komercijalnoj upotrebi, uključujući tu i oblast prijevoza.

Rastuća potreba

U spomenutom izvještaju stoji da se u narednih pet godina očekuje zamah u upotrebi termalnih senzora u automobilskom sektoru. Iako primjena termalnog nadzora u toj oblasti nije isto što i njegovo korištenje u upravljanju saobraćajem, moguće je zaključiti da za njim postoji potreba u oblasti prijevoza. Također, imajući u vidu rastuću potrebu za upravljanjem saobraćajem, kombinovanje različitih tehnologija, uključujući i termalne senzore, samo će pomoći u kreiranju efikasnijih rješenja.

Zašto koristiti termalne senzore

Jedna od najvećih prednosti termalnih kamera u svim vrstama korištenja jeste njihova sposobnost da “vide” u mraku i pri lošim vremenskim prilikama. One mogu izmjeriti temperaturu bilo kojeg objekta u vidnom polju, što im omogućava da blagovremenu detektuju požare. “Za razliku od ostalih tehnologija za detekciju požara, ova tehnologija ne zahtijeva kontakt s plamenom ili zagrijanim plinovima niti je kameri potrebno širenje dima da detektuje preveliku toplotu koju stvara požar. Dodatna prednost termalnih senzora jeste to što operatorima omogućavaju da vide kroz dim. Ovo može biti odlučujuće za spašavanje života u tunelima ispunjenim dimom, a vatrogasnim timovima može pružiti vrijedne informacije o mogućim lokacijama na kojima se nalaze ljudi”, objašnjava Michael Deruytter, direktor inovacija u FLIR Intelligent Transport Systemsu.

Deruytter dalje pojašnjava da sunčeva svjetlost, tama, svjetla na vozilima, sjene, mokre ulice, snijeg i magla ne mogu ometati rad termalnih kamera budući da one ne koriste vidljivu svjetlost, nego se oslanjaju na toplotno zračenje objekata u vidnom polju. Ovo ih čini savršenom komponentom rješenja za 24-satni nadzor saobraćaja.

Termalna i saobraćajna analitika

Termalni nadzor sam po sebi nije kompletno rješenje za upravljanje saobraćajem. Međutim, kada se kombinuje s videoanalitikom, može biti od velike koristi. “Termalne kamere daju sliku sličnu onoj koju pružaju kamere za vidljivu svjetlost, naročito u pogledu oblika objekata. To znači da se videoanalitika razvijena za obične kamere u cilju prepoznavanja oblika, detektovanja kretanja, uljeza, brojanja ljudi itd. također može koristiti i u termalnim kamerama”, kaže Emmanuel Bercier, marketinški menadžer u ULIS-u, francuskom proizvođaču termalnih senzora. “Štaviše, budući da termalne kamere detektuju toplotu objekata, takvi objekti se uveliko ističu u odnosu na okruženje. Posljedica toga je pojednostavljivanje postojeće videoanalitike budući da se time uklanja potreba da se uzmu u obzir varijacije u osvjetljenju i sjenkama”, nastavlja Bercier. Deruytter ističe da su termalne kamere pogodne za videoanalitiku s obzirom na to da pikseli u slici predstavljaju informacije o toploti – što je objekt topliji, to je veća termalna energija koju zrači; međutim, čak i izuzetno hladni objekti, do -243 stepena Celzijusa (nula Kelvina), zrače termalnu energiju.

“Termalne kamere mogu detektovati toplotu koju zrače automobili, biciklisti i pješaci. Ti podaci mogu se koristiti za klasificiranje objekata ili ljudi na cestama te za donošenje odluka vezanih za kontrolu raskrsnica u kratkom roku, koji se mjeri sekundama. Inteligentne termalne kamere se koriste i za detekciju incidenata kao što su zaustavljena vozila ili vozači koji voze u suprotnom pravcu, što rezultira ubrzavanjem intervencije saobraćajne policije i hitne pomoći”, objašnjava Deruytter.

Izazovi u oblasti saobraćaja

“Iako termalne kamere omogućavaju bolju detekciju, one će se primarno koristiti u kombinaciji sa standardnim kamerama. Kombinovanje obje vrste kamera na kraju će rezultirati vrhunskom detekcijom i identifikacijskom podrškom, naprimjer pri identifikovanju broja na registracijskoj tablici”, kaže Bercier. “Ovaj višesenzorski pristup koristi se pri nadzoru u zahtjevnim situacijama i osiguravanju granica, gdje kombinacija običnih i termalnih kamera identifikuje i prevazilazi široku lepezu sigurnosnih prijetnji. Kombinovanje ova dva tipa kamera pri upotrebi u saobraćaju omogućava saobraćajnim organima da koriste vrhunske mogućnosti detekcije koju imaju termalne kamere, dok istovremeno imaju i druge bitne informacije dobijene s HD kamera za vidljivu svjetlost”, objašnjava Deruytter. Cijena je još jedan faktor zbog kojeg krajnji korisnici i sistem-integratori ne koriste termalne kamere za upravljanje saobraćajem. “Cijene su tokom protekle decenije postale znatno manje. Sada možete nabaviti termalne kamere za upravljanje saobraćajem za nekoliko stotina dolara”, kaže Bercier. On dodaje i to da termalne kamere podsjećaju na kamere za široku upotrebu zato što dolaze sa standardnim protokolima i interfejsima.

Saobraćaj zagrijava situaciju

Imajući u vidu pad cijena termalne opreme i rastuću potrebu za preciznim upravljanjem saobraćajem, sve više sistema će imati implementiranu termalnu tehnologiju u svojim rješenjima. Kao što je prethodno naglašeno, termalni nadzor sam po sebi nije savršeno rješenje za upravljanje saobraćajem, ali kao dio šireg rješenja koje koristi kamere za vidljivu svjetlost i videoanalitiku, termalni senzori mogu donijeti dodatni nivo preciznosti i efikasnosti u upravljanju saobraćajem.

Obične vs. termalne kamere u saobraćaju

Kamere za vidljivu svjetlost su tradicionalno popularan izbor za nadzor saobraćaja. Razlog za to, smatra Michael Deruytter iz FLIR-a, jeste to što one, kada se nešto desi u saobraćaju, odmah prosljeđuju informacije operateru u centru za upravljanje saobraćajem kako bi mogao poduzeti odgovarajuće akcije. Međutim, budući da se obične kamere oslanjaju na svjetlost koja se odbija od objekata kako bi proizvele sliku, njihova pouzdanost i sposobnost detekcije uveliko zavisi od uslova vanjskog osvjetljenja.

“Obične nadzorne kamere ograničene su na detektovanje samo onih objekata koji su izloženi sunčevoj svjetlosti ili vanjskom izvoru osvjetljenja kao što su ulične svjetiljke”, objašnjava Emmanuel Bercier iz ULIS-a. “Bilo da je objekt čovjek, životinja, vozilo, cesta ili drvo, on će emitovati energiju u zavisnosti od dva elementa: svoje temperature i tvari od koje je napravljen. Termalne kamere se zasnivaju na tehnologiji koja je osjetljiva na daleki infracrveni spektar, što znači da su osjetljive samo na svjetlost koju objekt direktno emituje”, dodaje on.

Prema tome, termalne kamere omogućavaju konstantnu vidljivost i pouzdanu detekciju objekata 24 sata dnevno, bez obzira na uslove osvjetljenja, atmosferske i uslove u okruženju kao što su magla ili dim. Kao takve, termalne kamere su pogodne za upravljanje saobraćajem, koje je uvijek izloženo promjenjivim faktorima iz okruženja.

 

Neslaganje s upotrebom termalnih senzora u saobraćaju

Tehnologija termalnog nadzora sve se više koristi za upravljanje saobraćajem, ali njena upotreba ne znači nužno da je potpuno prikladna za taj posao. Zapravo, Daniel Chau, direktor marketinga za prekomorska tržišta u Dahua Technologyju, objašnjava da termalne kamere nisu Dahuin preporučeni proizvod za upravljanje saobraćajem. Ta kompanija, koja ima vlastitu liniju termalnih kamera, uglavnom ih primjenjuje u perimetarskoj zaštiti, detekciji šumskih požara i nadzoru visokovoltažnih podstanica. Chau ističe da ključna prednost termalnih kamera kada je u pitanju upravljanje saobraćajem leži u većoj preciznosti brojanja vozila. Međutim, veći procent detekcije od 5 do 10 posto zanemariv je kada se usporedi s dobrim kamerama za vidljivo osvjetljenje koje imaju dodatak u vidu vještačke inteligencije. “AI i duboko učenje omogućavaju nadzornim rješenjima za vidljivu svjetlost da prepoznaju detalje na vozilima kao što su boja, broj registracijske tablice, marka, model i korištenje sigurnosnog pojasa. Ove informacije mogu donijeti značajnu vrijednost analizirajući sastav saobraćaja tokom različitih dijelova dana”, objašnjava Chau.

Prednost termalnih kamera ne opravdava njihovu višu cijenu, smatra Chau dodavši kako vjeruje da je videonadzor za vidljivu svjetlost s dubokim učenjem i sposobnošću napredne analitike u vidu prepoznavanja ljudi i vozila pogodniji za upravljanje saobraćajem od rješenja zasnovanog na termalnim kamerama.

Pravljenje plana za odabir i posjetu restoranima

Nakon zgrada i hotela o kojima smo ranije govorili, u ovom broju govorit ćemo nešto više o zahtjevima osiguravanja restorana. Osim ukusnih delicija, restorani našim štićenim osobama mogu „ponuditi“ mnoge opasnosti, zato ih smatramo veoma zahtjevnim mjestima kada je riječ o zaštiti ličnosti

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

Naša štićena osoba često će na listi zahtjeva imati i posjete različitim javnim mjestima. Jedno od nama najizazovnijih lokacija za osiguranje svakako su restorani. Objekti koji nude primamljive delikatese ipak spadaju u „rizične“ zone jer su mjesta okupljanja velikog broja ljudi, uglavnom se nalaze na prometnim mjestima, a u malo slučajeva imaju rezervne izlaze. Dakle, jednom kada uđete, gotovo da ste stjerani „u zamku“, pogotovo ako se restoran nalazi u poslovnoj zgradi na nekom spratu. Posljednja ali jednako važna stvar je i mogućnost diverzije i trovanja hranom. Zato je od izuzetne važnosti organizirati kvalitetno osiguravanje objekta te provedbu preciznog plana evakuacije ukoliko za nju bude bilo potrebe. Sve počinje pravljem opširne ček-liste, u koju ćemo upisati veliki broj podataka.

Otvoreni ili zatvoreni tip

Kao i uvijek, počinjemo s odabirom idealne lokacije, odnosno restorana i unošenjem osnovnih podataka kao što su naziv, adresa, radno vrijeme i broj telefona i faksa. Neophodno je provjeriti i zabilježiti jesu li potrebne rezervacije ili je restoran otvorenog tipa, u koji se možemo pojaviti kad god poželimo. Ovo je od izuzetne važnosti jer ukoliko se mi možemo pojaviti kada hoćemo, može i neprijateljska strana. Bilježimo i ime menadžera, kao i cjelokupne posluge. Naravno, obaveza je da uspostavimo kontakt s menadžerom restorana i osobom zaduženom za osiguranje. Od njih ćemo dobiti osnovne informacije o restoranu te ćemo do u detalje razraditi plan dolaska i odlaska naše štićene osobe.

Provjeravamo i upisujemo sve ulaze i izlaze iz restorana, uključujući i izlaze u slučaju nužde, odnosno ulaz za poslugu i skladište. Jesu li i na koji način pokriveni svi ulazi i izlazi i gdje se nalazi kontrolna soba također su podaci od velike važnosti, a nije svejedno ni koje vrste i oblika su vrata koja nam se mogu naći na putu (željezna, drvena, staklena, klizna, rotirajuća…) te brave (mehaničke ili elektronske). Dalje, upisat ćemo i lokacije toaleta, telefona i hidranta, te aparata za gašenje požara.

Bliža ili dalja mjesta

Naravno, izuzetno je bitno znati kapacitet restorana, a od menadžera ili osobe zadužene za sigurnost pribavit ćemo i plan tlocrta. Iz sigurnosnih razloga neophodno je dogovoriti specijalna mjesta za sjedenje nakon što detaljno analiziramo sva mjesta i raspored sjedenja u restoranu. Uglavnom biramo mjesta nešto dalja od ulaznih vrata, a bliža izlazu za hitne slučajeve. Ukoliko u objektu postoje stubovi ili zasebni separei, mogli bi nam dobro doći u slučaju eventualnog iznenadnog napada protivničke strane, a dobro je unaprijed znati i oblik stolova i stolica kako ne bi došlo do dodatnih iznenađenja. Također je bitno ustanoviti i ima li restoran privatne sale za ručavanje i konferencije te društvene prostorije i zone za pušače i nepušače, jer ne zaboravite da se naša štićena osoba, osim sigurnosti, mora osjećati i ugodno. Zato za svaki slučaj provjerite postoji li u restoranu i ustaljena praksa oblačenja.

Meni i plaćanje

Svaki restoran ima radno i vrijeme za jelo. Za našu štićenu osobu detaljno ćemo istražiti meni i precizno upisati vrste jela, kao i specijalitete (navesti da li je u pitanju francuski, talijanski, grčki ili neki drugi). Također, treba utvrditi postoji li u meniju nešto što štićena osoba posebno voli. U ček-listu upisujemo i načine plaćanja: gotovina, kreditna kartica, ček ili dr. Možda se to na prvi pogled čini beznačajnim, ali proces izlaska iz objekata kao što su restorani ne treba usporavati nikakvim drugim radnjama. Zato plaćanje mora biti obavljeno „u hodu“ i bez zadržavanja.

Policija, vatrogasci i hitna

Neophodno je provjeriti i evidentirati postoje li u željenom restoranu ili njegovoj blizini neke druge manifestacije koje su planirane za isti dan kada bismo i mi trebali doći u posjetu. Također provjeriti i koje je područje odgovornosti lokalne policije i gdje se nalazi najbliža policijska stanica. Obavezno evidentirati njen broj telefona. U ček-listu upisati i ime, adresu, broj telefona i dostupnost najbližih dežurnih službi. Pod time prvenstveno mislimo na najbližu hitnu pomoć i bolnicu. Dakle, još jednom upisujemo ime ustanove, adresu i broj telefona. Nakon toga potrebno je pronaći i evidentirati najbližu bolničku ustanovu i provjeriti njen rad. Ovo nam je neophodno ako bi u slučaju napada protivničke strane došlo do ranjavanja.

Za kraj

Sve nabrojano i objedinjeno u našoj ček-listi treba nam pomoći s planiranjem izrade i izvedbom uspješnog plana zaštite naše VIP ili štićene osobe. Iako se na početku čini kao komplikovan i dugotrajan posao, izrada ček-liste i pridržavanje svih detalja zapisanih u njoj jedan je od ključnih elemenata za uspjeh našeg zadatka.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.