Američka administracija priprema izvršnu uredbu kojom se federalnim agencijama zabranjuje kupovina ili korištenje bespilotnih letjelica stranih proizvođača. To je sljedeći korak nakon ranijih odluka Ministarstva unutrašnjih poslova da prizemlji cjelokupnu flotu bespilotnih letjelica čiji su dijelovi proizvedeni u Kini.

U nacrtu uredbe kao razlog zabrane navodi se da su kineski proizvođači prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Američka vlada strahuje da bi kineske kompanije bespilotnim letjelicama mogle prikupljati osjetljive podatke, a zatim ih podijeliti s kineskim vlastima budući da su dužne sarađivati i dijeliti informacije s njima ako se to od njih zatraži.

Uredba će potaknuti proizvodnju američkih bespilotnih letjelica, a federalne agencije će imati mjesec dana da ispoštuju zabranu, prenosi TechCrunch. Vojnim i obavještajnim agencijama omogućit će se određena izuzeća prema uvjetima nacrta uredbe.

Kineski proizvođač dronova DJI, koji drži 70 posto svjetskog tržišta bespilotnih letjelica, mogao bi izgubiti najviše jer su američkim federalnim agencijama isporučivali dronove i njihove dijelove. Michael Oldenburg, glasnogovornik DJI-a, prenio je protivljenje kompanije predloženoj zabrani dronova stranih proizvođača.

“Iako još nismo vidjeli dokument, prijedlog je još jedan napad na bespilotnu tehnologiju zasnovan na zemlji porijekla, a prema nedavnim izvještajima, kritikovale su ga mnoge federalne institucije, kao što su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Služba za ribe i divlju prirodu, pa čak i Ured za upravljanje i budžet Bijele kuće. Njihovi zvaničnici su rekli da ovakvi potezi ugrožavaju američke interese i ne rješavaju cyber sigurnosna pitanja”, rekao je Oldenburg.

Istraživački tim kompanije Check Point upozorio je da hakeri koriste epidemiju koronavirusa za širenje malvera, što uključuje registrovanje domena povezanih s tom temom i prodaju malvera na mračnom webu po sniženim cijenama.

“Samo u posljednje tri sedmice (od kraja februara) primijetili smo ogroman rast broja registrovanih domena. Prosječan broj novih domena gotovo je 10 puta veći od prosječnog broja u prethodnim sedmicama. Otkriveno je da je 0,8% ovih domena zlonamjerno (93 web-stranice), a još 19% sumnjivo (više od 2.200 web-stranica)”, rekli su istraživači.

Neki od alata dostupnih za kupovinu po sniženoj cijeni uključuju WinDefender bypass i Build to bypass email and chrome security. Hakerska grupa SSHacker nudi uslugu hakovanja Facebook naloga s popustom od 15% uz promo kod “COVID-19”. Prodavač True Mac prodaje model MacBook Air iz 2019. godine za samo 390 dolara kao “specijalnu korona ponudu”. Naravno, u pitanju je prevara.

Lista napada u kojima se eksploatiše tema korona virusa je duga i uključuje napade na bolnice i centre u kojima se obavljaju testiranja, phishing kampanje koje distribuiraju malvere kao što su AZORuIt, Emotet, Nanocore RAT i TrickBot preko malicioznih linkova i priloga, kao i ransomver.

Pakistanska hakerska grupa APT36 provodi phishing kampanju s dokumentom u kojem se spominje korona virus koji služi kao mamac, a koji, zapravo, maskira Crimson RAT (alat za daljinsko upravljanje), koji inficira ciljane sisteme. Istraživači IssueMakersLaba otkrili su kampanju koju su pokrenuli sjevernokorejski hakeri koji koriste kao mamce dokumente u kojima je detaljno opisan odgovor Južne Koreje na epidemiju COVID-19 a s ciljem infekcije ciljanih sistema malverom BabyShark.

COVID-19 se koristi i kao tema napada usmjerenih protiv proizvođača, finansijskih institucija, transportnih kompanija te farmaceutske i kozmetičke industrije putem dokumenata koji koriste dvije i po godine stari Microsoft Office bug u programu Equation Editor da bi se instalirao malver AZORult. AZORult se također distribuira koristeći lažnu verziju Johns Hopkins Coronavirus mape.

Lažna Android aplikacija za praćenje epidemije korona virusa u realnom vremenu, nazvana COVID19 Tracker, zloupotrebljava korisničke dozvole da bi promijenila lozinku za zaključavanje ekrana telefona i instalirala CovidLock ransomvera koji ucjenjuje žrtve i traži otkup od 100 dolara u bitcoinima.

Istraživači F-Securea primijetili su novu spam kampanju čiji je cilj iskoristiti manjak zaštitnih maski kako bi se prevarile žrtve da plaćaju maske koje neće dobiti.

Kompanija Honeywell je ostvarila veliki napredak u kvantnom računanju uspjevši ubrzati kvantne računare, što će joj omogućiti da u roku tri mjeseca predstavi najmoćniji kvantni računar na svijetu.

Kako bi ubrzao vlastiti razvoj, Honeywell je također objavio da je strateški investirao u dva vodeća pružaoca softvera za kvantno računarstvo: Cambridge Quantum Computing (CQC) i Zapata Computing, s kojima će zajedno, uz pomoć JP Morgan Chasea, raditi na razvoju algoritama kvantnog računanja. Ove najave ukazuju na značajan tehnološki i komercijalni napredak u kvantnom računanju te na promjenu dinamike u industriji kvantnog računarstva.

U naredna tri mjeseca Honeywell planira na tržište izbaciti najsnažniji kvantni računar na svijetu u pogledu kvantne zapremine, mjere kvantne sposobnosti koja nadilazi broj qubita. Kvantna zapremina mjeri sposobnost računanja, ukazujući na relativnu složenost problema koji se može riješiti kvantnim računarom. Kada izađe na tržište, Honeywellov kvantni računar imat će kvantnu zapreminu od najmanje 64, dvostruko veću od alternative u industriji.

Kompanija je u objavljenom naučnom radu predstavila svoju arhitekturu uređaja s kvantnim nabojem (quantum charge coupled device – QCCD), koja je veliki tehnički iskorak u ubrzavanju kvantnog računanja. Također je objavila da je na putu da do 2025. svake godine povećava kvantni obim svog računara za jedan red veličine.

Kako kažu, ovo otkriće kvantne zapremine rezultat je Honeywellovog rješenja koje ima najkvalitetnije, potpuno povezane qubite s najnižim stopama grešaka. “Izgradnja kvantnih računara sposobnih da rješavaju dublje, složenije probleme nije samo stvar jednostavnog povećanja broja qubita”, rekao je Paul Smith-Goodson, analitičar za kvantno računanje u kompaniji Moor Insights & Strategy. “Kvantna zapremina je moćan alat koji bi i druge kompanije koje se bave kvantnim računanjem trebale koristiti kao interni alat za upoređivanje.”

Predsjednik Uprave Honeywella i glavni izvršni direktor Darius Adamczyk rekao je da bi kompanije trebale odmah krenuti u definiranje strategije kojom će ublažiti ili utjecati na brojne poslovne promjene koje će vjerovatno biti rezultat nove tehnologije kvantnog računanja.

“Kvantno računanje omogućit će nam rješavanje složenih naučnih i poslovnih izazova te napredak u računskoj snazi, smanjenju operativnih troškova i povećanju brzine”, rekao je Adamczyk. “Hemijske kompanije istraživat će nove molekularne strukture. Transportne firme će optimizirati logistiku. Finansijskim institucijama trebat će brže i preciznije softverske aplikacije. Farmaceutska preduzeća će ubrzati otkriće novih lijekova. Honeywell nastoji utjecati na razvoj kvantnog računanja i omogućiti našim kupcima da osjete benefite od ove moćne nove tehnologije.”

Globalno tržište samostalnih mrežnih “uradi sam” (DIY) sigurnosnih kamera povećat će se za 80 posto do 2024. godine, predviđa Omdia, nova istraživačka kompanija nastala kao rezultat spajanja tehnoloških odjela Informa Techa i IHS Markita.

Takav brz tempo rasta privlači nove konkurente trenutnim tržišnim liderima. Prihod od prodaje takvih kamera, koje su stub većine pametnih kućnih sistema, trebao bi porasti na 3,6 milijardi dolara u 2024, u odnosu na prošlogodišnje dvije milijarde. Blisko povezano tržište videozvona također bilježi brz rast. Procjene su da će s prošlogodišnja 492 miliona dolara dosegnuti cifru od 750 miliona za četiri godine.

“Brendovi kao što su Wyze, Xiaomi, Hikvision i Ring brzo su se probili na tržištu zaprijetivši Arlu i Nestu kao liderima u isporuci samostalnih mrežnih kamera”, rekao je Blake Kozak, glavni analitičar Omdije. “Arlo je zbog pristupačnih cijena ostao na prvom mjestu do 2019. godine, ali kako se konkurencija pojačava, nije sigurno da će ga i zadržati.”

Nest i Arlo odavno predvode tržište samostalnih mrežnih kamera. Naprimjer, u Sjedinjenim Američkim Državama Arlo je 2017. godine držao 31 posto tržišnog udjela globalnih pošiljki kamera, a Nest 10,2 posto. Međutim, od 2019. udio Arla smanjio se na oko 26 posto, a Nesta na 8,9 posto.

Smanjenju njihovog tržišnog udjela doprinosi sve veći broj brendova koji nude proizvode s vrhunskim tehničkim karakteristikama, a pritom dolaze sa znatno nižim maloprodajnim cijenama proizvoda te besplatnim funkcijama za koje bi korisnici inače morali plaćati mjesečnu naknadu.

Brendovi kao što su Swann, Lorex i Night Owl počinju nuditi napredne funkcionalnosti kao što su prepoznavanje lica, automatsko traganje i bežične kamere na baterije uparene s mrežnim videosnimačima. Istraživači smatraju da će prednost imati oni koji u 2020. ponude tehnologije kao što su napredno snimanje noću, audioanalitika, analitika na rubu mreže i dodatni načini pohrane, npr. u oblaku, na sigurnim digitalnim karticama (SD) ili mrežnim sistemima pohrane (NAS). Na kraju, sve više brendova priključuje se Appleovom Secure Videu, koji je za pohranu videosnimaka cjenovno pristupačnija alternativa od mnogih trenutno dostupnih rješenja.

Američki komunikacijski gigant Motorola Solutions je, nakon Avigilona, kupio drugu veliku videonadzornu kompaniju. Riječ je o britanskom IndigoVisionu, koja zauzima 38. mjesto na Security 50 listi. Vrijednost transakcije je 37,2 miliona dolara.

Dogovor je postignut na obostrano zadovoljstvo, kažu predstavnici obiju kompanija. “Pristup Motorolinim inovativnim tehnologijama otvorit će nam nove prilike i pomoći nam da na tržište izađemo s uzbudljivim ponudama s ciljem veće sigurnosti, zaštite i poslovne inteligencije”, kazao je Notes Pedro Vasco Simoes, direktor IndigoVisiona.

John Kedzierski, viši potpredsjednik za videosigurnosna rješenja u Motorola Solutionsu, kaže: “Dijelimo opredjeljenje IndigoVisiona u pružanju cjelovitih videonadzornih rješenja nove generacije koji povećavaju sigurnost, zaštitu i efikasnost. IndigoVisionova cjelovita ponuda, globalno prisustvo i baza korisnika upotpunit će našu postojeću i rastuću prisutnost na tržištu videonadzora i videoanalitike.”

Za Motorolu ovo je druga važna kupovina ponuđača videonadzornih rješenja. Godine 2018. kupila je Avigilon za milijardu dolara, što je uveliko obogatilo njenu ponudu kamera, softvera za upravljanje videom i uređaja za pohranu podataka.

Iako je IndigoVision prodat za mnogo manji iznos, ova akvizicija je važna u pogledu jačanja Motoroline pozicije na videonadzornom tržištu. Za razliku od Avigilona, koji većinu prihoda ostvaruje u Sjevernoj Americi, IndigoVision ima jako prisustvo u EMEA regiji. Prema finansijskim izvještajima, u 2019. godini britanska kompanija je ostvarila 19,4 miliona dolara prihoda u EMEA regiji naspram 13,1 miliona u Sjevernoj Americi i 7,9 miliona u Azijsko-pacifičkoj regiji.

Nadalje, Motorola u ovome vidi dodatne mogućnosti rasta, posebno u području softverskih platformi za nadzorne centre. To je glavni razlog zašto je odabran IndigoVision, koji je 2019. kupio AgoraSys, portugalskog ponuđača upravljačke platforme koja integriše sigurnosne sisteme različitih dobavljača, uključujući i IndigoVisionov vlastiti Control Center softver za upravljanje videom.

IndigoVision će također imati koristi od Motoroline podrške i resursa jer će, kako kažu, “sada vlastite proizvode koje za njih proizvode treće kompanije moći zamijeniti Motorolinim” te će imati “veći pristup američkom tržištu na način koji inače ne bi bio moguć kao samostalna kompanija”. 

Izvršni direktor Milestone Systemsa Lars Thinggaard odlučio je napustiti kompaniju, a Odbor direktora već je počeo potragu za njegovim nasljednikom. U međuvremenu će Lars Larsen, dosadašnji finansijski direktor, obavljati dužnost privremenog izvršnog direktora.

“Veoma sam zahvalan Larsu za energiju, viziju i srce koje je posvetio zaposlenima u Milestoneu i našim partnerima. Želim mu sve najbolje u budućim planovima i težnjama”, rekao je Lau Normann Jørgensen, predsjednik Uprave Milestone Grupe.

Lars Larsen, finansijski direktor i novi privremeni izvršni direktor, rekao je: “Lars je odigrao presudnu ulogu u razvoju Milestonea, koji je danas jaka kompanija na vodećem mjestu na tržištu softvera za upravljanje videom.”

Lars Thinggaard bio je predsjednik i izvršni direktor Milestone Systemsa 17 godina, a prije toga član neizvršnog odbora. Posljednjih šest godina, nakon što je Canon 2014. kupio kompaniju, vodio je Milestone kao samostalno preduzeće u koncernu. Pod njegovim vodstvom Milestone je postao razvojna kompanija s jakim timom i perspektivnom budućnošću.