Prema procjenama Marketsandmarketsa, tržište pohrane za videonadzor rast će sa 7,5 milijardi u 2020. na 10,2 milijarde do 2025. godine, uz prosječnu stopu od 6,1 posto. Glavni faktori su sve veće usvajanje IP kamera i upotreba videonadzora za zaštitu javnih prostora.

Veće usvajanje VSS rješenja bilježi se u mnogim vertikalama, a pogotovo u transportu i logistici zbog velikih investicija u videonadzorne sisteme za nadzor saobraćaja te prevenciju i istragu saobraćajnih nesreća. Najveći udio na VSS tržištu do 2025. držat će segment nadzora gradova, odnosno saobraćaja, aerodroma, luka, stadiona i teatara. U industriji i dalje je velika potreba za nadzorom fabrika koje rade sa sirovim materijalima, hemikalijama i plemenitim metalima, a inače su ovakva rješenja u industrijskim pogonima korisna u sprečavanju krađa i nesreća na radu.

Azijsko-pacifička regija držat će najveći udio na svjetskom tržištu zbog povećanja investicija u pametne gradove, odnosno sisteme za nadzor i analizu javnih prostora u zemljama poput Indije i Kine. U projekte pametnih gradova s fokusom na nadzor saobraćaja i zaštitu građana u javnosti znatno ulažu i vlade Japana, Australije, Novog Zelanda i Singapura.

VSS tržište prilika je za mnoge proizvođače, a kao ključni u izvještaju su, između ostalih, spomenuti: Cisco, Hitachi, Dell, Honeywell, Avigilon, Bosch, Seagate, Quantum, Schneider, Fujitsu, BCDVideo, Nexsan, Idis, Qognify, Genetec, Axis.

Focuscura, holandski proizvođač softvera koji, u kombinaciji s drugim proizvodima i tehnološkim uslugama, olakšava upravljanje domovima za starije, nova je kompanija pod ASSA ABLOY kišobranom.

“Izuzetno mi je drago što mogu uputiti dobrodošlicu Focuscuri i njihovim zaposlenicima u ASSA ABLOY Grupu. Focuscura je strateški tehnološki dodatak našoj grupaciji. Kompanija će ojačati našu trenutnu ponudu u domenu brige za starije i omogućiti nam dodatni rast”, kaže Nico Delvaux, predsjednik i izvršni direktor kompanije ASSA ABLOY.

“Focuscura je istinski inovator u digitalnim rješenjima za pružaoce usluga njege i starije osobe. Njena ponuda dobro se uklapa u naša Phoniro rješenja i zajedno ćemo nastaviti podržavati ljude da ostanu neovisni i imaju obogaćene i duge živote”, kaže Christophe Sut, izvršni potpredsjednik i šef poslovne jedinice Globalne tehnologije.

Focuscura je osnovana 2003. godine. Sjedište joj je u Driebergen-Rijsenburgu u Holandiji. U 2019. godini ostvarila je prodaju od 13 miliona eura. Akvizicija će biti završena krajem trećeg kvartala 2020. godine

Samo sedam dana nakon što se Garmin oporavio od napada ransomwarea, i japanska kompanija Canon pretrpjela je napad ransomwarea koji je utjecao na brojne servise, uključujući Canonov sistem elektronske pošte, američku web-stranicu kompanije, desetke Canonovih domena i brojne interne aplikacije.

Da nešto nije uredu, primijećeno je 30. jula, kada je Canonova stranica image.canon prestala raditi, a kompanija objavila da su neki korisnički podaci, slike i videosnimci, otpremljeni prije 16. juna 2020. godine – izgubljeni. Reagujući na ovo otkriće, kompanija je ukinula uslugu i vratila je 4. augusta. Posljednje ažuriranje statusa na stranici bilo je čudno jer je spomenut gubitak podataka, uz napomenu da nije bilo curenja podataka.

Nekoliko dana kasnije dogodio se još jedan incident. Petog augusta IT tim kompanije poslao je obavještenje svim zaposlenima u Canonu da su mnoge usluge nedostupne zbog problema koji još nije identificiran. Međutim, ispostavilo se da je uzrok nedostupnosti ransomware.

BleepingComputer je dobio dio poruke o otkupnini koju je navodno dobio Canon, a koja ukazuje da je u napadu korišten ransomware Maze.

Za razliku od ransomwarea WastedLocker, koji se navodno koristio u napadu na Garmin, Maze šifrira unutrašnje sisteme i izvlači podatke. Kada je BleepingComputer kontaktirao hakersku grupu koja koristi Maze u napadima, hakeri su rekli da su ukrali “10 terabajta podataka, privatne baze podataka itd.” kompanije Canon. Grupa je odbila dati više detalja o napadu, poput toga koliko novca traže od kompanije, kao i koji su podaci ukradeni.

Iako je prekid rada image.canon najprije doveden u vezu s ransomwareom, grupa je rekla da oni nisu izazvali taj prekid.

Canon će morati platiti traženi iznos; u suprotnom, hakeri će objaviti ukradene podatke, čime će privatnost korisnika biti ugrožena. Garmin je navodno platio višemilionsku otkupninu kako bi vratio pristup svojim sistemima.

Grupa Maze u prošlosti je preuzela odgovornost za napade na LG, Xerox, MaxLinear, Cognizant, Chubb i brojne druge žrtve.

Motorola Solutions objavila je da je kupila videonadzornu kompaniju Pelco za 110 miliona dolara.

To je treća velika Motorolina akvizicija u dvije godine nakon kupovine Avigilona za milijardu dolara i IndigoVisiona za 37 miliona, čime se nametnula kao važan igrač na videonadzornom tržištu.

Prodaja Pelca dovršena je 3. augusta. Prije toga ta je američka kompanija bila u vlasništvu Transom Capitala (2019), odnosno Schneider Electrica (2007–2019).

S tri videonadzorna brenda pod svojim krovom, kompanija koja je prošle godine ostvarila 7,9 milijardi dolara prihoda ima bogatu proizvodnu liniju i širok geografski doseg, uz naročito jako prisustvo na američkom tržištu.

Dobra odluka za Pelco

Prodaja će biti dobra i za Pelco, koji je s pozicije jednog od važnijih igrača na videonadzornom tržištu usljed jake konkurencije bio primoran fokusirati se na specijalizirane projekte, gdje su potrebna prilagođena rješenja. Ali čak ni taj cilj nije dosegnut jer Schneider Electricu, u čijem je vlasništvu bio Pelco, video nije bio toliko u fokusu s obzirom na automatizaciju objekata kao primarni biznis.

S druge strane, Motorola Solutions više odgovara Pelcu, čija rješenja opslužuju kritičnu infrastrukturu, državni sektor i organe reda, vertikale na koje i Motorola cilja i u kojima radi dosta projekata.

Greg Brown, predsjednik Upravnog odbora Motorole, rekao je da “video i dalje igra važnu ulogu u osiguravanju gradova i preduzećacrfg3dfd širom svijeta. Pelcove inovacije, međunarodno priznati brend, globalni prodajni kanal i baza kupaca omogućavaju nam da dodatno proširimo naš globalni doseg s poslovnim i klijentima iz javnog sektora.”

Frost & Sullivan u nedavno objavljenoj analizi “Postpandemijske prilike za rast globalne industrije sigurnosti” smatra da sigurnosna industrija i dalje ima velike investicijske mogućnosti uprkos ekonomskom usporavanju zbog Covida-19.

Istraživačka kompanija navodi da će, prema pretpostavljenom scenariju oporavka, globalna industrija sigurnosti rasti složenom godišnjom stopom rasta od 4,3%, prihodujući 140,60 milijardi dolara do 2025. u odnosu na 109,30 milijardi u 2019. Nešto pesimističnija prognoza navodi cifru od 131,01 milijardu dolara i 3,1% stopu rasta.

Važno je napomenuti da je prije pandemije koronavirusa procijenjeno da će industrija rasti stopom od 7,1% i generisati prihod od 164,97 milijardi dolara u narednih pet godina.

“COVID-19 izazvat će kratko usporavanje na sigurnosnom tržištu nakon gotovo decenije neometanog napretka”, izjavila je Danielle Van Zandt, analitičarka Frost & Sullivana. “Iako će se pojedini sigurnosni sektori sporije oporavljati od drugih, veliki dio industrije preusmjerit će se na rješenja bazirana na uslugama, i to nakon što su godinama klijenti oklijevali da usvoje takva rješenja.”

“Ključna tržišta za industriju sigurnosti kao što su upravljanje katastrofama, bankarstvo i finansije te sigurnost aerodroma oporavljat će se različitim tempom, a vrijeme potrebno za povratak na nivoe potrošnje prije krize također će se znatno razlikovati. Tržišta koja će do 2025. godine bilježiti veću stopu rasta od prosječne uključuju luke (4,5%), upravljanje katastrofama (4,0%), hitne službe, vatrogasce i policiju (4,0%) te masovni transport (4,0%)”, dodaje VanZandt.

Uprkos usporavanju koje se očekuje 2020. i 2021. godine, snažni trendovi na strani potražnje predstavljat će ogroman razvojni potencijal za učesnike na tržištu sigurnosti. Frost & Sullivan je identificirao niz trendova za koje se predviđa da će stvoriti mogućnosti rasta:

Digitalizacija: Rast će potražnja za alatima za udaljeni/cloud pristup sigurnosnim sistemima i nadzor jer će zaštitari biti limitirani zbog naredbi državnih ili saveznih vlada o ograničenju kretanja.

Beskontaktne tehnologije: Nakon pandemije beskontaktne tehnologije poput biometrije, udaljenog pristupa i autorizacije te višestruko upotrebljivih analitičkih rješenja privući će investicije.

Plug-and-play videonadzor: Poslovnu priliku predstavlja i želja kupaca da instaliraju plug-and-play nadzornu opremu nasuprot sistemima sa stalnim nadogradnjama, prvenstveno zbog odnosa cijene i efektivnosti.

Senzori u akciji: Proizvođači kao prioritet moraju uzeti razvoj/unapređenje analitike podataka i senzora radi pružanja veće vrijednosti kupcima, koji time neće morati kupovati novu opremu ili rješenja.

Kao odgovor na sve češće zahtjeve za suzbijanjem nasilnog provođenja zakona nakon ubistva Georgea Floyda, Amazon je službama za provođenje zakona uskratio upotrebu svoje platforme za prepoznavanje lica Rekognition na godinu dana.

U kratkom saopćenju nisu naveli eksplicitan razlog. Samo je spomenuto da Amazon podržava federalne regulative vezane za tehnologije za prepoznavanje lica i da se nada da će jednogodišnji moratorij “kongresu dati dovoljno vremena da implementira odgovarajuća pravila”.

Potez je uslijedio dva dana nakon što je IBM najavio da se povlači s tržišta tehnologija za prepoznavanje lica zbog njene moguće zloupotrebe. U pismu Kongresu izvršni direktor Arvind Krishna napisao je: “IBM se otvoreno protivi i ne odobrava upotrebu nijedne tehnologije [za prepoznavanje lica], uključujući i one koju nude drugi dobavljači, za masovni nadzor, rasno profiliranje, kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda” ili u bilo koju svrhu koja se protivi temeljnim principima kompanije.

Već su ranije pojedini gradovi u SAD-u, uključujući Berkley, Oakland i San Francisco, zabranili upotrebu tehnologije javnim službama zbog straha da će softver koji primjenjuje algoritme za mašinsko učenje za automatsku detekciju i prepoznavanje lica u digitalnom videozapisu predstavljati ogroman rizik za privatnost.

U Kaliforniji je zakonom zabranjena upotreba softvera za prepoznavanje lica – i bilo kojeg drugog biometrijskog nadzora koji može prepoznati ljude po tetovaži, hodu ili drugim karakteristikama – na fotografijama ili videozapisima koje prikupe agencije za provođenje zakona.