U idućih pet mjeseci – od februara do jula – kompanija Hikvision će, kao vodeći svjetski proizvođač inovativnih videonadzornih proizvoda i rješenja, održati svoju drugu panevropsku turneju. Tri velika kamiona, uređena kao luksuzni izložbeni prostori na kotačima, na tri različite rute posjetit će ukupno 69 gradova širom Evrope. Pod geslom “Prihvatajući konvergenciju za uspjeh” Hikvision će ovom izložbom, kako poručuju, evropskom tržištu prikazati svoja integrisana rješenja koja se sastoje od videonadzora, protivprovale, alarmnih sistema i kontrole pristupa – oplemenjenih najnovijim napretkom tehnologije pogonjene vještačkom inteligencijom (AI).

U centru izložbe bit će integracija proizvoda i usluga u jedinstveno, totalno rješenje, s fokusom na potrebe malih i srednjih preduzeća. U Hikvisionu dodaju da je integracija za njih „ključni faktor uspjeha jer klijentima omogućuje da štede vrijeme i resurse te da lakše koriste svoje sisteme i brže ih proširuju“. “Nakon velikog prošlogodišnjeg uspjeha, veselimo se novoj izložbi i uzbuđeni smo što ćemo opet obići cijelu Evropu predstavljajući naše najnovije proizvode, rješenja i tehnologije,” poručuje Peter Guan, direktor prodaje i marketinga u kompaniji Hikvision Europe. Panevropsku izložbu Hikvision započinje uskoro u Španiji, Švicarskoj i Grčkoj, nakon čega će obići sve zemlje EU. Jedan kamion stići će početkom maja i u ove krajeve – kao i lani posjetit će Ljubljanu, Split i Zagreb, ali će prvi put stići i u Beograd. Tačni datumi bit će objavljeni uskoro.

Memoori je identifikovao 14 kompanija (u grupi “A” sa zaradom od preko milijarde dolara), koje su u 2018. godini ostvarile ukupnu zaradu od oko 17,95 milijardi dolara. Uključivanje Hikvisiona i Dahue te od ove godine i Axis Communicationsa pružilo je novi poticaj za ovu grupu kompanija, a spajanje Thalesa i Gemalta stvorilo je novu megakompaniju za biometrijsko upravljanje identitetima i kontrolu pristupa. Krajnji efekat svega ovoga je to da je ova grupa znatno povećala svoj doprinos tržištu te prosječna zarada od prodaje sada iznosi 1,282 miliona dolara, tako da grupa ima udio na tržištu sigurnosti od 57 posto.

Memoori je u posljenjem izvještaju usporedio rezultate sa 16 različitih vertikalnih tržišta u 2006. s podacima iz 2018. godine, što je pokazalo da je u proteklih deset godina došlo do značajnih promjena na tržištu. Sektor transporta je skoro udvostručio svoj udio i sada je sa svojih 16 posto udjela najveća vertikala. Brojne nove poslovne prilike su se otvorile za kompanije, posebno u oblasti videonadzora, za što su razlozi terorističke prijetnje i potreba za poboljšavanjem sigurnosti i zaštite u saobraćaju. Maloprodaja je drugi najveći sektor, s udjelom od 11,5 posto. Ova vertikala je pokazala na koji način konvergencija s industrijalizacijom može povećati zaradu.

VSaaS (videonadzor kao servis) je najzad probio barijeru od milijardu dolara te se sada predviđa da će do kraja ove godine dostići zaradu od 1,2 milijarde dolara. Veliki rast tokom proteklih 12 mjeseci je potaknuo rast prodaje hardvera za najmanje 50 posto te većina predviđanja podrazumijeva da će potražnja do 2023. rasti objedinjenom godišnjom stopom od 20 posto. Više je razloga za to. Prvi je taj da su pružaoci usluga uložili više truda i novca u omogućavanje VSaaS-a i ACaaS-a (kontrole pristupa kao servisa), pri čemu je tehnologija prevazišla mnoga ograničenja i smanjila troškove. A drugi je da su uspješni u uvjeravanju sistem-integratora da usvoje cloud servise, što je također dodatno potaknulo tržišni rast.

Kontrola pristupa je i dalje mnogo manje tržište od videonadzora i za sada je mnogo manje kompetitivno, ali konsolidacija kreira konkurentnije okruženje, što donosi napredak i usvajanje novih tehnologija koje će omogućiti efikasnije proizvode neophodne za nastavak poticanja potražnje. Ako proizvođači i dalje nastave preferirati zatvorenost i vlasničku tehnologiju, to neće donijeti ništa dobro za tržišni rast, budući da vlasnički zaštićeni sistemi znače ograničenje opcija za kupce i manje mogućnosti integracije i prilagođavanja.

Prema najnovijem Memoorijevom istraživanju za 2018. godinu, ukupna prošlogodišnja vrijednost proizvoda u svjetskoj industriji sigurnosti po fabričkim cijenama iznosila je 31,55 milijardi dolara, uz rast od 8 posto u odnosu na 2017. To predstavlja povećanje od oko jedan posto u odnosu na objedinjenu godišnju stopu rasta od 6,87 posto tokom posljednje četiri godine. Memoori predviđa da će tržište do 2023. dostići vrijednost od 51,38 milijardi dolara.

U okviru toga, svjetsko tržište videonadzornih proizvoda bi do 2023. trebalo rasti objedinjenom godišnjom stopom od 13,43 posto. Razlog za ovo je potražnja za AI videoanalitikom, koja bi postepeno trebala biti usvajana tokom narednih pet godina, što tržištu videonadzora može dodati 2,3 milijarde dolara vrijednosti. Vještačka inteligencija će tokom narednih deset godina biti glavni faktor napretka na tržištu videonadzora, pozitivno utičući na rast većine proizvoda u ovoj industriji.

Razvijena tržišta Sjeverne Amerike i Evrope gube globalni tržišni udio zbog Azije, a posebno Kine. Očekuje se da će se to nastaviti barem do kraja ove decenije, što je loša vijest za proizvođače videonadzornih proizvoda sa Zapada, budući da ne uspijevaju uspostaviti solidnu poslovnu bazu i preuzeti značajan udio u toj zemlji. Istovremeno, dva kineska proizvođača imaju ukupnu prodaju od više od pet milijardi dolara te sada imaju fleksibilnost da smanje cijene na nivo protiv kojeg se većina zapadnih proizvođača ne može boriti.

Četiri su regiona u svijetu koja čine više od 80 posto svjetskog tržišta sigurnosti. Memoori procjenjuje da od toga na Kinu otpada oko 31 posto, odnosno da je sada najveće pojedinačno tržište za sigurnosne proizvode, budući da se u proteklih sedam godina njen udio povećao za gotovo 50 posto. U tome je veliku ulogu igrala videonadzorna oprema. Kinesko tržište je brzo raslo zbog velikog rasta broja građevinskih i projekata pametnih gradova u javnom sektoru.

Policija u belgijskom gradu Lokerenu sada može pružati efikasnije odgovore na incidente zahvaljujući videonadzornom rješenju nadograđenom sa 120 Sonyjevih sigurnosnih kamera, koje uključuju i robusne SNC-VM772R mini dome kamere.

Lokeren se, kao i svi drugi urbani centri, suočava s kriminalom, vandalizmom i antisocijalnim ponašanjem na ulicama, u javnim objektima i na otvorenim površinama. Općinska policija se sve donedavno pouzdavala u analogne sigurnosne kamere za detekciju i blagovremeno reagovanje na incidente. Međutim, ograničena rezolucija i kvalitet slike tih kamera često je sprečavala procesuiranje pojedinaca budući da nisu mogli biti uspješno identifikovani.

Odgovarajući na zahtjeve građana da se poboljša njihova sigurnost, šefovi policije i gradski političari obećali su nadograditi svoje videonadzorne mogućnosti. Posebno je bila hitna potreba da se poboljša tačnost prepoznavanja sumnjivih osoba uhvaćenih na kamerama – što je po noći ili tokom oblačnog vremena bio još veći izazov.

“Imali smo samo jedan izbor kada smo usporedili kvalitet slike Sonyjevih kamera s drugim poznatim brendovima na tržištu”, tvrdi Emiel De Smet, stručnjak za sigurnost. “One imaju detaljniju i jasniju sliku – a to je ključni faktor u nadzoru.”

Tačnije, SNC-VM772R 4K mini dome kamera ima znatno bolju sliku u uslovima slabog osvjetljenja. Njen veliki Exmor R CMOS senzor omogućava hvatanje veće količine svjetla od običnih senzora. To ovoj kameri omogućava da jasno “vidi” sumnjive aktivnosti u uslovima skoro potpune tame, u kojima manje osjetljive kamere imaju problema.

Ovo kompletno nadzorno rješenje radi na Genetec Security Center platformi, koja upravlja sa 120 planski smještenih Sonyjevih kamera, koje 24 sata dnevno snimaju ulice u gradskom centru, kao i javne objekte poput Lokerenove policijske stanice, biblioteke i gradske vijećnice.

Nove kamere policiji daju jasniju sliku kriminalne aktivnosti na gradskim ulicama, pomažući u identifikaciji sumnjivih osoba čak i po noći te u uslovima slabog osvjetljenja. Otkada su postavljene, gradska policija je uočila smanjenje kriminalnih aktivnosti.

Kompanija ASSA ABLOY je ugovorila kupovinu KEYper Systemsa, američkog dobavljača sistema za upravljanje elektronskim i mehaničkim ključevima, koji ima jako prisustvo u automobilskom tržišnom segmentu.

“Veoma sam zadovoljan što mogu poželiti dobrodošlicu KEYper Systemsu u ASSA ABLOY grupaciju. Akvizicija te firme poboljšava našu globalnu ponudu proizvoda u ovoj oblasti i otvorit će nam prilike za sinergiju u Sjevernoj Americi i na drugim tržištima”, izjavio je Nico Delvaux, predsjednik i direktor kompanije ASSA ABLOY.

“KEYper Systems će nadopuniti naše proizvode u oblasti inteligentnih rješenja za upravljanje ključevima i imovinom koje proizvodi Traka, koja je od 1. januara 2019. dio ASSA ABLOY Global Solutions poslovne jedinice (koja se prethodno zvala “Hospitality”). Akvizicija će također ojačati našu poziciju i bazu instaliranih rješenja u SAD-u te će nam pružiti atraktivne prilike da ubrzamo svoj globalni rast”, kaže Christophe Sut, potpredsjednik i šef Global Technologies poslovne jedinice u ASSA ABLOY Global Solutionsu.

KEYper Systems je osnovan 1993. godine i ima oko 25 zaposlenika. Sjedište firme se nalazi u Harrisburgu u Sjevernoj Karolini.

Očekuje se da će prodaja dostići cijenu od oko 22 miliona dolara, dok bi se akvizicija trebala privesti kraju tokom prvog kvartala ove godine.

Francuska Nacionalna komisija za informisanje i slobodu (CNIL) kaznila je Google novčanom kaznom od 56,8 miliona eura u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) zbog kršenja obaveza vezanih za transparentnost i informisanje korisnika, ali i zato što kompanija nije dobila saglasnost korisnika za obradu podataka u svrhu personalizacije oglasa.

Novčana kazna francuskog nadzornog organa uslijedila je nakon žalbi koje su podnijeli “None Of Your Business” (NOYB) i “La Quadrature du Net” (LQDN) 25. i 28. maja 2018. protiv Googlea “jer nema važeću pravnu osnovu za obradu ličnih podataka korisnika svojih usluga, posebno u svrhu personalizacije oglasa”.

GDPR je evropska uredba o zaštiti privatnosti i podataka korisnika koja je stupila na snagu 25. maja 2018. NOYB ju je brzo iskoristio i podnio četiri žalbe, protiv Googlea, Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, istog dana kada je stupila na snagu, a zbog njihove upotrebe “prinudnog pristanka”.

CNIL je pokrenuo istragu kako bi provjerio usaglašenost Googleovih postupaka obrade podataka s GDPR-om i francuskim Zakonom o zaštiti podataka tako što je “analizirao obrazac pretraživanja korisnika i dokumente kojima on ili ona mogu imati pristup prilikom kreiranja Google profila tokom konfiguracija mobilne opreme koja koristi Android”.

Istraga je dovela do zaključka da je gigant pretrage prekršio dvije odredbe GDPR-a tako što korisnicima nije omogućio lahak pristup osnovnim informacijama koje se tiču njegovih usluga, ali i tako što nije legalno dobijao saglasnost korisnika za obradu podataka u svrhu personalizacije oglasa.

Prema CNIL-u, iako Google objavljuje sve informacije koje zahteva GDPR, kompanija veoma otežava svojim korisnicima da ih pronađu i, u više slučajeva, ta informacija nije jasna niti sveobuhvatna.

Osnovne informacije, kao što su svrha obrade podataka, periodi pohrane podataka ili kategorije ličnih podataka koji se koriste za personalizaciju oglasa prekomjerno su rasuti kroz nekoliko dokumenata, s linkovima na koje je potrebno kliknuti za pristup dopunskim informacijama. Relevantne informacije su dostupne samo nakon nekoliko koraka, što podrazumijeva ponekad do pet ili šest koraka.

Drugo, iako Google kaže da traži saglasnost korisnika prije obrade podataka namenjenih za personalizaciju oglasa, CNIL je utvrdio da to nije slučaj s obzirom na to da korisnici nisu dovoljno informisani tokom ovog procesa i da pristanak nije ni “specifičan” niti “nedvosmislen”, kao što zahtijeva GDPR.

U međuvremenu, YouTube, koji je u vlasništvu Googlea, također je predmet žalbe koju je podnio NOYB zbog kršenja odredbi o “pravu na pristup”, koje je opisano u članu 15 Uredbe, za šta bi maksimalna kazna mogla iznositi 3,87 milijardi eura.