Američka tajna služba objavila je da je počela s testiranjem tehnologije za prepoznavanje lica u i oko Bijele kuće kako bi se sumnjivi subjekti identificirali na vrijeme, čime bi se spriječilo da predsjednika dovedu u opasnost.
Dokument koji najavljuje ovu funkciju objavljen je krajem novembra i opisuje test tokom kojeg su sigurnosni snimci napravljeni u oblasti oko Bijele kuće uspoređivani s bazom fotografija zaposlenika koji su pristali da učestvuju. Test je počeo 19. novembra, i potrajat će do 30. augusta 2019. godine, a sva poklapanja lica sa snimaka s onima iz baze podataka bit će čuvana i provjeravana. Snimci posjetilaca i slučajnih prolaznika za sada neće biti uzimani u obzir jer je važno da svi subjekti koji učestvuju u testu prije toga daju pristanak.

Tehnologija za prepoznavanje lica već se koristi na određenom broju američkih aerodroma, a očekuje se da se program proširi i na druga javna mjesta. Ipak, ovi sistemi i dalje prave greške, budući da pogrešno identificiraju subjekte. To se dogodilo tokom jednog testa iz 2017. godine, kada je 28 članova Američkog kongresa nepravilno identificirano, budući da su se njihova lica poklopila s licima prijestupnika iz policijske arhive.

Izvor: The Verge

Prema najnovijem istraživanju kompanije IHS Markit, prihodi od prodaje inteligentnih uređaja za automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR) dosegnut će 800 miliona dolara do 2022. godine uz složenu godišnju stopu rasta od 16,4 posto.
ANPR uređaji se sve više koriste, a s time je povećan raspon ponuđenih funkcionalnosti. Napredak u videoanalitici i procesorskoj snazi, koji se koriste u modernim ANPR uređajima, preoblikuje to tržište, kaže se u IHS-ovom istraživanju.

(R)evolucija u industriji

Uređaji za kontrolu brzine sada imaju više funkcija nego ikada ranije, kao što su detekcija pojaseva u vozilima i detekcija kaciga za motocikliste. Napredni algoritmi u tim uređajima oslanjaju se na tehnike mašinskog učenja i dubokog učenja za analizu snimaka vozača kako bi se prepoznalo koriste li pojas ili kacigu. Ovaj proces prepoznavanja je veoma složen, jer ANPR kamera treba, naprimjer, razlikovati pojaseve unutar slike s mnogo šuma u pozadini, kao što su refleksije svjetlosti od vjetrobranskog stakla automobila, sjene te prepreke poput zaštite od sunca. Napredni algoritmi omogućavaju preciznu detekciju objekata u realnom vremenu.

Detekcija opasne vožnje, koja može utvrditi vozi li automobil iza vatrogasnog vozila ili vozi li po sredini između dvije saobraćajne trake, važna je dodatna funkcija analitike pogonjene vještačkom inteligencijom (AI).

Detekcija prolaska kroz crveno svjetlo je još jedna funkcija ANPR uređaja koja je u velikoj mjeri imala koristi od napretka u analitici. Tradicionalno je postojala potreba za dva odvojena uređaja na jednoj lokaciji – jednog za čitanje registarske tablice, a drugog za snimanje prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu. Savremeni uređaji s poboljšanom analitikom su sve sposobniji da oba zadatka obavljaju istovremeno, što pomaže u smanjenju troškova sistema i bržem slanju kazne za prekršaj.

Analitika se sve više ugrađuje u kamere za automatsko prepoznavanje registarskih tablica. One ne zahtijevaju softver za obradu podataka, što smanjuje ukupne troškove sistema i olakšava njegovo usvajanje u mnogim industrijama. Povećanje procesorske snage omogućava ANPR uređajima da budu mnogo kompaktniji, što dodatno pojednostavljuje instalaciju. Napredak u videoanalitici ima veliki utjecaj na moderna ANPR rješenja, što je dovelo do povećanja njihovog usvajanja u sistemima kontrole pristupa i na parkinzima u hotelima, bolnicama i aerodromima.

Više podataka, više briga za privatnost

Iako napredna analitika mnogo obećava, regulatorna i praktična razmatranja su dvije glavne prepreke za šire usvajanje ANPR sistema.

Na regulatornom nivou, zabrinutost zbog ugrožavanja privatnosti će igrati važnu ulogu. Kako ANPR sistemi prikupljaju sve više podataka, a dodatni se uređaji raspoređuju na više lokacija nego ikada prije, zabrinutost zbog privatnosti vozača je velika. Ljudi se pitaju zašto ih snimaju, gdje se te slike pohranjuju i koliko su sigurne. Ovim pitanjima će se proaktivno morati baviti proizvođači i instalateri kako bi se spriječila reakcija javnosti protiv ovih tehnologija.

Na praktičnom nivou, najveća prepreka za njihovo usvajanje i dalje je cijena. U zemljama gdje su troškovi rada prilično niski i koncepti pametnih gradova nisu dovoljno razvijeni agencije za provedbu zakona i dalje preferiraju ručne provjere.

Prema naprijed

Napredne analize transformišu ANPR uređaje u višenamjenske sisteme detekcije, koji se dobro uklapaju u koncept sigurnih i pametnih gradova, uprkos mnogim konkurentnim tehnologijama. Sljedeća faza za ANPR sisteme, prema IHS Markitu, jeste integracija prepoznavanja lica s prepoznavanjem registarskih tablica. Iako su ove dvije funkcije već bile objedinjene u nekim sistemima za kontrolu pristupa, ovakvu vrstu kombinovane detekcije i dalje vrše dvije odvojene kamere, uglavnom zbog uglova instalacije i drugih praktičnih faktora. Međutim, u budućnosti poboljšanja u funkcijama kamere i analitičkim algoritmima mogla bi otvoriti vrata spajanju ova dva sistema u jedan, što bi značajno poboljšalo mogućnosti ovih uređaja.

Joost van der Willik, izvršni direktor Nedap Identification Systemsa
Kompanija Nedap Identification Systems, jedan od lidera u daljinskoj identifikaciji i bežičnim rješenjima za detekciju vozila, imenovala je Joosta van der Willika za novog izvršnog direktora.
“Nedap već dugi niz godina nudi najsavremeniju tehnologiju različitim tržištima i vertikalama. Drago mi je što mogu udružiti snage s globalnim timom profesionalaca koji žele dosegnuti nove visine inspirišući našu partnersku mrežu i klijente koji svakodnevno koriste našu tehnologiju”, kazao je Joost van der Willik, generalni direktor Nedap Identification Systemsa.

Van der Willik je prije ovog imenovanja radio u Nedapovom odjelu prodaje, a diplomu magistra poslovne administracije stekao je 2007. godine.

Od osnivanja 1929. godine Nederlandsche Apparatenfabriek (Nedap) izrađuje pametne tehničke aplikacije i prodaje ih širom svijeta. Sa sjedištem u Groenlu u Holandiji, Nedap upošljava oko 680 radnika i posluje na globalnom nivou.

Kritična infrastruktura prolazi kroz dosad neviđenu radikalnu transformaciju, potaknutu brzim usvajanjem pametnih operativnih tehnologija. Cyber sigurnost rastući je dio te evolucije. ABI Research, konsultantska kompanija koja se bavi davanjem strateških smjernica o najutjecajnijim transformativnim tehnologijama, predviđa da će do 2023. na zaštitu kritičnih infrastruktura globalno biti utrošeno 125 milijardi dolara.
Među najvećim ulagačima u sigurnost su proizvođači odbrambenih sistema (Lockheed Martin, BAE Systems, Harris, Northrop Grumman), industrijski OEM-ovi (Honeywell, Siemens, Airbus, Rockwell, Boeing), tehnološki giganti (IBM, Amazon, Microsoft, Verizon) te energetske kompanije (Shell, Total , Exxon).

Tri su glavna faktora koji potiču bolju digitalnu sigurnost u sektorima poput komunalnih usluga, transporta i zdravstvene zaštite: digitalna transformacija i povećana povezanost operativnih tehnologija, zatim demokratizacija cyber napada na kritičnu infrastrukturu te sazrijevanje tržišta za industrijsku i IoT sigurnost.

“Povezane operativne tehnologije omogućile su optimizaciju i veću efikasnost decenijama starih sistema, smanjenje troškova i znatno poboljšanje operaterskih radnji”, rekla je Michela Menting, direktorica istraživanja u ABI Researchu. No, s druge strane, pojavile su se nove ranjivosti i prijetnje tehnologijama koje su prije fizički bile odvojene od ranjivih mreža. Prvi specijalizirani napadi na industrijske kontrolne sisteme dogodili su se prije više od deset godina, a alati i metode napada danas su dostupni čak i najobičnijim cyber kriminalcima. Srećom, industrija cyber sigurnosti djeluje paralelno kako bi zakrpila rupu između IT-a i OT-a. Kao rezultat toga, sigurnosna rješenja za industrijske kontrolne sisteme i internet stvari brzo sazrijevaju i postaju dostupnija i pristupačnija. “Dakle, iako je sigurnosno osoblje u kritičnim infrastrukturama suočeno sa sve većim brojem prijetnji, ono također ima veći izbor i podršku u smislu digitalne zaštite njihovih operativnih i informacijskih sistema. Budžeti za sigurnosne sisteme znatno su veći, što su ohrabrujuće vijesti za one sektore koji su dugo zaostajali u digitalnoj sigurnosti”, objasnila je Menting.

Međutim, ova pozitivna kretanja suočavaju se s nekoliko prepreka koje pogađaju ključne infrastrukture: usporavanjem koje proizvode vlade u vezi s nacionalnim cyber sigurnosnim strategijama, naročito u SAD-u i EU, nastavkom otpora regulaciji kibernetičke sigurnosti i dijeljenju informacija unutar sektora, kao i ignorisanjem cyber sigurnosnih prijetnji unutar privatnog sektora, što dovodi do njegove apatije spram tog pitanja. Mnogi dioničari smatraju cyber sigurnost jednokratnim ulaganjem umjesto stalnim investiranjem. “Dakle, iako su trenutna ulaganja za zaštitu znatno veća nego prije samo nekoliko godina, još ima prostora za dalje investiranje”, zaključila je Menting.