Sukladno predstojećem, za Hrvatsku velikom događaju, predsjedanju Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., u Zagrebu je u hotelu Westin 4. travnja organizirana međunarodna konferencija o hrvatskoj industriji sigurnosti
Piše: Dalibor Vikić
E-mail: redakcija@asadria.com

Organizacijom konferencije “Hrvatska 2020 – 1# EU” Hrvatski ceh zaštitara je kao član Konfederacije europskih sigurnosnih službi – uz potporu Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske gospodarske komore, Grada Zagreba i CoESS-a – dao doprinos u pripremi za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, predstavljajući mogućnosti, znanja i sposobnosti hrvatske industrije privatne sigurnosti. Konferencija je ponudila platformu za razvoj novih znanja, razmjenu informacija, mišljenja i ideja te sklapanje novih partnerstava.

Sigurnost je sveobuhvatna
Pred više od 200 sudionika konferenciju je otvorio Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade Hrvatske, ministar obrane i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Krstičević je rekao kako je pripremljen nacrt prijedloga Uredbe Vlade o uvjetima i kriterijima angažiranja pravnih osoba privatnog i javnog sektora u aktivnostima sustava domovinske sigurnosti i kako je u tijeku izrada Priručnika za upravljanje u izvanrednim i kriznim stanjima, koji će biti izrađen do kraja prvog tromjesečja 2020. godine.

Domaćin konferencije Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, istaknula je da je ovogodišnji skup doprinos Ceha u pripremi Hrvatske za predsjedanje Vijećem EU-a, gdje je sigurnost Unije, njezinih građana i postignutih vrijednosti jedan od najvažnijih prioriteta. „U industriji privatne sigurnosti u Hrvatskoj radi oko 15.000 aktivnih djelatnika, a da bi ostvarila svoj puni potencijal, potrebno je iskreno zajedništvo svih dionika te ravnopravan odnos koji priznaju državna i javna tijela“, kazala je predsjednica i istaknula kako je privatnoj sigurnosti u Republici Hrvatskoj potrebno prepoznavanje i priznavanje od nadležnih državnih tijela, organizacija i agencija kroz širu, veću i otvoreniju suradnju putem javno-privatnog partnerstva. „Svi mi koji se zajedno bavimo privatnom sigurnosti svjesni smo odgovornosti, potrebne profesionalnosti i važnosti naše uloge u javno-privatnom partnerstvu“, rekla je Stolica.

Predsjednica Ceha je kazala da je pitanje sigurnosti složeno te da zahtijeva uključivanje svih koji mogu i hoće da sudjeluju. „Upravo stoga Hrvatski ceh zaštitara pokrenuo je nacionalnu kampanju ‘Zajedno u prevenciji za sigurnu Hrvatsku i EU’, koja se provodi u cilju podizanja razine svijesti, znanja, educiranosti stručne i opće javnosti o važnosti i značaju prevencije u segmentu sigurnosti i djelovanju i položaju privatne industrije sigurnosti u zaštiti Republike Hrvatske i sigurnosti Europske unije“, istaknula je Stolica. Pomoćnik ministra MUP-a Hrvatske Damit Trut prezentirao je ustroj novoosnovanog Ravnateljstva civilne zaštite unutar MUP-a kao rezultat implementacije poslova i nadležnosti bivših organizacija: Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i dr.

Brojni gosti i zvanice
Konferenciju su pozdravili i brojni gosti i stručnjaci za sigurnost iz inozemstva, koji su aktivno sudjelovali u radu i panel-diskusijama. Prisutnima su se obratili Yvan De Mesmaeker, generalni tajnik Europske asocijacije za korporativnu sigurnost (ECSA), Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a, i Harald Olschock, izvršni direktor njemačkog BDSW-a. Svi su iz svog kuta dali presjek europske industrije privatne sigurnosti, govoreći o izazovima i kompleksnosti kriminala, financijskih prijevara, terorizma i cyber kriminala. Zaključili su da podijeljenost ne bi trebala vladati između privatnog i javnog sektora, već između „dobrih i loših momaka“. Catherine Piana predstavila je zajednički projekt CoESS-a i Uni Europe – istraživanje o promjeni privatne sigurnosti, zaključivši da se industrija mora nositi s demografskim promjenama i nastajanjem novih poslova. Skup u Zagrebu ponudio je i zanimljiva predavanja iz područja integracije i digitalizacije u industriji privatne zaštite, kao i o specijalizaciji ključnoj za uspjeh industrije. Na konferenciji se govorilo i o cyber zaštiti sigurnosnih sustava, koju je predstavio Gabor Szucs, stručnjak iz Bosch security sistema, te o podatkovnim centrima, o kojima je govorio Boris Boltižar iz tvrtke Rittal.

Hrvatska industrija sigurnosti
Osobitu pozornost privukla je panel-diskusija o hrvatskoj industriji sigurnosti u kontekstu sigurne Europske unije. Na panelu su sudjelovali Ivan Bilač iz Eccosa, Renata Dončević iz Alarm automatike, Ivan Ročić iz Securitasa Hrvatske, Dragutin Vidović iz Kerbera te Matija Mandić iz KING ICT-a. Predstavljena su vlastita iskustva u radu i rješenja primjenjiva u EU i regiji. Razgovaralo se o potrebnim potporama nadležnih državnih tijela radu industrije sigurnosti te o normativnim uređenjima sektora privatne sigurnosti u EU, regiji i novom Zakonu o privatnoj zaštiti u RH. Domaći sigurnosni stručnjaci iz najprofitabilnijih hrvatskih tvrtki složili su se da jedan od kriterija poboljšanja stanja treba biti osnivanje Komore kao krovne udruge cjelokupne hrvatske industrije sigurnosti. U drugoj panel-diskusiji govorilo se o temi „Dezinformacija i sigurnost“, a sudjelovale su javne osobe iz medijskog sektora.

Pogled izvana
Završna panel-diskusija bila je organizirana na temu „Industrija privatne sigurnosti – pogled izvana“, o kojoj su govorili predstavnici hrvatske akademske zajednice, stručnjaci za telekomunikacijske mreže, kibernetičku sigurnost i direktori hrvatskih renomiranih tvrtki iz tog sektora. Vladimir Čeperić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva je kroz primjere iz prakse objasnio da je sve veći fokus na primijenjenoj vrijednosti u istraživanju i razvoju, dok je Nikša Orlić iz tvrtke Geolux kroz projekte koje razvijaju, poput radarske tehnologije, detekcije dronova i specijalnih kamera, pokazao da se i u Hrvatskoj mogu razvijati sofisticirani inovativni projekti prepoznati u svijetu. Tomislav Štivojević, pomoćnik ravnatelja za Nacionalni CERT, objasnio je da incidenti u kibernetičkom prostoru predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti te da mogu ozbiljno ugroziti poslovanje velikih korporacija.

Mjesec dana nakon usvajanja Zakona o kritičnoj infrastrukturi Srbije organizovana je Međunarodna konferencija o zaštiti kritične infrastrukture odbrambene industrije. Održana je 6. decembra u Privrednoj komori Srbije, a organizatori su bili Nacionalno udruženje za upravljanje rizicima i Fakultet za inženjerski menadžment uz pokroviteljstvo Ministarstva odbrane Srbije

Piše: Mara Dragić

E-mail: redakcija@asadria.com

Podršku konferenciji i ovaj put su pružili Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za zaštitu životne sredine Srbije, dok su u radu učestvovali i brojni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Švajcarske i Slovenije. Načelnik Uprave za odbrambene tehnologije Ministarstva odbrane Srbije general-major Mladen Vuruna istakao je da je odbrambena industrija te zemlje u proteklim godinama pokazala vitalnost u razvoju naoružanja i vojne opreme i danas je jedan od stubova razvoja Srbije.

„Stabilnost i integritet naše i drugih država usko su povezani sa stanjem i razvojnim mogućnostima, kao i potencijalima odbrambene industrije. Razvoj i integracija odbrambene industrije u nacionalnu i međunarodnu ekonomiju prepoznati su kroz usvajanje novih tehnologija kao bitan element politike nacionalne bezbednosti Srbije“, rekao je Vuruna. On smatra da su temeljne pretpostavke za očuvanje odbrambenih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih interesa Srbije, njenog kredibiliteta i integriteta usklađivanje s najvišim svjetskim standardima i postavljanje preventivnih i kontrolnih mehanizama u sferi zaštite kritične infrastrukture.

Globalni i regionalni izazovi

Kada je riječ o globalnim i regionalnim izazovima, zaštita kritične infrastrukture je prioritetno pitanje za nacionalnu bezbjednost u kontekstu globalnih prijetnji. „Postavlja se pitanje kako izraditi cjelovitu analizu stanja kritične infrastrukture u sektoru odbrambene industrije i definisati njenu perspektivu baziranu na modernim rešenjima kakva se primenjuju u razvijenim zemljama“, naveo je Vuruna. On smatra da je konferencija dobra prilika da se unaprijedi strateško promišljanje u rješavanju aktuelnih problema i izrazio je očekivanje da će predstavnici naučne zajednice pomoći u identifikaciji uzroka slabosti u ključnim segmetima kritične infrastrukture odbrambene industrije kako u Srbiji tako i u regionu. Jedan od osnivača Nacionalnog udruženja za upravljanje rizicima Srbije prof. dr Hatidža Beriša smatra da je konferencija bila potrebna nakon usvajanja Zakona o kritičnoj infrastrukturi jer je potrebno da se čuju iskustva i primjena zakona u praksi. „Kritična infrastruktura nije samo odbrambena industrija već obrazovanje, socijalna i ekonomska politika, zaštita životne sredine i komunalna delatnost. To je skup aktivnosti važnih za unapređenje života i zdravlja ljudi“, podsjetila je Beriša.

Još jedan od organizatora naučne konferencije Vladimir Tomašević s Fakulteta za inženjerski menadžment navodi da je potrebno da se struka okupi na jednom mjestu „Reč je o ozbiljnoj industriji, koja će ove godine imati prihod više od pola milijarde evra, a zapošljava više od 50.000 ljudi. Zato je neophodno da se naprave određeni zaključci, koji će nam pomoći da dalje napredujemo“, naglasio je Tomašević. On je podsjetio da je prije 15 godina u Singapuru održan skup koji je trebalo da ponudi odgovor u kom pravcu će se kretati njihova visokotehnološka industrija, a samim tim i odbrambena industrija. “Oni su se tada opredelili za IT sektor i danas su u svetskom vrhu”, kazao je Tomašević.

Tri tematska panela

Na konferenciji su održana i tri panela: panel o upravljanju rizicima u zaštiti kritične infrastrukture odbrambene industije, praktični aspekti zaštite kritične infrastrukture u odbrambenoj industriji i savremene tehnologije u zaštiti kritične infrastrukture odbrambene industrije. Na prvom panelu Edin Garaplija iz kompanije INZA rekao je da temu upravljanje rizicima treba pokrenuti razbijanjem predrasude o javno-privatnom partnerstvu. „Direktiva 2008 Evropske unije osnova je za donošenje domaće regulative, u okviru koje je i Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a ona kaže da je javno-privatno partnerstvo poželjno u svim segmentima koji govore o integrisanoj zaštiti kritične infrastrukture“, podsjetio je Garaplija. Kada je riječ o odbrambenoj industriji, ona je veoma značajna za zemlje regiona jer je to grana privrede koja prati razvijena tehnološka dostignuća, bilježi stalni rast i zapošljava mnogo ljudi, ali je izložena i rizicima. „To nisu samo rizici koji prijete čovječanstvu kao što su sabotaže i terorizam već i oni koji utječu na zaštitu zdravlja ljudi i izloženosti raznim materijama i utjecajima koji narušavaju zdravlje. Međunarodni standard ISO 31000 treba biti metodološka osnova za upravljanje rizicima. Taj standard pruža razvoj scenarija i najrealističniji je pristup identifikaciji i analizi rizika“, istakao je Garaplija.

Iskustva iz prakse

Iskustva u upravljanju kritičnom infrastrukturom u odbrambenoj industriji Crne Gore podijelio je prof. dr Mensud Grbović, direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu Crne Gore. On je naveo primjer da većina objekata koji su nekada u sistemu namjenske industrije SFRJ bili na teritoriji Crne Gore više ne postoje. Tradiciju namjenske industrije preživjele su jedino kompanije „Poliex“ Berane, koja proizvodi plastične eksplozive za vojnu i civilnu upotrebu, te „4. novembar“, fabrika metalnih dijelova u Mojkovcu. Rizici s kojima se suočava kritična infrastruktura odbrambene industrije Srbije odnose se na različite vrste zaštita. U kragujevačkoj fabrici „Zastava oružje“ primjenjuju najnovija softverska rješenja kako ne bi bili izloženi cyber napadima, što im se već u prošlosti dešavalo.

„Zastava ima integrisani menadžment sistem, koji omogućava da na adekvatan način tretira moguće rizike i upravljanje rizicima i pravilnike”, kaže Đorđe Nestorović, rukovodilac Centra za informacione tehnologije i poslovni sistem „Zastava oružja“. Vojna kompanija „Sloboda Čačak“ imala je prije pet godina eksploziju u krugu fabrike, kada su dvije radnice bile povrijeđene, ali predstavnici te kompanije kažu da su od tada mnogo naučili. Kako navodi Dobrivoje Arsenijević, direktor kompanije, najveći problem im predstavlja nelegalna gradnja u okolini fabrike, gdje su već na 50 metara od objekata nelegalno izgrađene stambene jedinice, koje u slučaju nove eksplozije ne mogu pružiti zaštitu njihovim stanovnicima.

U Beogradu je 11. oktobra održana 6. međunarodna konferencija ”Korporativna bezbjednost u Republici Srbiji 2018”, koju je organizovala Srpska asocijacija menadžera korporativne bezbjednosti u saradnji s Asocijacijom menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne Evrope (SECSA)

Piše: Mara Dragić

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Ovom veoma posjećenom stručnom skupu prisustvovalo je oko 100 menadžera korporativne bezbjednosti i gostiju iz javnog i privatnog sektora Srbije i zemalja regiona. Na konferenciji su razmijenjena iskustva i primjeri dobre prakse te ukazan značaj uspostavljanja sistema korporativne bezbjednosti u procesima upravljanja u javnim i privatnim kompanijama i drugim institucijama. Glavne teme konferencije bile su nova Regulativa za zaštitu podataka o ličnosti (GDPR) i prijedlog novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi u Srbiji, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja ove godine.

Strateško djelovanje

Načelnik Uprave za organizaciju, sektora za politiku odbrane Ministarstva odbrane Republike Srbije Slađan Đorđević ukazao je na to da su izazovi, rizici i prijetnje u savremenom okruženju evoluirali, tako da strateško djelovanje zahtijeva brzo prilagođavanje novonastalim promjenama, preventivu kao i sveobuhvatni odgovor država i društva. On smatra da se povezanost ekonomije i bezbjednosti ispoljava kroz djelatnost korporativne bezbjednosti jer je bezbjednost neophodan činilac ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja. “Korporativna bezbjednost će sve više dobijati na značaju jer joj je cilj da osigura vitalne vrijednosti kompanija u skladu sa važećim zakonskim odredbama država u kojima posluju”, istakao je Đorđević. Korporativna bezbjednost i MUP Srbije imaju partnerske odnose, a planirano je da do 2021.godine zajedno sprovode “Stratešku procjenu javne bezbjednosti”, dokument usvojen prošle godine na osnovu metodologije policijsko-obavještajnog modela koji primjenjuju zemlje Evropske unije. Pomoćnik direktora policije MUP-a Srbije Zvezdan Radojković rekao je da dokument sadrži osam ciljeva usmjerenih na jačanje kapaciteta u borbi protiv kriminala i terorizma, bezbjednost u saobraćaju i očuvanje javnog reda i mira.

GDPR i korporativna bezbjednost

Novom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR) poslovanje u okviru koga se obrađuju podaci o ličnosti je u zemljama EU daleko strože regulisano. Usljed prirode aktuelnih poslovnih modela digitalne ekonomije, mnogi sektori poput IT i elektronske trgovine moraće da se usklade s novim pravilima ako žele da zadrže postojeće B2B odnose i nastupaju u EU kroz B2C transakcije. Marinko Radić, generalni sekretar povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Srbije, iznio je podatak da je usaglašavanje i donošenje uredbe u EU trajalo četiri godine te podsjetio da Srbiji predstoji donošenje novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, čiji je prijedlog već usvojila Vlada Srbije, a koji će biti jednak onome kao u državama članicama EU. “Korporativna bezbjednost u zaštiti podataka o ličnosti može da se prepozna u oblasti upravljanja ljudskim resursima i zaštiti podataka u oblasti fizičkog i tehničkog obezbjeđenja, u pitanju angažovanja privatnog obezbjeđenja i samozaštite i u oblasti informacione bezbjednosti”, naveo je pomoćnik generalnog sekretara za inspekcijski nadzor povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije Zlatko Petrović. Petković je iznio primjer da ljudski resursi i upravljanje, regrutacija i selekcija kandidata koji će se baviti korporativnom bezbjednošću podrazumijeva provjeru krivične i prekšajne osuđivanosti lica koje konkuriše za taj posao, dok GDPR zahtijeva da se obrada ovih podataka mora vršiti pod kontrolom državnog organa.

Iskustva zemalja EU

Predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Ostojić iznio je iskustva primjene GDPR-a u najmlađoj članici EU, a osvrnuo se na zakonitost nadzora radnika na radnom mjestu. “Kada dobro pročitate GDPR, vidite da to nije nikakva ‘baba roga’, nego pruža ravnotežu između potrebe za ostvarivanjem sigurnosti poslodavca i zaštite privatnosti”, rekao je Ostojić, a zatim objasnio da u GDPR-u videonadzor nije direktno naglašen, ali se smatra aktivnošću visokog rizika jer prikuplja podatke posebno osjetljive prirode, za koje su potrebne posebne mjere zaštite. Poslodavac je dužan označiti objekte i pojedine prostorije koje su pokrivene sistemom videonadzora, a takva oznaka mora biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja. Obaveza je uspostavljanje automatizovanog sistema zapisa za evidentiranje pristupa snimcima videonadzora, dok će se snimci čuvati najviše šest mjeseci, osim ako je zakonom propisan duži rok čuvanja.

Zakon o kritičnoj infrastrukturi

U procesu pridruživanja EU Srbija bi trebalo da usvoji Zakon o kritičnim infrastrukturama, koji bi trebalo da je usklađen s elementima Direktive 2008/14/ES. To podrazumijeva identifikaciju kritične infrastrukture, izradu mapa, razmjenu informacija, osposobljavanje sistema za zaštitu kritične infrastukture i oporavak u slučaju krize i vanredne situacije. U izradi Nacrta zakona učestvovali su predstavnici MUP-a Srbije, Sektora za vanredne situacije, SAMKB-a i naučni radnici, a osnov za njegovu izradu  bili su zakonski modeli u Češkoj Republici, Rumuniji i zakonodavstvo EU. Pomoćnik načelnika Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije Bojan Tomić rekao je da je tekst budućeg zakona prošao javnu raspravu, a očekuje se u skupštinskoj proceduri u narednih mjesec dana i usvajanje do kraja godine. “Srbija se opredijelila za model s posebnim centrom koji će formirati MUP Srbije, a zadatak će mu biti da reguliše, planira, koordinira i pruža podatke i informacije koje se odnose na kritične infrastrukture”, naglasio je Tomić. Na konferenciji je kompanija Dahua predstavila rješenja za sigurno poslovanje, dok je kompanija ATEÏS Europe predstavila najnoviji PA/VA sistem sa EN54 standardom. „Bilo je važno predstaviti korporativnim menadžerima segmente naših proizvoda koje se odnose na glasovne dojave“, rekao je Zoran Dragačević, menadžer prodaje za istočnu Evropu. Za ATEÏS je ova prezentacija bila važna jer će menadžeri moći da prenesu ono što su vidjeli osobama koje se bave fizičkom i tehničkom zaštitom u svojim kompanijama.

Dodjela nagrada 

Tokom konferencije dodijeljene su nagrade SAMKB-a za 2017. godinu. Najbolja kompanija je Delta holding, najbolji menadžer direktor Sektora korporativne bezbjednosti MPC Holdinga Jadranko Petković, dok je najbolju knjigu “Hrestomatija korporativne bezbjednosti” napisala grupa autora sa beogradskog Fakulteta bezbjednosti Zoran Keković, Nevena Šekarić i Ivan Dimitrijević. Asocijacija menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne Evrope primila je ovom prilikom u svoje članstvo i Makedonsku asocijaciju menadžera korporativne bezbjednosti.